Predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković (BF) i sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Borka Mršulja (BF) upriličili su prijem za Ilka Klakora, selektora crnogorske jedriličarske reprezentacije, koji je Crnu Goru i Tivat predstavljao na olimpijskim Igrama u Tokiju. Tom prilikom Klakoru je uručena simbolična nagrada od 500 eura na inicijativu Sekretarijata za društvene djelatnosti, a uz jednoglasnu saglasnost novoformiranog Savjeta za sport Opštine Tivat.
-Raduju nas uspjesi naših sportista, a priznanje Ilku Klakoru je samo mala zahvalnost za sve ono što on godinama radi. Uz podršku svojih saradnika u klubu uzdigao je JK „Delfin“ do renomea prepoznatljivog na međunarodnoj sceni. Kruna tog uspjeha je učešće na Olimpijskim Igrama, čime je i naš grad ucrtao na kartu najboljih sportista svijeta – rekao je dr Andrija Petković.
– Sportsku scenu u 2021.godini obilježila je proslava 70 godina od osnivanja JK „Delfin“, organizacija evropskog prvenstva u jedrenju. FK „Arsenal“ je bio učesnik baraža za ulazak u Prvu ligu što je istorijski rezultat najstarijeg kluba u našem gradu. Gracija Stjepčević iz Tivta postavio je novi svjetski rekord u disciplini precizno izbijanje, u kategoriji igrača do 18 i do 23 godine. Učešće Ilka Klakora na OI u Tokiju udarilo je pečat uspješnoj sportskoj godini, pa smo iz tog razloga odlučili da mu ukažemo priznanje. Obaveza svih nas je da i u narednom periodu pružamo podršku tivatskim sportistima i sportskim radnicima, kako bi ovi rezultati postali pravilo – istakla je sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Borka Mršulja.
– Zahvaljujem se na prijemu i uručenom priznaju, kao i na tome što pratite rezultate sportista našeg grada. Smatram da su rezultati jedriličarskog kluba „Delfin“, kao i rad tokom čitave godine, na vrhunskom nivou. Posebno bih istakao učešće na Olimpijskim Igrama u Tokiju, na kojima sam u ulozi selektora predstavljao Crnu Goru i Tivat. Milivoj Dukić je na Olimpijadi na jednoj od regata bio prvi, a ukupno 17. što je najbolji rezultat crnogorskog jederenja u istoriji.
Takmičar JK „Delfin“ Ilija Marković je u Poljskoj na Svjetskom prvenstvu bio deveti, aktuelni je državni šampion i vicešampion Hrvatske. Nikola Golubović bio je deveti na evropskom prvenstvu u Bugarskoj, državni je prvak i prvak Hrvatske.
Takođe JK „Delfin“ bio je uspješan organizator evropskog prvenstva do 21 godine, pa smo zahvaljujući tome dobili organizaciju Evropa Kupa, koje će se u Tivtu održati od 5-8.maja naredne godine – rekao je Ilko Klakor.
Novi Zeland je u utorak odgodio planirano otvaranje međunarodne granice zbog širenja omikrona diljem svijeta, a nekoliko zemalja je ponovo pribjeglo epidemiološkim mjerama poput održavanja fizičkog razmaka.
Mnoge zemlje su u stanju pripravnosti uoči slavlja Božića i Nove godine, pribojavajući se ponovnog rasta broja zaraženih, a osim na zdravlje utjecaj pandemije na financijska tržišta je također poguban te postoji bojazan u oporavak ekonomije na globalnoj razini.
Omikron se posebice brzo širi u Europi, SAD-u i Aziji.
Novozelandski ministar za covid-19 Chris Hipkins rekao je da njegova zemlja zbog opasnosti od omikrona odgađa otvaranje međunarodne granice sve do kraja veljače.
U Indiji je ministar za New Delhi Arvind Kejriwal pozvao građane da koriste maske, a od savezne vlade je zatražio dozvolu za primjenu treće doze cjepiva. U 15 indijskih država je zabilježeno 200 slučajeva nove omikron varijante koronavirusa SARS-CoV-2.
Ministarstvo zdravstva Singapura provodi masovna testiranja ne bi li otkrilo je li omikron iza niza slučajeva zaraze koji su se pojavili u jednoj teretani.
Omikron postaje prevladavajuća varijanta u SAD-u od koje je dan ranije u Teksasu umro necijepljeni muškarac.
Varijanta omikron odgovorna je za 73 posto novozaraženih tijekom vikenda, objavio je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Dok raste broj slučajeva, gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser ponovno je u ponedjeljak uvela obvezu nošenja maski u zatvorenim prostorima do kraja siječnja, te obvezu cijepljenja za sve javne zaposlenike, uključujući i booster dozu cjepiva.
U New Yorku je broj slučajeva covida-19 porastao za 60 posto, a zaraza se ubrzava i diljem sjeveroistoka SAD-a. Tri dana zaredom New York bilježi rekordne brojke novozaraženih od početka pandemije.
Južna Koreja, Nizozemska, Njemačka i Irska ponovo uvode potpuno ili djelomično zatvaranje te druge mjere zaštite.
Izrael je na crnu listu zemalja iz kojih su zabranjeni letovi sada stavio i SAD, dok Kuvajt za sve strane putnike traži obaveznu ‘booster’ dozu ukoliko je od cijepljenja prošlo više od devet mjeseci.
Britanski premijer Boris Johnson je u ponedjeljak rekao da je stanje “vrlo teško” te da vlada razmatra sve opcije, uključujući i ograničenja turističkoj djelatnosti.
U Australiji također raste broj zaraza omikronom, no broj hospitalizacija je nizak. Premijer Scott Morrison pozvao je vlasti država i teritorija da ne pribjegavaju novim mjerama zatvaranja.
– Ne vraćamo se više na zatvaranja. Nastavljamo živjeti s virusom, sa zdravim razumom i odgovornošću, rekao je Morrison.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je varijanta omikron zabilježena u 89 zemalja, te da se broj slučajeva udvostručuje u 1.5 do tri dana u područjima prijenosa u zajednici.
Do sada se u svijetu novim koronavirusom od početka pandemije zarazilo preko 274 milijuna ljudi, a više od 5,65 milijuna ljudi je umrlo.
Zbog omikrona je i Svjetski gospodarski forum svoje godišnje okupljanju u Davosu, zakazano za polovicu januara, odgodio do polovice 2022.
U Crnoj Gori će od sutra biti ublažene epidemiološke mjere, pa će biti dozvoljene svadbe i proslave u zatvorenom prostoru uz kovid potvrde, dok će lokali za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da rade i nakon ponoći.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je da, za razliku od više evropskih država, Crna Gora za sada bilježi značajan pad u obolijevanju, hospitalizacijama i fatalnim ishodima bolesti.
Ona je rekla da je, imajući u vidu psiho-socijalni status kao jedan od važnih elemenata zdravlja, kao i aktuelnu povoljnu epidemiološku situaciju, odlučeno da, uz rigoroznu kontrolu, mjere budu ublažene u periodu od 22. decembra do 12. januara naredne godine.
Borovinić Bojović navela je da se omogućava organizacija svadbi u ugostiteljskim objektima uz posjedovanje najmanje jednog od elemenata COVID potvrde, uz prisustvo do 100 osoba.
“Na četiri metra kvadratna površine objekta može se nalaziti jedan gost. Dozvoljavaju se rođendani i druge proslave uz obavezno posjedovanje COVID potvrde i tako da se na četiri metra kvadratna može nalaziti jedan gost”, kazala je ona.
Dozvoljeno je prisustvo publike sportskim manifestacijama na otvorenom i u zatvorenom prostoru moguće je uz posjedovanje najmanje jednog od elemenata COVID potvrde.
Kako je kazala Borovinić Bojović, prisustvo publike omogućeno je uz ograničen broj gledalaca na jednu trećinu dostupnih sjedećih mjesta, a između svakog od gledalaca treba da budu dva prazna mjesta.
Ona je rekla da će ugostiteljski objekti za vrijeme praznika raditi i nakon ponoći, i to za dan dočeka Nove godine 31. januara, kao i dane 1. i 2. januara naredne godine.
“Ograničenja radnog vremena ugostiteljskih objekata neće biti ni za dane Božića u petak i subotu, kao i 6, 7. i 8. januara naredne godine”, dodala je Borovinić Bojović.
Ona je kazala da je obaveza svih ugostiteljskih objekata i ostalih ustanova, gdje je ulazak dozvoljen uz COVID potvrdu, da odrede osobu koje će vršiti kontrolu i biti odgovorno za poštovanje ovih mjera.
Borovinić Bojović rekla je da je obaveza privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika koji upravljaju skijalištima da rad organizuju, uz poštovanje međusobne udaljenosti skijaša od najmanje dva metra tokom čekanja u redu.
“Nošenje maski ili skijaških kapa koje prekrivaju nos i usta, korišćenje žičare tako da jednu skijašku korpu koristi samo jedno lice, osim ako se prevoze članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva ili dva lica, ako sjede na krajnjim sjedištima, a nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva”, dodala je ona.
Borovinić Bojović je podsjetila je da je omikron soj koronavirusa potvrđen i u Crnoj Gori.
“Ova varijanta koronavirusa širi se brže od delta soja i pogađa i vakcinisane i one koji su preboljeli COVID-19, upozorila je juče SZO. Istakli su i da ne bi bilo mudro iz ranih dokaza zaključiti da je omikron blaža varijanta od prethodnih”, kazala je Borovinić Bojović.
Ona je ponovila da je preporuka svih relevantnih međunarodnih medicinskih adresa vakcinacija trećom dozom.
Borovinić Bojović poručila je da će insistirati i na poštovanju elemenata COVID potvrde.
Ona je rekla da je Crna Gora, među prvima, stala u red za kupovinu najnovijih ljekova protiv koronavirusa.
“Ovoga puta – idemo u korak s vremenom, naprednim svijetom i s dobrom namjerom da građanima Crne Gore odmah i na vrijeme učinimo momentalno dostupnim sva raspoloživa sredstva za borbu protiv pandemije”, dodala je Borovinić Bojović.
Grog je drugo ime za rum koje se iz mornarskog žargona prenijelo i udomaćilo i na kopnu. Admiral Edward Vernon iz Britanske kraljevske mornarice je 1740. propisao mornarsko dnevno sljedovanje od pola pinte pića napravljenog od ruma razrijeđenog vodom u omjeru 1:3 i s limunovim sokom.
Rum je trebao poslužiti kao dnevna dezinfekcija organizma, a vitamini iz limuna kao prevencija skorbuta.
Vernona su zvali Old Grog jer je nosio ogrtač napravljen od grograma, kombinacije vune i svile, pa je i njegov koktel ponio ime grog.
Jedna od blažih disciplinskih mjera bio je i six water grog. Mornari kažnjeni tom mjerom dobivali su rum razrijeđen u omjeru 1:6.
Običaj sljedovanja groga u britanskoj mornarici zadržao se do 30. srpnja 1970.
Osim nadimka, Vernonu je od zaborava sačuvano i prezime. Rezidencija američkog prvog predsjednika zove se Mount Vernon, a tako ju je prozvao Washingtonov stariji brat koji je služio u britanskoj mornarici pod Vernonovim zapovjedništvom.
Zavičajna zbirka Mate Mudronje Rebca (1935-2017.), koji je cijeli život kao kolekcionar prikupljao etnološke predmete, odnosno dokumente vezane uz dalmatinski otok Murter i kornatsko otočje, upisana je u Registar kulturnih dobara Hrvatske.
Iz općine Murter – Kornati u ponedjeljak su priopćili da zasebni dio te zavičajne kolekcije čini Etnografska zbirka koja kao cjelina dokumentira kulturu stanovanja, način privređivanja, znanja i umijeća stanovnika Murtera u prvoj polovici 20. stoljeća, a koja se tematski može podijeliti u nekoliko cjelina.
Zbirka je izložena u tri dijela.
Prvi dio posvećen je murterskom dramskom amaterizmu, starim društvima, panorami otoka i murterskoj uljari. Drugi dio posvećen je župnom pjevačkom zboru, crkvi Sv. Mihovila i narodnim običajima Murtera, a treći, najintimniji dio, samom Marku Mudronji Rebcu.
Njegova Zavičajna zbirka izložena je u kamenoj prizemnici “Sokolani” u središtu Murtera, a za javnost je otvorena u lipnju 2017. godine.
Vlasnik zbirke je Općina Murter – Kornati, njome upravlja općinska turistička zajednica, a inicijator valorizacije i zaštite je Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja – Argonauta.
Zbirka se sastoji od 187 predmeta, prikupljena je i darovana općini zahvaljujući entuzijazmu njezinog utemeljitelja Mudronje Rebca, svestranog kulturnog amatera.
Životni put vodio ga je iz rodnog otoka do Zagreba, pa preko Borja do Teslića u Bosni i Hercegovini, gdje je do mirovine radio u drvnoj industriji te osnovao amatersko kazalište u kojem je djelovao kao glumac i redatelj.
Povratkom na Murter nastavlja rad postavljajući kazališne predstave, pjevajući i predsjedajući Župnim pjevačkim zborom, skupljajući etnografske i arheološke predmete, dokumente, kopije zemljovida, plakate i fotografije iz kulturne povijesti otoka, stoji u priopćenju.
Inače, svaki predmet iz zbirke je dokumentiran na način da je fotografiran i opisan unutar excel tablice (inventarni broj, naziv, lokalni naziv, materijal, mjere, datacija, donator). Nakon što je predmetu dodijeljen inventarni broj te je detaljno opisan, smanjuje se mogućnost njihova gubitka, a ujedno olakšava lakše pretraživanje.
U Multimedijalnoj sali Kulturnog centra u organizaciji Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice u ponedjeljak je održano je predstavljanje projekta Unapređenje znanja i vještina bibliotekara u oblasti digitalizacije – od slike do pretraživosti (IMPROVING THE KNOWLEDGE AND SKILLS OF LIBRARIANS IN THE FIELD OF DIGITIZATION: FROM IMAGE TO SEARCHABILITY) za bibliotekare iz više crnogorskih gradova: Ulcinja, Bara, Budve, Tivta, erceg Herceg Novog i za bibliotekare iz kotorskih ustanova ̵ Pomorskog muzeja, Biblioteke Pomorskog fakulteta, JU Muzeji Kotor i bibliotekare Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Projekat se finansira kroz Međunarodni fond za pomoć kulturi i obrazovanju za 2021. godinu Ministarstva spoljnih poslova SR Njemačke, Goethe-Instituta u Beogradu i drugih organizacija koje djeluju na polju spoljne kulturne i obrazovne politike. “Funded by the International Relief Fund for Organisations in Culture and Education 2021 of the German Federal Foreign Office, the Goethe-Institut and other partners: www.goethe.de/relieffund.”, predstavila je rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice u Kotoru Marija Starčević.
Ona je podsjetila da je cilj fonda za pomoć da i u 2021. godini u kratkom roku doprinese podršci tematski i vremenski ograničenih projekata za očuvanje, obnovu i širenje infrastrukture, usljed krize koju je izazvala pandemija virusom Covid 19, gdje su smanjeni ili, pak, u potpunosti ugašeni izvori finansiranja. Istovremeno uloga fonda jeste i da se obezbijede sredstva za reumrežavanje ili, za razvoj novih, digitalnih formata. “Upravo to je bila prilika, kako stvari stoje, jedna i jedina za nas u Gradskoj biblioteci i čitaonici da otpočnemo proces digitalizacije, prvobitno Zavičajnog fonda.” Budući da je identitet bibliotekara u 21. vijeku, prije svega, određen upravljanjem saznajno-komunikacionim procesima u jednom novom kontekstu, te ga je potrebno redefinisati u skladu sa očekivanjima korisnika digitalnog doba. Kao dinamičan prostor za učenje, koji kombinuje materijalne i digitalne formate, biblioteka može ponovo postati mjesto glavne podrške napretku zajednice. Poznavanje potreba korisnika i uvođenje servisa koji će odgovoriti tim potrebama jesu od presudnog značaja za biblioteku.
Predstavljanje projekta
Za realizaciju projekta Gradska biblioteka i čitaonica je dobila grant u iznosu 25.417, 00 eura, sa dinamikom isplate u 6 rata/mjeseci, koliko i traje projekat. Dakle realizacija projekta se odvija u periodu septembar 2021. godine – februar 2022. godine. U prvoj fazi, podrazumijevao je neophodno tehničko opremanje Gradske biblioteke i čitaonice. Biblioteka je dosada opremljena sa 7 modernih računara, tri laptopa, savremenim skenerom sa potrebnim softverom, 5 tableta, kamerom, projektorom i propratnom opremom. Sljedeći korak jeste obuka bibliotekara za samostalan rad na polju digitalizovanja i kao krajnji cilj samostalni rad na polju digitalizovanja u Gradskoj biblioteci i čitaonici. Obuku, koja podrazumijeva definisanje sadržaja Biblioteke, kreiranje digitalne biblioteke kao i prezentaciju i promociju iste, držaće eminentni stručnjaci iz ove oblasti iz Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz Beograda dr Aleksandra Trtovac i doc. dr Adam Sofronijević u trajanju od četiri dana. Na obuci će biti predstavljene nove tehnološke mogućnosti za promjenu načina rada biblioteke, zasnovane na procesima digitalizacije građe i usluga, i pokriće sve aspekte i korake digitalizacije. Kreiranje digitalnih materijala, njihova obrada, prednosti i mane različitih digitalnih formata i sa njima povezane moguće funkcionalnosti, svrsishodnost i način izrade metapodataka, organizovanje procesa digitalizacije u skladu sa njegovim obimom, sadržajem i značajem materijala, zaštita digitalnih objekata, dugotorajno čuvanje digitalnih objekata, i načini prezentacije i promocije digitalnih objekata i zbriki, uloga i značaj multimodalnih dokumenata.
Po Novoj godini, u januaru, dakle u završnoj fazi projekta, predstoji kupovina 3D printera i organizovanje kursa „Multimedija u bibliotekarstvu“ koju će voditi Mirjana Nešić, bibliotekarka na Beogradskoj politehnici, master bibliotekarstva i informatike i članica IFLA AVMS sekcije (sekcije za audio-vizuelnu i multimedijalnu građu).
Održivost ovog projekta se najprije ogleda u novim bibliotečkim servisama koje će korisnicima ponuditi Gradska biblioteka i čitaonica u Kotoru.
U drugom dijelu događaja crnogorskim bibliotekarima i široj javnosti predstavili su svoje aktivnosti poslovni partneri Gradske biblioteke i čitaonice na ovom projektu: u prvom redu Goethe-Institut iz Beograda, glavni donator projekta, i Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković” iz Beograda. Marija Starčević je podsjetila na dugogodišnju saradnju sa Goethe-Institutom koja je krunisana 2018. godine potpisivanjem Memoranduma o saradnji kojim se definiše međusobna saradnja i partnerski odnos u cilju širenja međunarodne kulturne saradnje i realizacije zajedničkog književno-umjetničkog programa sa tematikom njemačke književnosti i stručnog osposobljavanja i usavršavanja bibliotekara. Ovom prilikom aktivnosti Biblioteke Goethe-Instituta u Beogradu, program eBiblioteka i BibToGo i 3D vodič kroz biblioteku predstavio je njen upravnik dr Selman Trtovac. Selman Trtovac je od 2012. godine zaposlen u Goethe-Institutu u Beogradu na mjestu upravnika Biblioteke i informacionog centra. Učesnik je, koordinator i organizator brojnih predavanja, radionica, izložbi iz oblasti bibliotekarstva i informatike, književnosti na njemačkom jeziku i likovne umjetnosti. Autor je koncepta „Umetnost u biblioteci“ u ovoj ustanovi. Koordinator je i saradnik na brojnim međunarodnim, regionalnim i lokalnim projektima iz oblasti bibliotekarstva, kulture i umjetnosti.
Potom su dr Aleksandra Trtovac i doc. dr Adam Sofronijević iz Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz Beograda, koji će držati obuku narednih dana za bibliotekare Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, upriličili predavanje „Digitalizacija i digitalna transformacija u ustanovama kulture“. Podsjećamo u martu 2020. godine potpisan je Ugovor o poslovnoj saradnji između Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz Beograda i JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice koji, u duhu iskrene i kolegijalne saradnje, podrazumijeva razmjenu informacija, učešće u zajedničkim projektnim i programskim aktivnostima, sa posebnim akcentom na projekte i programe u oblasti digitalizovanja Zavičajnog fonda.
U obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori koronavirusom je zaraženo 225 učenika i 57 nastavnika i profesora.
Na sajtu “COVID-19 i obrazovanje” objavljeno je da je u osnovnim školama zaraženo 149 učenika, u srednjim 70, a u predškolskim ustanovama šestoro djece.
Najviše zaraženih među nastavnim kadrom zabilježeno je u osnovnim školama, gdje su registrovana 34 zaražena nastavnika, u srednjim školama 14 i u predškolskim ustanovama devet.
Na sajtu su dostupni sedmični pregledi koji prikazuju ukupan broj ustanova, nastavnika i djece, broj novooboljelih nastavnika i djece, ukupno oboljelih i broj nastavnika i djece u samoizolaciji.
Prethodne sedmice je zabilježeno 97 novih slučajeva infekcije među učenicima i 26 među nastavnicima.
U osnovnim školama prethodne sedmice zaraženo je 69 učenika i 15 nastavnika, u srednjim 25 učenika i pet profesora, a u predškolskim ustanovama registrovana su tri nova slučaja među djecom i šest među nastavnim kadrom.
U samoizolaciji se nalazi 678 učenika i 59 nastavnika, od čega 498 učenika i 35 nastavnika iz osnovnih škola.
Iz srednjih škola u samoizolaciji se nalazi 121 učenik i 13 profesora, a iz predškolskih ustanova 59 djece i 11 nastavnika.
21.12/utorak/ 2021. godine u 17.30 u Koncertnoj dvorani-Crkva Sv.Duha, održaće se Koncert učenika na kojem će nastupati učenici iz područnih odjeljenja Risan, Radanovići i Lastva Grbaljska kao i učenici iz matične škole Kotor.
Predstaviće se na raznim instrumrntima kao solo tačke u kamernim sastavima a nastupiće i združeni hor područnih odjeljenja u Radanovićima i Lastvi kojim diriguje Dijana Pejović , kao I hor VII, VIII I IX razreda osnovne muzičke Kotor kojim diriguje prof.Dušica Ćetković.
22.12/srijeda/2021.godine u 18h – Koncertna dvorana-Crkva Sv.Duha, održaće se Novogodišnji koncert učenika na kojem će se predstaviti učenici osnovne i srednje muzičke škole iz Kotora. Predstaviće se učenici u kamernim sastavima sa solo tačkama na različitim instrumentima a nastupiće i orkestar osnovne muzičke škole kojim diriguje prof.Ivana Radović.
Ljevičar hrvatskih korijena Gabriel Borić novi je predsjednik Čilea. U drugom je krugu uvjerljivo pobijedio kandidata krajnje desnice Josea Antonija Kasta. Tridesetpetogodišnji Boric najmlađi je čileanski predsjednik do sada, a njegovi su preci podrijetlom s otoka Ugljana. U kampanji je najavio brojne reforme, među ostalim proširenje socijalnih prava.
U euforičnom pobjedničkom govoru pred vatrenim pristašama, novi predsjednik obećava u klasno podijeljenoj zemlji veća socijalna i radnička prava.
– Proširit ćemo socijalna prava uz fiskalnu odgovornost i brigu o makroekonomiji, što će nam omogućiti da poboljšamo mirovine i zdravstvenu zaštitu, rekao je Gabriel Borić, izabrani predsjednik Čilea.
Kao kandidat udružene ljevice, Boric je osvojio 10 posto više glasova od protukandidata, ultradesničara Josea Antonija Kasta, simpatizera vojne diktature Augusta Pinocheta koju je obilježila tortura i koja je utrla put golemoj ekonomskoj nejednakosti.
– Najprije želim čestitati Gabrielu Boricu. On zaslužuje naše poštovanje jer je ostvario uvjerljivu pobjedu, istaknuo je Jose Antonio Kast, predsjednički kandidat.
Nakon odlaska s otoka Ugljana, preci novog predsjednika Čilea nastanili su se u Punta Arenasu, najjužnijem čileanskom gradu, gdje je Boric rođen. Iz grada na kraju svijeta, kako ga zovu, uspeo se do trona. U međuvremenu predvodio je studentske prosvjede protiv skupog i siromašnima nedostupnog visokog obrazovanja i bio zastupnik u čileanskom parlamentu. Njegovi pristaše slave na ulicama Santiaga, ali i diljem Čilea.
– Vrlo sam uzbuđena jer ovo je postignuće naroda. Mnogo je godina trajalo zlostavljanje i potrebna nam je drukčija politika, rekla jePatricia Garrido, pristaša Gabriela Borica.
Boric je najavio da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji uništavaju prirodni okoliš, ali prije svega govorio je o demokraciji i većoj ravnopravnosti.
– Naše je nepokolebljivo opredjeljenje poštovanje ljudskih prava uvijek i svugdje, da nikad više nemamo predsjednika koji objavljuje rat svom narodu, naglašava Boric.
Boric se zauzima za veće poreze bogatima jer 1 posto najbogatijih Čileanaca posjeduje četvrtinu nacionalnog bogatstva. Time želi uprihoditi više novca za zdravstvo, školstvo i mirovinski sustav koji je u cijelosti u privatnom vlasništvu.
