Projekcija kratkog dokumentarnog filma “Obrad”, u režiji Branislava Milatovića, biće održana u kotorskom Kinu “Boka” u četvrtak, 31. marta sa početkom u 19 sati.
Nakon filma uslijediće razgovor sa akterom filma Obradom Pavlovićem i rediteljem Branislavom Milatovićem.
Moderatorka programa je Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru “Nikola Đurković”.
Kratki dokumentarni film “Obrad“, crnogorskog reditelja Branislava Milatovića, osvojio je nagradu za najbolji kratkometražni film u internacionalnoj selekciji na 17. izdanju Pasto International Film Festivala – FICPA, koji je od 20. do 24. oktobra prošle godine održan u Pastu (Kolumbija).
Film je realizovan u produkciji Bitter Frames Production iz Podgorice, a podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore i Opštine Kotor.
Producenti filma su Đorđe Vojvodić i Branislav Milatović, direktor fotografije Lazar Radić, izvršni producent Nemanja Dragović, za dizajn zvuka bio je zadužen Bobo Stanišić, pomoćnik reditelja je Pavle Simonović, saradnik na scenariju Milo Masoničić, asistent kamere Niko Tripunović, montažer Vladimir Radovanović, a kolor korekciju je radio Nikola Marinković.
Film prati čovjeka, koji uprkos okolnostima, s velikom pažnjom i ljubavlju radi svoj posao.
Granatiranje se moglo čuti izvan Kijeva tijekom noći, ali sam ukrajinski glavni grad ruske snage nisu granatirale, rekao je u srijedu zamjenik gradonačelnika Mikola Povoroznik
“Noć je prošla relativno mirno, uz zvuke sirena i pucnjavu oko grada, ali u samom gradu nije bilo granatiranja”, rekao je Povoroznik za nacionalnu televiziju.
Guverner regije Černjihiv kazao je u srijedu da nema znakova popuštanja ruskih napada.
Rusija je u utorak najavila da će smanjiti vojne operacije oko Kijeva i Černjihiva dok su neke zapadne zemlje očekivale da će Moskva intenzivirati svoju ofenzivu u drugim dijelovima zemlje.
Neki analitičari primijetili su da je obećanje Rusije da će smanjiti borbe uglavnom pokrivalo područja u kojima gubi u borbama.
Ukrajina je skepticizmom reagirala na tu najavu Rusije u pregovorima o održanima u Istanbulu više od mjesec dana nakon najsnažnijeg apada na neku europsku naciju od Drugog svjetskog rata, u kojemu su ubijene ili ozlijeđene tisuće, a gotovo četiri milijuna ljudi prisiljeno je na bijeg u inozemstvo.
Ruska invazija je na većini bojišta zaustavljena čvrstim otporom ukrajinskih snaga koje su ponovno zauzele neke teritorije, piše Reuters. No civili ostaju u okruženju u razorenim gradovima.
“Kako bi se povećalo međusobno povjerenje i stvorili potrebni uvjeti za daljnje pregovore i postizanje konačnog cilja – dogovora i potpisivanja (sporazuma) – donesena je odluka da se radikalno smanji vojna aktivnost na kijevskom i černjihivskom potezu“, rekao je novinarima zamjenik ruskog ministra obrane Aleksandar Fomin.
Nije spomenuo druga područja koja su doživjela teške borbe, oko Mariupolja na jugoistoku, Sumija i Harkiva na istoku te Hersona i Mikolajiva na jugu.
Ukrajinci nisu naivni ljudi, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak kasno navečer.
“Ukrajinci su već naučili tijekom ova 34 dana invazije, i u proteklih osam godina rata u Donbasu, da jedino u što mogu vjerovati je konkretan rezultat”.
Britanska vojna obavještajna služba rekla je u srijedu da su ruske postrojbe koje trpe velike gubitke u Ukrajini bile prisiljene vratiti se kući i u susjednu Bjelorusiju kako bi se reorganizirale i opskrbile.
“Takva aktivnost znači daljnji pritisak na ionako napetu rusku logistiku i pokazuje teškoće koje Rusija ima u reorganizaciji svojih postrojbi na isturenim položajima unutar Ukrajine”, priopćilo je britansko ministarstvo obrane.
Rusija će vjerojatno i dalje nadoknađivati svoju smanjenu sposobnost kopnenih manevara masovnim topničkim i raketnim napadima, dodalo je ministarstvo.
Ministarstvo obrane je procijenilo da je “veoma vjerojatno da će Rusija nastojati preusmjeriti borbenu moć sa sjevera na svoju ofenzivu u regijama Doneck i Luhansk na istoku.”
Čelnici Njemačke, Sjedinjenih Država, Francuske, Britanije i Italije složili su se u telefonskom razgovoru u utorak poslijepodne da nastave poticati Rusiju na prekid vatre i povlačenje snaga iz Ukrajine, rekao je glasnogovornik njemačke vlade.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov francuski kolega Emmanuel Macron razgovarali su u utorak telefonom o razvoju situacije oko Ukrajine, uključujući zadnji krug pregovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu, priopćio je Kremlj.
Radovi na čišćenju zidina Potkovičaste (Zapadne) kule započeti su juče, u okviru sprovođenja preventivnih mjera koje prethode konzervatorskom istraživanju i izradi projekta sanacije tog utvrđenja u hercegnovskom Starom gradu.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi je za ovaj posao angažovao gradska preduzeća. „Komunalno-stambeno“ je počelo sa uklanjanjem samonikle vegetacije, a „Čistoća“ će očistiti prostor oko kule.
„Izgled kule narušavaju i neaktivne instalacije struje, koje uz to i ometaju radove na čišćenju, zbog čega smo se obratili i preduzeću CEDIS, kako bismo taj problem riješili“, kaže sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
HN – Potkovičasta kula
Ona ističe da čišćenje predstavlja pripremu za konzervatorsko istraživanje i izradu arhitektonsko-konzervatorskog projekta sanacije Potkovičaste kule, koje sufinansiraju Opština i Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, a predviđeni su Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Uslijediće i injektiranje zidova, te konzervatorska i druga istraživanja za potrebe izrade projekta sanacije ove kule i dijela bedema koji vode do nje.
Pored ovog, Opština i Ministarstvo potpisali su ugovor o sufinansiranju još jednog značajnog projekta iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara – Sanacija istočnog zida, kruništa i uklanjanje šuta iz bastiona Svetog Jeronima, na kome se nalazi Paviljon Gradske muzike.
Aviporijevoznik Wizz Air danas je uspostavio letove na relaciji Sarajevo – London.
Letovi između Međunarodnog aerodroma Sarajevo i Međunarodnog aerodroma London Luton odvijat će se dvaput sedmično – utorkom i subotom.
Zsuzsa Trubek, menadžerica korporativnih komunikacija Wizz Aira, je poručila:
– Oduševljeni smo što možemo s našim putnicima iz Bosne i Hercegovine, kao i onima koji žele posjetiti tu zemlju, podijeliti sjajne vijesti o novim mogućnostima putovanja. Povezivanjem Sarajeva s Londonom Wizz Air potvrđuje da osluškuje potrebe tržišta, a kako krećemo u ljetnu sezonu putovanja, nastavljamo pružati nove opcije. Naši moderni avioni, kao i naše pojačane zaštitne mjere, osigurat će najbolje moguće uslove za putnike uz najmanji utjecaj na okoliš.
Alan Bajić, generalni direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo, vjeruje da će ova dugo očekivana destinacija obradovati putnike, kojima je sada direktna aviolinija za London dostupna po pristupačnim cijenama.
Najoriginalniji i najnespretniji, često opisivani i kao najružniji ratni brodovi, Novgorod i Admiral Popov su 1871. uvršteni u sastav ruske carske flote.
Imali su oblik kruga promjera 30,8 metara.
Unatoč činjenici da ih je pokretalo šest motora, bili su nespretni ne samo za manevriranje, nego i za plovidbu općenito.
Čak i na relativno mirnome moru stalno su se ljuljali i valjali.
Herceg Novi – surlaš uništio palme – foto Boka News
Budući da je za nešto više od godinu u Herceg Novom uklonjeno preko 200 stabala kanarskih palmi i još toliko sa privatnih površina, te da je od 36 palmi u parku “Boka”, nekadašnjem amblemu grada, ostalo desetak stabala, može se reći da je grad “položio oružje” pred “crvenim surlašem” i u cjelosti izgubio svoju prepoznatljivu vizuru. U Komunalno- stambenom smatraju da su si preostale palme u parku zaražene i da će i one sasvim izvjesno morati da budu uklonjene. U Sekretarijatu za komunalne djelatnosti kažu da je, prema njihovoj evidenciji, u minule četiri godine, samo sa javnih površina uklonjeno 360 palmi.
-U ovih 360 palmi podrazumijevaju se sve vrste (phoenix canariensis, washingtonia robusta, chamaerops humilis), a phoenix canariensis je bilo oko 150 komada. U protekle četiri godine usljed napada surlaša 95 odsto palmi je uklonjeno, po nalogu fitosanitarne inspekcije, kažu u Sekretarijatu za komunalne djelatnosti.
Na privatnim površinama najviše je uklonjenih palmi, pa je tu šteta i najvidljivija.
-Najveći broj palmi se nalazio u dvorištu Opšte bolnice Meljine, vlasništvo Atlas grupe, Instituta “Dr Simo Milošević” i u parku “Boka” koji pripada preduzeću “Vektra Boka”, kažu u pomenutom Sekrtarijatu.
Palme su krasile i 8 kilometara dugo šetalište “Pet Danica”, baš kao i rivijeru. Danas, ne zna se šta teže pada oku, panjevi koji su ostali nakon sječe, duga stabla bez krošnji ostala nakon neuspjelih tretmana ili naprosto puste površine na kojima nije zasađeno ništa po uklanjanju palmi. Svega nekoliko skupina palmi ostalo je u Meljinama, Igalu i Zelenici, no i to je pitanje do kada.
-Sve palme na javnim površinama su tretirane redovno 3 do 4 puta godišnje od strane Komunalno- stambenog preduzeća, a u nekoliko navrata injektirane od strane d.o.o ” Zožeta”. Preostali mali broj palmi i dalje se redovno tretira 4 puta godišnje, tvrde u Sekretarijatu.
Budući da su na mjestima koja su krasile palme fitosanitarna inspekcija i resorno ministarstvo zabranili njihovu ponovnu sadnju, u lokalnoj upravi smatraju da je na tim lokacijama potrebno posaditi maslinu, primorski bor, čempres, lovoriku i primorski hrast. U Sekretarijatu za komunalne djelatnosti dodaju da su u protekle četiri godine uspjeli, koliko- toliko, da odgovarajućim sadnicama biljaka oplemene mjesta koja su nekada krasile palme.
-Tri nove palme su posađene ispred platoa Opštine. Riječ je o vrsti washingtonia robusta. Vrsta palme phoenix canariensis je do daljnjeg zabranjena za sadnju kako bi se spriječilo dalje širenje surlaša. Opština Herceg Novi je u posljednje tri do četiri godine obnovila zelene javne površine sa kojih su uklonjene palme, na način što su na njima zasađene masline, pinije, čempresi i mimoze, kazali su u Sekretarijatu.
Park bez simbola
Park Boka
Park hotela “Boka”, koji je postradao u snažnom zemljotresu 1979. godine, nastao je 1908.godine i rađen je u baroknom stilu. Nekada je predstavljao rijetku hortikulturnu i istorijsku vrijednost sa preko 80 vrsta tropskog i suptropskog bilja, o kojoj je pisao i čuveni engleski prirodnjak Vilijam Vouk. Budući da se u park godinama nije ulagalo, mnogih biljnih vrsta više nema. Od drvenastih vrsta sačuvala se skupina gvozdenog drveta, magnolija, skupina palmi, glicinije i pojedinačni primjerci kamelija, osmantusa i agava. Sada ostaje i bez palmi koje su dominirale parkom. Od 36 palmi koje su ga krasile jedva da je ostalo desetak.
NVO Naša akcija sa svojim kolegama iz Omladinskog tima Tivat, u nedelju, 27. marta obilježila je Dan voda akcijom čisćenja obale i borove šume na lokaciji Rt. Ratac – Bar.
Izabrali smo ovu lokaciju zbog dosta velike kolicine otpada koja je mjesecima zanemarena. Sam nas mail je izgledao motivisao Komunalno preduzece Bar koji je deponiju koja je vec 4 mjeseca locirana u šumi očistila. Uz to naša ekipa je pokupila dodatne velike količine otpada, najviše plastične ambalaže.
Akciji su se pridružili NVO Info Sport CG, najstariji volonter Bara gospodin Miodrag Banović koji je svojim primjerom pokazao da nikad nije kasno biti volonter, kao i porodica Đurišić iz Bara. Zahvalni smo uvjek kada se gradjani pridruze aktivnostima.
Naša akcija
Pored akcije čišćenja posjetili smo kulturno-istorijsko nasledje samostan Svete Marije Rtacke ako i tvrdjavu Mogren. Naravno u akciju bilo je uprepleteno puno zabave uz gitaru, proljecno kupanje, skakanje sa stijena i druzenje 30 mladih iz Kotora, Tivta, Podgorice, Cetinja i Budve.
Ova aktivnost se realizuje kroz program Priroda za psihicko i fizicko zdravlje mladih koje finansira European endowment for democracy. Zahvaljujemo se i podrsci TO Bar i Morskom dobru koji su nas podrzali u realizaciji ove aktivnosti. Rt. Ratac je čist.
Američko ministarstvo obrane vjeruje da je obećanje Rusije da će znatno smanjiti intenzitet borbi na sjeveru Ukrajine samo taktički manevar, te je upozorilo na mogućnost novih napada u drugim dijelovima zemlje.
Nitko se ne smije zavaravati ruskom izjavom, kaže glasnogovornik Pentagona John Kirby. Do sada se samo “mali broj” ruskih vojnika kretao sjeverno od Kijeva dalje od glavnog grada, rekao je Kirby, dodajući da ne treba vjerovati ruskom obrazloženju da se radi o povlačenju.
“Vjerujemo da je ovo ponovno pozicioniranje, a ne pravo povlačenje, te da bismo svi trebali biti spremni čekati veliku ofenzivu na druga područja Ukrajine”, kaže.
Ruske snage “nisu uspjele” u svom cilju zauzimanja Kijeva. Međutim, Rusija bi mogla nastaviti bombardirati Kijev projektilima izdaleka. “To ne znači da je prijetnja Kijevu gotova”, kaže Kirby.
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela – foto Boka News
Promjena vremenskih prilika i jaka obilna kiša u Crnoj Gori očekuje se od srijede 30.marat poslijepodne. Meteorolog Branko Micev saopštio je za da će naše područje narednih dana biti pod uticajem snažne ciklonske aktivnosti. Upozorava da se, usljed padavina i južnog vjetra, očekuje intenzivno topljenje snijega i mogući problemi sa obilnim količinama vode.
“Ciklonska aktivnost u periodu četvrtak, petak i subota kod nas će usloviti nestabilne vremenske prilike. U centralnim i južnim oblastima očekuje se jača kiša u obilnim količinama, naročito u četvrtak, a padavine će se nastaviti u petak i subotu sa smanjenjem intenziteta”, kazao je Micev.
U subotu, naročito u nedjelju, očekuje se i dalje oblačno vrijeme, s tim što će za dane vikenda, kako kaže meteorolog, temperatura vazduha imati tendenciju pada.
Micev dodaje da je vrlo značajno da se očekuju vrlo obilna kiša i jaki udari južnog vjetra naročito u četvrtak, duž obale, ali i u planinskim oblastima Crne Gore.
Micev je kazao da se od 5. aprila očekuje prestanak padavina, razvedravanje i porast temperature.
Preko pet sati trebalo je danas Odboru povjerenika Opštine Tivat da pređu samo pet tačaka dnevnog reda koliko ih je bilo na prvoj radnoj sjendici tog tijel koje mijenja raspuštenu Skupštinu Opštine u tom gradu.
Odbor povjerenika u sastavu Spasoje Ljesar, Goran Sindik, Milena Kovačević, Marko Vukašinović i Novica Vuković jednoglasno je usvojio „Polugodišnji izvještaj o ukupno izvršenim primicima i ukupno izvršenim izdacima“ Opštine Tivat za 2021. a koji im je obrazložio sekretar za finansije Jovan Brinić (NP). On je u svom izlaganju posebno naglasio činjenicu da je prvu polovinu prošle godine oblježila teška finansijska situacija u Opštini jer je nova lokalna vlast koalicije NP-BF-GB nakon izbora 30.avgusta 2020. zatekla minus i neplaćene obaveze u ukupnom iznosu od oko 4,6 milina eura koje joj je ostavila prethodna DPS-SD-HGI uprava Tivta.
„Na posljendji dan 2020. na svim računima Opšptine imali smo raspoloživih samo 327.000 eura i neplaćene višemilionske obaveze. Kako smo radili u prošloj godni najbolje pokazuje podatak da smo na dan 31.decembra 2021. na računima Opštine imali skoro 5,7 miliona eura raspoloživog novca i izmkirene sve dugove“- naveo je Brinić dodajući da je Opština Tivat lani imala rekordnu naplatu poreza na nepokretnosti u ukupnom iznosu od 6 miliona eura.
Predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja u Odboru povjerenika Marko Vukašnović čestitao je aktuelnoj upravi Tivta na tome što su, kako je kazao, „uspjeli da u prave tokove vrate poslovanje Opštine“, dok je njegov kolega – predstavnik Ministarstva finansija i socijalnog staranja Novica Vuković iskazao interesovanje za sudbinu skoro 1,9 miliona eura novca Opštine Tivat koji joj je zarobljen u stečajem pogođenoj Atlasmont banci jer ga je tamo prije uvođenja stečaja za koji su svi naslućivali da je neizbježan, „zaboravio“ bivši gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS).
Sa sjednice Odbora povjerenika / foto S.L.
„Mi taj novac, iako smo ga praktično izgubili, zbog računovodstvenih standarda, moramo voditi u bilansima kao da ga navodno imamo. Više je priocvesa koji se pred nadležnim tužilačko-pravnim organima vode u vezi poslovanja Opštine Tivat u prethodnom peridu kada je njome upravljala koalicija DPS-SD-HGI, a jedan od njih je uptravo i slučaj Atlas banka. Na žalost, ne moemo računati da ćemo u stečaju te banke izvući ovaj novac, već da možemo naplatiti samo 50.000 eura koliko je od države garantovani zaštićeni izbnios depozota“- kazao je predsjednik Opštine Željko Komnenović (NP).
Povjerenici su pohvalili podatke o prošle godine sprovedenoj racionalizaciji i smnajenju broja radnika u lokalnoj upravi, smanjenju operativnih troškova i stabilizaciji lokalnih finansija. Kako se čulo, zbog racionalizacije broja zaposlenih, Opština sada ima za pola miliona eura manje izdatke za plate radnika, a taj novac se preusmjerava u kapitalna ulaganja u lokalnu komunalnu infrastrukturu.
Odbor povjerenika je jednoglasno dobio i Odluku o budžetu Optine Tivat za 2022. u visini odl 18.635.700 eura koji je još krajem proploe godjne, predložila adsministracija gradonačenika Komnenovića ali koji nije usvojen u SO Tivat zbog opstrukcije opozicionih parzija DPS, SDP, SD i HGI čiji su odbornici mjesecima bojkotovali lokalni parlament i time mu uskraćivali kvorum za rad.
„Zahvaljujući štednji, racionalizaciji i mjerama ekonomske stabilizacije koje smo sproveli lani, ove godine umjesto sanacionog kakav je bio budžet za 2021., ponovno imamo razvojni budžet jer su njjime predviđena kaputalna ulaganja od preko 9 miliona eura. Povećali smo i izdvajanja za sport i NVO sektor, socijalna davanja i ulaganja u mlade, učenike i studente.“- kazao je Komnenović upozoravajući da grad ipak i dalje ima visoke dugoročne kreditne obaveze za kredite njemačke KfW banke koji su ranijih godina uzimani za rekonstrukciju lokalne vodovedne i kanalizacione infrastrukture. Brinić je naveo da do čak 2032. Opština Tivat po tom osnovi samo na anuitete, mora godišnje da izdvoji po milion ipo eura.
Vukašević je pozdravio činjenicu da je Opština lani uspostavila nove odnose saradnje sa Porto Montenegtrom što je rezultiralo naplatom preko 2,3 miliona eura komunalija i izrazio žaljenje što Luštica Development već dvije godine ne uplaćčuje do tada uobičajenih po 150.000 eura godišnje sredstava za podršku lokalnoj zajednici. On je ipak pozvao lokalnu upravu da u saradnji sa državom ima „posebno senzibilan odnos sa strateškim investitorima i da podržimo ova preduzeća kao nosioce našeg razvoja“. Sa time se složio i Komnenović koji je istakao da Luštica Development nastavlja da sporadično pomaže Opštini i i lokalnoj zajednici kroz razne donacije, ali da bi viš volio „da to bude sistemski riješeno Memorandiumom o saradnji kao što je to bilo prije“.
Nakon dosta peripetija jer su Vuković i Vukašinović insistirali da im se dostave na uvid originali njihovih diploma Pravnog fakulteta, Odbor je donio odluku o izmjensma i dopunama Odluke o imenovanju Opštinske kzbvorne komije, a u koju su ušle predstavnice opozicionog DPS-a: Marijana Nikolić (sekretarka) Jadranka Joksimović (članica) i Ivana Mišnić-Čičarević (zamjenica člana). Odbor je prihvatio i zahtjev za isplatu naknade u zakonskom roku od godinu dana nakon prestanka funkcije, a koju mu je podnio bivši predsjednik lokalnog parlamenta Tivta dr Andrija Petković (BF).
