Mine koje ugrožavaju brodove u Crnom moru mogle bi otplutati do Sredozemnog mora

0
Mine koje ugrožavaju brodove u Crnom moru mogle bi otplutati do Sredozemnog mora
Ruska mornarica ulazi u Crno more- Foto: Ilustracija / Shutterstock

Četiri sedmice nakon početka ruske invazije u Ukrajini, Grčko ministarstvo pomorstva i bugarska vlada upozorili su na prisustvo eksplozivnih mina koje plutaju u Crnom moru te tamo ugrožavaju brodove i čitav pomorski promet.

Integrirani centar za potragu i spašavanje zajedno s grčkim Ministarstvom brodarstva i pomorstva obavijestio je Sindikat grčkih brodovlasnika o tome da su brojne morske mine u blizini luka Odessa, Ochakiv i Yuzhni nevezane i plutaju na moru. Prema pisanju medija, grčki pomorski diplomat u Novorosiysku u Rusiji dobio je ovu informaciju od regionalne lučke uprave Sochija.

Kako je Bugarska vlada objavila u saopštenju, eksplozivne naprave odnesene su olujom te plutaju Crnim morem i predstavljaju prijetnju svim brodovima.

Stručnjaci Vojno-pomorske akademije u Varni obavještavaju kako bi mine mogle doći do bugarskih teritorijalnih voda za desetak dana. Dok se sa sigurnošću ne može potvrditi hoće li mine doseći Bospor, Egejsko more i Sredozemlje, Grčka je izdala upozorenje plovilima pod svojom zastavom da promijene rutu kako bi izbjegli rizik.

Čije su mine?

Ruska Crnomorska flota prva je u petak izdala upozorenje o opasnosti od eksplozivnih mina u Crnom moru. U subotu je Ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) u priopćenju za medije također obavijestila o minama koje je, prema njihovim navodima, Ukrajinska mornarica postavila na lukama Crnog mora. Prema njihovim informacijama, oko 420 zastarjelih tipova sidrenih mina postavljeno je u blizini luka Odessa, Ochakiva i Yuzhni, no nakon što je olujno nevrijeme pokidalo užad kojima su mine povezane mine za sidra, one su otplutale prema zapadu.

“Imajući u vidu činjenicu da su površinske struje prema jugu tipične za područja ovih ukrajinskih luka, nije isključeno da mine mogu otplutati prema Bosporu i dalje prema Sredozemnom moru”, ističe se u priopćenju.

S druge strane, Ukrajinci tvrde da je Ruska Crnomorska flota postavila mine duž komercijalnih pomorskih puteva od Bospora do Odesse što se prekriva pričom o ukrajinskim minama.

– Prava opasnost na moru: Rusija je minirala preporučene rute od Bospora do Odesse i rekla da su to ukrajinske mine. Još jedna opasna dezinformacija od strane neprijatelja – navodi Andrii Klymenko, glavni urednik BlackSeaNewsa.

Prema Klymenkovom mišljenju, ovo upozorenje ima za cilj sprječavanje komercijalnog pomorskog prometa u Crnom moru. Napomenuo je i kako je načelno nemoguće izbrojati broj mina koje plutaju u olujnom moru jer to mogu učiniti samo oni koji su ih postavili.

Otkako je pokrenula svoju invaziju 24. veljače, Rusija učinkovito blokira ukrajinski pristup Crnom moru.

Obavijest za sve brodovlasnike i kapetane ističe kako je potrebno poduzeti posebne mjere opreza pri plovidbi u jugozapadnim i sjeverozapadnim dijelovima Crnog mora zbog mogućnosti nailaska na plutajuće mine.

Zelenskij inzistira na sastanku s Putinom

0
Zelenskij inzistira na sastanku s Putinom
Zelenski

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij inzistirao je u ponedjeljak navečer na potrebi za sastankom “u bilo kojem obliku” sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom kako bi se “zaustavio rat” u Ukrajini.

“Vjerujem da je bez ovog sastanka nemoguće u potpunosti razumjeti na što su oni (Rusi) spremni kako bi zaustavili rat”, rekao je Zelenskij u razgovoru za Suspilne, ukrajinski regionalni državni medij.

Zelenskij, koi je rekao da “bez pregovora rat neće biti zaustavljen”, već je više puta pozivao na sastanak s Putinom, ali je u ponedjeljak bio posebno uporan.

Međutim, upozorio je da Ukrajina ne može “prihvatiti nikakav ultimatum Rusije”.

Dosad je održano nekoliko razgovora licem u lice i putem video veze između ruskog i ukrajinskog izaslanstva od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

U intervjuu za Suspilne Zelenskij je rekao da će svaki kompromis postignut u pregovorima s Rusijom biti stavljen na referendum u Ukrajini.

Osvrnuo se i na pitanje članstva Ukrjaine u NATO-u.

“Svi smo to već shvatili. Ne primaju nas (u NATO), jer se one (zemlje članice) boje Rusije. To je sve. A mi se moramo smiriti i reći: ‘Ok, (bit će potrebna) druga sigurnosna jamstva’”, kazao je.

“Postoje zemlje NATO-a koje žele biti jamci sigurnosti (Ukrajine)… koje su spremne učiniti sve što bi Savez morao učiniti da smo mi članica. I mislim da je to normalan kompromis”, dodao je Zelenskij.

Također je rekao kako vjeruje da je pitanje Krima, koji je Moskva anektirala 2014. i regije Donbasa na istoku Ukrajine, u kojoj su proruski separatisti proglasili dvije republike, “vrlo teška priča za sve”.

“Da bismo pronašli izlaz, prvo moramo napraviti prvi korak prema sigurnosnim jamstvima i prekidu vatre”, istaknuo je.

“Tijekom prvog sastanka s predsjednikom Rusije spreman sam pokrenuti ta pitanja, ona su relevantna, ona su važna za nas”, zaključio je Zelenskij.

Edukacija iz područja upravljanja kvalitetom u nautičkom turizmu na Pomorskom fakultetu Kotor

0
Edukacija iz područja upravljanja kvalitetom u nautičkom turizmu na Pomorskom fakultetu Kotor
Pomorski fakultet Kotor – foto UCG

Na Pomorskom fakultetu Kotor, kao jednom od partnera na projektu ”Jačanje, inovacije i promocija ponude nautičkog turizma i kulturnog nasljeđa kroz prekograničnu saradnju –NAUTICA CBC“, održaće se edukacija/osposobljavanje i razmjena najbolje prakse za 60 učesnika iz Crne Gore i Hrvatske u području upravljanja kvalitetom u nautičkom turizmu, a u okviru dva modula:

  • Modul I – Sigurnost i bezbjednost luka i marina

Cilj Modula I  je da se polaznici obuke  upoznaju sa bezbjednosnim prijetnjama, ali i da se podigne nivo njihove svijesti o bezbjednosti u lukama kroz razmatranje međunarodne i nacionalne regulative, kao i na osnovu analize bezbjednosnih incidenata i sajber napada. U tom smislu poseban akcenat je stavljen na procjeni bezbjednosti i planovima bezbjednosti kao i odgovornim licima za bezbjednost u lukama i marinama.

  • Modul II -Marketing menadžment destinacije

Cilj Modula II je da polaznici obuke steknu iskustvo kreiranja destinacijskog brenda kroz brojne praktične primjere, izvrše situacionu analizu postojeće destinacije, definišu marketing strategije i upravljaju instrumentima marketing miksa. Pored toga, skrenuta je pažnja na savremeni digitalni marketing u nautičkom turizmu, finansijske aspekte media plana, kao i sve izazove destinacijskog menadžmenta.

Dvojezične materijale i predavanja pripremili su koordinator za Modul I mr Ivan Mraković i koordinatorka za Modul II doc. dr Senka Šekularac Ivošević, a očekuje se i učešće gostujućih predavača.

Prvi ciklus edukacije za 30 polaznika planiran je u trećem projektnom periodu, tačnije aprilu 2022. godine i biće namijenjen zainteresovanim studentima Pomorskog fakulteta Kotor i Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Drugi ciklus edukacije rezervisan je za pomorske privrednike i NVO sektor u četvrtom projektnom periodu: 01.06.2022 – 30.11.2022. godine.

U Tivtu najviše aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika

0
U Tivtu najviše aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika
Tivat – Vakcinacija – CG – foto Boka News

U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Tivtu, Andrijevici i Baru.

U Tivtu su registrovana 252 aktivna slučaja na 100 hiljada stanovnika, Andrijevici 240, Baru 204, Pljevljima 196, Podgorici 138, Kotoru 132, Budvi 131, Herceg Novom 118, Plužinama 115, na Cetinju 112, u Ulcinju 84.

U Nikšiću su registrovana 82 aktivna slučaja na 100 hiljada stanovnika, u Šavniku 64, Beranama 60, Kolašinu 55, Bijelom Polju 50, Mojkovcu 40, Rožajama 39, Danilovgradu 38, Tuzima 32, Plavu 24, u Petnjici 19.

U Gusinju i na Žabljaku nema aktivnih slučajeva koronavirusa.

Opština Herceg Novi podstiče privredni razvoj i konkurentnosti

0
Opština Herceg Novi podstiče privredni razvoj i konkurentnosti
Herceg Novi – foto TO HN

Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi poziva mikro, mala, srednja preduzeća i preduzetnike iz našeg grada da podnesu prijavu za učešće u postupku dodjele sredstava za „Program unapređenja konkurentnosti privrede“ Ministarstva ekonomskog razvoja, u sklopu podrške privredi za 2022. godinu.

Plan podrške privredi osmišljen je sa ciljem daljeg podsticanja investicija, digitalne transformacije biznisa, prelaska sa linearnog na cirkularni model ekonomije, uvođenja međunarodnih standarda poslovanja, jačanja internacionalizacije, kao i podrške početnicima u biznisu. Posebna pažnja je posvećena mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetništvu, kao sektoru koji čini najveći dio ukupnog broja preduzeća i koji u velikoj mjeri doprinose privrednom razvoju i konkurentnosti.

U sklopu „Programa unapređenja konkurentnosti privrede” zainteresovani se mogu prijaviti za neku od osam programskih linija finansijske i nefinansijske podrške:

-za nabavku opreme velike vrijednosti (ukupan budžet za realizaciju 1.000.000 eura), dodatne informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: ljiljana.belada@mek.gov.me i/ili gordana.stanisic@mek.gov.me

-za podršku malim ulaganjima (ukupan budžet za realizaciju 1.000.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: gordana.stanisic@mek.gov.me i/ili marina.sakovic@mek.gov.me

-za uvođenje međunarodnih standarda (ukupan budžet za realizaciju 250.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: jelena.obradovic@mek.gov.me

-za podršku digitalizaciji (ukupan budžet za realizaciju 400.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: marko.backovic@mek.gov.me i/ili lazar.nenezic@mek.gov.me

-za podsticaj cirkularne ekonomije (ukupan budžet za realizaciju 200.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: sanja.varajic@mek.gov.me

-za podršku internacionalizaciji (ukupan budžet za realizaciju 100.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: ivana.zecevic@mek.gov.me i/ili ljiljana.belada@mek.gov.me

-za pružanje mentoring usluga (proizvodne ili uslužne djelatnosti, ukupan budžet za realizaciju  35.000 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: andjela.gajevic@mek.gov.me  i/ili sanja.varajic@mek.gov.me

-za početnike u biznisu (novoosnovani privredni subjekti koji posluju kraće od godinu dana od dana apliciranja na Javni poziv, ukupan budžet za realizaciju koji se odnosi na bespovratnu podršku Ministarstva ekonomskog razvoja iznosi 50,000.00 eura, dok ukupan budžet za realizaciju nefinansijske – konsultantske  podrške  od strane Ministarstva ekonomskog razvoja iznosi 15,000.00 eura), sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti putem e-maila: andjela.gajevic@mek.gov.me i/ili ivana.zecevic@mek.gov.me

Iz Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije napominju da će se podrška privredi za 2022. godinu sprovoditi još u okviru Programa za razvoj prerađivačke industrije za 2022. godinu i Programa za razvoj i promociju zanatstva za 2022. godinu.

Sve informacije kao i stručna pomoć mogu se dobiti i u prostorijama Ministarstva ekonomskog razvoja, Rimski trg 46, radnim danima u periodu od 10-13h kao i na portalu Ministarstva ekonomskog razvoja Crne Gore (www.gov.me/mek).

Podnošenje prijava i prateće dokumentacije vršiće se putem online aplikacije –  httHYPERLINK “https://programi.gov.me/”ps://programi.gov.me .Korisničko uputstvo za prijavu se nalazi na linku: https://www.youtube.com/wHYPERLINK “https://www.youtube.com/watch?v=r9LfGjKuJjY”aHYPERLINK “https://www.youtube.com/watch?v=r9LfGjKuJjY”tch?v=r9LfGjKuJjY .

Raste pritisak unutar EU za embargo na ruske energente

0
Raste pritisak unutar EU za embargo na ruske energente
EU Ukraijna Foto: Frank Rumpenhorst/dpa

Brisel (dpa) – Litvanija, Češka, Rumunija i druge članice Evropske unije sve glasnije traže embargo na ruske energente. Udarac na glavni izvor prihoda Moskve treba da poveća pritisak na predsednika Vladimira Putina da okonča sve intenzivniji rat u Ukrajini.

Šefovi diplomatija EU sastali su se u Briselu pred niz važnih sastanaka ove sedmice. Naime, samit održavaju EU, NATO i G7.

Tema je ruska invazija Ukrajine 24. februara i sve žešća borba, uz sve veće stradanje stanovništva.

EU ne sme da ostavi utisak da se “umara od sankcija,” rekao je litvanski ministar spoljnih poslova Gabrielius Landsbergis u ponedeljak u Briselu.

Ruski napad na Marijupolj, grad na obali Azovskog mora koji stoji na priobalnom koridoru između teritorija pod ruskom okupacijom, šef diplomatije EU Žosep Borel (Josep Borrell) opisuje kao “veliki ratni zločin” i “uništavanje stanovništva koje neverovatno pati.”

Razmere razaranja u Ukrajini ubrzano otežavaju argumente protiv sankcija koje ciljaju ruske naftu i gas, ocenio je irski ministar spoljnih poslova Sajmon Koveni (Simon Coveney).

Slično su se izjasnili njegove kolege iz Rumunije i Češke, Bogdan Auresku (Aurescu) i Jan Lipavski.

EU mora biti spremna da proširi sankcije, rekao je Auresku, a Lipavski da to “treba da podrije sposobnost Rusije da vodi rat,” uz primedbu da i da rupe u već postojećem zidu sankcija treba zatvoriti.

Članice EU na istoku, baltičke države i Poljska, odranije pozivaju na oštrije sankcije, uključujući embargo na energente.

Mnoge zemlje u EU, posebno Nemačka, zavise od ruskog gasa i protive se embargu. Brisel za sada sankcijama nije gađao ruski energetski sektor, plašeći se nestašica i enormnog poskupljenja.

Ponavljanje zahteva unutar EU upravo za tim korakom ne iznenađuje.

Jedan diplomata iz bloka je pred sastanak u ponedeljak predvideo da će “rasprava o tome dominirati i da neće biti laka.”

Šefovi diplomatije članica EU trebalo je da razgovaraju i o strategiji buduće vojne saradnje, kao i o podršci zemljama koje se graniče sa Ukrajinom i muče se da zbrinu ogroman broj izbeglica, poput Moldavije i Poljske.

“Treba da smo svesni da je više od tri miliona ljudi već izbeglo i da će milioni tek krenuti u izbeglištvo,” rekla je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) na margini sastanka u Briselu.

Sada se procenjuje da Evropa treba da se pripremi za prijem osam miliona ukrajinskih izbeglica. Pre dve nedelje, Borel je rekao da se računa na pet miliona ljudi.

Prvih dana rata, međutim, bežali su uglavnom oni sa sopstvenim automobilom i rođacima ili prijateljima u drugim evropskim državama.

“Uz rastuću brutalnost ruskog napada, za njima sada kreću oni koji u Evropi nemaju nikoga i koji ništa svoje ne mogu da ponesu,” rekla je Berbokova, predloživši da se ljudi direktno sa spoljne granice EU “humanitarnim mostom” prebacuju tamo gde ih čeka smeštaj.

Uz te teme, Varšava želi i da raspravlja o ulozi NATO u zajedničkoj odbrani, naveli su diplomatski izvori dpa. Radi se o strategiji čija je izrada počela dugo pre invazije Ukrajine, odnosno planu brze zajedničke reakcije na krize, navode izvori dpa u Briselu.

U NATO, 21 država EU čini većinu, a Nemačka, Francuska i Italija su i članice Grupe sedam industrijalizovanih država.

U putnu infrastrukturu u Tivtu uloženo preko 400 hiljada eura

0
Cacovo

Opština Tivat nedavno je uspješno realizovala dva vrijedna javna tendera, u okviru kojih je izvršeno asfaltiranje i sanacija brojnih saobraćajnica na teritoriji opštine. Među njima su lokacije koje su građanima predstavljale dugogodišnji problem, a neke su i decenijama bile zapuštene. Ukupna vrijednost izvedenih radova u sklopu tendera iznosila je preko 400 hiljada eura.

Iz budžeta Opštine Tivat finansirana je sanacija lokalnih puteva u ukupnoj vrijednosti od preko 320 hiljada eura, a za realizaciju ovog tendera zaključen je ugovor sa Akropolis d.o.o, koji je na javnom pozivu u novembru 2021. godine odabran kao najpovoljniji izvođač. U okviru predmetnog ugovora, nakon više od 30 godina asfaltiran je i proširen stari put prema Đuraševićima na površini od 8.643 m2. Vrijednost ovih radova iznosila je 187.710,90 eura, što ujedno predstavlja i najveće ulaganje u putnu infrastrukturu na ovom području, ako se izuzmu projekti MR1 i MR2 saobraćajnica.

Marići

U sklopu istog ugovora izvršena je sanacija puta prema Ostrvu cvijeća, na površini od 2573 m2, za šta je izdvojeno 65.271,00 eura, zatim u ulici Marići (970 m2) gdje je utrošeno 18.029,00 eura, dok je za sanaciju ulice prema ponti Seljanovo (741 m2) uloženo 13.176,90 eura. Sanacije su izvedene i u Risanskoj ulici na površini od 483 m2, ulici Mažina prema hostelu “Anton” na površini od 345m2, kao i u ulicama u Kavi (358 m2), Krašićima prema crkvi (156 m2), Učuri do (285 m2) i Vrijes IV (96 m2), a zbirna vrijednost radova na ovim lokacijama iznosila je preko 36 hiljada eura.

Pored toga, u saradnji sa Upravom javnih radova realizovan je i projekat asfaltiranja gradskih i prigradskih ulica. Izvođač radova bila je firma Asfalt–beton gradnja d.o.o, a vrijednost ugovora iznosila je oko 86 hiljada eura. U okviru ovog tendera, u naselju Podkuk na površini od 965 m2 izvršeno je uklanjanje asfaltnog kolovoza u debljini od 5 cm, te nabavka i ugradnja nosećeg sloja asfalta debljine 6 cm. Za ove radove izdvojeno je oko 30 hiljada eura.

U putnu infrastrukturu u Tivtu uloženo preko 400 hiljada eura
Stari put Đuraševići

Novi asfalt ugrađen je i u ulici Cacovo, na površini od 684 m2, čime je riješen dugogodišnji problem stanovnika ovog naselja, a za radove na ovoj lokaciji izdvojeno je 12.391,00 eura. U ulici Mažina I, na površini od 300 m2, izvršeno je asfaltiranje u vrijednosti od 7.556,45 eura, dok je za asfaltiranje ulice Gornji Kalimanj pored muzičke škole, na površini od 200 m2, izdvojeno 6 hiljada eura. Za asfaltiranje ulica Kalimanj (145 m2), Vrijes II (300 m2) i Gornji Dumidran (120 m2) zbirno je utrošeno oko 30 hiljada eura.

Gimnazija Kotor: Dva prva mjesta za Nikolu Kovača na međunarodnom takmičenju talentovanih učenika

0
Gimnazija Kotor: Dva prva mjesta za Nikolu Kovača na međunarodnom takmičenju talentovanih učenika
Nikola Kovač

Na “Međunarodnom takmičenju talentovanih učenika iz informatike  INFOS2022.” koje je održano u Boru, Srbija, učenik kotorske gimnazije Nikola Kovač, učenik I  razreda osvojio je 1. mjesto. Ovim plasmanom je stekao uslov za dalje takmičenje na republičkom nivou koje će se održati 03.04.2022.

Nikolin mentor za “Međunarodno takmičenje talentovanih učenika iz informatike INFOS2022. je profesor Nenad Meštrović.

Nikola je, takođe, osvojio i 1. mjesto na okružnom nivou Međunarodnog takmičenja talentovanih učenika Bor „Nacionalna ekološka olimpijada“ NEO2022. održanom 13.03.2022. godine i stekao uslov za dalje takmičenje na republičkom nivou koje će se održati 10.04. 2022.

Nikolin mentor za takmičenje „Nacionalna ekološka olimpijada“ NEO2022.  je profesorica Fikreta Adrović.

Na takmičenju su učestvovali osnovci i srednjoškolci iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i drugih zemalja.

Ova takmičenja nalaze se u kalendaru  takmičenja i smotri- Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, saopšteno je iz Gimnazije Kotor.

Tivatsko-kotorsko PPOV preradiće tri miliona kubika kanalizacionih voda u 2022.

0
Tivatsko-kotorsko PPOV preradiće tri miliona kubika kanalizacionih voda u 2022.
PPOV Tivat i Kotor – foto S.L.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda opština Tivat i Kotor  (PPOV) ove će godine preraditi ukupno 3 miliona kubika kanalizacionih voda iz ta dva grada, odnosno u prosjeku oko 250.000 kubika mjesečno.

Od prečišćavanja te količine otpadnih voda očekuje se da će se generisati oko 1.200 tona osušenog kanalizacionog mulja kao nusprodukta rada postrojenja. Kanalizacioni mulj iz PPOV se inače, već nekoliko godina preko firme „Montelea“ iz Podgorice izvozi i odlaže u Albaniji.

Da bi se preradilo očekivanih 3 miliona kubika kanalizacionih voda, PPOV će utrošiti 12 tona polimera za separaciju, odnonso 120 tona kreča za stabilizaciju mulja.

PPOV na čijem je čelu v.d. izvršnmi direktor Miljan Marković (DF), namjerava da ove godine uloži ukupono 80.000 eura u investiciono održavanje postrojenja i opreme, od čega će jedna od većih investicija vrijedna 26.000 eura biti prenamjena kamiona u vlasništvzu te firme iz autopodizača u fekalnu cisternu. Uz to, na postrojenju se već odvijaju i brojni drugi radovi održavanja i tehnižčkih intervencija koje prethodna DPS uprava ove firme nije izvršila u periodu od 2016. godine kada je PPOV kapaciteta 72.500 ekvivalent.stanovbnika, na lokaciji Klačina u Krtolima kod Tivta, pušteno u rad.

PPOV planira da ove godine ostvari ukupan prihod od 722.620 eura, što je za loko petinu više nego lani. Od toga će PPOV-u za prečišćavanje kanalizacionih voda koje u postrojenje pristižu sa područja Opštine Kotor, kotorsko preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ platiti 355.620 eura, dok će za iste usluge za tivatske otpadne vode „Vodovod i kanalizacija“ Tivat PPOV-u platiti 287.000 eura. Ova firma očlkujue i dotacije od lokalnih uprava dvaju gradova koji su njeni osnivači i to od Opštine Kotor 48.000, a od Opštine Tivat 32.000 eura.

PPOV postrojenje na Klačini u Krtolima kod Tivta

Što se rashoda tiče, oni su planitrani na ukuopnban iznos od 722.620 eura, što znači da će PPOV poslovati bez ostatka dobiti. Ta firma koje trenutno ima osam zaposlenih, će za zarade  i troškove naknada zarada svojih radnika utrošiti ukupno 197.958 eura što je za nepunu petinu više nego lani. Značajno će u odnosu na prošlu godinu, porasti troškovi proizvodnih usluga koje iznose 247.752 eura i više su nego duplo veći nego 2020. – prvenstveno zbog neoophodnih i neizbježnih remontata i servisiranja opreme koja nisu rađeni u proteklih pet godina.

Za četvrtinu veći nego lani biće i troškovi materijala koji će iznositi 209.200 eura, zbog većeg utroška vode prouzrokovanog remontima SBR bazena za prečišćavanje, većeg utroška električne energije, odnosno skupljih polimerab za sepraciju mulja. Zanimljivo je da je v.d. direktor PPOV-a Marković u svom progranmu rada za 2020. predvidio i da za četiri puta uveća troškove reprezentacije te firme koji će sa 600 eura iz prole godine, biti uvećani na 2.500 eura.

IJZ: Bez preminulih od posljedica korone, 56 novooboljelih, Kotor 4, H.Novi 3, Tivat 2

0
IJZ: Bez preminulih od posljedica korone, 56 novooboljelih, Kotor 4, H.Novi 3, Tivat 2
IJZ – Foto: gov.me

U poslednja 24 sata u Crnoj Gori je prijavljeno još 56 slučajeva koronavirusa. Institutu za javno zdravlje nije prijavljen nijedan smrtni ishod.