Na 57. sjednici kojom je predsjedavao premijer prof. dr Zdravko Krivokapić, Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o statusu realizacije projekta obilaznice oko Budve na trasi Brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja.
U Informaciji se navodi da su, kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan, za izradu Idejnog projekta i Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo za cijelu obilaznicu u dužini od oko 30 km, i izradu Glavnog projekta i Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo i tenderske dokumentacije za središnju dionicu u dužini od oko 11,3 km, čija realizacija je započela 8. jula 2019, obezbijeđeni bespovratnih 4,614.200 eura.
-Konstatuje se da indikativni rokovi za završetak pojedinih faza ne mogu biti ispoštovani jer su preambiciozno postavljeni, imajući u vidu dosadašnju dinamiku i potrebu sagledavanja prioriteta realizacije kapitalnih infrastrukturnih projekata u predstojećem srednjoročnom periodu, što je posebno aktuelizovano posljedicama pandemije COVID-19.
Zbog toga je Evropska komisija obavijestila da se povlače bespovratna novčana sredstva, namijenjena za kofinansiranje izgradnje obilaznice oko Budve, uz napomenu da se može ponovo aplicirati onda kada se steknu uslovi, i to za 40 odsto od procijenjene vrijednosti izgradnje, u skladu sa sadašnjom Metodologijom Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
Ranijom Metologijom je bilo predviđeno odobravanje 20 odsto od procijenjene vrijednosti izgradnje.
Približnija procijenjena vrijednost izgradnje će se znati po završetku izrade Idejnog projekta obilaznice oko Budve-saopštili su iz Vlade.
JU Narodna biblioteka Budve i NVO Dramski studio Budva u okviru 9. Festivala književnosti za djecu „Male morske pjesme i priče“ raspisali su konkurs na temu „Bio jednom jedan…“ (moja omiljena životinja) za učenike osnovnih škola od 4. do 9. razreda, saopšteno je iz JU “Narodna biblioteka Budve”.
Konkurs je otvoren do 5.marta tekuće godine a pjesme i priče treba
slati na e-adresu malemorske@gmail.com.
Uz radove je potrebno navesti: ime i prezime autora, razred, naziv škole, grad, ime i prezime mentora, adresu i telefon škole.
Pobjednike očekuje nagrada „Mali/a od palube“ i direktno učešće na festivalu „Male morske pjesme i priče“ koji će se održati u Budvi od 30. marta do 2. aprila.
Opatija je odličnim rezultatom otvorila novu turističku godinu: u januaru je zabilježeno 10.700 dolazaka i 32.000 noćenja, što je najbolji siječanjski rezultat ostvaren nakon 2000. godine. Na početku 2022. godine Opatija je bila najtraženija destinacija na Kvarneru i druga najuspješnija u Hrvatskoj, nakon Zagreba.
U Opatiji je u januaru 2022. zabilježen porast broja noćenja od 33 posto u odnosu na 2019. godinu.
Broj su podigli domaći gosti s 14.165 noćenja, a to je 68 posto više nego u siječnju 2019. godine. Siječanjskih 17.808 noćenja inozemnih gostiju je 14 posto više nego u istom mjesecu 2019., a inozemni gosti stizali su iz Austrije, SAD-a, Slovenije, Njemačke i Italije.
Obzirom na godišnej doba, ne čudi da su hoteli bili prvi izbor smještaja i zato hotelski smještaj ima udio od 85 posto u ukupnom broju noćenja. Obiteljski je zastupljen s 13 posto, a u nekomercijalnom smještaju ostvareno je dva posto noćenja.
“U uvjerenju kako se ‘po jutru dan poznaje’, s veseljem i optimizmom gledamo u nastavak 2022. godine. Odlični siječanjski rezultati, koji su se nadovezali i na snažni prosinac, pokazali su kako je opravdan značajni trud uložen u planiranje, realizaciju i promociju Adventa, ali i promociju i ostalih brojnih prednosti koje Opatija nudi kao zimska destinacija. Pred nama je romantična veljača, mjesec ljubavi u kojem do izražaja ponovo dolazi opatijska tradicija i atmosfera. Za posjetitelje smo pripremili brojne sadržaje i prigodno uredili čitav grad, stoga se nadamo da će se pozitivan trend iz siječnja nastaviti i u veljači, ali i preliti na ostatak godine”, rekla je direktorica Turističke zajednice grada Opatije Suzi Petričić.
“Zalažem se da se mnoge popularne manifestacije i događanja u Opatiji, koje su ujedno i razlog dolaska naših gostiju, održe unatoč pandemiji, uz pridržavanje zadanih mjera te da Opatija bude prepoznata kao cjelogodišnja turistička destinacija. Iznimno me raduje da smo na početku moga mandata ostvarili ovakav izuzetan uspjeh, što nam daje pravi razlog za optimizam na početku turističke 2022. godine”, kazao je opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin.
Evropska komisija predložila je da se primjena EU digitalnih COVID potvrda produži sve do kraja juna iduće godine. Istodobno, Evropski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti počeo je objavljivati koronakartu zemalja članica Unije prema kojoj se potencijalni stupanj rizika od zaraze označuje prema novim kriterijima. Karta se dosad temeljila na stopi incidencije u posljednjih 14 dana, a po novome se tomu dodaju i postoci cijepljenih i testiranih. Danas je cijela Evropska unija tamnocrvena, ponajviše zbog i dalje vrlo visokih brojeva novozaraženih omikron-varijantom koronavirusa. No, najava da se približavamo kraju pandemije – sve je više.
Broj novozaraženih i dalje je velik, ali optimizam raste. Stručnjaci tvrde, ovo je početak kraja, pandemija na Starom kontinentu polako posustaje.
– Zbog dobre procijepljenosti stanovništva Europe vlada ‘primirje’, koje bi nas moglo dovesti do stalnog mira s pandemijom. Ali moramo poštovati pravila: cijepiti se i dalje, brinuti se o najosjetljivijima i držati se propisanih mjera, ističe ravnatelj Svjetske zdravstvene organizacije za Europu Hans Kluge.
Mjere se u nekim zemljama gotovo pa ukidaju. Danska je, primjerice, ukinula gotovo sve zabrane. Vlada je odlučila – COVID više nije kritično opasna pojava.
– Nema više maski, čak ne mogu ni objasniti kolika je to promjena u našem životu, rekla je djelatnica u marketingu Judi Olsen.
Šveđani, koje su često kritizirali zbog njihova načina rješavanja problema s pandemijom od danas žive u starom normalnom.
– Vrijeme je da se Švedska opet otvori normalnom životu. To ne znači da je pandemiji kraj, ali ušli smo u novu fazu, ističe švedska premijerka.
Francuski epidemiolozi i danas šalju podatke o velikom broju novozaraženih, ali vlada je ukinula većinu restrikcija. Više se ne mora raditi od kuće, a i nije potrebno nositi masku na svim javnim mjestima na otvorenom.
– Mrzio sam te maske, pogotovo na ulici. I to je završilo, rekao je jedan stanovnik Parisa.
Vlada u Rimu također je odlučila ublažiti mjere, ali samo za one koji su cijepljeni.
– Nema vremenskog ograničenja za sve one koji su primili booster dozu. To je prva odluka koja nas vodi prema staromu normalnom životu, istaknuo je talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza.
No unatoč ublažavanjima, u svim zemljama Unije, bolnice i starački domovi i dalje od posjetitelja traže da nose maske i pokažu COVID potvrde kako bi se zaštitili najranjiviji i stariji.
“Očaravajući Xi’an – spoj drevnog i savremenog” naziv je izložbe fotografija koja je otvorena u četvrtak u Kotoru, povodom obilježavanja Proljećnog festivala u okviru projekta “Dani Kine”.
Izložba je organizovana uz podršku ambasade NR Kine u Crnoj Gori, u organizaciji Kulturnog Centra ‘Nikola Đurković’ Kotor u saradnji sa Kancelarijom za međunarodnu saradnju Opštine Kotor i Kancelarijom za spoljne poslove grada Xi’an.
Rukovoditeljka projekta “Dani Kine” dr Jelena Stjepčević, kazala je kazala da otvaranjem izložbe fotografija obilježava najvažniji tradicionalni praznik, prijateljskog naroda Kine u UNESCO-vom Kotoru.
“Ovom izložbom ćemo uz ostale događaje u Kotoru obilježiti Lunarnu novu godinu. Izložbu čini 20 fotografija koje prikazuju najbitnije istorijske lokalitete pobratimskog grada, momente iz života drevne prijestonice Kine, ali i prikaze modernog Ksiana, gastronomije i njegovih najznačajnijih manifestacija. Da bi živopisni i autentični običaji provincije Shaanxi bili vijerno predstavljeni izložbu fotografija smo obogatili poklonima gradske vlade Ksiana od uspostavljanja pobratimskih odnosa do danas. Oni čine kulturnu kartu koja integriše ljudske običaje, narodnu umjetnost, istorijsku pozadinu i tipičnu nematerijalnu kulturnu baštinu provincije Shaanxi na UNESCO-voj listi. Izloženi su i tradicionalni muzički instrumenti – poklon palate mladih Ksiana”- kazala je Stjepčević.
Dana Kine u Kotoru
Predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja kazala je da je kulturni život u UNESCO-vom Kotoru bogatiji je za još jednu manifestaciju kojom baštinimo tradicionalno prijateljstvo naroda Crne Gore i Kine.
“Ponosni smo da je Ksian, glavni grad pokrajine Šansi naš pobratimski grad. Zauzimajući prvo mjesto među četiri najveće prijestonice drevne Kine, istočnu polaznu tačku drevnog Puta svile, jedan je od najstarijih gradova u kineskoj istoriji.
Prepoznatljiv po čuvenom lokalitetu Muzeja vojske od terakote, prvog kineskog cara, kao i gradskim zidinama pod zaštitom je UNESCO-a. Tokom prethodnih godina predstavnici grada Ksian posjećivali su Kotor i nastupali na međunarodnom Kotorskom festivalu pozorišta za djecu. U vremenu prevazilađenja epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, Opštoj bolnici Kotor upućena je vrijedna donacija ovog grada, savremeni respirator, kao značajna pomoć u borbi sa pošasti sa kojom se suočava cijeli svijet. Zadovoljstvo je da veliki broj kineskih turista izražava zainteresovanost da posjeti Kotor te se iskreno nadamo da će nas kultura i turizam povezivati i ubuduće”- kazala je Mršulja.
U ime Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor prisutne je pozdravio direktor te ustanove Vladimir Bujišić.
Dana Kine u Kotoru
Izložbu je otvorio ambasador NR Kine u Crnoj Gori Liu Jin.
“Ova Lunarna godina je znaku Tigra koji u kineskoj kulturi simbolizuje hrabrost i vitalnost, a ova manifestacija prikazuje prijateljstvo između Crne Gore i Kine. Prenosim t lijepe želje Kineskog naroda građanima Kotora i Crne Gore. Ova izložba pokazuje prijateljstvo dva naroda i prijateljski gest Kotora. Iako su Kina i Crna Gora udaljene, srca ova dva naroda su blizu. Kotor je obavezna destinacija za turiste iz Kine, a povratna informacija je da iz Kotora nose samo lijepe utiske. Na drugoj strani u Kini se otvaraju zimske olimpijske igre, gdje se crnogorski sportisti pripremaju za takmičenja. Kao što se ja osjećam u Kotoru za vrijeme Lunarne Nove godine u Kotoru kao kod kuće, nadam se da će se tako i crnogorski sportisti osjećati u Kini”- zaključio je Jin.
Nakon otvaranja izložbe prikazan je promotivni video pobratimskog grada Ksiana.
Dana Kine u Kotoru
Fotografije prikazuju najbitnije istorijske lokalitete kao što su ratnici od terakote cara Qin Shihuang-a, Toranj Zvona, pagode Divlje guske, gradske zidine Xi’an-a i mnoge druge, momente iz života drevne prijestonice i prikaze modernog Xi’ana. Da bi živopisni i autentični običaji provincije Shaanxi bili vjerno predstavljeni, izložba fotografija biće obogaćena albumima koji sadrže uzorke narodnih umjetničkih djela i drugim umjetninama.
Dana Kine u Kotoru
One živopisno predstavljaju istoriju, narodne običaje, kulturu i tipičnu nematerijalna kulturnu baštinu zemlje kroz pozorište sijenki, rez na papiru, slikanje na drvetu i slično koja su ručno izrađene od strane poznatih umjetnika ovog područja i manifestuju stvarno stanje i status narodne umjetnosti provincije Shaanxi. Predstavljaju poklone gradske vlade Xi’ana od uspostavljanja pobratimskih odnosa do danas i čine kulturnu kartu koja integriše ljudske običaje, narodnu umjetnost i istorijsku pozadinu provincije Shaanxi koja imaju veliku istraživačku i komemorativnu vrijednost.
Povodom jučerašnjih protesta NVO Bivši radnici Vektra Boke oglasio se predsjednik odbora direktora preduzeća Vektra Boka AD Herceg Novi, Dragan Brković
Predsjednik Odbora direktora i vlasnik Vektra Boke Dragan Brkovic obavještava javnost da gotovo dvije godine Nevladina organizacija Bivši radnici Boke , instrumentalizovana od nekih interesnih grupa,političkih stranaka, aktuelne vlasti i državnih institucija (o cemu posjeduje brojne dokaze) uzurpira njegovu imovinu i , uz saglasnost nadležnih lokalnih i državnih institucija, nanosi ogromnu štetu privrednom društvu Vektra Boka čiji je vlasnik.
Nevladina organizacija Bivši radnici Boke, od kojih su većina odavno penzioneri i ljudi koji nikada nijesu radili u privatizovanoj kompaniji čiji sam vlasnik, barjače imovinom (koju sam državi Crnoj Gori na međunarodnom tenderu najskuplje na crnogorskoj obali pošteno platio) kao da su oni njeni vlasnici. Ne postoji crnogorska institucija koju više od 10 godina sa svojim saradnicima nijesam molio da država riješi naslijeđenje probleme iz predprivatizacionog perioda, a koji se odnose na 28 miliona naslijeđenih gubitaka, 26 miliona neusklađenog akcijskog kapitala, preko 15 miliona naslijeđenih imovinskih sporova i restitucije i oko 4,5 miliona radnih sporova. Naši zahtjevi bili su da se riješe bar sporovi, restitucije kako bi se pravno deblokirale strateške lokacije i shodno kupoprodajnom ugovoru realizovale investicije. Jasno je da je zbog svega toga Vektra Boka, prije pet godina, otišla u stečaj. Prihvatio sam da se uradi reorganizacija na način da se izmire naslijeđene obaveze od vise desetina miliona iz imovine koju sam kupio i platio Državi. To se, razumije se, odnosi i na skoro 4,5 miliona radnih sporova iz predprivatizaciie. Jasno je da interesnim grupama i novoj vlasti to nije dovoljno jer cilj je očito otimanje cijelokupne imovine Boke. Za te potrebe neke stranke aktuelne vlasti mobilisale su svoje glasače, penzionere i bivše radnike Boke u istoimenu nevladinu organizaciju s namjerom da se taj cilj u sto kracem roku ostvari. Nema drugog logičkog objašnjena za ogromnu kampanju koja se vec vise od tri godine dnevno vodi s namjerom da se kriminalizijem lično sa familijom i saradnicima, kao poslodavac i bezprizornim etiketiranjima i podnošenjem krivičnih prijava, privođenjima i saslušanjima i tako na silu prinudim na odricanje i vjerovatno prepuštanje imovine čiji sam vlasnik, a koju sam platio preko 33 miliona eura. Nema drugog objašnjenja za to kad vam Vlada i Drzava vise od decenije ne žele deblokirati kupljenu imovinu od naslijeđenih sporova restitucije i omogućiti njeno privođenje namjeni, ali istovremeno daju punu podršku Nevladinoj organizaciji Bivši radnici da svakodnevno tokom i onako jadne turističke sezone na privatnoj imovini gdje se obavlja osnovna privredna djelatnost, razgoni goste i onemogućava elementarno funkcionisanje firme. Nema logike da se to dešava i to u vrijeme najveće pandemije koja je zadesila svijet zbog čijih posljedica je gotovo bankrotirala crnogorska turistička privreda. Tacno je da se bivšim i drugim radnicima Boke, upravo zbog navedenih razloga ,duguje treća rata trećeg isplatnog reda od 274.080,42 od februara prošle godine i da posljednja rata u istom iznosu pristiže u februaru ove godine. Riječ je uglavnom o dugovanjima nastalim iz predprivatizacionog perioda ostvarenim putem sudskih sporova. Valjda je svakome jasno da se radi o naslijeđenom dugu za koji sam dao saglasnost (u Planu za reorganizaciju )da bude izmiren prodajom imovine, moje imovine, koju sam kupio. Kako u vrijeme pandemije nije bilo zainteresovanih kupaca, iako je imovina bezbroj puta oglašavana, ti bivši radnici preko izvršitelja u Herceg Novom duže od pola godine imovinu koju je sud procijenio na preko milion i 200 hiljada sada prodaju za duplo nizu cijenu. No, očito, njihovim nalogodavcima i nekim strukturama vlasti ni to nije dovoljno. Cilj je da se po svaku cijenu medijskom kampanjom i protestima, ponovnim uvođenjem stečaja i bankrota kompaniji Vektra otme kompletna imovina Boke.
Obavještavamo javnost da cemo bez obzira na veliku krizu koja je pogodila naše kompanije tokom februara izmiriti sve obaveze prema povjeriocima priznate i potvrđene Planom reorganizacije Vektra Boke.
Obavještavam javnost da ce nas međunarodni advokatski tim ubrzo pred nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama pokrenuti postupke i procedure protiv svih političkih, opštinskih i državnih institucija koje su učestvovale u osmišljenoj i pomognutoj kampanji za uništavanje privatnog privrednog društva Vektra Boka i otimanja njene imovine. U narednim mjesecima nas međunarodni tim pokrenuće i međunarodnu arbitražu Ugovora o kupovini Vektra Boke.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor – foto Boka News
Na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda opština Tivat i Kotor na Klačini u Krtolima (PPOV), počela je procedura sanacij bazena za aerobno biološko prečišćavanje otpadnih voda.
PPOV ima ukupno tri bazena koja rade po principu sekvencijalnih šaržnih reaktora (SBR) u kojima se odvijaju svi procesi biološke prerade kanalizacionih vodsa prije njihovog ispuštanja u more u zalivu Trašte.
„Sanacija SBR bazena uključuje kompletno čišćenje bazena, servis dekantera za izbacivanje prerađene otpadne vode, kao i zamjenu i remont difuzora i njihovih membrana, koji se koriste za snabdijevanje bazena kiseonikom preko kompresora. Cilj ove sanacije jeste da sva tri SBR bazena budu na nivou iz 2016. godine kada je postrojenje pušteno u rad, odnosno da bi se izbjegli problemi sa biologijom koji su zatekli PPOV tokom jula 2021. godine jer kompresori nisu mogli da obezbijede dovoljnu količinu rastvorenog kiseonika za preradu otpadnih voda.“- kazao je juče tim povodom izvršni direktor PPOV-a Miljan Marković.
On je precizirao da će zbog ovih neophodnih radova, PPOV će u narednom periodu raditi sa dva SBR bazena jer će uvijek jedan od tri bazena, biti van pogona zbog procedure sanacije.
Marković je kazao da je, imajući u vidu nestabilnu političku situaciju u Tivtu koja je rezultirala blokadom rada lokalnog parlementa i nedonošenjem odluke o budžetu Opštine za 2022., on kao rukovodilac PPOV-a gotovo svu neophodnu zamjensku opremu za neizbježne radove na postrojenju, avansno poručio krajem prošle godine i time stvario uslove da se ipak nesmetano završti ova važna sanacija bazuna za prečišćavanje otpadnih voda.
„Procjena je da bi svi neophodni rezervni dijelovi trebali stići u drugoj polovini februara, a sanacija svih bazena će trajati od tri do četiri mjeseca. Osoblje PPOV je već počelo sa pražnjenjem jednog bazena radi početka njegove sanacije.“- istakao je Marković.
Inače, po projektu, PPOV za Tivat i Kotor kojeg je sagradila njemačka kompanija WTE, može da primi do 15.000 m3 otpadne vode na dnevnom nivou za optimalno odvijanje procesa, odnosno oko 5.000 m3 po jednom SBR bazenu.
„Zbog predstojeće sanacije i režima rada sa dva SBR bazena, PPOV će morati u narednom periodu da otvara havarijski ispust za sve dnevne količine voda od preko 10.000 m3 koje dođu na postrojenje. Ovakve situacije su moguće jedino u slučaju obilnih padavina, jer u suvim vremenskim prilikama i van ljetnje turističke sezone, priliv nikada ne prelazi tu cifru. Stim u vezi vrijeme početka sanacije SBR bazena je tempirano u periodu kada se očekuje smanjen obim padavina.“-objasnio je Marković.
On je ukazao da, „s obzirom da tokom obilnih padavina, sva ulazna voda na PPOV biva razblažena do te mjere da su svi parametri za bezbjedno ispuštanje vode u recipijent na granici ili čak ispod granice koja je propisana članom 18 u Zakonu o upravljanju komunalnim otpadnim vodama, PPOV u takvim situacijama ipak neće prouzrokovati nikakav ekološki incident“ ukoliko višak priliva otpadnih voda bude moralo ispuštati preko havarijskih ispusta.
Kotorska biskupija i grad Kotor danas slave po 1213. put svog zaštitnika Svetog Tripuna. Svetu misu služio je kotorski biskup mons. Ivan Štironja, koncelebrirali su barski nadbiskup mons. Rrok Gjonlleshaj, mons. Ilija Janjić, biskup u miru te brojni svećenici.
“Na svjetkovinu Svetog Tripuna dostojno je moliti za ovu zemlju, grad i Biskupiju, kao i za sve žitelji ove Biskupije bez obzira kojoj vjeri i kojem narodu pripadali. Molitva je ona koja nas na našem životnom putu krijepi, osvježava i daje nam svijetlo na našim životnim stazama, naročito u danima raznih tama koje život donosi”- poručio je biskup Štironja.
Osim vjernika misnom slavlju prisustvovao je predsjednik Opštine Kotor Vladimir V. Jokić.
Misno slavlje uveličao je katedralni zbor.
Sveti Tripun 2022 – foto Boka News
Vanjska proslava biti će u nedjelju, 6. februara koja će započeti dočekom podružnicama Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata u 9,30 sati, kolo Svetog Tripuna plesat će se ispred katedrale u 10 sati, a u 10.30 započet će svečana pontifikalna euharistija koju će predslaviti mons. dr Tomo Vukšić nadbiskup vrbosanski koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini.
Sveti Tripun 2022 – foto Boka News
Sveti Tripun rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
Sarkofag Saracenis – foto Boka News
Andree Saracenis
U arheološkim istraživanjima krajem 1840. pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.
Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić (Demokrate) uputio je dopis predsjednici Odbora direktora AD Luka Kotor Ljiljani Popović-Moškov (URA) i izvršnom direktoru te kompanije Milku Krvavcu (SNP) u kome traži da utvrdi identitet akcionara Luke Kotor koji se kriju iza Zbirnog Kastodi računa Crnogorske komercijalne banke.
Opština Kotor većinski je vlasnik preduzeća Luka Kotor AD koje upravlja istoimenom lukom podno zidina Starog grada. Opština posjeduje skoro 57% akcija, Fond PIO 17,5% dok je Zbirni kastodi račun CKB-a treći po veličini akcionar sa 10,3 posto akcija. Među manjinskim akcionarima ove firme, najviše vlasništva (skoro 2% kapitala Luke Kotor) ima počasni predsjednik SDP-a i bivši predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić.
Zbirni Kastodi račun CKB-a je u Luci Kotor toliko „jak“ da ima čak i svog predstavnika u Odboru direktora te kompanije – Radomira Rudanovića koji u tom tijelu sjedi uz troje predstavnika Opštine kao većinskog vlansika i jednog prerdstavnika Fonda PIO.
U dopisu koji je u srijedu uputio Odboru direktor i izvršnom direktoru Luke Milku Krvavcu, predsjendik Opštine Kotor Vladimir Jokić je naveo da u svojstvu zakonskog zastupnika osnivača i većinskog vlasnika te kompanije, traži da organi upravljanja Luke postupe u skladu sa članom 137 stav 4 Zakona o privrednim društvima.
„Naime, kao što ste upoznati, u vlasničkoj strukturi Luke Kotor AD sa 42.556 akcija, odnosno 10,3% učestvuje Zbirni kastodi račun Crnogorske komercijalne banke. U tom smislu, kako je gore citiranom odredbom Zakona o privrednim društvima propisano da društvo ima pravo da utvrdi, u skladu sa Zakonom, identitet svojih akcionara, čijim se akcijama upravlja preko određenog Kastodi (vlasničkog) računa, ukoliko akcije kojima se upravlja preko tog računa čine više od 0,5% osnovnog kapiutala društva, ili daju više od 0,5% glasačkih prava, to nalazim za potrebno, u Zakonu utemeljeno i opravdano, da privredno društvo kojim upravljate postupi po ovoj odrebi zakona i uzbrdi identitet akcionara prikazan iza Zbirnog kastodi računa“- piše u Jokićevom obraćanju menadžmentu najvrijednije opštinske firme u Kotoru.
Institucije koje su morale da zaštite prava radnika i isprate proces reorganizacije Vektra Boke su zakazale i nisu stale na put pljački koju je sprovela kriminalna grupa, čulo se na protestu bivših radnika ovog preduzeća.
Plan reorganizacije ističe u ponedjeljak, 7. februara, a radnici žele da znaju šta će biti sa imovinom nakon isteka tog roka. To pitanje uputili su predsjedniku Privrednog suda, Blažu Jovaniću.
Prema riječima predsjednika NVO „Bivši radnici Vektra Boke“, Đorđa Rajaka, menadžment i Odbor direktora nakon donošenja plana reorganizacije nagrađeni su sa po 2000 eura, koje im je sudski izvršitelj obračunao kao zarade.
– Oni pokušavaju da otmu naše pare, a sebi da nezakonito pribave 250 hiljada eura, koje ni u jednom momentu ne mogu biti naplaćene ovakvim izvršenjem. Obavijestili smo tužilaštvo, Poresku upravu i Privredni sud – navodi on.
Rajak je informisao da će danas biti održana nezakonita licitacija za prodaju imovine nekadašnjeg turističkog giganta, jer je nezakonito samo rješenje o izvršenju.
Kazao je da je za vrijeme pritvora Dragana Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana i izvršnog direktora Vektre Milića Popovića, jedan dio menadžmenta nastavio sa pljačkanjem.
– Tad je obavljena najveća i najdinamičnija otimačina imovine. Argumentovano smo dostavili da se preko računa Vektra Boke ništa nije radilo. Novac su prebacivali raznim cesijama. Čak su išli u zonu rizika i ucjenjivali inostrane partnere da novac prebace na druge račune, a ne na račun vršioca usluge – kazao je Rajak.
Postavio je pitanje za Državno tužilaštvo, zašto nije reagovalo kada je datum završetka procesa reorganizacije poznat i zašto preduzeće nije vraćeno u stečaj. Pozvao je predstavnike Poreske uprave da obračunaju poreze i doprinose.
PROTEST-VEKTRA – foto RTHN
Direktorica preduzeća Vodovod i kanalizacija Olivera Doklestić poručila je da je od 1600 radnika Boke ostalo svega 250, koji su doživjeli privatizaciju.
Dug Vektra Boke prema Vodovodu je preko pola miliona eura, koje ovo preduzeće ne može da naplati, jer, kako je kazala Dokelstić, uvijek ima neko važniji.
– Taj novac, koji bi eventualno mogli da dobijemo prodajom neke od nekretnina, mi bismo opet investirali u ovaj grad i vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu. Pitam na koji način možemo da ostvarimo ono što nam je godinama odnešeno odavde – kazala je ona.
Doklestić je mišljenja da bi ovim problemom trebalo da se pozabavi ozbilja arbitraža, kako bi Herceg Novi konačno dobio ono što mu s pravom pripada.
Poručila je da svih 30 hiljada Novljana treba da se pokrene i zatraži nazad sav kapital koji je odnešen iz Herceg Novog.
Bivši radnici Vektra Boke ne znaju kakva sudbina očekuje preduzeće nakon završetka plana reorganizacije. Rajak je na kraju poručio da će radnici radikalizovati protest, odnosno blikiraće hotel Plažu i ostati u objektu dok njihova potraživanja ne budu namirena.
