Savezne i vlasti njemačkih saveznih pokrajina planiraju pooštrenje mjera za necijepljene kojima bi se drastično ograničili kontakti i pristup trgovinama te kulturnim i sportskim natjecanjima, a priprema se i uvođenje opće obveze cijepljenja protiv koronavirusa, javljaju njemački mediji.
Pristup trgovinama na saveznoj razini bi trebao biti ograničen samo za one koji nisu cijepljeni ili preboljeli koronavirus, a isto vrijedi i za kulturne i sportske manifestacije, stoji u odlukama saveznih i pokrajinskih vlasti kako prenose njemačke novinske agencije. Ta se ograničenja ne odnose na trgovine za dnevne potrebe poput samoposluživanja, drogerija ili ljekarni.
Broj posjetitelja na masovnim manifestacijama bi trebao biti ograničen na 30 posto kapaciteta prostora, ali ne bi smio premašivati brojku od 15.000.
Kod necijepljenih bi trebali biti ograničeni i kontakti u privatnom okruženju. Tako bi se članovi jedne obitelji smjeli sastajati s najviše dva člana nekog drugog kućanstva ako se radi o osobama koje nisu cijepljene ili preboljele koronavirus.
Sa sastanka predstavnika saveznih i pokrajinskih vlasti, na kojem sudjeluje i aktualna kancelarka Angela Merkel kao i njezin vjerojatni nasljednik Olaf Scholz, u javnost su procurile i informacije o zakonskoj pripremi za uvođenje opće obveze cijepljenja protiv koronavirusa koji bi trebao uslijediti u veljači.
Otvorena su još pitanja lokalnih zatvaranja klubova i diskoteka u trenutku kada sedmodnevna incidencija premaši vrijednost od 350.
U nacrtu odluka saveznih i pokrajinskih vlasti stoji i cilj provođenja 30 milijuna cijepljenja, u što su uključena prva, druga kao i tzv. booster cijepljenja do Božića.
Državni epidemiološki institut Robert Koch danas je izvijestio o 73.209 novozaraženih koronavirusom.
Opština Tivat podnijela je krivilne prijave protiv četvoro lica koje sumnjiči da su učestvovali u nezakonitim radnjama kojima je Komunalno preduzeće u tom gradu u periodu od 2016. do 2020. godine, oštećeno za preko pola miliona eura.
Prijave su, kako je rečeno na današnjoj konferenciuji za novinare, podnešene protiv bivše službenice Opštine Tivat i nekadašnje predsjednice Odbora direktrora Komunalnog, Svjetlane Đikanović (DPS), njenog sina i kćeri Darka i Jasmine Đikanović, te Gorana Gotesgrebera. Njih četvoro su osnivači NVO Omladinska zadruga Tivat, a koja se u Centralnom registru Privrednog suda Crne Gore vodi pod šifrom djelatnosti agencije za zapošljavanje. Komunalno na čijem je čelu kao predsjednica Odbora direktora bila Svjetlana Đikanović, je sa Omladinskom zadrugom sklapalo, kako tvrde u rukovodstvu Opštine Tivat, štetne i nezakonite ugovore o zapošljavanju kojima je JKP radno angažovalo lica preko te zadruge.
Po tim ugovorima Komunalno je Omladinskoj zadruzi čiji su osnivači pored ostalih, bili i troje Đikanovića, a vlasnik Darko Đikanović, sin predsjednice Odbora direktora JKP ispatilo 109.830 eura u 2016., 42.667 eura u 2017., 118.486 eura u 2018., 128.928 eura u 2019. i 129.052 eura u 2020.godini.
Advokat Opštine Tivat Predrag Savić je kazao da su krivičnu prijavu protiv troje Đikanovića i Gotesgrebera podnijeli zbog sumnje da je „počinjeno krivilno djelo „kriminalno udruživanje“ u sticaju sa produženim krivičnim djelima „zloupotreba službenog položaja“ i „prevara u službi“.
„Krivična prijava podnesena je Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore koje treba da preduzme dalje istražne radnje i utvrdi da li je u radnjama prijavljenih osoba bilo obilježja možda još nekog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Mi sumnjamo i da je počinjeno krivično djelo „stvaranje krimimalne organizacije“, ali za razliku od SDT koje ima mehanizme da to utvrdi, mi nismo podnosili prijavu i za to krivično djelo jer nismo do tančina mogli utvrditri konkretne uloge svih ovih lica u toj organizaciji, a smatramo da ima prostora i da im se na teret stavu i krivično djelo „falsifikovanje“. Nijedno tužilaštvo na svijetu ne može da zatvori oči pred ovim obiljem dokaza koje imamo za ono što smo naveli u prijavi. Ukoliko SDT to ipak uradi, Opština Tivat će iskoristiti mogućnosti koje joj daje Krivični zakonik Crne Gore i nastaviti da sama kao tzv.subsidijarni tužilac, krivično goni ove osobe“- kazao je Savić. On je istakao da je „lavovski dio posla u razotkrivanju ovih nezakonitosti u radu Omladinske zadruge i Komunalnog preduzeća“, odradila Služba interne revizije Opštine Tivat čijeg je rukovodioca Jelu Mrdak posebno pohvalio:
„Ona je, što su mi potvrdili i sertifikovani članovi međunarodnog Udruženja finansijskih forenzičara i borava protiv prevara, napravila vanredno dobar izvještaj opštinske Službe interne revizije gdje je argumentovano razotkrila sve ove kriminalne radnje. Stroga predsjednik Opštine Tivat kome je izvještaj Službe interne revizijee dostavljen, nema drugu mogućnost već da ispoštuje svoju obavezu iz Krivičnog zakonika, i da nadležnom tužilaštvu podnese krivičnu prijavu ptrotiv učinilaca“- kazao je Savić.
On je istakao da je Svjetlana Đikanović kao predsjendica Odbora direktora JKP sa Omladinskom zadrugom čiji je suosnivač i svojim sinom Darkom kao izvršnim direktorom i vlasnikom te zadruge, sklapala kontroverzne ugovore kojima je izvlačila novac iz Komunalnog i za sebe i svoje saradnike pribavljala veliku imovinksu korist.
„Zanimljivo je da su ti ugovori sklapani na neodređeno vrijeme a da u njima nije definisana provizija koja se plaća Omladinskoj zadruzi, pa se ova kasnije fakturisala u rekordno visokim iznosima od 22 do 25 podsto. Nije poznato na osnovu čega je provizija utvrđena u ovim procenitima koji se inače, nigdje u Evropi ne naplaćuje u tako visokom iznosu kada je posredovanje u zapošljavanju u pitanju“- kazao je Savić dodajući da su tako Đikanovićeva i ostali osnivači Omladinske zadruge, iz Komunalnog u svoje džepove za pet godina transferisali oko 130.000 eura.
„Budući da je Svjetlana Đikanović u to vrijeme bila službenica Opštine Tivat i predsjednica Odbora direktora JKP, osnovano sumnamo da je ona idejni tvorac i organizator ovog kriminalnog udruživanja“- podvukao je Savić dodajući da su zaposleni koji su ovako bili angažovani, u JKP radili preko zakonkog limita od 120 dana godišnje, da su ručno vođene evidencuje njihovih zarada u odrerđenim službama JKP bez mogućnosti da se zna na osnovu čega je zarada utvrđena i kada su oni angažovani, te da Komunalno nije zaključivalo ugovore direktno sa licima koja je angažovalo preko Omladinske zadruge.
Opština Tivat
„Interna revizija je utvrdila da se imena lica na evidenciji, ne slažu sa imenima lica koja se isplaćuju. Utvrđeno je da neka lica angažovana u JKP preko Omladinske zadruge, nisu imala uopšte definisan status u Crnoj Gori dugi niz godina, pa ih je Omladinska zadruga isplaćivala na neka druga lažna imena, što osnovano ukazuje i na sumnju mogućih falsifikata“- precizirao je Savić dodajućio da je Svjetlana Đikanović evidentno bila u višestrukokm sukobu interesa i da je „protivpravnim iskorištavanjem svojih službenih položaja, a nesavjesnim vršenjem službene dužnosti, pribavila sebi i drugima veliku imovinsku korist i nanijela teže povrede prava drugoga“.
Podnsoiociu prijave aludiraju na činjenicu da je preko Omladinske zadruge na ovaj način prethodnih godina u vrijeme dok su načelu Komunalnog preduzeća Tivat bili Tonko Lukšić (DPS) i Vlado Đukić (DPS), najviše angađžovana najprostija radna snaga iz redova Roma i Egipćana, pa čitav slučaj dobija i druga obilježja moguće povrede prava pripadnika manjiskih naroda, čak i trafikinga.
„Najveća korist od svega je što je ova nezakonita praksa prekinuta i Komunalno je po nalogu predsjednika Opštine, raskinulo ugovor sa Omladinskom zadrugom. Svi ti ljudi koji su na ovaj način bili ranije eksploatisani i oštećeni, u međuvremenu su doblili zakonite ugovore o radnom angažovanju u JKP na 12 mjeseci“- podvukao je Savić.
„Mislim da je sada svima jasno zašto tivatski DPS čija je Svjetlana Đikanović istaknuta funkcionerka, zajedno sa svojim saveznicima iz SD, HGI i SDP, pokušava da blokadom rada lokalnog parlementa, spriječi usvajanje odluka o imenovanju novog izvršnog direktora Komunalnog i pokušava da nas tako spriječi da raščistimo loše stanje u toj firmi i da nezakonitosti koje su njihovi kadrovi radili godinama u JKP, konačno isplivaju na površinu“- kazao je gradonačenik Tivta Željko Komnenović (NP), dodajući da su akteri ove afere „lica koja se već pominju u papirima o raznim izbornim mahinacijama DPS-a i kupovini glasova za tu stranju, posebno među RAE populacijom“.
On je kazao da DPS u Tivtu sada pokušava da blokadom rada lokalnog parlamenta, „politički štiti i abolira od odgovornosti“ svoje kadrove koji su nanijeli ogromnu štetu gradu, „jer se za pola miliona eura koliko se preko Omladinske zadruge, odlilo iz JKP, u Komunalnom koje kuburi sa brojnim problemima, moglo dosta toga uraditi“.
„Neka međutim ni trenutka ne posumnjaju, da će do promjena u toj firmi na ovaj ili onaj način, sigurno doći i neka ni ne pomisle da sve ovo neće biti do kraja raščišćeno, a da svi koji su zloupotrebama nanosili štetu Komunalniom ili to i dalje pokušavaju da rade, neće biti privredeni pravdi. Pravda mora biti zadovoljena- pogotovo u situaciji kada dolazimo do nepobitnih i krunskih dokaza kako je hobotnica DPS režima sa svojim satelitima, u prethodnom periodu bukvalno isisavala novac iz gradskog bužeta i lokalne firme i ustanove, uvezivala u razne svoje nezakonite projekte“- zaključio je Komnenović.
Grafit “Ratko Mladić heroj, a ne zločinac”, koji su za sada nepoznata lica, u znak podrške tom haškom osuđeniku ispisala sprejom na fasadi stambene zgrade u kotorskom naselju Plagenti, danas je prefarban.
Naime, ovaj grafit juče je osvanuo na fasadnom zidu jedne od tamošnjih zgrada, a nakon ukaza Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor vlasnici stambenih jedinica grafit su prefarbali.
Prvo predstavljanje zbornika radova „Antička Budva“ javnosti bilo upriličeno u srijedu, 24. novembra 2021, u prepunoj sali Moderne galerije „Jovo Ivanović“ u budvanskom Starom gradu, u okviru programa obilježavanja Dana opštine Budva.
Obimna naučna knjiga „Antička Budva“, ispisana na 616 stranica, koju je uredio arheolog mr Dušan Medin, a nedavno objavila JU Muzeji i galerije Budve, kruna je rada istoimenog Međunarodnog multidisciplinarnog naučnog simpozijuma po pozivu, održanog u Budvi 28–30. novembra 2018. godine, koji je ova ustanova kulture organizovala povodom obilježavanja osam decenija od otkrića nekropola i petnaest godina od osnivanja Muzeja grada Budve. Recenzenti izdanja su dr Branko Kirigin, arheolog iz Splita, i dr Miroslav Luketić, istoričar iz Budve.
Na predstavljanju su govorili mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve, prof. dr Irena Lazar, dekanica Fakulteta humanističkih studija Primorskog univerziteta u Kopru (Slovenija), mr Dobrila Vlahović, koordinatora Resora kulture Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore, mr Bruno Bijađija, kustos pedagog Dubrovačkih muzeja, kao i mr Dušan Medin, saradnik u nastavi Fakulteta za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica. Na samon početku večeri, u muzičkom dijelu programa gitarista prof. Filip Miladinović predstavio se izvedbom kompoziije „Un sueno en la floresta“ (Agustin Barrios).
Direktorica JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucija Đurašković, pozdravila je prisutne i podsjetila da je knjiga objavljena u izdanju ove institucije, kao rezultat rada naučnog simpozijuma prije tri godine. Istakla je da je ponosna i punog srca što je ova publikacija, na kojoj se dugo radilo, konačno ugledala svjetlost dana. Očuvanje, vrjednovanje i njegovanje kulture jednog grada primarni je civilizacijski čin koji svako društvo treba da oplemenjuje i razvija, posebno što je kulturna tradicija nezaobilazni oblikujući činilac onoga što se pod kulturnom istorijom grada i područja podrazumijeva – zaključila je Đurašković.
Govoreći iz pozicije urednika, mr Dušan Medin, kazao je da dijeli radost zbog objave ovakvog reprezentativnog izdanja, kao i zadovoljstvo što je bio u prilici da učestvuje na ovom projeku. Dodao je da zbornik nudi novo čitanje antičke prošlosti i baštine grada Budve, utemeljenih na teorijskim i metodološkim polazištima različitih nauka, disciplina i djelatnosti, prevashodno arheologije, ali i epigrafike, istorije, istorije umjetnosti, heritologije, muzeologije, arhitekture i konzervacije, čime se širi spektar znanja o datoj tematici i otvaraju brojna nova pitanja na koja tek treba pronaći odgovore. Detaljnije se osvrnuo i na uređivački koncept.
Prof. dr Irena Lazar, arheološkinja i dekanica Fakulteta humanističkih studija Primorskog univerziteta u Kopru (Slovenija) pohvalila je izdavački poduhvat i detaljnije predstavila 19 objavljenih naučnih, preglednih i stručnih radova koje knjiga donosi: prof. dr Adnan Kaljanac (Filozofski fakultet, Sarajevo) – o legendi o Kadmu i mitskom osnivanju Budve, dr Milijan Dimitrijević (Univerzitet u Sidneju) – o grupnim identitetima helenističke Budve, doc. dr Zorica Kuzmanović (Filozofski fakultet, Beograd) – o stanovnicima antičke Budve, doc. dr Lucijana Šešelj (Filozofski fakultet, Rijeka) – o helenističkoj keramici kao indikatoru trgovačkih veza, dr Marina Ugarković (Institut za arheologiju, Zagreb) i dr Alice Waldner (Austrijski arheološki institut, Beč) – o helenističkoj grnčariji, Vera Krstić (Narodni muzej u Beogradu) – o alegorijskim predstavama životinja na helenističkoj keramici, prof. dr Miroslav Vujović (Filozofski fakultet, Beograd) – o natpisima na ilirskim šljemovima, prof. dr Martina Blečić Kavur (Fakultet za humanističke studije, Kopar) – o prikazima „mladih lavova“ na metalnim nalazima, prof. dr Irena Lazar (Fakultet za humanističke studije, Kopar) – o rimskom staklu u društveno-ekonomskom kontekstu, Nina Gostinski, MA, i Anja Bertol Stipetić i MA (Arheološki muzej u Zagrebu) – o budvanskom rimskom staklu u Arheološkom muzeju u Zagrebu, doc. dr Jelena Cvijetić (Filozofski fakultet, Beograd) – o „tintinabulama“, bronzanim zvoncima u grobovima, mr Bruno Bijađija (Dubrovački muzeji) – o pravnom statusu gradova istočne obala Jadrana tokom rimske vlasti, mr Mladen Zagarčanin (JP Kulturni centar Bar) – o lukama, gradovima i vilama na prelazu stare u novu eru, Stefan Novaković, MA (Beograd) – o gvozdenodopskim naseljima, mr Vilma Kovačević (Kotor) – o helenističkom i rimskom Risnu, mr Gordana Karović (Muzej nauke i tehnike, Beograd) – o podvodnom nasljeđu Budve, mr Maja Franković, Dušan Maksimović i Dunja Davidović Gnjatović (Centralni institut za konzervaciju, Beograd) – o konzervaciji i prezentaciji antičkog mozaika, mr Dobrila Vlahović (Ministarstvo kulture Crne Gore, Cetinje) – o pravnoj i institucionalnoj zaštiti antičkog nasljeđa Budve, i Katarina Jović, MA (Filozofski fakultet, Beograd) – o antičkom nasljeđu kao kulturnoj baštini.
Mr Dobrila Vlahović, koordinatora Resora kulture Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore i jedna od autorki rada u zborniku, naglasila je da je identitet svake zajednice i društva njegova suština i temelj na kojem se gradi i sagrađuje, ali i osnova koja prožima i obavezuje. „U njegovom fundusu, kao konkretni element jesu materijalna i nematerijalna baština, lice i naličje jednog društva i države. Ona je svjedok o postojanju i daje odgovore na brojna pitanja o našem porijeklu, entitetu i izvoru. Crnogorska kulturna baština vjekovima zavređuje pažnju svjetske kulturne pozornice, upravo što svjeoči i grad Budva, o čemu je pisano u ovo zborniku“ – zaključila je Vlahović, naglašavajući važnost objave ovakvih izdanja, koja nijesu česta.
Mr Bruno Bijađija, kustos pedagog Dubrovačkih muzeja, inače autor jednog od radova u knjizi, zaključio je program predstavljanja knjige podsjećanjem na Simpozijum iz novembra 2018. godine, koji je protekao uspješno i uz 25 učesnika i učesnica iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije, Italije i Australije. U nastavku je bliže predstavio temu o kojoj je pisao rad u zborniku – pravni status rimskih naselja na istočnoj obali Jadrana – od Epidaurusa, preko Risiniuma, Butue do Olciniuma. Ocijenio je da je objava ove knjige značajan projekat za nauku i posebno pohvalio izdavača i uredništvo.
Tristan da Cunha, vulkanski otok u Južnom Atlantiku, nazvan po portugalskom moreplovcu Tristao da Cunhi koji ga je 1506. otkrio, najudaljeniji je naseljeni otok.
Na nepunih 100 kilometara četvornih živi oko 300 ljudi. Administrativno pripada Svetoj Heleni (Velika Britanija) koja je od Tristana udaljena oko 2000 kilometara.
Posljednja velika erupcija vulkana bila je 1961., kada je cjelokupno stanovništvo otoka preseljeno u Veliku Britaniju. Nakon smirivanja vulkana, gotovo svi su se vratili u svoju izolaciju.
Na otoku nema aerodroma, a brodska linija koja povezuje Tristan s kopnom stiže jednom u tri mjeseca.
Većina prihoda otoka dolazi od izdavaja poštanskih marki i ulova jastoga koji se izvoze u SAD i Japan.
Pozorišna predstava “Histerija” rađena u produkciji Beoarta iz Beograda biće odigrana u četvrtak 2. decembra od 20 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Igraju: Goran Jevtić, Mladen Andrejević, Suzana Lukić, Nebojša Ljubišić i Anđelika Simić (glas). Tekst potpisuje Terry Johnson, a režiju Ivan Vuković.
Ovaj psihoanalitički vodvilj govori on tome šta se dogodilo kada su se 1937. godine u Londonu sreli otac psihoanalize Sigmund Frojd i princ nadrealizma Salvador Dali. Urnebesno mračna i jezovito smešna, drama „Histerija” osvojila je, kao komedija godine, britansku nagradu “Lorens Olivije”, najznačajnije priznanje za dramu na engleskom jeziku.
Obavezno je poštovanje epidemioloških mjera – saopšteno je iz Centra za kulturu Tivat.
Gradsko vijeće Grada Rijeka usvojilo je izmjenu Odluke o zaduživanju Grada Rijeke za realizaciju kapitalnog projekta. Tom odlukom se do 31. decembra 2022. godine produljuje rok za korištenje kredita u iznosu od 44 miliona kuna za osiguravanju vlastitih sredstava za uređenje Palače Šećerane i broda Galeb, odnosno realizaciju trogodišnjeg EU projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, pri čemu se ostali uvjeti ne mijenjaju; piše Fiuman.hr
Kako stoji u obrazloženju, zbog izmjena projektno-tehničke dokumentacije u toku izvođenja radova kojom su se ključni sustavi broda (HVAC, HI FOG) usklađivali s Hrvatskim registrom brodova te Ministarstvom kulture, radovi na brodu Galeb odvijali su se usporenim intenzitetom. Pandemija koronavirusa uzrokovala je usporavanje i značajno kašnjenje realizacije istraživačkih radova, dok su kadrovske promjene kustosa u Muzeju grada Rijeke iznimno usporile izradu projekta stalnog muzejskog postava čija tehnička projektna rješenja izravno utječu na izvođenje obnove i prenamjene broda Galeb u brod muzej.
Procjenjuje se da će se radovi na obnovi i prenamjeni broda produljiti do avgusta 2022. godine, dok se završetak opremanja očekuje u oktobru/novembru 2022. godine.
„U redovnom sam kontaktu s brodogradilištem, osobno sam dva puta obišao brod i radovi, koji su bili usporeni zbog nepredviđenih okolnosti, za koje se nije moglo znati prilikom projektiranja, sad teku dobro i sve ukazuje da će brod sljedeće godine biti završen i naći svoje mjesto na Molo Longu. Pregovara se s Lučkom upravom o lokaciji broda, i ti razgovori teku dobro – trenutno smo u proceduri koncesioniranja investiranja u marinu u Porto Barošu i kasnijeg korištenja drugog dijela putničke luke i tu se još bruse detalji gdje bi brod Galeb trebao biti privezan,“ kazao je gradonačelnik Filipović.
Izrazio je kako ne sumnja da će postav, čiji dizajn potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, privući veliko zanimanje posjetitelja, kao što niti ne sumnja da će kod sljedećeg natječaja pronaći gospodarski subjekt zainteresiran za najam smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta na brodu.
„Ovaj projekt se financira i EU sredstvima i mislim da bi bilo neodgovorno da stanemo sada, kada smo praktički pred zaključenjem radova na brodu Galeb,“ kazao je gradonačelnik Filipović.
Izmjena Odluke o zaduživanju Grada Rijeke za realizaciju kapitalnog projekta usvojena je sa 16 glasova za (SDP, PGS, Možemo!, HSU, IDS, SDSS), 3 protiv (Most) i 12 suzdržanih (HDZ, Nezavisna lista Davora Štimca, Akcija mladih i Unija Kvarnera).
Sjedinjene Države su zemlja koja daleko najviše doprinosi zagađenju plastikom u svijetu, pokazuje novo izvješće objavljeno jučer, koje poziva na razvoj nacionalne strategije kako bi se tome stalo na kraj.
Ukupno, SAD su generirale oko 42 miliona tona plastičnog otpada 2016. – više nego dvostruko u odnosu na Kinu i više od zemalja EU-a zajedno, pokazuje izvješće Nacionalne akademije za znanost, inženjerstvo i medicinu. Pritom SAD predstavlja manje od pet posto svjetske populacije.
Prosječno svaki Amerikanac stvori godišnje 130 kilograma plastičnog otpada, a na drugom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo s 98 kilograma. U Francuskoj prosjek je 43 kg.
– Uspjeh čudesnog izuma plastike u 20. stoljeću stvorio je također poplavu plastičnog otpada na svjetskoj razini, svagdje kamo pogledamo, piše Margaret Spring, predsjednica Odbora stručnjaka koji su pisali izvješće naručeno od američkog Kongresa.
Ona je problem nazvala “ekološkom i socijalnom krizom”.
Najmanje 8,8 milijuna tona plastičnog otpada završi u oceanu svake godine u svijetu, što je oko jednog kamiona za smeće koji se istovari u more svake minute, pojašnjava izvješće.
Sva plastika, uključivo i ona bačena na tlo, ima potencijal da na kraju završi u oceanu, dodaje se.
Aktualnim ritmom, količina plastike bačena u ocean mogla bi doseći 53 milijuna tona godišnje od 2030. što je polovica ukupne težine ribe koja se godišnje izlovi u oceanu.
Proizvodnja plastike je eksplodirala od 80-tih godina prošlog stoljeća ali ne i reciklaža, naglašava se u izvješću.
Ono preporuča da se razvije nacionalna strategija u SAD-u do kraja 2022. godine i detaljizira više pravaca kojima bi se mogao napasti problem, primjerice postavljanje limita na proizvodnju plastike koja se ne reciklira ili razvoj zamjena plastici.
– Radi se o najsveobuhvatnijem izvješću o zagađenju plastikom koje je ikad objavljeno, rekla je Judith Enk, predsjednica organizacije Beyond Plastics.
Fudbalski klub Bokelj osnovan je 1922. godine, što znači da će uskoro slaviti vijek postojanja!
Prolazio je kotorski klub mnogo toga od sumraka do svitanja, prije tri godine bio i gotovo pred gašenjem, ali su ljudi koji su sada u klubu uspjeli da ga očuvaju, izdignu, tako da Bokelj po mnogo čemu opet može biti ponos Kotorana. Osim predsjednika Davora Kumburovića, te privrednika koji nijesu dozvolili da ovaj klub doživi ambis, a tu su prije svih Vuk Živković, Slavko Piper i Đorđe Radulović, svakako je legendarni defanzivac Dejan Ognjanović. Popularni ,,Oluja“ prihvatio se izazova da u teškom trenutku bude na čelu kluba, ali već sada može biti ponosan. Međutim, kao što je kao igrač znao samo za pobjede i trofeje, tako i sada uvijek postavlja veće ciljeve.
– Rezultat je u sportu uvijek mjerilo rada. Ali morali smo prije svega da stavimo akcenat na infrastrukturu. Veliku zahvalnost dugujemo Opštini Kotor, kao i Fudbalskom savezu Crne Gore, sa sa kojima imamo izuzetno dobru saradnju. Zahvaljujući njima sredili smo svlačionice, tribine, postavljeni su reflektori, a na pomoćnom terenu se postavlja nova vještačka podloga, što će biti izuzetno značajno kako za mlađe selekcije, tako i za prvi tim – objasnio je Dejan Ognjanović.
Bokelj je trenutno treći u Drugoj ligi, želi povratak u elitno. Baš kao prije dvije sezone, kada je bio na pravu Prve lige sa Slavoljubom Bubanjom i sada će sa istim stručnjakom pokušati da stigne do tog cilja. Prva liga za 100. rođendan bio bi idealan poklon za Bokelj. Međutim, Ognjanović najavljuje i nove planove, koji će obradovati sve ljubitelje fudbala…
– Naravno da želimo da, u godini kada slavimo vijek postojanja, budemo prvoligaši. Ali radili smo mnogo toga na poboljšanju uslova i generalno stanju u klubu. Sada je fazi izrada projekta za izgradnju nove, moderne tribine, po svim standardima UEFE, čime bi dobili moderan stadion. Opština je već u pregovorima sa investitorima i na putu da uz sponzore obezbijedi da se u što skorije vrijeme krene sa realizacijom. Opština na čelu sa Vladimirom Jokićem čini sve napore da klubu obezbijedi sve uslove i da ovaj kolektiv bude stabilan. Takođe, veliki akcenat se stavlja na sport, osim Bokelja, tu je i Primorac koji takođe slavi 100 godina, nakon dužeg vremena bazen je u funkciji i dva simbola Kotora vjerujem da će biti pravi reprezenti crnogorskog sporta. Takođe, postoje već razgovori sa određenim privrednicima koji bi stali uz klub, čime bi imali dodatno poboljšanu finansijsku konstrukciju, koja bi garantovala sigurnost da pravimo ozbiljne planove, jer Bokelj to zaslužuje. Imamo ogromnu podršku Saveza, predsjednik Dejan Savićević radi mnogo za napredak fudbala, svi klubovi dobijaju veliku pomoć i zbog toga moramo se truditi da pravimo iskorake, jer Savez to odmah prepoza – objasnio je Ognjanović.
Dakle, iako je u Kotoru poznata fraza ,,Bokelj živi vječno“, očigledno je da će uskoro početi da živi i svoj san…
