Meteorolog Branko Micev kaže da nas nakon sunčanog vikenda i početkom naredne sedmice čekaju slične vremenske prilike, sa temperaturama iznad prosjeka za ovo doba godine.
Početkom naredne sedmice, kako kaže Micev, očekuje se pretežno sunčano i neuobičajeno toplo za ovo doba godine.
“U utorak će biti najtoplije i temperatura vazduha će tokom sljedeće sedmice biti oko pet do osam stepeni iznad klimatske normale”, kazao je Micev, za TVCG.
U srijedu veče na četvrka u sjevernom dijelu očekuje se, kako kaže, prolazno naoblačenje u tom dijelu zemlje.
Dobitnici ovogodišnje Oktobarske nagrade Herceg Novog su Boro Lučić, Vitka Vujnović i Patronažna služba Doma zdravlja, dok je većinom glasova Povelja grada pripala Branki Bukovec iz Novog Mesta i Zoranu Dojčinoviću, bivšem Konzulu Republike Srbije u Herceg Novom, odluka je žirija na čelu sa predsjednikom Komisije, Jadrankom Tomaševićem.
Boro Lučić, bivši direktor Agencije za razvoj i izgradnju Herceg Novog i Uprave javnih radova Crne Gore (predložila Mjesna zajednice Kruševice) Vitka Vujnović, novinarka (predložili Radio televizija Herceg Novi, NVO Ruke, Dejan Đonović, Sportski centar Diano, Muzička škola, prof. dr Vuk Vuković, Art galery Sue Rider – Ljiljana Marinović i Boris Šuberić) Patronažna služba Doma zdravlja (predložilo 85 građana) Branka Bukovec, Novo Mesto (predložio Omladinski centar, Milijan Mijović) Zoran Dojčinović (predložili Matica Boke – Mirko Mustur, SPKD Prosvjeta – Olivera Doklestić, Srpski soko – Nebojša Rašo i Kolo srpskih sestara) O nagradi je odlučivao žiri u sastavu: Maja Popović, Tanja Stamenković, Boro Krivokapić, Milica Kovačević Coppola, Stevo Vlaović, Gordana Porobić Krcunović, Đuro Prijić i Nebojša Kaluđerović.
Skupština opštine dodjeljuje Oktobarsku nagradu i Povelju Herceg Novog, u znak priznanja za izuzetne rezultate u radu i najviša ostvarenja u oblasti privrede, društvenih i drugih djelatnosti.
Članovi DPS i saučesnici, kako se bliži datum izbora, očigledno je da je kod vas sve prisutnija nervoza. Nakon izbora sigurno je da će biti prisutna i nevjerica. Vaše tragikomično saopštenje oko nabavke specijalnih vozila za odvoz smeća za potrebe DOO Komunalno je reakcija očajnika izazavana javnim razbijanjem vaše uhodane šeme kupovine glasova, ali i dokaz vašeg tužnog neznanja.
Za razliku od vas koji ste sa Eskrou računa opštine namijenjenog za infrastrukturne projekte kupovali luksuzna službena vozila, mi smo (gle čuda) budžetskim sredstvima kupili kamione za odvoz smeća i kontejnere. Jasno da je vam se ne sviđa rad DOO Komunalno pod novom upravom čiji je najočigledniji rezultat, prvi put nakon niza godina, čist i uređen grad. To je za razliku od vaše uprave pokazala i najsvježija anketa turista koji tim povodom nijesu imali nijednu zamjerku!
Kad je riječ o vašim smjehotresnim optužabama u kojima iskazujete bazično neznanje o funkcionisanju izvršne i zakonodovane vlasti, preusmjeravanje sredstava je izvršio predsjednik opštine koji je odgovorno lice za izvršenje budžeta na osnovu svojih ovlašćenja. To nije posao nikakvog Odbora povjerenika. Pošto volite da se gađate zakonskim odredbama bez ikakvog smisla, provjerite sledeće – Na osnovu Odluke o budžetu opštine Tivat i člana 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, dozvoljeno je preusmjeravanje sredstava između potrošačkih jedinica, kao i između programa unutar potrošačkih jedinica u visini do 10% od ukupno planiranih sredstava. Kad je riječ o vašim još smješnjijim optužbama o postupcima javne nabavke koju je sprovelo DOO Komunalno, nabavku (još starijih kamiona od pomenutih) obavili ste isti vi i na potpuno isti način i od istog ponuđača 2019. godine!!!
Dok čitate Ugovor o javnoj nabavci koje je potpisao vaš direktor i odobrio vaš predsjednik opštine, za razliku od vaših djetinjastih i praznih prijetnji Tužilaštvom, mnogo pametnije bi vam bilo da pripremate odbranu oko novih skandala i vaših pljačkaških afera u Tivtu oko kojih je SDT već pokrenulo istragu. Neka vaš PR admiral bez flote nastavi i dalje da piše ovakve budalaštine za koje mislite da je „prava stvar“. Odlično mu ide, kao i vašoj koaliciji okupljenoj za poslednju odbranu posrnulog režima koga ćemo u Tivtu konačno da zapečatimo 23.oktobra!
Izložba akademskog slikara Ibrahima Kurpejovića „Boja za trag vječnosti“ biće posthumno otvorena u ponedjeljak, 17. oktobra u 19 sati u Muzeju i galeriji Tivat.
Ibrahim Kurpejović (1960 -2022), rođen je u Sređanima kod Rožaja. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu u klasi profesora Salima Obralića 1985. godine, a master studije na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru na kojem je bio i doktorand.
Bio je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1987. i Sandžačkog udruženja likovnih umjetnika od 2003. godine. Jedan je od inicijatora formiranja Likovnog kluba “Kula” u Rožajama 1989. godine, čiji je bio i predsjednik. Inicijator je i organizovanja Septembarskog likovnog salona, koji je priređen 18 puta.
Autor je velikog broja samostalnih izložbi, kao i učesnik kolektivnih predstavljanja na više od 120 izložbi. Učestvovao je na više međunarodnih slikarskih kolonija, a takođe je jedan od osnivača Likovnog kluba „Kula“ 1989. godine. Dobitnik je prve nagrade na 16. konkursu stvaralaštva mladih Novi grad – Sarajevo 1985. godine i druge nagrade za idejno rješenje amblema i grba grada Rožaja.
Ibrahim Kurpejović je živio i stvarao u Rožajama.
Mr Lucija Đurašković zapisala je u uvodnom tekstu kataloga koji prati izložbu: „Od samih umjetničkih početaka opredjeljen za apstrakciju, najčešće geometrijsku, u kojoj se samo djelimično koristi postkubističkim iskustvom, Kurpejović naročito akcentuje istraživanje boje, njen koloristički fenomen po sebi, njena simbolička ili asocijativna značenja, odnose u kompozicijskom sklopu, kao i njen zvuk kroz različite tonske efekte kojim uspijeva da na rijetko istančan i suptilan način izrazi simbiotičke efekte prirode koja ga okružuje sa onim što osjeća u nepreglednoj dubini svoje duše (“Negdje u meni – akordi”). Zato je i sam često isticao zastupajući tezu da se u bojama nalazi zvučna energija koja treba biti naglašena da bi se kroz tonalne koloristične zapise na najbolji način reprezentovali pejsažni motivi zavičaja (Crna Gora, Sandžak). Ti zvučni ritmovi zavičaja, bliski muzički ponovljenoj partituri ili rukopisu sa zgusnutom strukturom pejzažnih isječaka, asocijativno i znakovno nas uvode u nove tajanstvene prostore, neponovljive prostore samosvojnog i unikatnog svijeta slike.“
Posjetioce će pozdraviti direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić, a izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti, mr Lucija Đurašković.
Najpoznatija serija koja je posljednjih godina snimana u Dubrovniku je “Igre prijestolja”, gdje je grad dobio ulogu Kraljevog grudobrana
Pogled s tvrđave Lovrijenac, čija je gradnja na strmoj klisuri započela još u 11. stoljeću, na Stari Grad Dubrovnik, vratiće svakog posjetioca stoljećima unazad i oživjeti dašak bogate historije ovog podneblja.
U samom vrhu liste historijskih građevina u Hrvatskoj nalazi se stara jezgra Dubrovnika, izgrađena u 13. stoljeću. Dubrovnik je 1979. godine uvršten na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine. Zidine okružuju cijeli stari dio grada, a dosežu visinu od 24 metra i debljinu od šest metara. Zidine su izgrađene u 13. stoljeću, a u slijedećim stoljećima dodatno su učvršćene te su na njima izgrađene i kule, kako bi se grad na jugu Jadrana osigurao od opasnosti.
Brojni posjetioci koji obilaze Dubrovnik na taj način koriste priliku i za svojevrsno “putovanje u prošlost”, a starogradske zidine istražuju šetnjom duž gotovo dva kilometra uređenih staza po bedemima i tvrđavama oko samog grada.
Posebnu pažnju privlače glavna ulica starog grada Stradun, Knežev dvor, crkva sv. Vlaha, Katedrala, Vijećnica.
Lokacije snimanja scena popularnih filmova i serija
Zbog svoje srednjovjekovne stare jezgre koja je sve do današnjih dana zadržala autentičan izgled, Dubrovnik je zanimljiv i za brojne filmske umjetnike koji ovaj grad smatraju idealnom lokacijom za snimanje.
Najpoznatija serija koja je posljednjih godina snimana u Dubrovniku je “Igre prijestolja”, gdje je grad dobio ulogu Kraljevog grudobrana. Bogatstvo arhitekture i historije dovelo je u ovaj grad najpopularniju televizijsku seriju na svijetu i Dubrovnik pozicioniralo na mapu posebne vrste turista, onih koji će svu pažnju usmjeriti na lokacije snimanja omiljene serije ili filma.
U gradu koji odiše posebnom arhitekturom, historijom i atmosferom, snimane su neke od najpoznatijih scena serije “Igre prijestolja”, nakon čega su u Dubrovnik počeli dolaziti fanovi serije iz cijelog svijeta. U posljednje vrijeme većina posjetilaca odlazi na Skale od Jezuita, poznate stepenice koje su poslužile za snimanje scene “hoda srama kraljice” u seriji “Igre prijestolja”.
Dubrovnik foto Boka News
Jedna od najpoznatijih destinacija za turiste
Dubrovnik je jedna od najpopularnijih hrvatskih destinacija za turiste. Turisti iz cijelog svijeta dolaze osjetiti dašak historije u dubrovačkoj staroj jezgri i njenim zidinama. Zidine su građene nekoliko stoljeća, paralelno s razvijanjem grada kao trgovačke velesile. Tadašnja Dubrovačka Republika bila je primorana izgraditi ogromne zidine oko grada kako bi se lakše obranila od napada. Najraniji dokazi postojanja zidina su iz 9. stoljeća kada su grad opkolili Saraceni.
Najmanje četrdeset ljudi poginulo je u strašnoj eksploziji u rudniku ugljena u sjevernoj Turskoj. Nakon dramatične akcije spašavanja, koju su otežavali požar i velike količine metana u zraku koji je, pretpostavlja se, i uzrokovao eksploziju, spašeno je gotovo 60 rudara.
Vijest o nesreći brzo se proširila gradom Amasrom u crnomorskoj priobalnoj provinciji Bartin.
Ispred rudnika velik broj vozila hitne pomoći, zabrinutih članova obitelji rudara. U noćnoj smjeni u rudniku je radilo 110 ljudi.
– Čim smo čuli za nesreću, odmah smo došli. Moj sin radio je u rudniku gotovo 4 godine, rekao je Osman Ozer, otac poginulog rudara.
Spasilačkim ekipama priskočili su u pomoć i rudari koji nisu bili u smjeni.
– Tako gustu prašinu i dim u životu nisam vidio. Ni lampu pred sobom nisam vidio, rekao je rudar iz Amasroma.
– Nikoga od naših prijatelja nismo ostavili. Tu smo već 24 sata. U rudniku više nema nikoga, rekao je rudar Celal Kara.
Eksplozija se dogodila na dubini od oko 300 metara. Pretpostavlja se da ju je izazvala mješavina zapaljivih plinova.
– 11 je osoba ozlijeđeno. Šestorica su prevezena u istanbulsku bolnicu, trojica u Bartin, a dvojica su na liječenju u privatnoj bolnici, jedan je već otpušten. Spašeno je ukupno 58 rudara, rekao je Suleyman Soylu, turski ministar unutarnjih poslova.
Unutar rudnika došlo je do djelomičnog urušavanja, no prema službenim informacijama, ventilacija je u trenutku nesreće uredno radila i nije bilo požara.
– Dim koji suklja iz podzemlja znak je da i dalje negdje gori. Znamo da među hospitaliziranima ima i onih koji su prevezeni na liječenje u druge gradove i teško ozlijeđenih, s ozljedama opasnim za život, rekao je Recai Cakir, gradonačelnik Amasre.
– Tijekom, dana, prema islamskom običaju, pokopan je dio poginulih rudara, rekao je Suleyman Soylu, turski ministar unutarnjih poslova.
Turska je poznata kao zemlja s dugom listom rudarskih nesreća, i to najčešće zbog nedovoljne primjene pravila zaštite na radu. Stoga ne iznenađuje da je vijest o još jednoj nesreći izazvala bijes javnosti. Čak je i turski predsjednik upozorio da će svaki nemar, ako se utvrdi u istrazi, biti kažnjen. Inače, rudnik u Amasri u vlasništvu je državne tvrtke za iskapanje ugljena.
Najveća rudarska nesreća u Turskoj dogodila se 2014., kada je poginula 301 osoba.
Filmski program “Galeb je zaplovio” podsjetit će 20. oktobraa u Hrvatskom državnom arhivu na povijest slavnog TItovog broda, koji će uskoro u organizaciji Muzeja grada Rijeke, postati prvi hrvatski brod-muzej.
Kroz niz dokumentarnih zapisa i filmskih žurnala u Arhivu će se prikazati što se sve događalo s brodom burne povijesti, koji je pod imenom Ramb III izgrađen i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi.
Trebao je prevoziti južno voće u Europu, no vrlo brzo, početkom Drugog svjetskog rata, pretvoren je u prateću krstaricu talijanske ratne mornarice. Nakon kapitulacije Italije brod su preuzeli Nijemci, preoblikovali ga u minopolagač i dali mu novo ime – Kiebitz.
U studenom 1944. u bombardiranju riječke luke potapaju ga zrakoplovi savezničke vojske i na dnu luke provodi tri godine, a s morskog dna izvlači ga splitska tvrtka Brodospas.
Prevezen je u brodogradilište Uljanik u Puli, gdje je rastavljen, ponovno sastavljen i potpuno rekonstruiran te pod novim imenom – Galeb – uređen kao školski brod Jugoslavenske ratne mornarice.
Svoju slavu ponajviše duguje ipak tome što je bio ploveća rezidencija Josipa Broza Tita na njegovim državničkim putovanjima diljem svijeta čime je postao simbol jugoslavenske uloge u Pokretu nesvrstanih.
Poslije njegove smrti, brod je ostao dio Jugoslavenske ratne mornarice, a nakon raspada Jugoslavije, devedesetih godina je prodan grčkom brodovlasniku. On je brod dopremio u brodogradilište Viktor Lenac s namjerom da ga preuredi u jahtu, no to se nije dogodilo.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je brod kulturnim dobrom 2006., a Grad Rijeka ga kupuje s namjerom da ga preuredi u prvi hrvatski brod-muzej.
Filmski četvrtak u Arhivu prikazat će kratke filmove “Još jedan brod je zaplovio” (1948.) Kreše Golika i “Galebom na šest mora” (1974). Georgija Novkova te isječke “Tito u Dalmaciji”, Filmske novosti 215/69″ (1969), “Put mira”, Filmske novosti 26/55 (1955) Boška Mratinkovića, “Put prijateljstva u Egiptu”, Filmske novosti 31/56 (1956) Olivere Gajić, “Priča, dokumenti, kazivanja: Galeb, 1980.”.
Filmovi su dio zbirki Hrvatske kinoteke, filmskog odjela Hrvatskog državnoga arhiva. Program je priredio viši filmski arhivist Juraj Kukoč, a nakon projekcije osvrt na filmove i povijest broda dat će kustosica Muzeja grada Rijeke Kristina Pavec.
Stari zanati čuvari kulturne baštine, koju realizuje NVO Mare Mare
Oblik, materijal od kojih su izrađene, kao i dezeni torbi mijenjali su se kroz vijekove ali im je namijena ostala slična. Slična je i želja onih koji je izrađuju – da budu korisne, ali i lijepe
Učesnice radionice u projektu Stari zanati čuvari kulturne baštine, koju realizuje NVO Mare Mare, već drugi mjesec uspješno kreiraju i šiju platnene torbe koje mogu imati višestruku namjenu.
„Počeli smo sa jednostavnim krojenjem ravnih linija. Komade spajamo mašinski, što je u ovoj fazi takođe jednostavno, i tako stvaramo zanimljive torbe. Vodili smo računa da su dezeni morski tako da imaju vezu sa našim krajem, i da su materijali prirodni. Učesnice koje su u ovom poslu početnice pokazale su zavidan napredak”, kaže voditeljka radionice Irena Čolović.
Ona pojašnjava da su torbe (borša, ceger, zembilj) korišćene još u antičko doba za nošenje ličnih stvari i/ili novca. Tako se već u samom početku pravi podjela na dva dizajna: šire, prostranije torbe sa trakom koje se nose preko ramena i manje, dublje torbe koje su se vezivale vrpcom na vrhu. Prvi model nosili su trgovci, ljudi koji su mnogo putovali pa im je bilo potrebno više prostora za skladištenje ličnih stvari, robe i novca.
„Drugi model, manji i dublji imao je širu primjenu. Nosili su ga slobodni ljudi, zanatlije, sveštena lica – svi koji su raspolagali izvjesnom količinom novca. Sačinjen od kože ili nekog drugog prirodnog materijala mogao je biti bogato ukrašavan što je ukazivalo na položaj u društvu. Zbog malih dimenzija u njemu se nalazio isključivo kovani novac”, priča Čolović. Ističe i jednu zanimljivost – u XVI vijeku, u Francuskoj je bilo zabranjeno nošenje torbi zbog straha od onoga što bi u njima moglo biti sakriveno.
U našim krajevima uz narodnu nošnju i u svakodnevnoj upotrebi bile su tkane torbe, često sa zanimljivim šarama i motivima. On su imale višestruku namjenu. U njoj su se nosili pokloni kada se išlo u posjetu rodbini ili prijateljima, hrana radnicima u polje, šumu ili njivu. Ponekad i za lične stvari.
Oblik, materijal od kojih su izrađene, kao i dezeni torbi mijenjali su se kroz vijekove ali im je namijena ostala slična. Slična je želja onih koji je izrađuju – da budu korisne ali i lijepe
NVO Mare Mare – torbe
Iako drugačije, torbe i danas imaju sličnu namjenu. Učesnice radionice su zadovoljne jer su u prilici da iskažu svoju kreativnost. Jelica je prvi put na jednoj ovakvoj radionici i kaže da su ispunjena sva njena očekivanja. „Šijem i kod kuće, ali mi je ovdje – u društvu, zanimljivije”, ističe Esma. „Družimo se, učimo neke nove stvari, a vjerujem da ćemo u periodu koji je pred nama naše vještine dići na viši nivo”, kaže Marija.
„Zadovoljna sam kako učesnice radionica napreduju, a vjerujem da će u narednom periodu biti u prilici da osim vještine, iskažu i svoju kreativnost”, konstatuje koordinatorka projekta Dubravka Raičević.
Kaže i da im se i nakon što su oformili grupu za dvije radionice, javljaju žene zainteresovane za učešće u našem. „Zato vjerujem da smo projektom skrenuli pažnju na prilično zanemarene stare zanate, kao što su šivanje, vez i heklanje i da ćemo, zahvaljujući ReLOaD program, doprinijeti njhovom očuvanju, ali i afirmaciji starih zanata karakterističnih za Herceg Novi, Boku i Crnu Goru”.
NVO Mare Mare
Projekat „Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Obezbijeđen prevoz sa Škvera, u subotu i nedjelju, počev od 10 sati a sa ostrva od 12.30 sati. Pozivamo zainteresovane posjetioce da se uzdrže od dolaska privatnim prevozom, jer dolazak dodatnih plovila trenutno nije moguć
Prvi Mamula Island vikend otvorenih vrata biće upriličen u subotu i nedjelju, 15. i 16. oktobra na ostrvu Lastavica i u tvrđavi Mamula u Herceg Novom.
Tokom dva dana, u periodu od 10.30 do 17.30 časova, svi zainteresovani moći će da posjete ostrvo sa tvrđavom iz 19. vijeka koja je nakon četiri godine pažljive rekonstrukcije i konzervatorskih radova transformisana u hotel sa istorijsko-memorijalnom galerijom. Ukoliko vremenske prilike dozvole, Mamula Island će vikende otvorenih vrata održavati do kraja oktobra – 22. i 23. odnosno 29. i 30. oktobra.
Prevoz za zainteresovane posjetioce biće obezbijeđen oba dana sa Škvera u Herceg Novom, i to u 10, 12.30 i 15 sati. Povratak sa Mamule Island je organizovan u 12.30, 15 sati i 17.30 sati. Dolazak u posjetu je moguć jedino organizovanim prevozom Mamule Island. Pozivamo zainteresovane posjetioce da se uzdrže od dolaska privatnim prevozom, jer prihvat dodatnih plovila trenutno nije moguć kako zbog čestih rotacija transporta koji organizuje Mamula Island, tako i zbog činjenice da ne postoji privezište.
Foto Mamula Island
Vikend otvorenih vrata dio je faze postepenog otvaranja ostrva i hotela tokom koje će, kako je ranije najavljeno, kroz kulturne događaje, organizovane ture i obilaske, Mamula Island predstaviti ljepotu i ponudu destinacije najprije Novljanima, stanovnicima Bokokotorskog zaliva i uopšte Crne Gore. Ističemo da je ovo i faza u kojoj se na ostrvu i u utvrđenju i dalje odvijaju određeni radovi, neke oblasti nisu bezbjedne i stoga su zatvorene za posjete.
Mamula Island je butik hotel sa pet zvijezdica, nastao restauracijom tvrđave iz 19. vijeka u sofisticirani hotel & spa sa 32 sobe i apartmana, holistički spa centar, restorane i barove.
Mamula
Posebno mjesto je rezervisano za istorijsko-memorijalnu galeriju koja će pružati osvrt na bogatu ali i herojsku istoriju ovog lokaliteta. Prostor za istorijsko-memorijalnu galeriju je obezbijeđen, a faza formiranja građe – dokumenata, artefakata, svjedočenja je u toku.
Posvećeni smo uspostavljanju kontinuiranog sjećanja na tešku istoriju mjesta te zbog toga stvaramo istorijsko-memorijalnu galeriju u kojoj možemo primiti posjetioce – domaće stanovništvo i internacionalne goste – da razumiju, pamte i odaju poštu prošlosti zidova tvrđave – ali i poštovanje njenoj nevjerovatnoj graditeljskoj izuzetnosti i prirodnoj ljepoti ovog mjesta.
U Herceg Novom trenutno boravi 5.992 prijavljena gosta, što je 85% više u odnosu na isti dan prošle godine, podaci su gradske Turističke organizacije.
Stranaca je 5.462, dok je iz Crne Gore 530 gostiju.
U hotelima je smješteno 3.493 turista, od kojih su 2.964 iz inostranstva, a 529 iz naše zemlje. Smještaj u domaćinstvima je odabralo 2.495 gostiju, među kojima je samo jedan domaći, prenosi sajt rthn.me.
U auto – kampovima na teritoriji opštine Herceg Novi boravi četvoro inostranih turista, dok u hostelima i dalje nema prijavljenih gostiju.
