U Sloveniji je u zadnja 24 sata PCR testiranjem potvrđeno više od 17 hiljada novih zaraza, što je do sada najveći broj novozaraženih u jednom danu od početka epidemije.
Potvrđene su 17.092 zaraze, što je za 4799 više u odnosu na stanje prije sedam dana. Također je više od do sada najvišeg broja dnevnih zaraza, u nedjelju, kada je bilo 13.911 novozaraženih.
Riječ je o još neslužbenom podatku koji prenose mediji, a potpuni podaci, uključujući postotak pozitivnih testova, 14-dnevnu incidenciju zaraze i stanje u covid bolnicama oko 11 sati objavljuje Nacionalni Institut za javno zdravlje (NIJZ).
Osim sve dominantnijom i zaraznijom omikron varijantom te velikim brojem aktivnih slučajeva, pomalo neočekivani velik skok novozaraženih u zadnjih nekoliko dana tumači se i velikim zaostacima u testiranju. Kašnjenju je razlog to što se dio uzoraka šalje u jedan laboratorij u Njemačkoj, pa rezultati stižu s nekoliko dana zakašnjenja i naknadno se uvrštavaju u rezultate pojedinog dana, prenose mediji.
Također mediji prenose zabrinjavajuće podatke iz bolnica u kojima je koronavirus prodro i na “bijele” necovid odjele te na porast zaraza među zaposlenim medicinskim kadrom koji sve više ostaju u izolaciji ili su zaraženi. Po nekim podacima riječ je već o desetak posto medicinskog osoblja koje zbog izolacije ili zaraze ostaje izvan pogona.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 25.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2637uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 933 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
224
Nikšić
135
Bar
75
Ulcinj
71
Budva
64
Pljevlja
61
Herceg Novi
53
Bijelo Polje
38
Rožaje
37
Kotor
34
Berane
31
Tivat
31
Cetinje
24
Danilovgrad
18
Tuzi
8
Kolašin
7
Šavnik
6
Petnjica
5
Andrijevica
4
Mojkovac
4
Gusinje
1
Plav
1
Žabljak
1
UKUPNO
933
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 25.01.2022. godine je iznosio 35,4%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Nikšić (2), Bar (1), Kotor (1), Pljevlja (1). Među preminulima najmlađi je imao 65 godina, a najstariji 83 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2535.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 1501 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7999.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 215950.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Na prijedlog Instituta za javno zdravlje (IJZ), Ministarstvo zdravlja je odlučilo, a Vlada se usaglasila, da se, prije 3. februara, liberalizuju mjere u borbi protiv pandemije korona virusa.
“Shodno trendu pada broja oboljelih, dozvoljava se izvođenje muzičkog programa do 23 sata uz učešće pjevača i muzičara, uz obavezu da pjevači i muzičari posjeduju jedan od dokaza iz COVID potvrde, kao i emitovanje muzike korišćenjem elektroakustične opreme (instrumenata, pojačala, DJ žurke i sl.) i akustičnih i elektroakustičnih uređaja unutar i na terasi/bašti ugostiteljskog objekta, uz poštovanje propisanih mjera”, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Kako su naveli, odluka stupa na snagu u četvrtak, 27. januara.
Nautičko-turistički centar Porto Montenegro iz Tivta najavio je danas da će nakon prošlogodišnje pauze uslijed pandemije Covid-19, opet organizovati ACREW Zimske igre za posadu superjahti, koje će se održati od 4. do 6. februara.
Igre se održavaju po treći put i otvorene su za sve članove posade i profesionalce iz jahting industrije koji žele da se oprobaju u nizu mentalnih i fizičkih izazova. Učesnici će se takmičiti u timovima od po četiri člana, i dolaze iz cijelog Mediterana, od Porto Montenegro marine do ostalih marina na Jadranu. Ovog puta, partneri Porto Montenegra obezbijedili su nagradni fond od 3.000 eura za najbolje timove.
Igre će se održati u samom srcu crnogorskog skijališnog centra na Bjelasici, na skijalištu Kolašin 1600. Takmičari će imati priliku da se oprobaju u širokom spektru sportskih planinskih avantura, uključujući tradicionalne zimske sportove kao što su skijanje i snoubording, ali i one manje uobičajene, kao „Veliko stopalo“, trku na drvenim skijama, kako bi dodali zabavi i takmičarskom duhu turnira.
“Sa oduševljenjem organizujemo treću ediciju Zimskih igara za posadu superjahti. Ovaj događaj je sjajna prilika za posadu i profesionalce iz industrije da naprave odmor od svakodnevnog napornog rada, učestvovanjem u dugom vikendu punom zabave.”- kazao je tim povodom Toni Braun, direktor marine Porto Montenegro.
Kako je naglasio, učesnici mogu očekivati atmosferu zdrave konkurencije, team buildinga i zabavne žurke, dok će istovremeno uživati u nevjerovatnin ukusima tradicionalne kuhinje. Događaj će takođe biti svojevrsna najava dugoočekivanog “Crew Awards” događaja, u partnerstvu s ACREW organizacijom, koje će se održati po prvi put u Porto Montenegru, u oktobru 2022. godine.
“ACREW je sa zadovoljstvom ponovo partner Porto Montenegra na Zimskim igrama. Dovodimo tri tima iz Španije kako bi uživali u posebnom programu kreiranom za njih, ali i u nenadmašnom crnogorskom gostoprimstvu. Ovo je takođe sjajna prilika da počnemo s nominacijom za “Crew Awards” događaj, koje će Porto Montenegro ugostiti u oktobru. Čini se da ćemo ove godine dosta vremena provoditi na Jadranu.”- istakao je Onno Ebens, generalni direktor ACREW organizacije.
Porto Montenegro Zimske sportske igre za članove posada jahti vezanih u toj, ali i drugim marinama na primorju, doprinos je uvezivanju primoorskog i planinskog turizma u Crnoj Gori i dodatna promocija crnogorskih zimskih turističkih centara među internacionalnom nautičko-turističkom klijentelom.
Jedna od posljednjih fotografija NJEGOŠA kao saudijskog feribota NOOR
Posljednji još živi brod nekadašnje kompanije Prekookeanska plovidba Bar- njen najveći i najluksuzniji trajekt „Njegoš“, po svemu sudeći, došao je na kraj svoje preko pola vijeke duge karijere na svjetskim morima i uskoro će se najvjerovatnije, uputiti u neko od trezališta na obalama Indijskog okeana.
Naime, prema podacima koje nam je prenio ugledni splitski pomorski novinar i hroničar Marjan Žuvić koji prati sudbine brodova bivših jugoslovenskih pomorskih kompanija, nekadašnji „Njegoš“ je u dogovoru njegovog aktulenog vlasnika iz Saudijske Arabije i osiguratelja, proglašen za tzv. CTL (constructive total loss) – brod koji je pretrpio toliko teško oštećenke da se popravka ne isplati, te bi uskoro u teglju remokera, iz luke Port Sudan u Sudanu gdje se nalazi zadnjih nekoliko mjeseci, trebao da bude otegljen u neko od rezališta na Indijskom okeanu – najvjerovatnije u Pakistan ili Indiju.
Ovo je naime, rezultat činjenice da je bivši „Njegoš“ koji je posljednjih 20 godina plovio pod imenom „Noor 1“, sredinom avgusta prošle godine u sudanskoj luci Suakin gdje je bio u raspremi, doživio nezgodu u kojoj je brod udario u podvodni greben na kojem je zaparao dno trupa i izgubio jedan od svoja dva propelera. Dva mjeseca kansije, premješten je u Suakin a u međuvremenu mu je istekla i tzv. klasa, odnosno važenje svjedočastva o tehničkoj ispravnosti za plovidbu. Stoga su vlasnici vremešnog trajeklta koji je star čak 51 godinu, izračunali da im se popravak nekadašnjeg „Njegoša“ i obnova klase ne isplati, te sa osigurateljem je dogovoreno da brod bude proglašen za CTL i prodat za rezanje u staro željezo. Da će nekadašnji ponos barske „bijele flote“ uskoro završiti pod brenerima, indirektna je potvrda i to što je bivši “Njegoš“ u međuvremenu preupisan u registar male karipske državice Sveti Kristofor i Nevis, a ime mu je skraćeno u „Noor“, što je siguran znak da ide u rezalište jer je preregistracija brodova na ovu egzotičnu zastavu i kraćenje imena za posljednje putovanje, raširena praksa u svjetskom pomorstvu kada je u pitanje odlazak starih brodova u neko od najvećih svjetskih rezališta u pakistanskom Gadaniju, indijskomAlangu ili Čitagongu u Bangladešu.
„Njegoš“ je u svoje vrijeme bio najveći i najluksuzniji trajekt kojim je raspolagala barska Prekookeanska plovidba i jedan od najvećih i najboljih brodova te vrste u trgovačkoj floti bivše Jugoslavije. Iako nikada nije dostigao slavu svog prethodnika na liniji Bar-Bari, legendarnog malog trajekta „Sveti Stefan“, feribot „Njegoiš“ je kada ga je Prekookeanska plovidba nabavila u prvoj polovini odsamdesetih godina prošlog vijeka, bio jedan od najboljih, najbržih i najluskuznijih trajekata na Jadranu uopšte.
Sagrađen je sada već daleke 1971.godine pod imenom „Travemünde“ u renomiranom njemačkom brodogradilištu Sichau Unterwesser AG u Bremerhafenu, za dansku kompaniju Moltzau Line A/S iz Gedsera. Modžerni i kvalitetno građeni tzv. ro-pax trajekt bio je dug 118, širok 18,53 metara a gaz mu je iznosio nešto preko 5 metara. Imao je skoro 4.000 tona bruto-deplasmana, a za to vrijeme vrlo visokom maksimalnom brzinom od 21 čvor, pokretala su ga dva 12-cilindrična MAN dizel motora ukupne snage 13.400 konja. Kapacitet broda je bio 1.500 putnika, sa tri stotine postelja u putničkim kabinama i oko 370 putničkih automobile, ili 25 teških vozila i oko 150 putničkih automobila. Uz to, imao je oko 300 avio sjedišta, restoran, barove, prodavnice…
Od prvog vlasnika, danske kompanije Moltzau Line, jugoslovenska kompnaija Prekookeanska plovidba Bar je ovaj feribot kupila 29.decembra 1980.godine. Iako mu je odmah promijenjeno ime u “Njegoš”, feribot je ostao na Baltičkom moru na istoj linijji koju je do tada pokrivao (Gedset- Travemünde) jer ga je Prekookeanska plovidba dala u tzv. bare-boat charter (iznajmljivanje broda bez posade) Dancima.Na toj ruti i u najmu Danaca, „Njegoš“ je ostao do 24.jula 1981. kada se uputio prema svom novom domu – Jadranu i novoj svojoj matičnoj luci Bar.
NJEGOŠ u najmu kompanije Sally Line na linijama preko La Manša sredinom osamdesetih
Na liniji Bar-Bari je međutim, novi lijepi i u bijelo ofarbani feribot plovio samo tri godine jer se „Njegoš“ pokazao kao prevelik i previše luksuzan brod za liniju između Crne Gore i juga Italije. Stoga je Prekookeanska plovidba „Njegoša“ na kojem je ostakla naša posada, iznajmila renomiranoj francuskoj kompaniji „Britanny Ferries“ i on je u ljeto 1984. zaplovio na redovnoj liniji između luka Roskof i Sent Malo u Francuksoj, odnosno Portsmut u Velikoj Britaniji. Na jednom od za feribote najkompetetivnijih tržišta na svijetu – linijema preko La Manša između velike Britanije i Evrope, “Njegoš” je ostao naredne tri godne tokom kojih ga je Prekookeanska plovidba iznajmljivala kompanijama Sally – Viking Line i Britany Ferries. Brod na kome se I dalje vijorila jugoslovenska trobojska sa petokrakom, je tada plovio na redovnim linijama između Ramsgejta u Velikoj Britraniji i Denkerka u Franciuskoj, odnosno između francuskog Roskofa i britanskog Plimuta. Barani su konačno svoj najveći i najluskuzniji feribot prodali kompaniji Britanny Ferries 1987. godine kada se završila “Njegoševa” epizoda pod jugoslovenskom zastavom.
U naredne tri ipo decenije brod je mijenjao imena i vlasnike, nastavljajući da plovi preko La Manša između Velike Britanije i Francuske, ali i preko Sjevernog mora na linijama između Škotske i Norveške. Za to vrijeme bivši “Njegoš” je čak u jednom kraćem periodu služio i kao brod-izložba u Stavangeru u Norveškoj, a 1990. za vrijeme Prvžog zalivskog rata, francuska Vlada ga je iznamjila za transport trupa i naoružanja do Persijsklog zaliva radi učešća Francuza u ratu multinacionalne kolaicije predvođene sa SAD, protiv iračkog vođe Sadama Huseina.
Iz Evrope je nekadašnji barski “Njegoš” konačno otišao prije tačno 20 godina kada ga je 2002.kupila kompanija Baabod iz Saudijske Arabije. Brod je zadnje dvije decenije plovio u Crvenom moru prevozeći hodočasnike iz Afrike, odnsono luka u Sudanu do luke Džeda u Saudijskoj Arabiji, odakle su putnici nastavljali dalje do Meke i Medine, sve dok mu se lani nije desila havarija koja je definitivno stavila tačku na karijeru ovog feribotra što je potrajala duže od pola vijeka.
Za godinu dana, od prvog dana 2023. godine, Hrvatska će nacionalnu valutu kunu zamijeniti za euro, a pripreme su u punom jeku.
Već ovog ljeta, uoči turističke sezone, sve će cijene biti iskazane i u kunama i u eurima, ali će se do kraja godine plaćati isključivo u kunama, prenose zagrebački mediji.
I kunski krediti pretvoriće se u euro, ali građani ne bi trebalo da imaju nikakvih troškova. Konverzija će biti izvršena po kursu 7,53 kune za euro, a tako je bilo određeno na samom početku procesa koji traje već godinama.
Vlasti su najavile kazne za trgovce koji će pokušati da iskoriste uvođenje eura za podizanje cijena i “zaokruživanje” iznosa.
Neće sve međutim ići ni brzo, ni jednostavno. Kovanice će se mijenjati pune tri godine, a država očekuje da će biti vraćeno više od milijardu metalnih kuna koje se sada koriste. I građani će imati vremena da zamijene kune koje imaju u kući za evropski novac, a najveće izazove imaće kompanije koje mora da mijenjaju softvere u poslovanju.
Novosti prenose da među građanima vlada strah zbog mogućih poskupljenja, kao što je bilo u većini zemalja. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tvrdi da se to neće dogoditi i da su prednosti daleko veće od moguće cijene koju će Hrvatska platiti prelaskom na euro. Po prvim procjenama biće to oko pola milijarde eura, jer je izuzetno skupa izrada novčanica i kovanica. Tu je i jednokratna uplata evropskim institucijama u iznosu od dva odsto BDP-a, a samo bankarski sektor ovo prilagođavanje koštaće oko 100 miliona eura.
Jedno je sigurno, poskupiće kafa u kafićima, jer je u svim zemljama EU prelazak na euro doneo najveći udar na cijene ugostiteljskih usluga. Kako je Hrvatska već sada i bez eura na samom vrhu zemalja EU po skupoći, znatnije povećanje cijena u turizmu donijelo bi i dodatne probleme u konkurenciji među mediteranskim državama.
Tesla na kovanici od 10 centi
Po izboru građana, lik Nikole Tesle, nakon što je “pobijedio” grad Dubrovnik, naći će se na hrvatskim kovanicama eura, tačnije na kovanici od 10 centi.
Teslu je predložilo 2.599 građana od gotovo 50.000 pristiglih predloga. Na svim kovanicama podloga će biti šahovnica. Na kovanici od jednog eura biće kuna, a na dva eura karta Hrvatske, a na kovanicama od centa glagoljica.
Na svim kovanicama će pisati “HR”. Jedino su lik Tesle predložili građani, a sve ostale motive stručnjaci. Likovna rješenja biće upućena svim zemljama koje su u eurozoni na odlučivanje.
Svake minute ubija se na stotinu morskih pasa radi juhe od peraja, upozorili su u ponedjeljak iz udruge Prijatelji životinja i pozvali građane da potpišu peticiju kojom se kani zaustaviti trgovina perajama u EU uključujući uvoz, izvoz i prijevoz peraja koje nisu pričvršćene uz tijelo životinje.
“Živima im režu peraje i bacaju u more da iskrvare do smrti – spriječimo to našim potpisima”, priopćili su Prijatelji životinja i upozorili da je u zadnjih 50 godina više od 70 posto morskih pasa “izbrisano s lica zemlje”.
Najčešće ih, istaknuli su, ubijaju kao slučajni ulov tijekom izlova riba za ljudsku prehranu, ili zbog mesa i peraja koje u Aziji smatraju delikatesom, lijekom i afrodizijakom.
Kad ih ulove, upozorili su, živima im režu peraje, a potom ih bacaju u more gdje umru od šoka ili utapanja. “To je svake godine brutalna sudbina više od 100 milijuna morskih pasa, i to samo zbog juhe od peraja morskog psa koja se nudi u restoranima diljem svijeta”, upozorili su Prijatelji životinja.
Upravo je zato, napominju, pokrenuta europska građanska inicijativa “Stop rezanju peraja – stop trgovini”, u sklopu koje se na poveznici https://eci.ec.europa.eu/012/public još samo do kraja siječnja skupljaju potpisi građana Europske unije.
Cilj je inicijative i peticije, koju je među ostalima pokrenula i aktivistička organizacija za očuvanje mora “Sea Shepherd”, u potpunosti zaustaviti trgovinu perajama u EU-u uključujući uvoz, izvoz i prijevoz peraja koje nisu pričvršćene uz tijelo životinje.
Iako je uklanjanje peraja na plovilima i u vodama EU-a zabranjeno i obavezno je iskrcavati morske pse s perajama prirodno pričvršćenima uz tijelo, ustvrdili su, EU je jedan od najvećih izvoznika peraja i važno tranzitno čvorište svjetske trgovine perajama.
Peraje i dalje nezakonito zadržavaju, prekrcavaju ili iskrcavaju u EU
“Naime, zbog nedovoljne učestalosti inspekcijskih pregleda na moru, peraje i dalje nezakonito zadržavaju, prekrcavaju ili iskrcavaju u EU-u”, poručili su Prijatelji životinja.
Zbog svojih peraja, napomenuli su, u posljednjih 60 godina globalna populacija vrste Trupan oblokrilac smanjena je za zastrašujućih 98 posto.
“Morski psi žive u oceanima više od 400 milijuna godina i naša je dužnost zaštititi ih. Molimo sve da izdvoje pola minute vremena i založe se za ove nevjerojatne morske životinje”, apeliraju i upozoravaju kako istraživanje iz 2006. pokazuje da će ribarstvo doživjeti potpuni kolaps jer će život u moru nestati do 2048. ako se nešto bitno ne promijeni u odnosu čovjeka prema oceanskim životinjskim i biljnim vrstama koje žive u međuovisnim ekosustavima.
Nizozemska će od srijede otvoriti restorane, kazališta, muzeje i kina unatoč snažnom valu infekcija omikron varijantom koronavirusa, objavio je nizozemski premijer Mark Rutte.
Kafići i restorani, jednako kao i mjesta koja nude kulturne sadržaje, biti će otvoreni do 10 sati navečer, no uz restriktivne mjere poput obveznog nošenja maski i dokaza o cijepljenju.
Također će biti omogućeno publici da ponovno može sudjelovati u sportskim događajima poput nogometnih utakmica.
Mjera zatvaranja trgovina ukinuta je prošloga tjedna nakon što je 18. prosinca bilo nametnuto strogo zatvaranje.
Pritisak na vladu da ukine restriktivne mjere bio je ogroman.
Prosvjedovali su poduzetnici i cijeli kulturni sektor, a gradonačelnici gradova tražili su ukidanje mjera propisanih restoranima, koji su ostali otvoreni u susjednoj Njemačkoj i Belgiji.
Broj novih infekcija počeo je ubrzano rasti pa je po posljednjim podacima u zadnja 24 sata u zemlji utvrđeno 65.000 novih slučajeva.
Smatra se da je taj broj i veći s obzirom na poteškoće kod utvrđivanja tako velikog broja zaraženih.
Stopa incidencije u zadnjih sedam dana bila je skoro 2.000 novih infekcija na 100.000 stanovnika.
Povodom Proljećnog festivala i ulaska u godinu Tigra, JU Kulturni centar ‘Nikola Đurković’ Kotor organizuje niz kulturnih događaja pod nazivom “Dani Kine u Kotoru” koji će trajati od 3-15. februara i time obilježiti najživlji i najvažniji tradicionalni praznik prijateljskog naroda Kine, saopšteno je iz ove kotorske ustanove.
-Kroz saradnju sa NR Kinom na brojnim poljima, prije svega kulture i ekonomije na lokalnom nivou i prijateljske odnose sa pobratimskim gradom Ksii’anom već dugi niz godina potvrđuje se tradicionalno prijateljstvo naših naroda.
Proljećni festival odnosi se na prvi dan prvog mjeseca lunarnog kalendara – kinesku Novu godinu koja ove godine pada u utorak, 1. februara.
Ovaj praznik naziva se Proljećni festival, budući da se slavi krajem zime i početkom proljeća. Proslave u Kini traju 16 dana od kojih se prvih sedam smatra javnim praznikom-ističu iz Kulturnog centra.
U okviru “Dana Kine” u Kotoru će biti organizovana tri događaja:
-Izložba fotografija pobratimskog grada Ksi’ana pod nazivom “Očaravajući Xi’an-spoj drevnog i savremenog” biće postavljena u Staklenoj galeriji Kulturnog centra i biće otvorena od 3. do 15. februara.
Izložba se organizuje u saradnji sa Kancelarijom za međunarodnu saradnju Opštine Kotor i Kancelarijom za spoljne poslove grada Xi’an.
-Edukativno-kreativna radionica za osnovce pod nazivom “Godina Tigra” održaće se u petak, 4. februara od 17:00- 18:30.
-Promocija ekskluzivnog izdanja “Gorskog vijenca” Petra II Petrovića Njegoša na kineskom jeziku povodom obilježavanja 50 godina od osnivanja izdavačke kuće “Unireks” održaće se u ponedjeljak, 7. februara u multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 12:00.
Institut „Simo Milošević“ će u ponedjeljak 31. januara, nakon zimske pauze, ponovo otvoriti vrata za goste i pacijente.
Direktor marketing službe, Nikola Mračević saopštio je da je pauza iskorišćena za sitne popravke i sanacije.
„Prvi pacijenti biće korisnici Fonda zdravstva, koji će sa prijemima početi u ponedjeljak. Mislim da će dinamika prijema biti oprezna, s obzirom na epidemiološku situaciju. Poštovaćemo sve mjere, pa ćemo pacijente primati u manjem broju iz dana u dan, tako da bi tokom prve sedmice bilo oko 140 pacijenata, prema nekim planovima“, naveo je Mračević.
Mali broj samoplatežnih pacijenata, korisnika ex Yu ponude i terapijskih usluga, rezervisao je smještaj tokom februara.
U Institut očekuju i hotelske goste, a sve će zavisiti od epidemiološke situacije, pa i programi Praznika mimoze.
„Prema najavljenoj dinamici, prve strane goste očekujemo početkom aprila, odnosno Norvežane, Holanđane i ostale. To su sve najave koje stoje, ali pratićemo epidemiološku situaciju i kasnije ćemo imati neke preciznije informacije“, kazao je Mračević.
Prvi gosti iz Norveške stići će 12. aprila. U tom periodu u najavi su dolasci i Holanđana, manji broj Njemaca, dok bi gosti sa ruskog tržišta trebalo da počnu sa dolascima u drugoj polovini aprila.
„Kada je riječ o danskom i švedskom tržištu, te goste očekujemo na jesen“, dodao je Mračević.
Početak aprila, kako je najavio, rezervisan je i za otvaranje prve faze Instituta.
