Izdavanje EU COVID potvrda za građane Crne Gore počelo je danas. Potvrda će građanima olakšava slobodu kretanja u zemlji i inostranstvu jer potvrđuje da je osoba vakcinisana, testirana ili je prebolovala COVID 19, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje Aleksandar Sekulić tim povodom je istakao da “digitalni EU COVID sertifikat omogućava validaciju QR kodova na potvrdama izdatim u Crnoj Gori, državama članicama EU i svim zemljama koje su dio EU COVID platforme”.
“Ovo je prvi zvanični EU dokument koji izdaje naša država. Građani potvrdu mogu preuzeti u papirnoj formi kod izabranog ljekara, na vakcinalnim punktovim, ali i na portalu eZdravlje.me. Validna COVID potvrda dokaz je uredne imunizacije drugom, odnosno trećom dozom vakcine. Kada je u pitanju imunizacija drugom dozom, taj period ne može da bude duži od šest mjeseci. Vakcinacija buster, odnosno trećom dozom za sada ima neograničenu validnost”, rekao je Sekulić.
Ovo je prvi servis koji razmjenjuje podatke iz registara Crne Gore i država članica Evropske unije, navode iz resora, “što potvrdu čini zvaničnim dokumentom EU kojem pristup imaju i građani Crne Gore”.
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić, ukazala je da je povezivanje Crne Gore sa sistemom digitalnog COVID sertifikata Evropske unije je “još jedan primjer da samo udruženim snagama možemo uspješno implementirati ovako važne digitalne servise za naše građane i raditi na unapređenju cjelokupnog digitalnog ambijenta”.
,,Srećni smo što smo kroz projekat “E-usluge i digitalna infrastruktura”, koji implementiramo sa UNDP-jem i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, pružili podršku Ministarstvu zdravlja u dijelu infrastrukture i izradi aplikativnog rješenja za COVID sertifikat i na taj način olakšali našim građanima i građankama putovanje u zemlje EU za vrijeme COVID-19 pandemije. Ovo je još jedan korak naprijed na putu digitalne transformacije Crne Gore i razvoja usluga koje u središtu razvoja imaju potrebe naših građanki i građana”, saopštila je Srzentić.
Napominju, svaki origuranik u Crnoj Gori COVID potvrdu u papirnoj formi može preuzeti kod izabranog doktora i na vakcinalnom punktu, uz validan identifikacioni dokument, ličnu kartu ili pasoš.
Za preuzimanje potvrde sa portala eZdravlje građani koriste PIN broj, koji su ranije preuzeli ili ga mogu dobiti sms porukom iz Fonda za zdravstveno osiguranje. Ovaj postupak pojašnjen je i dostupan na linku
Suštinska razlika između digitalne i papirne verzije potvrde ne postoji, pojašnjavju iz resora, jer QR kod u obje verzije garantuje validnost prikazanih podataka.
“Kako bi se smanjila mogućnost svake zloupotrebe, građanima će uz potvrdu biti dostavljen i TAN-šestocifreni kod, kao dodatno osiguranje da istu potvrdu ne može koristiti više lica. COVID potvrda sadrži ime i prezime korisnika, datum rođenja, istoriju vakcinacije protiv COVID 19 infekcije, uključujući naziv vakcine i datum imunizacije. Potvrda je besplatna, može se izdavati i maloljetnim licima, a dostopna je na crnogorskom i engleskom jeziku”, istaknuto je u saopštenju.
Dodaju, razvijena je i mobilna aplikacija SAFE GO za android i ios uređaje.
“Google Play i Apple Store u ovo trenutku vrše reviziju crnogorske aplikacije, i čim ona bude završena, korisnici će moći da je preuzmu i koriste. Izdavanje EU COVID potvrda, kao i sama aplikacija Safe Go CG izrađene su u okviru projekta „E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na COVID-19“koji implementira UNDP u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija, uz finansijsku podršku Evropske unije”, zaključuje se u saopštenju.
U saradnji sa Rotari klubom Ulcinj i Rotari klubovima engleske regije Southampton, Rotari klub Kotor je i ovu kalendarsku godinu okončao humanitarnom aktivnošću dodjele „SHOE-BOX“ paketića najmlađima.
Tokom ovog mjeseca, paketići su podijeljeni štićenicima Resursnog centra za sluh i govor ‘Dr Peruta Ivanović’ Kotor, djeci koja imaju inkluzivnu nastavu i integrisanim odjeljenjima u JU OŠ ‘Ilija Kišić’ Zelenika, ‘Savo Ilić’ Kotor, ‘Veljko Drobnjaković’ Risan, ‘Njegoš’ Kotor i ‘Nikola Đurković’ Radanovići a određeni broj paketića dodijeljen je Centru za socijalni rad Kotor. Akcija dodjele „SHOE-BOX“ paketića traje preko sedamnaest godina i počiva na ideji opšteg darivanja i povezivanja najmlađih širom svijeta.
Paketići su označeni prema polu: za dječake i djevojčice i uzrastu: 1-3, 4-7, 8-11 i 12-15 godina i sadrže: igračke, kape, šalove, rukavice, čarape, higijenske pakete, ukrase, društvene igre, slagalice, bojice i slično. Posredstvom Rotari klubova, djeca regije Southampton pakuju novogodišnje paketiće za djevojčice i dječake iz različitih gradova svijeta, a Rotarijanci ih dijele onima kojima je to najpotrebnije u lokalnoj zajednici.
Veliki broj rezervacija otkazan je u Budvi nakon jučerašnjeg uvođenja strožih mjera protiv virusa korona, kazao je član Upravnog odbora ugostitelja Budve Marko Marković. Smatra da nije moguće nadomjestiti gubitak ugostiteljima, te da će mnogi nakon dočeka zatvoriti lokale i poći na kolektivni odmor.
– Ne možete da zamislite koliki je broj otkazanih rezervacija od juče u Budvi. Nije moguće sada sve to nadomjestiti. Nadam se da će ljudi shvatiti da smo morali to da prihvatimo i da je to viša sila – kazao je za Jutarnji program TVCG Marković.
Ističe da su nove mjere udar na sve njih, ali moraju poštovati mjere. Nije optimista kada je riječ o radu tokom praznika.
– Veliki broj mojih kolega nakon dočeka najavilo zatvaranje lokala i kolektivne odmore. Nemoguće je raditi i nešto bitnije privrediti. Neka posjeta će biti, ali ni govora o broju koji smo očekivali i za koji smo se pripremali – kazao je Marković.
Objašnjava da je teško organizovati rad lokala i da se mjere maksimalno ispoštuju.
– Niko od nas nije očekivao. Ovo je veliki udarac za nas. Poštovaćemo mjere i trudićemo se da uradimo što je do nas – kazao je on.
Pozdravio je odluku Skupštine da se ne poveća stopa PDV-a.
– PDV od sedam odsto je nešto za šta smo se godinama borilii u ovoj pandemiji to je spas za sve firme – kazao je on.
Očekuje da će svi zaposleni u sektoru ugostiteljstva osjetiti benefite povećanja minimalca.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović, potpisao je u srijedu ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za investicije u ribolovne plovne objekte i uređaje u vrijednosti od tri miliona EUR.
Stijović je ugovore sa 19 aplikanata potpisao na svečanosti u hotelu Hilton, održanoj povodom dodjele bespovratnih sredstava po javnom pozivu za investicije u ribolovne plovne objekte uključujući ribolovnu opremu i elektronske uređaje – MIDAS 2 projekat.
„Ukupna vrijednost planiranih investicija je tri miliona EUR, dok je vrijednost bespovratne podrške 80 odsto, odnosno 2,39 miliona EUR“, naveli su iz Ministarstva.
Stijović je iskazao posebno zadovoljstvo zbog do sada najsnažnije podrške u sektoru ribarstva u Crnoj Gori, istakavši posebnu zahvalnost predstavnicima Svjetske banke (SB) koji prate MIDAS program.
“Ovo je rezultat zajedničkog zalaganja kolega iz Direktorata za ribarstvo i MIDAS tima. Moram dodatno istaći i podršku kroz posebnu kreditnu liniju koju smo uspješno usaglasili sa Investiciono razvojnim fondom (IRF)”, kazao je Stijović.
On je ukazao na podatke Instituta za bilogiju mora, koji govore da je prosječni godišnji ulov u Crnoj Gori ispod deset odsto od maksimalnog dozvoljenog godišnjeg ulova koji iznosi 4,6 hiljada tone ribe, zbog čega je Ministarstvo, u saradnji sa profesionalnim ribarima, zaključilo da je potrebno uložiti određena sredstva u modernizaciju profesionalne ribolovne flote, poboljšanje standard sigurnosti plovidbe, uslova rada, kao i higijenskih i zdravstvenih standarda ribe i drugih morskih organizama.
Stijović je rekao da se na osnovu tih kapitalnih ulaganja može očekivati porast količina ulovljene ribe i drugih morskih organizama, veći broj ribolovnih dana čiji je prosjek trenutno oko 55 godišnje, smanjenje uvoza ribe i proizvoda od ribe, veći broj zaposlenih u sektoru ribarstva i veća primanja i bolji životni standard osoba koje se bave tom privrednom djelatnošću.
Stijović je naglasio da posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju izrazitog socio-ekonomskog značaja ribolova na moru i tradicionalnog i kulturnog značaja ribolova u priobalnim područjima Crne Gore, jer na taj način plasman i turistička ponuda proizvoda ribarstva u Crnoj Gori može biti značajno poboljšana.
Menadžerka u MIDAS 2 projektu, Gorica Radulović, predstavila je detalje apliciranja i prisutne upoznala sa dosadašnjim tokom projekta i budućim koracima.
Ona je podsjetila da je ovo prvi javni poziv, koji se na ovaj način i sa ovolikom vrijednosti sprovodi u sekotru ribarstva, te da je Ministarstvo, razumijevaći situaciju u kojoj se ribari nalaze, usljed poremećaja na tržištu i kovid krize, sa SB ispregovaralo da se obezbijedi povraćaj u iznosu od 80 odsto vrijednosti investicije.
Prosječna vijednost investicije je 157 hiljada EUR, dok se vrijednost investicija kreće od 79 hiljada do 398 hiljada EUR.
U skladu sa javnim pozivom primljeno je ukupno 20 zahtjeva aplikanata, od čega je, nakon terenske i administrativne kontrole, odobreno njih 19 i to po šest korisnika iz Ulcinja i Budve, četiri iz Bara i po jedan iz Kotora, Tivta i Herceg Novog.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava podrške potpisuje se na period od šest godina, u kom je rok za realizaciju investicije godina, sa mogućnošću produženja do tri mjeseca.
Nakon što su mu ukradene tri tone kamenica, francuski uzgajivač školjki Christophe Guinot smislio je način kako da suzbije krađu: u školjke sad ubacuje skrivene poruke koje pomažu policiji da lakše uđe u trag kradljivcima.
Otkad je 2016. počeo prakticirati ovu metodu, kaže da krađe nije bilo.
Kamenice su unosan biznis: u slavnom restoranu Chez Francoise u centru Pariza porcija od 6 kamenica visoke kvalitete stoji 24 eura.
Najveća potražnja za kamenicama je u doba blagdana, a to je i doba najčešćih krađa.
Guinot uzgaja kamenice u laguni blizu francusko-španjolske granice. Školjke se uzgajaju u kavezima-pergolarima koji su žicama privezani za metalni okvir kako ne bi otplutale. Kradljivci dođu brodom te ih izvuku iz mora.
S problemom krađe bori se tako što u praznu kamenicu umetne svitak s porukom, ponovno zalijepi školjku te je položi u pergolar. Na svitku stoji poruka za nalaznika: osvojili ste kamenice u iznosu vlastite kilaže, a nagradu možete podignuti kod Guinota.
Tada bi svakome tko bi došao po nagradu postavio pitanje gdje je nabavio kamenice. Ako nalaznici odgovore da su ih nabavili na mjestu koje Guinot ne opskrbljuje školjkama, policiji bi to olakšalo posao.
Drugi uzgajivači također su, slijedeći njegov primjer, počeli ubacivati poruke u školjke. Zasad nitko nije došao po Guinotovu nagradu, no kaže da su susjedna uzgajališta već podijelila nekoliko dobitaka. U nekolicini slučajeva pokazalo se da su dobitnici kupili ukradene kamenice, o čemu je obaviještena policija.
Riječ o porukama se proširila, što je počelo odbijati kradljivce: prema podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, nakon 19 slučajeva krađe na tome području 2017., u 2020. godini nije zabilježen nijedan.
Hrvatska bi sljedeće godine, prije desete obljetnice članstva u EU-u, trebala dobiti zeleno svjetlo za ulazak u dvije dublje integracije, u šengenski prostor i u europodručje.
Odluka o ulasku u europodručje izvjesnija od ulaska u Schengen.
Komisija u lipnju sljedeće godine treba objaviti izvješće o konvergenciji u kojem ocjenjuje napredak država izvan europodručja prema uvođenju eura.
Izvješće o konvergenciji objavljuje se svake dvije godine. U posljednjem, iz u lipnja 2020., već je ocijenjeno da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u europodručje osim članstva u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II).
U međuvremenu je Hrvatska ispunila i taj kriterij, ušavši u ERM II 10. srpnja 2020. Radi se o svojevrsnoj čekaonici za euro u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine.
Tada je utvrđen središnji paritet hrvatske kune na 7,53450 kuna za jedan euro, sa standardnim rasponom fluktuacije plus/minus 15 posto.
Istodobno je Europska središnja banka (ESB) donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), što znači da je HNB postao dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje i da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.
Spremnost za prihvaćanje eura određuje se prema ispunjavanju konvergencijskih kriterija koji uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU).
Trenutačno je stopa stopa inflacije jedini donekle neizvjestan kriterij u procesu ulaska Hrvatske u eurozonu. Ona ne smije biti veća od 1,5 postotnih poena prosječne stope inflacije za tri zemlje EU s najnižom inflacijom u godini koja prethodi preispitivanju stanja u zemlji kandidatkinji.
HNB očekuje da će stopa inflacije u Hrvatskoj biti na razini stope inflacije u eurozoni i da ne bi trebala imati problema s tim kriterijem.
Nema lova u mutnom
Očekuje se da će Komisija u svom izvješću zaključiti da Hrvatska ispunjava sve kriterije za usvajanje zajedničke valute, predložiti njezin ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. i utvrditi fiksni tečaj konverzije.
Nakon toga ministri financija 19 zemalja europodručja trebaju kvalificiranom većinom usvojiti preporuku o uvođenju eura u Hrvatskoj.
Formalnu odluku donosi Ecofin, tijelo koje čine ministri financija svih zemalja članica EU-a, nakon konzultacija s Europskim parlamentom i nakon rasprave na lipanjskom samitu čelnika EU-a.
Očekuje se da će oni podržati ulazak Hrvatske u europodručje, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.
Bude li teklo sve po planu, od ljeta sljedeće godine u Hrvatskoj treba očekivati uvođenje dvojnog iskazivanja cijena u trgovinama i kafićima u kunama i eurima.
To je jedna od ključnih mjera za zaštitu potrošača i sprječavanje “lova u mutnom” da se zamjena valuta koristi za neopravdana poskupljenja. Obveza dvojnog isticanja cijena obično traje oko pet mjeseci prije uvođenje eura i do godinu dana nakon uvođenja.
Povlačenje kuna i puštanje u optjecaj novčanica i kovanica eura vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom vremenu trebati povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna i više od 1,1 milijarde komada kovanica kuna i lipa. Istodobno će trebati pustiti u optjecaj usporedive količine novčanica i kovanica eura.
Kuna, Tesla, glagoljica
U prva dva tjedna od ulaska u europodručje na snazi će biti dvojni optjecaj, moći se koristiti kune i euro.
Nakon toga u bankama će se u prvih šest mjeseci moći bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu. Nakon 12 mjeseci od uvođenja eura gotov novac moći će se mijenjati samo kod HNB-a. Pritom će se kovanice moći mijenjati do tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice će se moći mijenjati trajno.
Četiri mjeseca prije uvođenja eura, banke, Fina, Hrvatska pošta trebat će se opskrbiti novčanicama i kovanicama eura. Također će se i trgovine i ostala poduzeća morati pravodobno opskrbiti gotovim novcem kako bi mogli od prvog dana izvršavati gotovinske transakcije u novoj valuti.
Ranija opskrba novčanicama i kovanicama eura razlikuju se. Novčanica se posuđuju od Europske središnje banke dok će se kovani novac proizvesti u Hrvatskoj, budući da, suprotno od novčanica koje su jednake u svim zemljeme, kovanice eura i centa na naličju prikazuju nacionalne simbole članica.
U Hrvatskoj su pri kraju pripreme za probnu proizvodnju eurokovanica s nacionalnim motivima. Na svim hrvatskim kovanicama podloga će biti šahovnica, a onda na kovanici od dva eura karta Hrvatske, kuna na jednom euru, Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centi dok će na 5, 2 i 1 centu na glagoljici pisati HR.
Pred vratima Schengena
Hrvatska bi odluku o ulasku u šengenski prostor mogla dobiti u prvom polugodištu, tijekom francuskog predsjedanja.
Vijeće EU-a 9. prosinca ove godine jednoglasno je usvojilo zaključke kojima se potvrđuje da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije.
Ti zaključci proceduralno su nužan uvjet za donošenje odluke o ulasku u šengenski prostor i uklanjanje graničnih kontrola na hrvatskoj kopnenoj granici sa Slovenijom i Mađarskom te u zračnim i morskim lukama.
Oni, međutim, ne znače da je odluka o ulasku u Schengen zajamčena. Pošto se odlučuje jednoglasno, ne može se isključiti da neka od članica blokira odluku.
Zaključci o spremnosti za Schengen za Bugarsku i Rumunjsku usvojeni su još 2011. godine, ali te dvije zemlje još nisu unutra.
Što će reći Bugari i Rumunji
Visoki diplomatski izvor EU-a, jako dobro upućen u stavove država članica, rekao je da za ulazak Hrvatske u Schengen “nema političkih prepreka, ali da treba uzeti u obzir dvije stvar”.
Prva stvar je da se Hrvatska nakon usvajanja zaključaka o spremnosti za Schengen proceduralno izjednačila s Bugarskom i Rumunjskom.
“Ako pokrenemo ulazak Hrvatske, Bugari i Rumunji će tražiti isti tretman, a onda ćemo morati provjeriti imamo li konsenzus. Ne kažem da su te stvari pravno povezane, ali politički, to se pitanje može postaviti”, rekao je izvor.
Odluke o primanju u Schengen i uklanjanju graničnih kontrola prema šengenskom prostoru donose se jednoglasno odlukom 22 članice EU-a koje su u šengenskom prostoru, što znači da u odlučivanju ne sudjeluju zemlje izvan Schengena, među kojima su Bugarska i Rumunjska.
Četiri države koje su u Schengenu, ali izvan EU-a, nemaju pravo glasa.
Međutim, Bugarska i Rumunjska, koje su članice od 1. siječnja 2007. godine u nepovoljnijem su položaju od Hrvatske jer na njih se još uvijek primjenjuje nadzorni mehanizam u području pravosuđa.
Nekoliko zemalja članica, među njima Nizozemska i Francuska, ne pristaju na njihov ulazak u Schengen dok ne zadovolje kriterije u pogledu vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, iako imaju potvrdu da ispunjavaju kriterij za ulazak bez unutarnjih graničnih kontrola.
Druga stvar vezana za hrvatski ulazak jest reforma šengenskog prostora, što je Francuska odredila kao jedan od prioriteta svoga predsjedanja koje počinje 1. siječnja.
Francuzi žele da reforma Schengena i proces odlučivanja o ulasku Hrvatske teku paralelno i žele to dovršiti tijekom svoga predsjedanja.
Reforma Schengena nije nerealna budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalificiranom većinom u Vijeću EU-a i običnom većinom u Europskom parlamentu, što znači da je bitno smanjena mogućnost blokade.
Europska komisija je nedavno predložila dopune šengenskog zakonika radi boljeg upravljanja na vanjskim granicama u slučaju ozbiljnih prijetnji za javno zdravlje ili instrumentalizacije migranata, dok bi uvođenje privremenih kontrola na unutarnjim granicama trebala biti krajnja mjera kada se iscrpe sve mogućnosti.
Odluka o ulasku u Schengen sadrži i datum kada se uklanjaju granične kontrole. Zasad, nema pouzdanih informacija koji bi datum mogao biti izabran, ali se može očekivati, postigne li se konsenzus među članicama, da će to biti negdje u drugoj polovici godine.
Domu zdravlja Kotor će iz državnog budžeta biti uplaćeno još 170.000 eura za nabavku PCR testova, odlučeno je danas na sjednici Vlade.
Ta zdravstvena ustanova se, 16. juna, obratila Ministarstvu zdravlja zahtjevom za obezbjeđivanje sredstava za nabavku PCR testova i potrošnog materijala za period od jedne godine.
Dom zdravlja Kotor je krajem 2020. godine kao donaciju dobio savremenu PCR laboratoriju i potrošni materijal.
Imajući u vidu da se u Kotoru vrši uzorkovanje i testiranje pacijenata iz susjednih opština, kao i stranih turista tokom prethodna dva mjeseca došlo je do povećane potrošnje i postojeće rezerve potrošnog materijala iz donacije su pri kraju. Zaključkom Vlade, od 22. jula, data je saglasnost na obezbjeđivanje sredstava za ovu namjenu kroz tri tranše.
Prva tranša u iznosu od 170.000 eura je već obezbijeđena.
Imajući u vidu epidemiološku situaciju i sve veću potrošnju potrošnog materijala za PCR testiranje, Dom zdravlja Kotor je dostavio zahtjev za isplatu druge tranše, za obezbjeđivanje novih količina dijagnostikuma za PCR.
– Aktom od 18. novembra 2021. godine Ministarstvo finansija i socijalnog staranja dostavilo je mišljenje u kojem navode da su saglasni sa predlogom Ministarstva zdravlja da se sredstva u iznosu od 170.000 eura kao druga tranša za nabavku PCR testova, obezbijede na način da se pozicija tekuća budžetska rezerva umanji za traženi iznos, a uveća odgovarajuća pozicija Fonda za zdravstveno osiguranje, za potrebe Doma zdravlja Kotor – navedeno je u dokumentu koji je usvojila Vlada.
Talijanska vlada je zbog širenja zaraze varijantom omikron u srijedu navečer odlučila o uvođenju propusnica za cijepljene ili tzv. pojačane zdravstvene propusnice u prijevozu, hotelima, terasama, restoranima, sajmovima, konferencijama te na bazenima i u teretanama.
Te mjere će na snagu stupiti 10. siječnja, prema dekretu-zakonu o uvođenju hitnih mjera za suzbijanje širenja epidemije covid-19 usvojenom tijekom Vijeća ministara kojim je predsjedao Mario Draghi.
Do sada je za vožnju vlakom i avionom u Italiji bilo dovoljno posjedovati “osnovnu” zdravstvenu propusnicu, koja se mogla dobiti cijepljenjem, ali i negativnim testom.
Propusnica za cijepljene, koja se u Italiji naziva i “pojačana zdravstvena propusnica”, dobiva se samo uz potpuni ciklus cijepljenja, ili nakon oporavka od covida, a trenutno je potrebna za određene profesionalne kategorije, poput zdravstvenog i osoblja za provođenje zakona.
Talijanska vlada je u srijedu odlučila i ukinuti desetodnevnu karantenu za kontaktne slučajeve cijepljenih ili izliječenih od covida, dok će necijepljeni i dalje morati poštivati desetodnevnu karantenu.
Cilj tog popuštanja pravila karantene je spriječiti paralizu pojedinih sektora kao što je promet, gdje je veliki broj zaposlenih u karanteni doveo do primjerice otkazivanja mnogih vlakova.
Kao i njezini europski susjedi, i Italija se trenutno suočava sa značajnim porastom zaraze posljednjih dana – u srijedu je zabilježeno gotovo 100 hiljada novih slučajeva (ili 98.020), te je trenutno više od 600 tisuća ljudi pozitivno.
Crna Gora i Hrvatska postigle su saglasnost o formiranju međudržavne komisije koja bi se na detaljniji način posvetila rješavanju pitanja broda „Jadran“, s obzirom na različita tumačenja kome brod pripada. To se navodi u Informaciji Vlade Crne Gore o saradnji sa susjednim zemljama, koja je juče objavljena.
Kako se ističe, sveukupni odnosi Crne Gore i Republike Hrvatske mogu se ocijeniti kao prijateljski. Od obnove crnogorske nezavisnosti, navodi se, Republika Hrvatska našoj državi u kontinuitetu pruža političku i ekspertsku pomoć neophodnu za brži napredak Crne Gore na putu evropske integracije.
“Tokom zvanične posjete ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića Zagrebu, postignut je dogovor da se obnovi rad Međuvladinog mješovotog odbora (MMO) za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, koji je bio u zastoju od 2018. godine”, piše u tekstu Informacije.
Istanuto je da će se ovim ostvariti saradnja u pitanjima koje imaju nemjerljivi značaj za položaj i ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih zajednica u obje države, a koji predstavjaju kvalitetnu poveznicu koja obogaćuje ukupne bilateralne odnose.
“Takođe, postignuta je saglasnost o formiranju međudržavne komisije koja bi se na detaljniji način posvetila rješavanju pitanja broda ‘Jadran’, s obzirom na različita tumačenja kome brod pripada”, piše u tekstu Informacije.
Opštinska Komisija za sport koju čine potpredsjednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević – predsjednik Komisije i članovi/ice Marina Bjelja, Nada Vučković, Dejan Adžić i Momčilo Knežević, donijela je Odluku o dodjeli godišnjih priznanja iz oblasti sporta na osnovu uspjeha i postignuća sportista i sportskih radnika i klubova u protekloj godini.
Najbolji sportista: Miroslav Perković, vaterpolista
Najbolji sportski klub: VK “Primorac” Kotor
Perspektivna sportistkinja: Vedrana Praščević
Zaslužna sportska radnica: Ljiljana Marković
Najbolji trener: Ranko Perović.
Primorac pobjednik kupa CG 2021. foto Krsto Vulović
Takođe, posebna priznanja za sportske rezultate ostvarene u 2021. godini biće dodijeljena:
Alenu Isljamoviću, Vuku Draškoviću, Đorđiju Stanojeviću, Petru Vujoševiću, Vasiliju Marinkoviću i Marku Miliću – vaterpolistima koji su sa crnogorskom mladom vaterpolo selekcijom osvojili bronzu na Svjetskom prvenstvu u Pragu;
Miluši Bošković – članici Triatlon kluba “Kotor” koja je nastupom na Evropskom prvenstvu u Portugalu upisala Crnu Goru na svjetsku SkyRunning listu;
Nikoli Marinkoviću – osvajaču srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u kik boksu za kadete i juniore;
Stefanu Ćoroviću – osvajaču bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu u džiu – džici u Abu Dabiju;
Filipu Popoviću – osvajaču bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu u džiu – džici u Abu Dabiju;
Vasiliju Jakšiću – osvajaču zlatne kacige, trostrukom prvaku Centralne Evropske Zone u automobilizmu i prvaku Crne Gore.
Osim navedenih nagrada, Komisija je na predlog predsjednika Opštine donijela odluku o dodjeli posthumnog priznanja za Srđana Barbu i Izejdina Adžagića – Diku.
Planirana dodjela godišnjih priznanja je zbog trenutne epidemiološke situacije odložena do daljnjeg.
