Najbolji teniser svijeta Novak Đoković oglasio se odmah nakon što je Federalni sud u Australiji odlučio da mu potvrdi ukidanje vize, što podrazumijeva momentalnu deportaciju iz te zemlje.
“Želoo bih da dam kratku izjavu, da se osvrnem na epilog današnjeg ročišta u Sudu. Sada ću uzeti malo vremena da se odmorim i oporavim, prije nego što dam bilo kakve dalje komentare osim ovoga. Izuzetno sam razočaran presudom”, rekao je Novak, prenosi Ejdž.
Istakao je da poštuje odluku Suda i da će sarađivati sa nadležnim organima u vezi sa njegovim odlaskom iz zemlje.
“Neprijatno mi je što je fokus proteklih nedjelja bio na meni i nadam se da sada svi možemo da se fokusiramo na igru i turnir koji volim. Poželio bih igračima, zvaničnicima turnira, osoblju, volonterima i navijačima sve najbolje na turniru. Na kraju, želelio bih da se zahvalim svojoj porodici, prijateljima, timu, navijačima, i mojim sugrađanima Srbima na stalnoj podršci. Svi ste mi bili veliki izvor snage”, istakao je Đoković.
Direktni letovi između Crne Gore i Rusije trebalo bi što prije da se uspostave, kako bi posjetioci iz te zemlje mogli da dođu u što većem broju, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović na Expo 2020 u Dubaiju.
On je u okviru posjete Dubaiju obišao svjetsku izložbu Expo 2020 i paviljone nekih od zemalja učesnica.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, u Paviljonu Rusije je razgovarao sa zamjenikom ministra za industriju i trgovinu, Aleksijem Gruzdevom, o povezanosti dvije zemlje, posebno u oblasti investicija i turizma, budući da su turisti sa tog emitivnog tržišta dominanti gosti u Crnoj Gori.
Tokom sastanka govoreno je o skorijem uspostavljanju direktnih letova između Rusije i Crne Gore, što bi za obje zemlje bilo veoma značajno.
„Paviljon Rusije, u kojem sam boravio, na simboličan način dočarava neprekidan protok ideja kao preduslov za progresivni razvoj. Ujedno, govori o značaju udruživanja umova kao inspiracije za budućnost kojoj težimo. Spoj su tradicije, inovacija i bogato iskustvo za svakog posjetioca, uz naučna dostignuća koja su impresivna“, rekao je Milatović.
Milatović se osvrnuo na uspjeh prethodne turističke sezone kada se turizam snažno oporavio i kazao da Vlada očekuje puni oporavak u predstojećoj sezoni.
On je naglasio značaj uspostavljanja direktnih letova između dvije zemlje.
“Uprkos pandemiji i ukidanju direktnih letova, ruski turisti su i prethodne sezone u značajnom broju posjetili Crnu Goru, što je najbolji pokazatelj da je naša država jedna od njihovih omiljenih destinacija u koju tradicionalno dolaze. Zato želimo da se direktni letovi što prije uspostave kako bi posjetioci iz Rusije mogli da dođu i u većem broju“, kazao je Milatović.
Gruzdev je saopštio da odlično poznaje prilike u Crnoj Gori i da se nada uspostavljanju direktnih letova što će obradovati i brojne Ruse koji su navikli da tokom ljeta borave u crnogorskoj destinaciji.
„Moj hobi je etno kolekcionarstvo, sakupljanje starih stvari, eksponata, još od moje osme, devete, godine. Uvijek sam donosio kući stare stvari, kupovao ih, mijenjao sa drugim ljudima“ kaže naš sagovornik Roko Perušina iz Tivta.
Roko ima zavidnu etno-zbirku, kolekcionar je, sakuplja stare stvari i eksponate kojima je udahnuo novi život.
U porodičnoj kući na Seljanovu, skoro je sve spremno za otvaranje muzeja. Drugi hobi mu je sakupljanje malih, originalnih flašica pića, u narodu poznatijih kao „unučići“.
„Eksponate sakupljam skoro šezdeset godina. To me potpuno fascinira. Istražujem čemu su služili, od kojeg su materijala, iz kojeg su vremena… Pošto privatno radim kao stolar, često obilazim razne kuće, pa naiđem na interesantne stvari, koje uglavnom otkupim ili dobijem na poklon. Jedan dio tih eksponata se nalazi u staroj konobi u Tomičićima, a drugi dio je u kući na Seljanovu, gdje je u pripremi Porodični muzej“ priča naš sagovornik.
Etno zbirka – Roko Perušina
Za mene jako zanimljiv eksponat, koji se nalazi u mojoj zbirci, potiče sa broda „Franc Jozef“ koji je potopljen u Boki Kotorskoj. Ekipa ronilaca iz Italije i „Brodospasa“ iz Splita, vadila je topove sa broda za muzej na Cetinju i tada je iz strojarnice broda izvadila i kocke briketa uglja. Kocka koja se ložila na brodu je bila teška tri kilograma i na njoj piše patent „Cardif“.
Na Mamuli sam našao odbačeni glavni klav sa vrata logora Mamula koji su vandali izvadili i bacili. Ako se, kako su kazali, napravi neka memorijalna soba na Mamuli, spreman sam ga dati, vratiti gdje je bio, kaže Roko.
Ovim putem, naš zanimljivi sagovornik, poziva sve ljude koje bi njegova muzejska zbirka mogala interesovati, da dođu da je pogledaju. Smatra da nema svrhe držati sve to što je prikupio u prethodnih šezdeset godina, zatvoreno i daleko od očiju javnosti. O plaćanju posjeta budućem muzeju, nije razmišljao!
Veliki dio eksponata je već izložen i postavljen. Ima ih još koje treba konzervirati i pripremiti. Među njima su i slike svetaca, a jedna od njih je iz hiljadu šeststo i neke godine i treba je restaurirati i zaštiti. Osim slika, u Rokovoj kolekciji ima dosta oružja, kubura, pušaka, sablji, mlinaca za kafu, pegli na žar, ključeve konoba, vage, škrinja, starog posuđa, alata, a tu su i ukrasi iz Aleksandrije stari 150 godina koje je njegov prađede kao pomorac donosio. Tu se mogu naći i stari radio, alat, pošade, ženska crnogorska nošnja, bokeška nošnja, mape, knjige…
Etno zbirka – Roko Perušina
Za svaki eksponat Roko ima priču na koji je način došao do njega, kako ga je restaurirao i udahnuo mu novi život.
Sve ovo čini impozantnu muzejsku kolekciju etno-materijala sakupljenog na jednom mjestu, koja u sebi nosi umjetničku, istorijsku i kulturnu vrijednost bogatog nasljeđa Boke Kotorske.
Aerodromi koji su profitabilni i mogu se razvijati vlastitim sredstvima, ni bi trebalo da se daju u koncesiju, ocijenio je za Dan profesor Radoje Karadžić.
“Naši aerodromi su uspješni i u skorijoj budućnosti će biti daleko uspješniji, pa bi bilo logično da ostanu u državnom vlasništvu, jer su, između ostalog, vitalni resurs države. No, da bi se dala mjerodavna ocjena, treba imati detaljnije analize o mnogim segmentima”, smatra Karadžić.
O eventualnim koncesijama, kako je rekao, država treba da procijeni u kom smjeru će se, u budućnosti, razvijati Aerodromi Crne Gore.
“Ministarstvo kapitalnih investicija prati ovaj projekat, a već je imalo konferenciju sa kvalifikovanim ponuđačima. Ministarstvo će sa ministarstvima ekonomije i finasija dostaviti predlog Vladi, koja će odlučiti koji su naredni koraci, nastavak ili prekid projekta”, kazao je Karadžić.
Davanje aerodroma pod koncesiju je pokrenula prethodna izvršna vlast prije pandemije, a nova Vlada nastavila sa procesom.
Nije prešla na sljedeći korak koji bi značio odabir koncesionara i pregovori o uslovima, ali je krajem oktobra poslušala njihove planove.
Još se, međutim, nije izjasnila hoće li nastaviti postupak ili odustati od koncesije.
U igri za aerodrome su ostala tri ponuđača.
Karadžić je objasnio da u Zapadnoj Evropi sve ili većinu aerodroma vodi država.
“Omane li koncesija nekog aerodroma, na primjer u Francuskoj, ona ima na raspolaganju dosta drugih, nekoncesioniranih aerodroma. U Crnoj Gori aerodromi su pokretači ekonomskog razvoja i prihoda, što bi se reklo, zlatna podloga. Crna Gora mora oprezno razmatrati ovaj projekat jer ima samo dva aerodroma. U slučaju nezadovoljstva sa koncesionarima i neispunjavanja preuzetih obaveza, država se može naći u složenoj poziciji, a ekonomski i turistički razvoj doći u dugogodišnju stagnaciju”, upozorio je Karadžić.
On je naveo da je uloga avio-saobraćaja u razvoju turizma nezaobilazna činjenica, posebno jer je ova vrsta saobraćaja trenutno u velikoj ekspanziji.
“Aerodromi Crne Gore su među najbrže rastućim aerodromima u regionu, u periodu prije pandemije. Po brojnim pokazateljima oni su broj jedan u regiji. U okruženju u kojem djeluju, rezultati su im i više nego fascinantni, jer Aerodromi Crne Gore imaju vrlo jako okruženje. Na dva sata vožnje nalaze se aerodromi sa preko dva miliona putnika prometa, Dubrovnik i Tirana, a tu su aerodromi Priština, Sarajevo, Mostar, a u fazi otvaranja su Ponikve, Kukeš i Valona”, rekao je Karadžić.
U posljednjih nekoliko godina, kako je kazao, zabilježen je značajan porast prometa vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori, a zbog pandemije 2020. i prošle godine zabilježen je pad prometa.
Ukupan broj operacija na crnogorskim aerodromima u 2020. godini bio je oko 60 odsto manji u odnosu na
2019.
Značajniji pad bilježi aerodrom Tivat, oko 70 odsto, dok je broj polijetanja i slijetanja na aerodromu Podgorica prepolovljen u godini koju je obilježila pandemija koronavirusa.
U prošloj godini dva crnogorska aerodroma zabilježila su oko 37 odsto manje operacija nego u 2019.
“Broj operacija na aerodromu Podgorica u prošloj godini bio je oko 45 odsto manji nego 2019. godine, dok je na aerodromu Tivat ostvareno oko 29 odsto manje operacija”, precizirao je Karadžić.
Dok cijela nacija nestrpljivo čeka povezivanje juga s ostatkom matice zemlje, a političari redaju datume svečane ceremonije, Googleov servis već je odradio svoje i povezao nas baš kako smo zamislili.
Između Dubrovnika i Zagreba ponudio je vozačima najbržu cestovnu rutu koja uključuje legendarni infrastrukturni objekt koji iščekujemo više od 20 godina. Hvala na požurnici, još da se što prije i ostvari u stvarnosti…
Stanovnicima egejskih otoka Lesbosa i Chiosa je prekipjelo. Ujedinjeni u zajedničkoj misiji očuvanja svojih otoka, prošli su tjedan spriječili pristajanje teretnog broda koji je prevozio radne strojeve za početak gradnje kampova za izbjeglice piše Morski.hr.
Grčka vlada planira izgraditi “centre za izbjeglice i migrante zatvorenog i kontroliranog pristupa” na oba otoka. No stanovnici otoka Lezbosa i Chiosa spriječili su pristanak u luku broda koji je prevozio građevinski materijal i strojeve za izgradnju novih migrantskih kampova, prenosi Politichos.gr.Stotine su se okupile prošli četvrtak u lukama, prvo na sjeveroistočnom egejskom otoku Chiosu, a potom i na Lezbosu, kako bi blokirale teretni brod ‘Pelagitis’, organizirajući velike prosvjede protiv ove vladine odluke.
Brod koji je prevozio teret nije mogao pristati ni na jedan otok i na kraju je oko 18 sati otplovio za Solun.
– Planovi vlade o stvaranju novih zatočeničkih objekata neće biti prihvaćeni. Lokalne zajednice Chiosa i Lesvosa su se oglasile; nema novih centara za migrante, bilo zatvorenih ili otvorenih. Upozorili smo ih: nemojte pomišljati pokušavati dovesti mašineriju u Mytilene. Stanovnici Lesbosa ih čekaju. Ovdje smo da to spriječimo – poručili su iz organizacije prosvjeda.
U rubrici Leksički vremeplov JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije nove dvije riječi: jedne riječi iz opšteg fonda B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma. Ove subote to su riječi: ambulànta i gvantîjera.
Ambulànta je riječ skovana prema njemačkoj riječi Ambulanz i u početku je označavala pokretnu, poljsku bolnicu. Njemačko Ambulanz posuđeno je iz francuskog ambulance, što je, pak, postalo od latinskog ambulāns „pokretan, šetajući“; to ambulāns, opet, particip je od glagola ambulāre„šetati, hodati“.
Gvantîjera (u opštem fondu B/CG/H/S jezika „pladanj za serviranje“, „poslužavnik za kafu“) je izvedenica na italijansko –iera < latinsko -aria od franačkog *wanth: italijansko guantièra (digresija: Franci su germansko pleme koje je u petom stoljeću AD osnovalo svoju državu u rimskoj Galiji, današnjoj Francuskoj). Odatle, sa prefiksom a- < ad-, agguantare > agvantȁt “zgrabiti rukom neku stvar”. Predstava koja je, dakle, bila odlučujuća u formiranju leksema gvantîjera je predstava uzimanja (nečeg) u ruke.
Sa objašnjenjem etimologije nove dvije riječi- jedne iz opšteg fonda B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma- vidimo se iduće subote.
LITERATURA:
Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević, Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. I, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971.
Novak Đoković Foto: AAP Image/James Ross / via REUTERS
Prvi tenisač svijeta Novak Đoković neće igrati u Melbourneu i mora napustiti Australiju!
Australski savezni sud u nedjelju je potvrdio odluku australskog ministra Alexa Hawka da se poništi viza izdana Novaku Đokoviću jer predstavlja zdravstveni rizik za australsku zajednicu.
Sud je izvijestio da će obrazloženje odluke biti naknadno objavljeno.
Nakon što je sud potvrdio ukidanje Đokovićeve vize australski pravni stručnjaci navode da postoje još neke teoretske pravne opcije za njegove odvjetnike ne dajući im previše nade, jer uključuju primjerice molbu ministru za imigraciju za izdavanjem privremene vize – istom ministru koji mu je vizu i ukinuo, prenio je CNN.
Uz to, s obzirom na to da je prvi Đokovićev meč na Australian Openu zakazan za ponedjeljak navečer, upitno je i ima li više vremena za bilo kakve pravne pokušaje, dodaje američka televizijska kuća.
Odlučujući o slučaju koji je dominirao australskim životom i svijetom sporta više od tjedan dana, tročlano sudsko vijeće Saveznog suda saslušalo je argumente vladinih odvjetnika da Đokovićeva daljnja prisutnost u zemlji može potaknuti raspoloženje protiv cijepljenja tijekom najgoreg vala epidemije Covida-19 u Australiji otkako je pandemija počela.
Medicinsko izuzeće koje je omogućilo srpskom teniskom prvaku da uđe u zemlju bez cijepljenja izazvalo je bijes u Australiji i postalo političko pitanje za premijera Scotta Morrisona, koji mora raspisati savezne izbore prije maja.
– Sud nalaže da se žalba odbije na trošak tužitelja, stoji u odluci koju su jednoglasno odobrila trojica sudaca. Obrazloženje odluke bit će naknadno objavljeno.
Trojica sudaca od 9.30 sati po lokalnom vremenu slušala su u nedjelju višesatno izlaganje argumenata predstavnika tenisača i australske vlade.
Đokovićev odvjetnik rekao je da ne postoje dokazi da je prvi tenisač svijeta izazvao prosvjede protivnika cijepljenja te da je odluka ministra Alexa Hawkea da mu se uskrati viza bila “nerazumna” i “pogrešna”.
Australska vlada pak tvrdila je da srpski tenisač, koji nije cijepljen protiv koronavirusa, predstavlja “zdravstveni rizik” .
Stephen Lloyd, za vladu, rekao je da se Đokovićevo protivljenje cijepljenju može vidjeti ne samo u njegovim javnim izjavama, već i zato što nije bio cijepljen protiv koronavirusa čak ni nakon što su cjepiva postala široko dostupna.
Vladin odvjetnik priznao je da postoji rizik da bi ukidanje Đokovićeve vize izazvalo “nemir” među ljudima koji se ne slažu.
No, Lloyd je tvrdio da s obzirom na Đokovićev status istaknutog sportaša, postoji opasnost da bi njegov stav i ponašanje mogli potaknuti druge da krše smjernice zdravstvene sigurnosti.
– Ministar je zauzeo stav da će njegova prisutnost u Australiji potaknuti ljude izvan antivakserskih krugova da oponašaju njegovo očito zanemarivanje sigurnosnih mjera, rekao je Lloyd.
Naveo je Đokovićevo sudjelovanje u intervjuu za medije i fotografiranju kada je prošlog mjeseca znao da je zaražen koronavirusom.
Đoković je u Australiju stigao 5. januara kada mu je poništena viza te je smješten u hotel Park u Melbourneu, prihvatilište za migrante gdje je proveo četiri noći.
Sud ga je u ponedjeljak oslobodio, presudivši da je odluka o otkazivanju vize po dolasku u Australiju neosnovana zbog nepoštivanja procedure.
Australski ministar za imigracije Alex Hawke odlučio je nakon toga, 14. januara, poništiti vizu Đokoviću jer bi njegov boravak u zemlju mogao utjecati na jačanje protivljenja cijepljenju protiv Covida-19 u Australiji i Đoković je vraćen u prihvatilište za migrante.Odlukom suda Đokoviću je onemogućeno da se natječe na Australian Openu i konkurira za osvajanje rekordnog 21. Grand Slam turnira.
Pojava divokoza na Orjenu nakon četiri decenije, mnoge je podsjetila na domaćeg jarca koji se prije desetak godina “odmetnu od kuće” i jedno vrijeme sam i slobodan živio u planini.
Bato Vuković iz Trebesina -sela u zaleđu Herceg Novog , je 2010 godine, vraćajući sa ispaše stado koza, “izgubio” jarca. U blizini bivšeg motela Borići jarac se izdvojio iz stada i nestao u Ljutom kršu. Vuković je, pošto se jarac nije vraćao, pretpostavio da je uginuo ili da ga je rastrgao vuk, ali su lovci nakon godinu vidjeli odmetnutog jarca , koji je pobjedao od njih
Izbjegavao je ljude, ali i stada koza i ovaca koje su seljani u ljetnim mjesecima izvodili na pašu u planinu. Uglavnom je živio na Subri, na Kamenskom kablu, a onda je u februaru 2017. godine nestao. Da li je njegov biološki sat otkucao potonju uru ili je, kako su se mnogi nadali, otišao u pitomije krajeve nikada nije razjašnjeno.
Jarac
Podsjećamo da domaća koza (Capra hircus) vodi porijeklo od divljih koza. Pripitomljavanje se odvijalo vjerojatno još tokom 11 vijeka prije nove ere, na području Bliskog istoka, po svoj prilici južnog Levanta ili Zagrosa.
Ima i primjera obrnutog procesa. Mornari su na mnogim dijelovima Zemlje ostavljali žive domaće koze kao zalihu hrane za moguće brodove u prolazu, a one su vremenom podivljale, kao u Australiji ili na Galápagosu, gdje su imale razorni utjecaj na autohtonu floru i faunu.
/S.Kosić/
Foto: članovi PK Subra Branislav Marković i Željko Starčević
Sveštenik Kotorske biskupije don Nikola Majić kaže da se na Hrvate u Crnoj Gori ne vrše pritisci i naveo da “ još nikada ovakve slobode za vjernike kao i za župnika nije bilo”.
”Jučer je bio Dan Hrvata u Crnoj Gori. Bilo je sigurno po novinama, na televiziji čestitanja, izjava o položaju Hrvata u Crnoj Gori. Ja kao župnik ne smijem se baviti politikom niti po tom pitanju davati izjave, ali mogu i dužnost mi je dati izjavu o slobodi rimokatolika u glavnom gradu svih Hrvata u Crnoj Gori. To je Donja Lastva. Ja sam svećenik 50 godina i čitavo vrijeme bio sam u Crnoj Gori. Mogu reći da još nikada ovakve slobode za vjernike kao i za župnika nije bilo. Ja bih poželio da ova vlast potraje još 100 godina”, napisao je juče na Fejsbuku don Nikola Majić.
On je župnik u Donjoj Lastvi kod Tivta gdje žive i čelnici Hrvatske građanske inicijative, a župna crkva Svetog Roka u kojoj služi don Majić i župni dom u kome sveštenik živi, nalaze se odmah do zgrade donjolastovskog Doma kulture u kojem je sjedište HNV-a i stranačkog medija HGI-ja, Radio Duxa.
U Tivtu, inače, živi najbrojnija hrvatska zajednica u Crnoj Gori, a najveći broj tivatskih Hrvata je upravo u Donjoj Lastvi.
”Ja sam i kao mladomisnik (župni vikar), naravno i za vrijeme Domovinskog rata imao puno problema, a danas, Bogu hvala, nemam nikakvih. Imam problema sa Hrvatima koji me jure svaki dan da im izdajem krštenice i da im napišem potvrdu da su Hrvati, iako to na Konzulatu ništa ne vrijedi. Problema imam sa održavanjem kulta mrtvih, ali sve to nema veze sa civilnim vlastima”, napisao je don Nikola Majić.
Njemu na ponoćnu svečanu svetu misu – Ponoćku na katolički Božić u crkvu Svetog Roka, već dvije godine zaredom dolaze čelnici lokalne vlasti Tivta u kojoj je na vlasti koalicija građanskih listi NP-BF-GB: predsjednik te Opštine Željko Komnenović (NP) i predsjednik lokalnog parlementa dr Andrija Petković (BF).
Čelnici Hrvatske građanske inicijative (HGI) i Hrvatskog nacionalnog vijeća (NHV) prošle godine su se u više navrata žalili zvaničnom Zagrebu na navodno ugrožavanje i pritiske nad Hrvatima u Crnoj Gori.”
Iz HGI-ja nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” koji su to pritisci, da li oni dolaze od lokalnih vlasti u Tivtu gdje je najbrojnija hrvatska zajednica u Crnoj Gori i sjedište HGI, ili pak od vlasti na državnom nivou Crne Gore. Naveli su da su pitanja neprofesionalna i da ne žele da odgovore.
Bivša predsjednika HGI-a, sada liderka vanparlamentarne Hrvatske reformske stranke Marija Vučinović, kaže da “ne postoji pritisak na Hrvatsku zajednicu od strane sadašnje vlasti ni više ni manje nego što je postojao od kada Hrvati politički djeluju u Crnoj Gori.”
