Veliki dio Kijeva i dalje bez struje i vode

0
Veliki dio Kijeva i dalje bez struje i vode
Napad na Kijev

Kijev je bio jedna od glavnih meta najnovijeg vala napada na energetska postrojenja zbog čega je u mnogim regijama prekinuta opskrba strujom, a u drugima je došlo do hitnih isključivanja električne energije kako bi se uštedjela struja i omogućili popravci dok zima dolazi.

Temperatura je preko noći pala ispod nula stupnjeva Celzija u gradu koji je prije rata imao 2,8 milijuna stanovnika i u kojem već pada snijeg, a ulice su zaleđene.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da električari i serviseri čine sve kako bi struju vratili “što je brže moguće”, ali će oporavak uvelike ovisiti o ukupnoj energetskoj ravnoteži nacionalne mreže.

Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da je ponovno uspostavljena opskrba strujom u regijama Kirovohrad i Vinica.

Na jugu, guverner regije Mikolajiv Vitalij Kim apelirao je na Ukrajince da budu što štedljiviji u korištenju energije.

– Potrošnja jutros raste (što je i logično), nema dovoljno kapaciteta u sustavu da ga uključimo za više potrošača, napisao je na Telegramu, pozivajući stanovike na štednju struje.

Ministar energetike German Galušenko rekao je u četvrtak da Ukrajina očekuje da će tri nuklearne elektrane koje su isključene zbog ruskih napada ponovno u četvrtak početi raditi.

– Očekujemo da će do večeri nuklearne elektrane ponovno početi raditi, dajući struju u mrežu, što će značajno smanjiti energetski deficit, rekao je na nacionalnoj televiziji.

Ukrajinci pate u mraku i na hladnoći, a Zelenski traži od UN-a da kazni Rusiju

08:13

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u srijedu Vijeće sigurnosti UN-a da nešto poduzme protiv Rusije zbog napada na civilnu insfrastrukturu koji su ponovno ukrajinske gradove ostavili bez struje i vode u vrijeme sve veće hladnoće.

Rusija je raketnom baražnom vatrom udarila po gradovima diljem Ukrajine ubivši desetero ljudi, prisilivši vlasti da zatvore nukelarne i prekinuvši opskrbu strujom i vodom u brojnim mjestima.

– Samo danas, u jednome danu pogođeni smo sa 70 raketa. To je ruska formula za teror. I to sve na našu energetsku infrastrukturu, bolnice, škole, transport, naselja, sve je gađano, rekao je Zelenski u video obraćanju Vijeću sigurnosti.

Ukrajina očekuje “vrlo oštru reakciju” svijeta na zračne napade, dodao je.

Vijeće vjerojatno neće poduzeti ništa, budući da je Rusija članica s pravom veta.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija požalio se da video obraćanje Zelenskog nije u skladu s pravilima vijeća i odbacio “bezobzirne prijetnje i ultimatume” Ukrajine i njezinih zapadnih saveznika.

Nebenzija je ustvrdio da su štetu na infrastrukturi izazvale ukrajinske protuzračne rakete kojima su gađani ruski projektili i pozvao zapad da prestane naoružavati Kijev protuzračnim sustavima.

Kijev je u srijedu bio jedna od glavnih meta.

– Danas smo imali tri pogođene višekatnice. Nažalost, poginulo je desetero ljudi, izjavio je ministar unutarnjih posloa Denis Monastirski.

Cijela kijevska regija, u kojoj živi tri milijuna ljudi, ostala je bez struje i vode, rekao je guverner.

Veći dio Ukrajine imao je iste probleme, a neka područja uvela su redukcije kako bi sačuvala rezerve energije.

The Chedi Luštica Bay – godina u znaku priznanja

0
The Chedi Lustica Bay

Hotel The Chedi Luštica Bay osvojio je 14 prestižnih globalnih nagrada u 2022. godini, učvršćujući svoju ambiciju da redefiniše legendarno crnogorsko gostoprimstvo.

Zahvaljujući sadržajima i arhitektonskom rješenju svjetske klase, te izvrsnoj usluzi koju pruža gostima, putnici, mediji i privrednici, su za dobitnika prestižnih globalnih nagrada u okviru hotelijerstva izglasali hotel The Chedi Luštica Bay.

The World Luxury Hotel Awards (WLHA), LUXE Global Awards i Haute Grandeur Global Awards su, pored ostalih, oni koji su prepoznali nevjerovatan timski napor u uspostavljanju prefinjenih putovanja gostiju unutar holističke destinacije Luštica Bay. Time je The Chedi na globalnom nivou ponio titulu pobjednika u kategorijama “luksuzni primorski hotel” i “najbolje slikovito okruženje” , te je osvojio nagradu za najbolji “hotelski tim godine” na evropskom nivou.

„Svako priznanje je izuzetno dostignuće za cijeli tim. Dok nastojimo da stvorimo smislene veze, naš cilj je da kreiramo mjesto gde se ova magija dešava. Ali šta zapravo pravi razliku? To je tim. Prethodnih godina, posebno u mjesecima niže sezone, usmjerili smo pažnju na razvoj naših talenata. Od treninga do odlaska naših zaposlenih na radno iskustvo u našim sestrinskim hotelima širom svijeta, činimo sve što možemo da stalno napredujemo kada je u pitanju nivo naših usluga.. To je ono što čini putovanje. Naš kamen temeljac je naš tim. Davanje prostora našim talentima da budu kreativni, da učestvuju, da se angažuju i da se aktivno uključuju u razvoj iskustva naših gostiju, ne samo da ispunjava, već i nagrađuje”, saopštio je Jan Albers, generalni menadžer hotela The Chedi Luštica Bay.

The Chedi Luštica Bay – godina u znaku priznanja
From Luxe Global Awards 2022 ceremony at The Chedi Lustica Bay

The Spa hotela The Chedi Luštica Bay ove godine je osvojio tri nagrade: evropsku za “najbolji jedinstveni spa centar” (World Luxury Hotel Awards), “najbolji spa centar u Crnoj Gori”( Haute Grandeur Global Hotel Awards) i globalno “najbolji luksuzni destinacijski spa centar” (LUXE Global Awards).

Restoran The Spot nagrađen je u kategorijama “najbolji meni na bazi lokalnih proizvoda” na globalnom nivou, “najbolji hotelski restoran u Evropi”, “najbolji glavni kuvar” – pobjednik na regionalnom nivou, te “najbolji restoran sa autentičnim iskustvom” – pobjednik na svjetskom nivou.

Kreiraju novi turistički proizvod za bolju promociju grada

0
Kreiraju novi turistički proizvod za bolju promociju grada
Herceg Novi – foto Boka News

Kreiranje novih turističkih proizvoda, koji u prethodnom periodu nisu dovoljno zaživjeli a koji će znatno doprinijeti turističkoj ponudi grada, turistička valorizacija tvrđava i spajanje ponude grada i zaleđa u fokusu su plana rada Turističke organizacije Herceg Novog. U pripremi su i konkursi koji će motivisati privrednike, ugostitelje, hotelijere, zakupce plaža da osmisle ponudu na temu „Child frendly destination“.

Prema riječima direktorice TO HN Milje Vitorović, u planu je uvođenje tura koje će objedinjavati sve tvrđave i napraviti ih sadržajnijem i interesantnijem.

-Mi ćemo pronaći sve mehanizme da te ture budu što vidljivije i prodavanije. U gradu su naš najjači adut tvrđave koje imaju bogatu istoriju i trebamo da omogućimo da svaki turista proživi taj naš hercegnovski vremeplov, kazala je Vitorović.

U narednoj godini, kako kaže, trebalo bi više motivisati i privrednike. Predviđeni su konkursi za ugostitelje, hotelijere ili zakupce plaža na temu „Child frendly destination“.

-Oko 80 % naših gostiju je iz Srbije i Republike Srpske, a skoro 45 % njih dolazi porodično sa djecom. Na taj segment treba obratiti pažnju i razvijati ponudu. Mi ćemo objaviti jedan konkurs koji će biti usmjeren na to da se obogati sadržaj za djecu kako bismo olakšali i učinili njihov odmor ljepšim.

Kreiranje novih turističkih proizvoda, koji u prethodnom periodu nisu dovoljno zaživjeli, edukacija osoblja  i spajanje ponude u gradu i zaleđu su stvari koje treba raditi.

-Mi smo imali u Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena turu „Kultura i avantura“. I mislim da je to prava stvar. Moramo da pratimo trendove. Turisti su se promijenili  i kanali promocije i sve moramo maksimalno da koristimo.

U narednom periodu, kako je istakla Vitorović, nastojaće da jačaju sve manifestacije koje se dešavaju van sezone,  obuče ljude za vodiče,  da budu samostalniji i što bolje predstavljaju naš grad.

“Kotorske pričice o nasljeđu“

0
Kotorske pričice o nasljeđu

„Kotorske pričice o nasljeđu“ – naziv je novog izdanja Opštinske javne ustanove „Muzeji“ koje je u srijedu promovisano u Crkvi Svetog Pavla.

Nakon što je prisutne pozdravio potpredsjednik Opštine Nebojša Ševaljević, publici je predstavljena nova knjiga koja najmlađoj čitalačkoj publici treba da pruži saznanja o 12 značajnih ličnosti iz života Kotora koje su stvarale, proučavale i čuvale kulturno nasljeđe našeg grada. U autorskom timu su Milka Kolundžić i Jelena Vukasović kao autorke teksta i Ana Rodić i Dušica Ivetić kao autorke ilustracija, dizajna i ukupnog likovnog ostvarenja knjige.

Kotorske pričice o nasljeđu

„Kotorske pričice o nasljeđu još su jedno obraćanje najmlađoj publici, djeci, koja su u ovakvom društvu najranjivija. Njima poručujemo da grad čeka upravo njih i njihovo znanje, kao i da pločnik kojim hodaju obavezuje“ – rekla je direktorka ustanove i multimedijalna umjetnica Dušica Ivetić.

Kotorske pričice o nasljeđu

„Delikatno je i zabavno bilo pisati o ličnostima o kojima se malo zna, tu se moralo maštati, a o onima sa obiljem biografskih podataka, valjalo je birati samo znanja koja ih kandiduju u domenu stvaranja ili zaštite kulturnog nasljeđa. Fra Vita, Lovro Marinov Dobričević, Dimitrije Daskal, Jacinta Kunić Mijović, Tripo Kokolja, s jedne strane kao ljudi koji su dio izuzetnosti našeg nasljeđa, a sa druge oni koji su ga proučavali, opisivali, otkrivali, podržavali – Miloš Milošević, Vida Matjan, Jovica Martinović, Vesna Lipovac Radulović, Jasminka Grgurević, Zorica Čubrović, Nada Radović“ – rekla je Kolundžić.

“Kotorske pričice o nasljeđu“
Kotorske pričice o nasljeđu

Po riječima Jelene Vukasović, „Kotorske pričice o nasljeđu“ su „mahanje pred očima djece i mladih u Kotoru i Boki Kotorskoj kojom ih, kako je kazala, „Muzeji“ uče o kulturnom nasljeđu sa jedne strane, a sa druge propituju i za nasljeđe možda vezuju njihove buduće životne i obrazovne izbore“- rekla je Jelena Vukasović.

Kotorske pričice o nasljeđu

Direktorka „Muzeja“ je potom ljudima čija su profesionalna pregnuća predstavljena u knjizi ili članovima/ca njihovih porodica uručila skromne darove – po primjerak knjige i ilustraciju Ane Rodić. Fragmente knjige čitao je glumac Goran Slavić.

Podsjetimo, kotorski „Muzeji“ su tokom ove godine od Muzejskog društva Crne Gore proglašeni najboljim muzejom u Crnoj Gori, a nedavno nagrađeni i Novembarskom nagradom grada Kotora.

Abazović sa Jokićem: Vlada spremna da pomogne razvoju Kotora

0
Abazović sa Jokićem: Vlada spremna da pomogne razvoju Kotora
Abazović i Jokić – foto Vlada CG

Predsjednik Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović razgovarao je danas sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem, i poručio da Vlada želi da da dodatan doprinos u pomoći i zaštiti kulturnih dobara, ali i izgradnji infrastrukture u cijeloj opštini Kotor, kao jednoj od najprestižnijih turističkih destinacija u Crnoj Gori.

“Jokić  i Abazović razgovarali su o potrebi bolje koordinacije načina finansiranja i realizacije projekata između države i lokalne samouprave, sa posebnim osvrtom na izgradnju vodovoda u Donjem Grblju, puta kroz Gornji Grbalj i konačnog završetka sportske dvorane u Kotoru.

Sagovornici su se saglasili da je neophodna zajednički djelovati u pravcu zaštite i restauracije kotorskih bedema. Jokić je Abazovića upoznao sa namjerom da se krene u ponovnu izradu projekta žičare San Đovani, što je premijer prihvatio i ponudio svu neophodnu pomoć”, navodi se u saopštenju Vlade Crne Gore.

Zajednička saradnja ključna za prosperitet regije Južnog Jadrana

0
Zajednička saradnja ključna za prosperitet regije Južnog Jadrana
Foto MEP

Države u regiji Južnog Jadrana dijele zajedničke potencijale i izazove, zbog čega je bliska saradnja od ključne važnosti za prosperitet tog područja, poručeno je na info danu o Prvom pozivu u okviru programa Interreg IPA Južni Jadran.

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) organizovalo je danas u Podgorici info dan o Prvom pozivu za dostavljanje predloga projekata u okviru novog Interreg IPA programa Južni Jadran, kojim se promoviše prekogranična saradnja između Italije, Albanije i Crne Gore.

Kako je saopšteno iz MEP, info dan privukao je veliki broj institucija i organizacija iz cijele Crne Gore, koje su zainteresovane za dobijanje podrške za realizaciju projekata u saradnji sa partnerima iz italijanskih regija Pulja i Molize i Albanije.

Vršilac dužnosti direktora Direktorata za evropske poslove u Ministarstvu evropskih poslova Bojan Vujović kazao je da države u regiji Južnog Jadrana dijele zajedničke potencijale i zajedničke izazove, zbog čega je bliska saradnja od ključne važnosti za prosperitet tog područja.

Ministar za ekonomski razvoj italijanske regije Pulja Alesandro Deli Noći naglasio je da ta regija čvrsto vjeruje u važnost ovog programa i uopšte u saradnju sa drugom stranom Jadrana.

„Jadransko more ne treba da nas razdvaja, već da nas spaja” rekao je Noći.

Kako je rekao, to područje ima ogroman potencijal, koji još uvijek nije dovoljno iskorišćen.

“Regija Pulja će narednom programskom periodu pristupiti strateški, kako bismo zajedno sa partnerima iz Albanije i Crne Gore odgovorili na izazove u raznim oblastima, kao što su plava ekonomija, turizam, zapošljavanje, unapređenje digitalnih vještina i povezanost naših obala“, kazao je Noći.

Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, istakla je da se Crna Gora učešćem u programima prekogranične saradnje priprema za korišćenje strukturnih fondova, koji će joj biti na raspolaganju kada pristupi EU.

Iz MEP-a su rekli da će prvi poziv za dostavljanje predloga projekata u okviru programa Interreg IPA Južni Jadran biti raspisan krajem novembra.

Tim pozivom će, kako su ukazali, biti podržani projekti vrijednosti do 200 hiljada EUR, koji su usmjereni na kapitalizaciju rezultata ostvarenih u prethodnom programskom periodu.

U Herceg-Novom u toku kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“

0
U Herceg-Novom u toku kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“
Foto Opština HN

Opština Herceg-Novi, od 2007. godine obilježava kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Obilježavanje ovogodišnje kampanje je u Herceg-Novom započelo aktivnostima koje traju od početka novembra  i trajaće do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.

Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, u čijoj nadležnosti su poslovi rodne ravnopravnosti, u kontinuitetu sprovodi implementaciju strateških ciljeva Lokalnog akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u opštini Herceg-Novi za period 2021-2025. godine, a koji je usvojen na sjednici Skupštine 27.12.2021 godine.

U okviru ovih aktivnosti organizovana je kampanja za prevenciju bolesti zavisnosti i upotrebe alkohola, sa osvrtom na rodni aspekt ovog problema. Ovo iz razloga što se kod djevojčica i žena o problemu alkoholizma veoma malo govori, i to je uglavnom tabu tema, iako je to jedan od uzroka nasilja i neravnopravnosti.

Tim povodom Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju,  u saradnji sa  NVO  „Preporod“ iz Nikšića  je 19.11.2022 godine u JU Dječiji dom “Mladost “ Bijela organizovao predavanje na temu „Tretman zavisnika/ca od droga sa stanovišta terapijske zajednice“.

Predavanje je održao psiholog Jovan Bulajić, iz NVO „Preporod“, a predavanju je prisustvovalo 20-ak učenika/ca završnih razreda osnovnih škola i I razreda JU SMŠ „ Ivan Goran Kovačić“ iz Herceg-Novog ( štićenika/ca u JU Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj).

Prisutni štićenici/ce su imali/le priliku da se upoznaju sa pojmom prevencije, o vrstama droga i njihovoj štetnosti, o opasnostima koje nose bolesti zavisnosti, a posebno posljedice konzumiranja alkohola, cigareta i tableta. Specifičan osvrt je dat i na tretman zavisnica i zavisnica koje imaju djecu, kao i posljedicama koje zavisnost kod žena najčešće uzrokuje. Predavač je na kraju, predstavio „terapijsku zajednicu“ kao jednu od metoda liječenja zavisnika/ca , mjesta bez droga u kojima osobe sa problemom zavisnosti žive zajedno na organizovan i struktuiran način u cilju postizanja načina života oslobođenog od droga.

Predavanje je izazvalo veliku pažnju prisutnih štićenika/ca kao i vaspitačica i psihološkinja. Izrazili su interesovanje da se ovako predavanje ponovi u što skorijem roku.

Milionito vozilo prošlo Pelješkim mostom

0
Milionito vozilo prošlo Pelješkim mostom
Pelješki most – foto Boka News

Pelješkim mostom u gotovo četiri mjeseca od otvaranja prošlo je milion vozila, što je u prosjeku više od 250 hiljada mjesečno. Prema podacima Hrvatskih cesta, najviše vozila, oko 460 hiljada, mostom je prošlo u najprometnijem turističkom mjesecu – avgustu.

U 12.52 sati Pelješkim mostom prošlo je milionto vozilo. Tko je sretni putnik – nije poznato jer, kažu iz Hrvatskih cesta, nisu željeli zbog toga zaustavljati promet.

– Želimo time pokazati da taj projekt, kad govorimo o prometnoj funkciji, zadovoljava, ispunjava one nekakve kriterije koji su bili prije navedeni u ”feasibility” studiji, čak i više od toga, ističe Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta.

Dnevno u prosjeku mostom prođe gotovo osam i pol hiljda vozila, a baš danas zabilježen je okrugli broj.

Most koji je spojio Hrvatsku ispunio je sva očekivanja, a danas je položio još jedan važan test. Otkako je Pelješki most otvoren, na ovom dijelu Hrvatske zapuhalo je prvo jače jugo, no bez obzira na takvo vrijeme promet mostom teče bez ikakvih poteškoća.

– Zbog nekih meteoroloških prilika, prije svega vjetra, neće biti zatvaranja prema svim našim izračunima, s obzirom na to da smo izgradili kvalitetan sustav zaštite od vjetra, objašnjava Škorić.

Svakim danom sve se više primjećuje i njegov utjecaj na gospodarstvo. Stanovnicima Pelješca mnogo je toga sada dostupno.

– Sad stvarno možemo reći da smo jedna županija, a ne više Dubrovačko-neretvanska na papiru, a uvijek je bio Dubrovnik na jednu, Metković na drugu stranu. Sad su nam Opuzen, Metković, ta Neretva, bliži. Srodni smo s poljoprivredom, znači po sve potrepštine, po sve šta možemo idemo preko mosta za pola sata, kaže Ante Grgurević, Drače.

Na odmorištima se uvijek nađe prolaznik, čak i po lošem vremenu.

– Baš je ovaj posebno nekako, stvarno je posebno. Jugo ne smeta. Što je, tu je, Bože dragi, bilo bi bolje da je sunce, ali eto, rekao je Nenad Alfirev, Vodice.

Više prednosti tek se očekuje. Dovršetkom četvrte dionice pristupnih cesta sljedeće godine zaokružit će se cijeli projekt.

Razbojnici ukrali keltske zlatnike vrjedne milione eura

0
Razbojnici ukrali keltske zlatnike vrjedne milione eura
Keltski zlatnici – razbojnici ukrali – Foto: Frank Mächler/dpa

Nepoznati provalnici su iz Keltskog rimskog muzeja u Bavarskoj u utorak odnjeli 483 zlatnika. Blago koje je bilo u gradu Manhingu je vredno više miliona eura, saopštila je policija.

Šteta za kulturu je ogromna, rekao je ministar umjetnosti Bavarske Markus Blume. “Gubitak keltskog blaga je katastrofa, zlatnici kao svedočanstva naše istorije su nezamenljivi,” rekao je Blume.

Zlatnici su zapravo bili najpoznatiji eksponat muzeja. Reč je o najvećem keltskom blagu koje je iskopano u prošlom vijeku. Arheolozi su novčiće našli pre 23 godine. U vitrini je bilo 483 zlatnika i procena je da su iz prvog ili drugog veka pre nove ere.

Prema prvim nalazima, provala se dogodila u utorak u ranim jutarnjim satima. Počinioci su nestali, a njihov identitet je ostao nepoznat.

Tek kada je osoblje ujutro došlo u muzej, zločin je otkriven.

Opidum Manhing se smatra važnim keltskim naseljem, gdje arheolozi iznova dokumentuju nalaze.

Ali za Manhing znaju i kriminalci. Samo početkom maja razbojnici su iskopali oko 140 rupa na nalazištu. Još nije poznato da li su tada nešto ukrali.

Koncerta ženske vokalne grupe „Harmonija”

0
Koncerta ženske vokalne grupe „Harmonija”
Harmonija Budva

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u petak, 25. novembra 2022. godine, u 18 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, povodom svečane proslave Dana opštine Budva biti upriličen koncert ženske vokalne grupe „Harmonija”. Gosti koncerta će  biti Ninoslava Zlatković, solo klavir i vokalni kvartet koji čine Iva Otašević, Lara Pavićević, Milica Radović i Nikola Karadžić.

Ženska vokalna grupa  „Harmonija” iz Budve postoji i radi 39 godina. Dobila je ime po plavokosoj kraljici Harmoniji, ženi feničanskog kralja Kadma, osnivača Budve po mitskoj legendi. Harmonija u svom sastavu danas ima 10 članica, od kojih se 5 profesionalno bave muzikom. Tokom svih ovih godina u klapi je pjevalo pedesetak članica. Za 39 godina postojanja i rada imala je oko 2000 nastupa. Nastupala je na samostalnim koncertima, smotrama klapa, na festivalima zabavne muzike u zemlji i inostranstvu. Programski nije orjentisana samo na klasičan repertoar primorskih klapa, već njeguje raznovrstan melos kao što je duhovna muzika, stari majstori, kompozicije iz popularnih Opera, starogradske i izvorne narodne pjesme.

U Perastu na inernacionalnom festivalu klapa je više puta osvajala nagrade. Snimila je 4 CD-a i 25 TV spotova, sa ciljem da i medijski uspješno prezentuje i promoviše mediteransku kulturu i tradiciju, posebno crnogorskog primorja. Znatan dio repertoara klape čine kompozicije za koje je tekst i muziku napisala g-đa Mirjana Pajović, umjetnički rukovodilac grupe od osnivanja. Zahvaljujući ozbiljnom i upornom radu uz podršku Opštine Budva postala je najreprezentativniji i renomirani ansambl grada Budve.