Priče iz podmorja: Podmornica Fresnel Q65

Priče iz podmorja: Podmornica Fresnel Q65
Podmornica Fresnel

Piše: Darko Kovačević

Progonjena od strane neprijateljskih brodova i aviona, u zimu 1915. godine, u plićaku ispred južnog kraka Ade Bojane, nasukala se francuska podmornica Fresnel. Uticaj dinamičnog okruženja, sedimenta ušća rijeke Bojane i nanosa pijeska morskom strujom, poslao je podmornicu Fresnel na poslednji zaron ispod morskog dna. Podmornicu su nestišljive sile prirode ponovo izronile poslije više decenija. Podsjećajući na njeno postojanje pružile su nam mogućnost da se divimo očuvanoj, stotinu godina staroj mornaričkoj tehnologiji.

Podmornica Fresnel Q65, pripadala je Laubeuf tipu I Pluviose klasi koja je razvijana za francusku vojsku prije Prvog svjetskog rata. Nazvana po Augustinu Frenelu (fra. Augustin Fresnel), opremljena parnim motorima za pogon na površini i električnim motorima za pogon pod vodom, porinuta je 1908. godine. Bila je duga 51 metar i široka 5 metara, naoružana sa osam torpeda, dva unutrašnja i šest spoljašnjih, promjera 450 milimetara. Jedan par torpeda je bio okrenut ka krmi, drugi ka pramcu, dok je par torpeda montiran na pramcu sa po jedne strane. Na početku Prvog svjetskog rata podmorinica je bila dio francuske Mediteranske flote. Imala je zadatak da na Jadranu blokira austrougarske luke.

U proljeće 1915. godine podmornica Fresnel je pokušala napad na Luku Kotor. Uspjela je da uđe u zaliv i bezuspješno pokuša da pronađe ciljeve. Kasnije, 5. decembra iste godine, učestvujući u blokadi Kotora, otkrili su je austrijski brodovi i avioni. Gonjena, u povlačenju se nasukala u plićaku ušća Bojane. Posada ju je odmah napustila. Komandant podmornice, drugi oficir i 26 podmorničara su odmah zarobljeni. Razarač Warasdiner ju je granatiranjem potpuno onesposobio za upotrebu pri čemu je život izgubio podoficir električar Augustin Dukarm. Njegovo tijelo nikada nije pronađeno, te time podmornica Fresnel ima status ratnog groba.

Podmornica Fresnel

Institucionalna nezainteresovanost za lociranje i identifikovanje podvodne kulturne baštine dovela je da se ovaj, u literaturi poznat lokalitet, ponovo „otkrije“ i javnosti pogrešno interpretira kao ratni brod. Atraktivnost lokaliteta kome je decenijska prekrivenost pijeskom savršeno očuvala drvenu oplatu i naoružanje, je neprocjenjiva. Prednost njegove male dubine i lake dostupnosti otvara mogućnost devastacije, što je prepoznato od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja je prihvatila inicijativu za pravnu zaštitu. Neophodnost je da se vrijednost podmornice Fresnel uzme u obzir pri izradi prostornog menadžmenta plana priobalnog područija Ade Bojane, izloženog snažnoj eroziji, kako bi se kroz inovativne solucije omogućilo korišćenje edukativnih, kulturnih i turističkih potenicijala ovog jedinstvenog lokaliteta podvodne kulturne baštine.

/Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu/

Fešta od mimoze, ribe i vina

0

Fešta od mimoze, ribe i vina 53. Praznika mimoze danas je na hercegnovsku rivijeru privukla hiljade posjetilaca.

Fešta je počela defileom Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, mažoretki, trombonjera i klovnova priobalnim putem od Kumbora, preko Đenovića do Baošića. Centralna svečanost organizovana je ispred Doma za kulturu Baošići, gdje je nastupila novska klapa Stari kapetan, a potom je uslijedio koncert Nenada Kneževića Kneza na platou Doma kulture Đenović. Brojni domaći i strani gosti uživali su u prelijepom danu, degustirali ribu i priganice koje su pripremile domaćice sa rivijere, kao i vino i pivo koje su obezbijedili tradicionalni sponzori festivala, kompanije „Plantaže 13. jul“ i „Nikšićko pivo – pivara Trebjesa“. Na više mjesta duž rivijere tradicionalno su darivane mimoze.

Među gostima Fešte bio je i ministar za ekonomski razvoj Jakov Milatović, koji je rekao da je ova proslava jedna vrsta uvertire za ljetnju sezonu.

Praznik mimoze 2022. foto Mediabiro

“Zadovoljstvo mi je što sam danas ovdje sa mojim Novljanima, i što okupio se veliki broj ljudi. Imamo posjetioce iz zemalja regiona, zemalja Evropa i raduje me ova sjajna atmosfera”, poručio je Milatović. On je Novljanima čestitao Praznik mimoze, festival “u čast cvijeta i grada koji ima dušu”.

Ako se po početku Praznik poznaje, vjerujem da će naš festival biti uspješan, kazala je direktorica JUK “Herceg-fest” Gordana Porobić Krcunović.

Ona se osvrnula na sinoćni koncert Nede Ukraden, koji je, kako je kazala, okupio veliki broj posjetilaca i premašio sva očekivanja.

“Trg Nikole Đurkovića je bio prepun, kao što je i danas Fešta okupila takođe veliki broj ljubitelja ove manifestacije koja traje od samog osnivanja Praznika mimoze. Večeras nas očekuje veliki maskenbal gdje će goste zabavljati Goran Karan i Lapsus bend”, kazala je ona.

Praznik mimoze 2022 – foto Mediabiro

Predsjednik Mjesne zajednice Baošići, Đuro Cvjetković, kazao je da je Praznik mimoze tradicija i duh Baošića i hercegnovske rivijere, kao i cijele Crne Gore.“Ovaj Praznik će ostaviti dobar utisak, s obzirom da ga nijesmo imali od 2020.godine zbog epidemiloške situacije. Srećni smo i zadovoljni, i mogu reći da nijesmo očekivali ovoliku posjećenost. Nastavićemo da njegujemo ovaj Praznik mimoze, kako bismo tu tradiciju prenijeli i na buduća pokoljenja”, kazao je on.

Praznik mimoze predstavlja nešto posebno i ima veoma dugu tradiciju, kazao je poznati muzičar Nenad Knežević Knez. On se prisjetio ranijih Praznika mimoze, velikih karavana, i istakao zadovoljstvo što je opet dio ove manifestacije: “Ovdje je uvijek sjajna atmosfera, i to je nešto što ljudi vole i na što su navikli. Nakon godinu i po dana pauze u nastupima, ovaj Praznik nam je pružio priliku da ponovo nastupamo”.

IJZ: Preminulo pet osoba, 340 novooboljelih, H. Novi 18, Kotor 18, Tivat 3

0
IJZ: Preminulo pet osoba, 340 novooboljelih, H. Novi 18, Kotor 18, Tivat 3
Covid 19 svijet

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak 18.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 007 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 340 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 107
Bar 55
Nikšić 27
Ulcinj 27
Budva 24
Herceg Novi 18
Kotor 18
Bijelo Polje 11
Rožaje 10
Pljevlja 8
Danilovgrad 7
Cetinje 6
Tuzi 6
Plav 5
Berane 4
Tivat 3
Andrijevica 1
Mojkovac 1
Plužine 1
Šavnik 1
UKUPNO 340

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 18.02.2022. godine je iznosio 17%.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sledećih opština: Podgorica (2), Danilovgrad (1), Bar (1) i Kotor (1). Među preminulim pacijentima najmlađi je imao 66 a najstariji 87 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2655.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 394 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2 604.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 228 522.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 806
Bar 333
Ulcinj 256
Nikšić 223
Herceg Novi 176
Budva 136
Bijelo Polje 103
Kotor 97
Pljevlja 97
Tivat 69
Rožaje 60
Danilovgrad 46
Cetinje 42
Tuzi 37
Berane 35
Plav 19
Mojkovac 18
Kolašin 16
Plužine 10
Petnjica 9
Andrijevica 6
Šavnik 6
Žabljak 3
Gusinje 1
Crna Gora 2604

Prvi domaći NFT projekat Treasure of Montenegro – Ljepote Crne Gore predstavljene kroz kolekciju od 777 digitalnih tokena

0
Prvi domaći NFT projekat Treasure of Montenegro – Ljepote Crne Gore predstavljene kroz kolekciju od 777 digitalnih tokena
Treasure of Montenegro

Ljepote Crne Gore uskoro će biti predstavljene u potpuno novom svjetlu i na za nas još uvijek neotkrivenom tržištu – tržištu digitalnih tokena. Za to su zaslužni Nikolina Kovačević i Stefan Stešević, mladi preduzetnici koji pokreću prvi domaći NFT projekat koji će, kako vjeruju, našoj zemlji otvoriti novi prozor u svijet.

O čemu se zapravo radi?

Nikolina i Stefan već neko vrijeme razvijaju Montenegro Luxury Association – brend za inovativnu promociju Crne Gore i turističke ponude visokog kvaliteta. Ovim brendom, kako kažu, upravlja tim isto tako mladih i ambicioznih ljudi, koji zajedno stvaraju nešto potpuno novo na ovim prostorima – jedinstvenu NFT kolekciju “Treasure of Montenegro”.

– Stefan i ja već nekoliko godina pratimo tržište kriptovaluta i istražujemo o blockchain tehnologiji. Tako smo prošle godine čuli i za NFT digitalne tokene – umjetnine, koje su u potpunosti zarazile cijeli svijet. I sami smo htjeli da za sebe kupimo neki od tih digitalnih NFT tokena, ali nam se nisu previše vizuelno dopadali. Tu smo počeli da zamišljamo kako bi super bilo da se napravi NFT token sa prelijepim slikama Crne Gore, čija priroda oduševljava i plijeni kako na fotografijama, slikama i video snimcima vrsnih umjetnika, tako i uživo – kaže u razgovoru za eKapiju Nikolina.

Kako su putem digitalnog brenda Montenegro Luxury Association već sarađivali sa raznim fotografima i umjetnicima, sredinom decembra odlučili su da se upuste u ovu nepoznatu pustolovinu.

– Na projektu radimo svega dva mjeseca, a baš aktivno (17 radnih sati u prosjeku dnevno) poslednjih mjesec dana. Ni sami nismo mogli biti svjesni da se tako puno može uraditi za tako kratak vremenski period. Ali rad kompletnog tima sada se vidi kroz naš website, dizajn, interesantnu mapu sa legendom i video reklamu koja oduševljava gledaoce iz cijelog svijeta. Reakcije su veoma pozitivne i najčešći komentari su da još nisu vidjeli ovako interesantno predstavljen projekat. To nas veoma raduje – priča nam Nikolina.

A šta su to NFT tokeni?
Za mnoge su to “obične slike na koje ludi i bogati bacaju novac”, ali to je, kako kažu, mnogo više od toga. NFT (Non-fungible token) predstavlja nezamjenljivu digitalnu imovinu i rješava najveći problem od nastanka interneta – kopiranje i pirateriju. Riječ je o vidu kriptovalute koja omogućava da se razna umetnička djela na različitim medijima i sajtovima “tokenišu” i prodaju putem mehanizama digitalne trgovine. Pomoću ove tehnologije, na Blockchain sistemu se mogu kriptografski zaštiti bilo koja digitalna djela: fotografije, video snimci, slike, zvuci, pjesme, gifovi, grafički dizajni… Njihova vrijednost izražena je u ethereum ili bitcoin kriptovaluti, čija se vrijednost kasnije prevodi u dolare.

– Tokeni se ne mogu kopirati niti se njihova vrijednost može promijenti jednom kada se “uknjiže” na blockchain-u. Iz tog razloga je trenutno najpopularnija u svijetu umjetnina, ali se može koristiti i za prodaju nekretnina, ulaznica, kupona, itd. – pojašnjava Nikolina.

Koliko ljudi u Crnoj Gori znaju o NFT tokenima?

– Vrlo mali procenat ljudi iz Crne Gore sa kojima smo bili u komunikaciji u proteklom periodu je uopšte čuo za pojam NFT, a još manji broj zaista razumije koristi i funkcionalnosti ove tehnologije. NFT ima široku primjenu u svijetu i osim za tržište digitalne umjetnosti, dosta se upotrebljava i za tržite nekretnina – prodaje i izdavanja. Vjerujemo da ćemo kroz naš projekat i naše iskustvo upoznati našu javnost sa ovom sjajnom tehnologijom, kroz koju mogu realizovati razne kreativne ideje – kao što je i Treasure of Montenegro.

Nikolina objašnjava da je “Treasure of Montenegro” kolekcija od 777 srećnih NFT tokena koji predstavljaju ljepote Crne Gore.

– Ono što ovu kolekciju takođe čini jedinstvenom u cijelom svijetu, jeste da je u njoj učestvovalo čak 70 umjetnika iz Crne Gore i svijeta. Probrani su neki od najljepših primjeraka digitalnih umjetnina, koje će krasiti ovaj digitalni univerzum i nositi glas širom svijeta o očaravajućoj ljepoti mistične zemlje – kaže naša sagovornica.

Treasure of Montenegro

Uz sve ovo, kaže, projekat prati vrlo kreativna legenda o prelijepoj zemlji iz davnina, koju su samo srećnici imali prilike da vide i da se na prvi pogled zaljube.

– Umjetnici su je posjećivali sa svakog kraja svijeta i bilježili njene ljepote kroz razna umjetnička djela… Ali onda su pirati došli, zarobili umjetnike i umjetnine sakrili na dno mora! A da biste otkrili umjetnine i spasili umjetnike, ipak ćete morati da pogledate mapu – kaže Nikolina i dodaje da je cjelokupni projekat od velike vrijednosti za našu zemlju i njeno predstavljanje u ovom novom svijetu.

Naša sagovornica navodi da su očekivanja od ovog projekta zaista velika, jer je po mnogo čemu zaista unikatan u svijetu.

– Lansiranje je 22. februara i naš je cilj da se sva kolekcija rasproda, te nećemo odustati dok tako i ne bude. Na našu veliku radost, u pravom momentu smo ostvarili i finansijsku podršku koja nam je dala dodatni vjetar u leđa i finansijska sredstva s kojim možemo konkurisati na svjetskom tržištu – kaže Nikolina.

Kroz program Ministarstva ekonomskog razvoja, projekat je prepoznat i primljen u Registar inovacionih djelatnosti, čime je investitorima – građevinskoj kompaniji White decoration iz Budve, omogućeno ulaganje po povoljnijim uslovima.

– Ova investicija i podrška dala je veliki podstrek za razvoj projekta. Takođe se moramo zahvaliti i Opštini Budva i kompaniji Laganoo za internet prezentaciju koju smo dobili na konkursu Opštine, a kreirana je u roku od aktivnih sedam dana – zaključuje Nikolina u razgovoru za eKapiju.
Zašto ljudi kupuju NFT?


Tokom prošle godine dogodilo se da je vrijednost NFT digitalnih umjetnina sa 50 dolara porasla na čak 150.000 USD za svega nekoliko nedelja.

– Prilikom svake kupovine NFT-a, u Etheriumu (Blockchain na kom se NFT knjiže) se bilježi transakcija koja je javni dokaz da ste vi kupili i postali jedini vlasnik unikatnog NFT-a – pojašnjava Nikolina.

Kako kaže, kolekcionari u NFT investiraju vjerujući u viziju donositelja projekta.
 
– Oni kupuju potencijal koji ta umjetnina u sklopu datog projekta može ostvariti u budućnosti, to jest donijeti im mogućnost da istu u budućnosti prodaju po višoj cijeni i zarade na razlici – dodaje.
/D.Obradović/

Biden: Putin planira da napadne Ukrajinu ‘u narednim danima’

0
Biden: Putin planira da napadne Ukrajinu ‘u narednim danima’
Joe Biden

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden) rekao je u petak da je ubeđen da je ruski predsednik Vladimir Putin doneo odluku da izvrši invaziju na Ukrajinu, i iako još ima prostora za diplomatiju, očekuje da će Rusija krenuti na tu zemlju u narednim danima.

„Imamo razloga da verujemo da ruske snage planiraju i nameravaju da napadnu Ukrajinu sledeće nedelje, narednih dana“, rekao je Bajden u obraćanju u petak, 18. februara, i dodao da Sjedinjene Države veruju da će Rusija gađati glavni grad Ukrajine Kijev.

Dodao je da Vlada u Moskvi nije uspela da podeli Zapad u ukrajinskoj krizi.

„Uprkos naporima Rusije da nas podeli u zemlji i inostranstvu, mogu da potvrdim da se to nije dogodilo“, rekao je on.

Osvrćući se na pozive koje je u petak uputio liderima NATO-a i Evropske unije, rekao je da je ogromna poruka „bila poruka jedinstva, odlučnosti i rešenosti”.

Bajden je takođe ponovio da nije prekasno da se pronađe diplomatsko rešenje za eskalirajući sukob.

Njegovi komentari usledili su nakon telefonskog razgovora sa liderima Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Poljske, Rumunije, Britanije, Evropske unije i NATO-a, saopštila je Bela kuća.

Lideri su se obavezali da će nastaviti da se bave diplomatijom dok se pripremaju da nametnu brze, koordinisane ekonomske sankcije Rusiji ukoliko izabere dalji sukob, prenosi agencija Rojters saopštenje Bijele kuće.

Razgovaralo se i o naporima da se osiguraju odbrana i bezbednost istočnog krila NATO-a, saopštila je Bžijela kuća.

Američki državni sekretar Entoni (Anthony)Blinken i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov planirali su da se sastanu 24. februara, rekao je Bajden, ali je upozorio da bi svaka ruska vojna akcija pre toga pokazala da je Rusija „zalupila vrata diplomatiji“.

Slovenija: neslaganja oko ublažavanja mjera

0
Slovenija: neslaganja oko ublažavanja mjera
Slovenija

U Sloveniji, koja u zadnja dva tjedna ima poboljšanje epidemiološke situacije u pandemiji koronavirusa, još nema slaganja između vlade i epidemiologa koje mjere zbog toga treba ublažiti ili ukinuti.

Umjesto u četvrtak, kako je bilo najavljeno, vlada će svoju odluku o tome objaviti kasno u petak, a slovenski mediji u petak izvještavaju o razlikama između epidemiologa i pojedinih ministara u vladi kakvim tempom treba ići u relaksaciju mjera.

Epidemiolozi se zalažu za postupno i odmjereno ublažavanje mjera za one djelatnosti i aktivnosti gdje je zbog kratkog kontakta opasnost prijenosa zaraza manja, pa tako ne bi bilo više potrebno imati covid potvrde za ulazak u pošte, banke i državne urede.

S druge strane, ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek predložio je da se vrijeme rada ugostiteljskih lokala odmah produži do ponoći, a isto tako ponovo otvore noćni batovi i diskoteke, dok ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs smatra da bi trebalo ukinuti sve mjere ako se s time složi stručna skupina za Covid-19, objavio je slovenski radio.

U vladi tvrde kako najavljena odluka o ublažavanju mjera nije donesena u četvrtak na sjednici vlade zbog međunarodnih obveza premijera Janše, no da će biti donesena u petak navečer na sjednici vlade i da većih neslaganja nema.

Premijer Janez Janša ovog je tjedna na svom Twitter profilu naveo da će “idućih dana i tjedana” doći do ublažavanja ili ukidanja dosadašnjih mjera, ali je ponovo upozorio na potrebu da se što više ljudi cijepi, osobito oni iz ranjivih skupina.

Slovenija je u zadnja 24 sata zabilježila 3.771 slučaj zaraze  koronavirusom, što je  za 3.792 novozaražena manje nego dan ranije, a preminulo je 22 oboljeli. Broj hospitaliziranih se ne povećava, a postotak pozitivnih PCR testova je 16,8 posto, dok je prije koji tjedan bilo pozitivno i do 70 posto PCR nalaza.

Ove godine nastavljaju istraživanje antičke luke u Sukošanu

0
Ove godine nastavljaju istraživanje antičke luke u Sukošanu
Ronioci

-Trenutačno radimo na nekoliko projekata. Jedan od njih je projekt u kojem je riječ o pličini između Tunisa i Italije na kojoj je zamijećeno da djeluju međunarodni pljačkaši. Budući da je u vanjskim vodama obiju država, UNESCO je pokrenuo projekt kojemu je cilj združiti veći broj mediteranskih zemalja koje bi zajedničkim snagama dokumentirale što se tamo nalazi i osmislile plan kako zaštititi to područje, za zadarski list tumači Pešić

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru može se pohvaliti mnogobrojnim suradnjama, projektima i aktivnostima. Ravnatelj Mladen Pešić uveo je ekipu zadarskog lista u podvodni svijet oplemenjen baštinom te istaknuo njihove značajne suradnje s kolegama diljem svijeta.

Misija Centra je zaštita, proučavanje i očuvanje podvodne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, razvitak međunarodne stručno-znanstvene suradnje i obrazovanja u polju podvodne arheologije, predstavljanje i popularizacija podvodne baštine u široj javnosti te promocija UNESCO-ve Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine.

Zajedničkim snagama

Dakle, kao međunarodni centar i UNESCO centar II. kategorije, gotovo sve projekte rade na međunarodnoj razini, sudjeluju međunarodne institucije i stručnjaci.

– Trenutačno radimo na nekoliko takvih projekata. Jedan od njih je projekt u kojem je riječ o plićini između Tunisa i Italije na kojoj je zamijećeno da djeluju međunarodni pljačkaši. Budući da je u vanjskim vodama obiju država, UNESCO je pokrenuo projekt kojemu je cilj združiti veći broj mediteranskih zemalja koje bi zajedničkim snagama dokumentirale što se tamo nalazi i osmislile plan kako zaštititi to područje. Uz nas, kao predstavnike Hrvatske, uključena su francuska, talijanska, španjolska ministarstva kulture, kao i Tunis, Maroko, Alžir i Egipat, tumači Pešić.

Osim toga, konzervatorice Centra dobile su molbu s Malte gdje se pokušava oformiti restauratorska radionica za arheološke nalaze.
– Osim predavanja koje će održati online, otići će tamo, educirati ih i pomoći svojim iskustvima. Ponosni smo što nas pozivaju da dođemo educirati, naglašava ravnatelj i dodaje da osim tih međunarodnih suradnji, rade svoja istraživanja podmorja te edukaciju studenata.
Godišnje odrade sedam, osam različitih podvodnih istraživanja. Ove godine nastavljaju istraživanja započeta prošle godine.
– Istraživanja na području Istre obuhvaćaju dva nalazišta – jedan s novovjekovnim topovima kod rta Franina i antički brodolom kod Sestrica. Radimo istraživanje antičkog brodoloma na Šolti, monitoring zaštićenih podvodnih nalazišta, redovno pratimo stanje pojedinih podvodnih nalazišta. Radi se i arheološko rekognosciranje Zadarske županije s pregledom različitih lokacija diljem zadarskog arhipelaga, nabraja Pešić i dodaje da rade i istraživanje antičke luke u Sukošanu.

Praktično učenje

Na nekoliko projekata sudjelu kolege iz njemačkog Arheološkog instituta te njemačkog Društva za podvodnu arheologiju.
Razumije se, pandemija je usporila njihov rad s obzirom na nemogućnost putovanja.
– No, prošle godine smo uspjeli održati tečaj podvodne arheologije u Brbinju na Dugom otoku, sudjelovalo je četvero studenata, iz Albanije, Egipta, Sjeverne Makedonije, Islanda… Svi su ti tečajevi orijentirani dobrim dijelom na strane studente koji najčešće nemaju mogućnost praktičnog učenja, no oni sudjeluju i u našim istraživanjima i tako također uče, tumači Pešić i dodaje da planiraju i nove aktivnosti, gostovanja i slično.

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru u suradnji s Nautical Archaeology Society (NAS) organizira tečajeve koji ne daju samo uvod u temu podvodne arheologije, nego polaznicima nude priliku da steknu vještine i iskustvo, omogućujući im da sudjeluju u projektima i terenskom radu diljem svijeta i možda pokrenu vlastite projekte u budućnosti.
Kako napominje Pešić, napredni tečaj traje dva tjedna i uključuje rad od jutra do večeri. Dodaje i da surađuju sa Sveučilištem u Dubrovniku i Sveučilištem u Zadru, čiji studenti dolaze u Centar radi obavljanja dijela stručne restauratorske prakse.

– Osim toga, upravo pripremamo svoj časopis Potopljena baština u kojem izvještavamo o provedenim aktivnostima. Nakon što sve istražimo, prezentiramo to javnosti izložbama.

Sve naše publikacije dostupne su besplatno na našoj mrežnoj stranici u PDF-u, a svatko tko želi, može doći po svoj besplatni tiskani primjerak, govori Pešić i dodaje da će do ronilačke sezone naglasak njihovoga djelovanja biti na sudjelovanjima na konferencijama i pripremama za predstojeće aktivnosti.

/Doris Babić/

Saradnja ACG sa kompanijom Flynas – Plan uspostavljanje direktnih letova iz Saudijske Arabije

0
Saradnja ACG sa kompanijom Flynas – Plan uspostavljanje direktnih letova iz Saudijske Arabije
Aerodromi CG

Menadžment Aerodroma Crne Gore (ACG) uspostavio je saradnju sa renomiranom avio kompanijom Flynas, koja je zainteresovana za direktne letove na relaciji Rijad – Tivat i Rijad – Podgorica.

Pregovore sa tom kompanijom iz Saudijske Arabije, u ime ACG vodio je član Odbora direktora Eldin Dobardžić, koji se sreo sa potpredsjednikom Flynasa za međunarodnu prodaju, Abdulillah Al Eidijem i regionalnim menadžerom te kompanije Mehmedom Caymazom. U delegaciji Flynasa koja je u posjeti ACG, je i izvršni direktor te kompanije Stefan Magiera.

– Veoma sam srećan jer nakon dva mjeseca intenzivnih pregovora prvi put u Crnu Goru dovodimo renomiranu aviokompaniju iz Saudijske Arabije, Flynas, a ujedno i otvaramo tržište od oko 35 miliona stanovnika za Crnu Goru. Ono što je kuriozitet, i što me posebno raduje, je činjenica da su turisti iz Saudijske Arabije zaintersovani za sjever naše države i naše prirodne ljepote. To je posebna šansa za dodatni razvoj turizma i privrede sjevera. Prema uvjeravanjima koje smo dobili tokom pregovora, ali i na sastanku u ACG, dio njihovih turista svakako će biti okrenut i ka našem jugu, pa će Flynas letjeti i za Tivat – kazao je Dobardžić.

Ističući da se dolaskom turista iz Saudijske Arabije dodatno širi turistička ponuda, naglasio je i da se ujedno i otvaraju vrata potencijalnim investitorima sa Bliskog istoka.

– Načelno smo, na naš prijedlog, dogovorili da Flynas već u martu, promotivnim letom doveze u Crnu Goru novinare i turističke radnike iz Saudijske Arabije, kojima ćemo prezentovati ljepote Crne Gore, a zaista imamo šta da im pokažemo. Oni će ljepote naše države predstaviti svojim sunarodnicima. Naravno, očekujemo direktnu podršku države, jer je veoma važno da se oni od kojih to zavisi uključe u pregovore o viznoj liberalizaciji za državljane Saudijske Arabije i da ćemo, na obostranu korist napraviti dogovor. Tim povodom organizovan je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem. Vjerujem da ćemo uskoro građane obradovati novim vijestima, sa preciznim datumima prvih letova, što je svakako značajno za ekonomiju naše države – poručio je Dobardžić.

Istraživači zapeli u austrijskoj špilji, otopljena voda blokira izlaz

0
Istraživači zapeli u austrijskoj špilji, otopljena voda blokira izlaz
Austrija

Trojica speleologa zapela su u austrijskoj špilji nakon što je otopljena voda napunila tunelski sustav brže nego što su očekivali, blokirajući im izlaz, kažu spasilački timovi.

Špiljski sustav Lamprechtshöhle nalazi se u blizini njemačke granice. Proteže se oko 60 kilometara i jedan je od najdubljih na svijetu.

Neke od špilja sada su do vrha ispunjene vodom, što znači da je izgubljen kontakt s istraživačima koji su bili u špilji na 20-satnom obilasku kako bi skupljali kamenje.

– Optimistični smo jer su istraživači dobro opremljeni profesionalci koji se znaju nositi s takvom situacijom, rekla je Monika Feichtner, voditeljica lokalne organizacije za spašavanje iz špilja. Napomenula je da postoje sigurnosne niše i spremišta zaliha za takve situacije.

Spasioci rade na tome da sastave tim od četiri osobe koji će pronaći nestale istraživače, provjeriti njihovo stanje i pružiti im sve potrepštine. Ali nema razloga misliti da se išta dramatično dogodilo, rekao je voditelj tima Gernot Salzmann za televizijsku kuću oe24.

Vlasti kažu da poljski istraživači koji su desetljećima posjećivali Lamprechtshöhle spadaju među najbolje poznavatelje špilje.

Sljedećih dana očekuju se i niske temperature koje bi trebale uzrokovati pad vodostaja i osloboditi put do izlaza. Ali teško je reći koliko bi to moglo potrajati.

– Bez obzira na sve, ne mogu plivati jer za to morate biti apsolutni stručnjak, a s našeg stajališta za to trenutno nema potrebe, rekao je Wolfgang Gadermayr, spasilac i geolog.

Knjižara So nagrađena za najljepši Mimoza-izlog

0
Knjižara So nagrađena za najljepši Mimoza-izlog
Knjižara So – Mimoza, izlog,

Za skoro 18 godina postojanja, hercegnovska klasična knjižara, Knjižara So, sve je vrijeme komunicirala sa domaćim i sa fureštim čitaocima stvarnosti – i putem znalački poslaganih izloga.

„U početku niko na to nije obraćao pažnju“, kaže Nikola Malović, pisac i knjižarski pi-ar, „ali danas ima poprilično ljudi koji nam namignu kada pročitaju poruku koju šalje konstelacija iz izloga. Da knjige pričaju sa knjigama utvrdio je Umberto Eko u romanu Ime ruže, ali da se susjedstvom knjiga u izlogu može poslati sezonska, subverzivna ili pak angažovana poruka, manir je koji Knjižara So njeguje od 2004. godine.“

Izlog koji su iz Turističke organizacije Herceg Novi i krovne ustanove kulture „Hercegfest“ nagradili dvama ulaznicama za neku od manifestacija koje slijede, dakako je tematski, posvećen je Prazniku mimoze, te se otud i fotomonografija „Praznika mimoze – 50 godina“ (objavljena prije tri godine) nalazi u prvom planu. Oko te knjige je naslov nagrađen NIN-ovom nagradom, te mnoga libra sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom.

Na pitanje da li je lako napraviti prigodni, tematski i kakvi god izlog, direktorka Knjižare So, Viktorija Malović odgovara:

„Mimo koncepta, što je u aktuelnom slučaju 53. Praznik mimoze, najteže je u kaskadni poredak postaviti naslovnice na način da donja knjiga nikad ne sakriva naslov gornje knjige.“

Od danas, valja nam obratiti pažnju na izlog Knjižare So. Stalno se mijenja, i svake sedmice priča drugu priču.

/Gligo Bjelica/