Petar Porobić ponovo selektor Kine

0
Petar Porobić ponovo selektor Kine
Petar Porobić – REUTERS/Kacper Pempel

Proslavljeni crnogorski vaterpolo trener Petar Porobić ponovo je izabran za selektora vaterpolo reprezentacije Kine.

Porobić se nakon godinu rada u Njemačkoj odlučio da se se vrati u Kinu, javlja agencija Mina.

“Vratio sam se, jer sam se adaptirao na te uslove i na mentalitet igrača Kine i rukovodstva. Posjetio sam mnoge trening centre Kine i gradove, stekao poznanstva, prijatelje i osjetio prijateljski odnos prema meni”, rekao je Porobić.

On je od 2017. do prošle godine trenirao prvo kinesku mušku vaterpolo reprezentaciju, a onda i žensku na Olimpijskim igrama u Tokiju.

“U jednom momentu igrači su napisali pismo rukovodstvu i tražili da se vratim. To me je iznenadilo, ali i pokrenulo da razmišljam o povratku. Shvatio sam da sam postao dio tog sistema u vaterpolu Kine”, rekao je Porobić.

Kako je potvrdio i Porobićev nekadašnji prevodilac u Kini, igračima „nedostaje“ njihovi „Lao Pi“ – nadimak po kojem ga nazovu kineski igrači.

Već po njegovom odlasku je čelništvo kineskog vaterpola razmislio o povratku Crnogorca.

Kao jedna od rijetkih reprezentacija na OI u Tokiju koja uopšte nije imala pripreme u inostranstvu, niti prijateljska takmičenja s pravim protivnicima uoči igara, kineska ženska vaterpolo reprezentacija je na Olipijadi pokazala kvalitet.

Porobić je kazao da je sa trenerskim štabom prihvatio izazov da obezbijede nastup na Olimpijskim igrama bez zvaničnih utakmica i takmičenja.

On je istakao da je više zadovoljan igrama u grupi nego konačnim plasmanom.

“Pobijedili smo Japan i Mađarsku koja je osvojila bronzanu medalju, igrali na gol razlike sa Rusijom i tri četvrtine ravnopravno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Odlični rezultati protiv tih velikih ekipa. Da smo imali prilike da igramo ili da se takmičimo prethodnu godinu, naš nastup bi bio borba za medalju”, rekao je Porobić.

OI u Tokiju su Porobićeve pete Olimpijske igre kao selektora reprezentacije neke države, a sada se s kineskom muškom vaterpolo reprezentacijom priprema za šeste.

Porobić je kazao da je odlaganje Olimpijskih igara u Tokiju za godinu i administrativna odluka da Kazahstan predstavlja Aziju u muškom vaterpolu zaustavili program rada muške reprezentacije Kine, i da ekipa nije bila “u pogonu” više od dvije godine.

“To je velika pauza i za mnogo jače ekipe iz Evrope to bio veliki problem, da se ponovo aktivira taj program. Bez zajedničkog treninga, bez takmičenja i takve dugačke pauze sad treba obnoviti ekipu, vratiti igrače i pripremiti je za takmičenja. To je i cilj da se to pokuša realizovati i da se za narednih deset mjeseci pripremi ekipa za Azijske igre koje su kvalifikacije za Pariz”, rekao je Porobić.

Od prvog perioda rada u kineskoj muškoj vaterpolo reprezentaciji Porobić je vodio kineske igrače da se pripremaju u Crnoj Gori, ali i u regionu.

Crna Gora je, iako još uvijek nepoznata zemlja većini Kineza, ipak omiljena destinacija i „druga kuća“ kineskim vaterpolistima.

“Ekipa Kine je opet na pripremama u Crnoj Gori. Radićemo pet sedmica u Herceg Novom i Budvi (zajednički trening sa PVK Jadran i VK Budva). Na taj način se ostvaruje to sportsko prijateljstvo i veza Kine i Crne Gore u ovom sportu, jer svi klubovi kao i Vaterpolo savez Crne Gore
su i sada pomogli ostvarivanju te saradnje i pružili svu potrebnu pomoć i logistiku”, kazao je Porobić.

On je istakao da su posebno zahvalni PVK Jadranu za pomoć pri dolasku ekipe u avgustu, kao i podršci u prevazilaženju svih organizacionih zahtjeva.

Zahvaljujući trudu Porobića, kineski vaterpolisti sve bolje shvataju i cijene Crnu Goru kao odličnu „bazu“ za pripreme u Europi.

Zamjenik direktora Nacionalnog olimpijskog sportskog centra pri Opštoj upravi za sport NR Kine, Zhang Zheng, bio je u ekipi sa reprezentacijom u Crnoj Gori.

“Crna Gora i Kina su u dobrim odnosima, dvije prijateljske zemlje. Takođe ovdje postoji mnoštvo veoma dobrih vaterpolo klubova, i veoma je prisutan taj duh vaterpola”, kazao je on.

Kineski trener reprezentacije Chen Weihan rekao je da su pod vodstvom stranog selektora i trenera spremni za Azijske igre.

Koalicija “Za Tivat svih nas” uputila pozive za dogovor oko postizborne saradnje

0
Koalicija “Za Tivat svih nas” uputila pozive za dogovor oko postizborne saradnje
Za Tivat svih nas

Koalicija DPS, SD, SDP, LP “Prava stvar – Za Tivat svih nas”, koja je, sa 12 osvojenih mandata pobjednička lista na lokalnim izborima u Tivtu, uputila je pozive na razgovore i dogovore o postizbornoj saradnji, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista.

-Sa ciljem da Tivat dobije stabilnu vlast, funkcionalnu lokalnu samoupravu i stručnu i operativnu lokalnu upravu, poziv smo uputili i razgovarali sa Hrvatskom građanskom inicijativom. Naš stav da pozovemo liste koje dijele vrijednosti građanskog društva i bliske izborne programe rezultirao je pozivom na saradnju i razgovorom sa Bokeškim forumom – naveli su u saopštenju.

Kako su kazali, zvaničan poziv uputili su i Krtoljskoj listi, dodajući da ovu listu smatraju “osvježenjem na političkoj sceni Tivta i listom sa vizijom i ciljevima koji su bliski našem zajedničkom cilju, a to je Tivat svih nas, Tivat po mjeri svih njenih građana, Tivat sa razvojnim potencijalom koji je neophodno realizovati na način i po principima održivog razvoja.”

-Koristimo priliku da uputimo otvoreni poziv onim političkim subjektima, koji su učesnici izbora u Tivtu a u našoj inicijativi prepoznaju širinu političkog pristupa, mogućnost da učešćem u njoj doprinesu stabilnosti i potrebi budućeg političkog djelovanja i neophodnog kompromisnog pristupa u cilju omogućavanja uspješnog razvoja našeg grada – istakli su iz tivatskog DPS-a.

Iz Demokratske partije socijalista poručuju građanima Tivta da nijednog trenutka funkcije u lokalnoj samoupravi ne stavljaju na listu svojih prioriteta.

-Već naprotiv, našim potencijalnim koalicionim partnerima nudimo mogućnost da kroz prihvatanje istih pokažu i u narednom četvorogodišnjem mandatu dokažu svoju političku odgovornost i ozbiljnost kao i sposobnost upravljanja gradom. Koalicija DPS, SD, SDP, LP kao najjača lista lokalnih izbora, biće pokretač, snažna podrška i pouzdan partner uspješnog zajedničkog razvoja Tivta. – zaključuju u saopštenju.

Multimedijalna izložba povodom 50 godina od osnivanja Bućarskog kluba „Palma“

0
Multimedijalna izložba povodom 50 godina od osnivanja Bućarskog kluba „Palma“
BK Palma 50 godina

U sklopu Novembarskih dana, u Muzeju i galeriji Tivat upriličiti će multimedijalnu izložbu povodom 50 godina od osnivanja Bućarskog kluba „Palma“ iz Donje Lastve.

Svečano otvaranje održaće se u četvrtak 10. novembra, sa početkom u 19 sati.

Izložba svjedoči o bogatoj istoriji i uspjesima kluba i njegovih članova. Na prizemlju galerijskog prostora biće izloženo četrdesetak fotografija, dio pehara i medalja, i promovisana knjiga Bućarski klub „Palma“ – Više od igre, dok će istoimeni dokumentarni film biti premijerno prikazan na prvom spratu galerije.

Na svečanom otvaranju govoriće direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić, dok će se ispred BK „Palma“ prisutnima obratiti Zvonko Dubravčić i predsjednik kluba Niko I. Stjepčević.

Iz Kataloga:

Predsjednik kluba Niko I. Stjepčević:

B.K. Palma

„Kada jedan amaterski sportski klub postoji pedeset godina u kontinuitetu, postavlja se pitanje što ga je učinilo trajnim i uspješnim sve te protekle godine. Entuzijazam je na početku prisutan u svim klubovima, ali nije uslov da bi oni opstali i godinama povećavali broj članova, a u slučaju bućarskog kluba „Palma“, članstvo se prenosilo čak i kao porodična titula.

Na poznatom zogu koji gleda na lastovsku rivu i palme, i do današnjih dana, okupljaju se igrači i gledaoci od najmlađih do najstarijih uzrasta. Malo koji unuk koji je gledao svoga djeda, ili sin oca, nije poželio da odmjeri svoje snage sa protivnicima iz drugih klubova, a neki su postali i olimpijski prvaci i nosioci medalja i priznanja…

Kada se pogledaju svi arhivski dokumenti i saberu sjećanja nekadašnjih i sadašnjih članova kluba „Palma“, postaje jasnije zašto je ova igra „više od igre“, spoj dobrih namjera, tradicije i takmičarskog duha koji se prenosi decenijama“

„Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke“

0
„Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke“
Pomorski muzej Kotor

Povodom obilježavanja 100 godina  od rođenja Miloša Miloševića u okviru manifestacije: „Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke“ i Dana Opštine Kotor u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor 11. (petak) novembra sa početkom u 19 sati biće održana promocija reizdanja knjige „Pomorski trgovci, ratnici i mecene“, autora Miloša Miloševića.

Na promociji će govoriti: Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor, Danilo Mrvaljević, v/d direktor Državnog arhiva Crne Gore, prof. dr Vlastimir Đokić, priređivač

U muzičkom dijelu će učestvovati profesorice flaute Angela Mijušković i Tamara Knežević.

Nevjerojatna priča o herojstvu: Prvi oficir tankera skočio u more kako bi spasio dva brodolomca

0
Nevjerojatna priča o herojstvu: Prvi oficir tankera skočio u more kako bi spasio dva brodolomca
Pomorci – pojas za spašavanje – Foto: Splash 247

Zbog nesebičnosti koje je pokazao prilikom spašavanja dvojice brodolomaca, oficir product tankera Xu Bo prije nekoliko dana primio je prestižnu nagradu Međunarodne pomorske organizacije za iznimnu hrabrost na moru. Unatoč temperaturama od -10 stupnjeva Celzijevih, hrabri prvi oficir product tankera skočio je u more kako bi spasio dva brodolomca koji su se našli u hladnim vodama kineskog Žutog mora kada je njihov brod potonuo.

Tog jutra, 12. decembra 2021., tridesetak milja sjeveroistočno od zaljeva Zhifu u sjevernoj Kini, teretni brod Tian Feng 369 našao se usred nevremena. Uskoro je u brod počela prodirati voda, a teretni brod počeo je tonuti.

Product tanker Jian Qiao 502 od 4930 dwt bio je na putu za luku Dongguan i odmah je promijenio kurs kako bi pomogao brodu u nevolji. Nakon sat i pol potrage za preživjelima, prvi časnik Bo Xu uočio je dvoje preživjelih na splavi za spašavanje koja se polako punila vodom. Tanker je krenuo prema splavi, ali je posada ubrzo shvatila da su dvojica preživjelih preslabi da bi čvrsto vezali uže oko sebe.

“Bez imalo oklijevanja skočio sam u more i otplivao do splavi za spašavanje što sam brže mogao, unatoč hladnom vjetru i visokim valovima”, rekao je Xu Bo primajući IMO-ovu nagradu. “Niska temperatura i hladnoća umrtvile su mi tijelo i usporile kretanje. Znao sam da se utrkujem protiv smrti.”

Xu je zatim uspio zavezati dva užeta oko struka dvojice brodolomaca, a uz pomoć ostalih članova posade uspješno su prebačeni na palubu tankera. Xu je odmah započeo reanimaciju, unatoč umoru i pothlađenosti. Jedan član posade je preživio, a drugi je nažalost preminuo od hipotermije.

“More je možda hladno i nemilosrdno, ali ljudi nisu. Kao pomorac, nikad neću oklijevati skočiti u more da spasim ljude u opasnosti”, rekao je Xu. “Ova nagrada nije samo motivacija za mene i moj tim, već i priznanje kineskim naporima u traganju i spašavanju na moru.”

Xu je bio jedna od 31 osobe nominirane za priznanja za djela iznimne hrabrosti.

Priznanje dodijeljeno i hrvatskom kapetanu

Posebno priznanje za hrabrost pri pružanju i spašavanju ljudskih života na moru dodijeljeno je i Zadraninu kapetanu Alenu Gospiću i posadi zbog spašavanja 17 izbjeglica iz Kube koji su danima plutali u Meksičkom zaljevu. Velik je to uspjeh hrvatskog pomorstva.

Više o uspjehu hrvatskog kapetana pročitajte >>OVDJE<<.

Logos Hope, najveći svjetski plutajući sajam knjiga, od 9. do 23. novembra u marini Portonovi

0
Brod knjižara LOGOS HOPE

Najveći brod-knjižara na svijetu, Logos Hope, stiže u Portonovi marinu 9. novembra.

Knjižni fond ovog broda čini više od pet hiljada naslova, dominantno na engleskom jeziku, a pored beletristike i stručnih izdanja iz oblasti poput nauke, jezika, istorije, umjetnosti, kulinarstva, medicine, sporta i religije, na njemu se nalazi i velika kolekcija dječijih naslova, naučnih tekstova, rječnika, atlasa i drugo.

Ostatak brodske palube je takođe otvoren za javnost, počevši od prostorije za dobrodošlicu, gdje će plovilo biti predstavljeno kroz kratak video materijal i interaktivne ekrane,do internacionalnog kafea, gdje možete kupiti sladoled,piće iii grickalice.

Logos Hope dugačak je čak 132,5 metara i širok 21 metar, a posadu broda čini skoro 300 ljudi koji dolaze iz 60 država svijeta. Posada Logos Hope-a organizuje različite događaje za lokalno stanovništvo, i uz mnoge razvojne programe na brodu nude praktičnu i lidersku obuku.

Logos Hope će biti otvoren za posjete u Portonovi Resort-u, od 9. do 21. novembra 2022. godine.

Brod knjižara će za obilaske od utorka do petka biti otvorena u periodu od 10 do 18 časova, dok će obilasci subotom i nedeljom biti mogući od 14 do 21 sat.

Švedski premijer traži tursko odobrenje za prijem u NATO

0
Švedski premijer traži tursko odobrenje za prijem u NATO
NATO

Švedski premijer Ulf Kristersson danas će zatražiti tursko odobrenje za prijem svoje zemlje u NATO na sastanku u Ankari s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom koji je taj proces zaustavio i optužio Švedsku da štiti militante.

Zajedno s Finskom Švedska je u maju podnijela kandidaturu za članstvo u NATO-u zbog ruske agresije na Ukrajinu i širenja ruske prijetnje, no Turska je zaprijetila da će se usprotiviti njihovu članstvu optužujući Stockholm da štiti zabranjenu Radničku stranku Kurdistana (PKK) i druge skupine.

Predstavnici triju zemalja potpisali su u lipnju memorandum o ukidanju turskog veta ako Švedska i Finska uklone razloge za zabrinutost.

Erdogan treba primiti premijera Kristerssona u predsjedničkoj palači u Turskoj danas poslije podne nakon čega će se njih dvojica obratiti javnosti.

Ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom rekao je za švedski radio u subotu da će se nova vlada Švedske distancirati od sirijske kurdske milicije YPG u sklopu nastojanja da dobiju tursku privolu za ulazak u Sjevernoatlantski obrambeni savez.

Turska smatra YPG produženom rukom PKK-a, stranke koja je 1984. počela pobunu protiv turske države i koju Ankara, ali i Europska unija te Sjedinjene Države smatraju terorističkom skupinom.

Švedska je zajedno sa SAD-om i drugim članicama NATO-a podržala YPG u borbi protiv džihadističke skupine Islamska države (IS) u Siriji i Iraku.

Turska je najavila da će blokirati švedsku kandidaturu ako ta zemlja ne prekine potporu YPG-u.

Kandidaturu Švedske prihvatilo je 28 od 30 članica NATO-a.

Švedska i Finska izrazile su ovaj tjedan uvjerenje da će i Mađarska podržati njihov prijem.

U jučerašnjoj kolumni za švedski list Aftonbladet Erdoganov predstavnik za komunikaciju Fahrettin Altun napisao je da Kristerssonov posjet Turskoj smatra “povijesnom prilikom” za švedsku kandidaturu u NATO.

– Oprezno smo optimistični da će švedska vlada poduzeti konkretne korake u uklanjanju zabrinutosti zbog terorizma, napisao je Altun.

Tivćani rade rebalans budžeta zbog viška prihoda u gradskoj kasi

0
Tivćani rade rebalans budžeta zbog viška prihoda u gradskoj kasi
Tivat-zarada foto Boka News

Administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) pripremila je nacrt rebalansa budžeta Opštine za ovo godinu kojim se budžet Tivta sa planiranih 18.635.700 eura, uvećava na 20.025.200 eura.

Razlog tome su bolji prihodi koje je lokalna uprava ostvarila u proteklih deset mjeseci od očekivanih, kao i potreba da se preraspodjele sreedtva na nekim od ranije planiranih rashodovnih stavki budžeta.

Prema nacrtu rebalansa koji je stavkjen na javnu raspravu, ukupni prihodi ovogodišnjeg budžeta iznosiće 20,13 miliona eura, što je 8% više od prvobitno planiranih 18,63 miliona eura. U istom omjeru rebalansom se povećavaju i planirani izdaci, od čega je najveće povećanje od 24% predviđeno na stavci „ostali izdaci“, dok se kapitalni izdaci uvećavaju za 12%. Tako će ove godine za kapitalna ulaganja, umjesto 9,7 biti opredijeljeno 10,91 milion eura. Uz stavku „ostali kapitalni izdaci“ koja se uvećeva čak 90 odsto u odnosu na prvobitni plan i sada će iznositi 1,97 miliona eura, rebalansom se značajnije uvećavaju i planirani rashodi za uređenje zemljišta (ekspropijaciju čžprivatne imovine) za što je opredijeljeno ukupono 2,1 milion eura, odnosno 15 odsto više nego do sada.

Rebalans predviđa da se za bruto zarade zapslenih u lokalnoj upravi Tivta i doprinose na teret poslodavca ove godine potroši 2,9 miliona eura što je 1% više od prvobitnog plana, ali se istovremeno, troškovi za ostala lična primanja zaposlenih smanjuju za 29% i iznosiće 209.720 eura, umjesto originalnim budžetom očekivanih 296.720 eura.

Rashodi za materijal iznosiće 617.000 eura i uvečavaju se 1% u odnosu na dosadašnje, dok će rashodi za usluge iznositi 1,16 miliona eura i biti veći devet odsto. Transferi institucijama, pojedincima i NVO sektoru smanjuju se 3% na iznos od ukupno 961.000 eura. Najveće umanjenje na toj stavki je na poziciji „transferi političkim partijama, strankama i udruženjima“ koji su skr sani za čak 45% na iznos od 60.000 eura. Istovemeno, za 40 posto je povećana stavka „pomoć institucijama i organizacijama“ koja će sada iznositi 70.000 eura.

Za jedan posto smanjuju se i transferi iz gradske kase lokalnim javnim preduzećima koji će iznositi ukupno 1,28 miliona eura, dok se značajnije uvećava planirani utrošak novca na stavci „otplata obaveza iz prethodnog perioda“ za što će umjesto prvobitno planiranih 480.000 eura, biti izdvojeno 520.000 eura. Rebalansom se udvostručuje i planirano zdvajanje za tekuću budžetsku rezervu koja će sa 150.000. biti podignuta na 300.000 eura.

Javna rasprava o rebalansu budžeta Opštine Tiuvat za 2022. završava se 15.novembra.

ANIMA: ”Kristalna noć pada, čujemo li?”

0
ANIMA: ”Kristalna noć pada, čujemo li?”
ANIMA Kotor

Povodom 9. novembra – Dana borbe protiv fašizma i antisemitizma ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje organizuje akciju ”Kristalna noć pada, čujemo li?” 9. novembra 2022. u 17 sati na Trgu od oružja u Kotoru.

9. novembar – Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u znak sjećanja na Kristalnu noć (“Kristallnacht”) 1938. kada je u Njemačkoj počeo progon jevrejskih građana i građanki. Ovaj datum danas se smatra simboličkim početkom Holokausta, politike sistematskog ubijanja miliona ljudi i podsjeća nas da Holokaust nije počeo sa deportacijama i koncentracionim logorima, nego se razvijao korak po korak. Nacistička propaganda, govor mržnje protiv Jevreja i zakoni koji su lišavali jevrejske građane njihovih prava su bili prvi koraci koji su postepeno vodili do ubijanja miliona, ne samo Jevreja, već i drugih “neprijatelja države” – homoseksualaca, kriminalaca i “asocijalnih” ljudi, članova raznih religijskih zajednica ljudi sa mentalnim poteškoćama, ”političkih prestupnika” poput komunista, anarhista ili socijalista, kao i manjina poput romske.

Upozoravamo na to da se danas u Crnoj Gori nalazimo u stanju institucionalne i ustavne krize bez presedana, na ivici anomije koja briše karakter pravne države. Upozoravamo na to da su na vlasti političari koji nas bez ikakve odgovornosti dijele i naoružavaju, traže da se svrstamo u partijske, nacionalne i vjerske torove i da slobodu svedemo na izbor između ”naših i njihovih”. Upozoravamo na to da ove i ovakve političke elite ugrožavaju mir u Crnoj Gori. Ne pristajući na to, podsjećamo na riječi Martina Lutera Kinga: ”Mrak ne može protjerati mrak, to može učiniti svjetlo. Mržnja ne može protjerati mržnju, to može učiniti samo ljubav.”

Politika mora da se temelji na solidarnosti i stvaranju mira. Obilježavamo ovaj datum jer nas na to obavezuju antifašističke vrijednosti i patnja koju bez prestanka i odgovornosti proizvode političari.

Tim ANIME

Ove zime u Dubrovniku najavljeni letovi prema tri međunarodna i tri domaća odredišta!

0
Ove zime u Dubrovniku najavljeni letovi prema tri međunarodna i tri domaća odredišta!
Foto – Zračna luka Dubrovnik

Dubrovnik bi sukladno objavljenom zimskom redu letenja 2022/2023 trebao biti povezan s 3 međunarodna i 3 domaća odredišta. Na domaćim linijama trebali bi prometovati Croatia Airlines te Trade Air, a na međunarodnim linijama trebali bi prometovati Vueling Airlines, Turkish Airlines i British Airways.

Letovima domaćeg nacionalnog prijevoznika Dubrovnik bi tijekom cijelog zimskog reda letenja trebao biti povezan svakodnevnim letovima sa Zagrebom. Naravno, posredno i linijama Croatia Airlinesa iz Zagreba prema ostalim europskim i međunarodnim odredištima.

Trade Air, privatni hrvatski zrakoplovni prijevoznik, trebao bi obavljati domaće PSO letove na liniji Rijeka – Split – Dubrovnik – Split – Rijeka.

Od stranih aviokompanija u Dubrovniku bi ove zime trebali vidjeti i Vueling Airlines na liniji prema Barceloni, Turkish Airlines na liniji prema Istanbulu i British Airways na liniji prema zračnoj luci Gatwick u Londonu. Linije prema Barceloni, Istanbulu i Londonu (Gatwick) trebale bi omogućiti Dubrovniku tijekom zime direktnu povezanost s međunarodnim odredištima, stoga se nadamo kako će se navedene linije i letovi uistinu ostvariti.