Peticija mještana Krtola – neće sidrišta pred svojom obalom

0
neće sidrišta brodova na svakom dijelu svoje obale – detalj iz priobalja Đuraševića foto S.L.

Grupa mještana Krtola uputila je peticiju predstavnicimna Opštine Tivat, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG) i obrađivačima izmena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Tivat, tražeći da se pri izradi tog osnovnog planskog dokumneta koji tretira cijelo područje opštine Tivat, odustane od nekih mještanima neodgovarajućih djelova programskog zadataka datog obrađivaču.

Vlada Crne Gore je 23.septembra usvojila zaklučak o potrebi izrade izmena i dopuna aktuelnog PUP-a Tivta koji je imao rok važenja do 2020.godine, a za rukobodica izrade plana imenovala je diplomiranu arhitekticu Aleksandru Tosić-Jokić.

U peticiji koja nam je danas dostavljena preko 300 mještana Krtola koji su je potpisali, od nadležnih u lokalnoj upravi i državi traže da odustanu od ucrtavanja uz kroljsku obalu, niza novih privezišta i sidriđša za jahte i manja plovila, kao i da se odustane od namjere smanjenja planiranih površina za građenje u korist više zelenih zona. Potpisnici peticije posebno naglašavaju činjenicu da, kako kažu, „mještani do sada nisu učestvovali, niti bili upoznati sa bilo kakvom namjerom za izmjenama tivatske planske dokumentacije“.

„Tražimo da se u odedbama novog plana, ne mogu unijeti bilo kakva sidrišta-privezišta u obalnom području od stare ciglane KO Đuraševići, pa zaključno sa teritorijom KO Gošići, odnosno na cijeloj obali krtoljskih katastarskih opština. Ujedno  trađimo da se sve već predviđene zone gradnje prikazane važećim PUP-om i važećim DUP-ovima, ostave na snazi, te da se mještani kao vlasnici zemljišta ne kažnjavaju zato što nisu mogli ili nisu htjeli da grade na sada slobodnim parcelama“- stoji u peticiji koju je svojim potpisima do sada podržalo više od 300 Krtoljana.

Krtoljani ne žele sidrišta jahti na svakom dijelu ispred svoje obale – foto S.L.

U obrazloženju svojih zahtjeva, oni su naveli da je i ranije u nekolio navrata pokušavano „ucrtavanje zona i planiranje raznih sidrušta“ u akvatorijumu Tivatskog zaliva pred obalom Krtola, a što su mještani energično odbijali jer ta „sidrišta nikome ne odgovaraju“. Naime, prema u međuvremenu još zvanično neusvojenom Nacrtu izmjene i dopuna DSL „Dio sektora 27 i Sektor 28“ je 2018. godine naručila Vlada tadašnjeg premijera Duška Markovića (DPS), a napravio je radni tim pod rukovodstvo arhitektice Ksenije Vukmanović, na prostoru od Solila na istoku do Krašića na zapadu, ucrtana su čak tri velika sidrišta za jahte na kojima bi se mogla istovremeno usidriti ukupno 42 broda, dužine od 12 do čak 100 metara, te još čitav niz manjih privremenih ili stalnih privezišta i pristaništa za jahte na ovom dijelu krtoljske obale.

“Tivatsaki zaliv je jako malen, biodiverzitet jako osjetljiv, a eventualna sidrišta u tom potezu bila bi katastrofalna za biljni i životinjski svijet podmorja. Nikakva Studija opravdanosti ne može dati pozitiotivan stav o tome, a raniji pokušaji Ministartva i Morskog Dobra da na krtoljskoj obali Tivatskog zaliva predvide grandiozna sidrišta, bezuslovno su bili odbačeni.Ovo i iz razloga što neka navodna Studija opravdanosti nije bila pozitivna i nikada nije usvojena, ali to nijje spriječilo predlagača da nam takvo rješenje ponude u formi Nacrta plana (DSL “Dio sektora 27 i sektor 28”) koji jasno nije prošao.”- piše u obrazloženjuj stava Krtoljana zašto su protiv velikih sidrišta za jahte na samo par stotina metara od obale ovog dijela Tivatskog zaliva.

Obrazlažući zašto se protive smanjenju građevinskih zona iz aktuelnih planova u korist više zelenih površina koje bi trebale biti definisane u izmijenjenom i dopunjenom PUP-u, Krtoljani ističu da “već stečena prava po ranijim urbanističkim rješenjima, a po kojima su mnogi mještani i vlasnici zemljišta započeli postupak dobijanja dozvola za gradnju, treba da ostanu kako jeste”.

“To što određene lokacije još nisu privredne namjeni ne znači da ih treba brisati i prevoditi u zelene pojaseve, a ave sa ciljem da se te površine za gradnju imaju “prikačiti” nekom tajkunskom investotoru”- piše u obrazloženju zahtjeva mještana Krtola.

Građani traže i da “privatna svojina u zoni morskog dobra bude neprikosnovena, te da se razni javni sadržaji i plažni djelovi imaju planirati isključivo na državnom-društvenom zemljištu”.

“Stara vještina za novo doba“

0
Izložba – Dobrotska čipka Nada Radović

U okviru Programa povodom Dana opštine Kotor, OJU „Muzeji“ Kotor organizuje program „Stara vještina za novo doba“, izložbu radova sa radionice izrade dobrotske čipke koju je od 19. oktobra do 20. novembra vodila čuvarka ove vještine Nadežda Nada Radović.

Otvaranje će biti u petak 26. novembra 2021. godine u 18 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu uz obavezno poštovanje važećih epidemioloških pravila i preporuka.

Opštinska javna ustanova „Muzeji“ radionicama daje doprinos održivosti i vitalnosti vještine izrade dobrotske čipke kao zaštićenog nematerijalnog dobra Crne Gore.

Turistička organizacija Herceg Novi daruje novske školarce

0
Foto TO Herceg Novi

U toku trajanja Male maštovite fešte koju je Turistička organizacija Herceg Novi organizovala od 07.-14.11. kroz evropski projekat Wonder, primijećeno je veliko interesovanje roditelja i najmlađih  za prvom izrađenom brošurom „Herceg-Novi, vodič za djecu  – Chil friendly guide“. Uvažavajući potrebe, Turistička organizacija je u  tijesnoj saradnji sa direktorima četiri novske osnovne škole, mališanima distribuirala 1.400 primjeraka ovog promo materijala.

Sadržaj brošure podijeljen je u dva dijela i ima edukativni i zabavni karakter. Kroz kratke, djeci prilagođene tekstove, najmlađa populacija upoznaje se sa gradom, tvrđavama, kulturom, zanimljivim mjestima, znamenitim ljudima koji su u njemu živjeli i stvarali… Vodič je izrađen dvojezično, na našem i engleskom jeziku, kako bi baza djece koja ga mogu koristiti bila što šira. Namijenjen je kako malim Novljanima tako i mališanima koji kao posjetioci dolaze u naš grad.  Tekstove prate pažljivo odabrane fotografije i animacije koje ovaj edukativno zabavni materijal čine slikovitijim i zanimljivijim.

Foto TO Herceg Novi

Prvi „Herceg-Novi, vodič za djecu – Child friendly guide“ kreiran je i štampan u okviru događaja „Mala maštovita fešta“ koju je organizovala Turistička organizacija Herceg Novi od 07.-14.11. kroz evropski projekat Wonder. Svojim prisustvom na aktivnostima, djeca su promovisala različite oblike sportskih, kulturnih, zabavnih, edukativnih i kreativnih  sadržaja zbog dodatnog prilagođavanja najmlađima, a sve u cilju prepoznavanja Herceg Novog kao child-friendly. Takođe, mališani su pokazali da je promo materijal izrađen po njihovoj mjeri, nezaobilazna karika na putu do veće vidljivosti destinacije prilagođene za boravak djece, koja su na emitivnim tržištima, prepoznata kao značajna  ciljna grupa.

Zahvaljujemo svima koji su donirali fotografije ili svojim sugestijama i savjetima iz specifičnih oblasti unaprijedili kroz projekat Wonder zadati koncept za izradu Vodiča, te na taj način postali dio tima koji je kreirao prvi turistički promo materijal za najmlađe.

Za sve zainteresovane brošura je dostupna u informativnim biroima Turističke organizacije Herceg Novi, na glavnom gradskom trgu i u Igalu.

Zapalio se sjevernomakedonski autobus na bugarskoj autocesti: najmanje 45 mrtvih

0
Foto EPA

Najmanje 45 ljudi poginulo je, nakon što se autobus sa sjevernomakedonskim registracijskim oznakama zapalio na autocesti u zapadnoj Bugarskoj rano u utorak, rekao je visoki dužnosnik bugarskog ministarstva unutarnjih poslova.

– Poginulo je 45 ili 46 ljudi, kazao je čelnik odjela za zaštitu od požara bugarskog ministarstva unutarnjih poslova Nikolaj Nikolov za bugarsku javnu televiziju BNT, navodi AFP.

Sedam osoba razbilo je prozore i uspjelo pobjeći.

– Među poginulima ima i djece, a sedam ljudi s opeklinama prevezeno je u bolnicu u bugarskoj prijestolnici Sofiji, rekao je Nikolov za privatnu BTV televiziju, prenosi Reuters.

Sjevernomakedonska novinska agencija MIA navodi da je poginulo 12 maloljetnika, uključujući blizance. Poginuo je i vozač autobusa.

Autobus u kojemu je bilo 52 ljudi putovao je autocestom Struma iz Sofije prema Blagoevgradu na jugozapadu zemlje, a do nesreće je došlo kod izlaza za mjesto Bosnek, oko 40 kilometara južno od Sofije, navodi se na mrežnim stranicama televizije BTV.

Većina poginulih državljani su Sjeverne Makedonije koji su se vraćali iz Turske.

– Slika nesreće je zastrašujuća, teško ju je podnijeti. Detalji se trebaju istražiti. Još je rano da ulazimo u detalje, trebamo to ostaviti za poslije. Takvo što nisam nikada u životu vidio. Ljudi su skupljeni unutra, pretvoreni u pepeo. Zato je teško reći koliko je žrtava i tko su one. Treba ih identificirati, osobu po osobu, to će biti vrlo teško, rekao je Bojko Raškov, bugarski ministar unutarnjih poslova.

– U ovom trenutku možemo samo reći da je ovo nezapamćena tragedija. Želim izraziti sućut obiteljima stradalih, poručio je Stefan Janev, privremeni bugarski premijer.

Opština Tivat će prinudno iseliti HGI iz prostorija u ulici Luke Tomanovića?

0
Opština Tivat

Opština Tivat će, ukoliko uskoro politička stranka Hrvatska građanska inicijativa dobrovoljno ne izađe iz opštinskih prostorija u Ulici Luke Tomanoviča u centru Tivta, pokrenuti postupak njene prinudne deložacije i vraćanja te opštinske imovine u posjed lokalne samouprave.

Potvrđeno je to “Vijestima” iz administracije gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP), uz napomenu da su, shodno svojoj zakonskoj obavezi da obezbjede prostorije za rad svih lokalnih parlemnetarnih stranak, i HGI-ju ponudili da ova stranka iz velikih prostorija površine 50-tak kvadrata u Ulici Ljuke Tomanovića, pređe u adekvatne i srazmjerno manje prostorije u staroj zgradi Optinje Tivat u istoj toj ulici. HGI inače, u SO Tivat ima dva svoja odbornika, ali su iz stranke na čijem je čelu Adrijan Vuksanović do sada odbijali da napuste velike prostorije koje Opština može komercijalno da iskoristi, te da pređu u manju kancelariju u staroj zgradi lokalne administraciuje Tivta, a u kojoj je inače, smještena i većina drugih tivatskih parlamentarnih partija.

“Pošto HGI-ju, kao i drugim strankama u Skupštini Opštine, pripada pravo na korišćenje prostorije u staroj opštinskoj zgradi, kada ovaj organ dobije podatak o tome koja prostorija će biti ustupljena, biće finiširan ugovor, a koji je već pripremljen i u kome nedostaje samo podatak o konkretnoj kancelariji”- rečeno je “Vijestima” iz Direkcije za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat.

Opština je inače, prije nešto više od mjesec dana uputila je Hrvatskoj građanskoj inicijativi opomenu pred utuženje sa zahtjevom da joj ta politička stranka pod hitno uplati oko 65 hiljada eura koliko joj HGI već godinama duguje za zakup poslovnog prostora iz koga ne želi da izađe.

Stranka na čijem je čelu Adrijan Vuksanović već godnama kao svoju partijsku centralu koristi opštinske poslovvne porostorije u Ulici Luke Tomanovića u centru Tivta i ne plaća kiriju lokalnoj samouupravi koja je vlasnik tih prostorija. HGI se pravdala  time da je bila parlamentarna stranka kako na lokalnom, tako i na državnom nivou zbog čega joj Opština i državna Uprava za imovinu, moraju obezbijediti prostorije za rad. Ipak, opštinske prostorije u centru Tivta koje ta stranka koristi, značajno su veće nego što je obaveza lokane uprave da joj obezbijedi zbog dva odbornika koliko ih HGI ima u SO Tivat. Sa druge strane, Uprava za državnu imovinu Crne Gore toj stranci, dok je ona imala parlamentarni status na državnom nivou, nudila besplatne prostorije na korišćenje u Podgorici, a ne Tivtu. To je HGI odbila da prihvati, insistirajući da joj Uprava za imovinu plaća korišćenje prostorja u Tivtu jer je centrala te partije u tom gradu, a ne u Podgorici, Država to međutim, nije radila, pa se dug HGI-ja za korišćenje opštinskog poslovnog prostora u Tivtu u međuvremenu popeo na oko 65 hiljada eura. HGI nije izašla iz tih prostorija iako već skoro dvije godine nema važeći ugovor o njihovom zakupu sa Opštinom Tivat.

„HGI-ju je ovaj organ poslao poziv za oslobađanje prostora koji koristi s obzirom da isti drže bez pravnog osnova, uz upozorenje da će Opština, ukoliko prostor ne predaju dobrovoljno, svoje imovinsko-pravne interese ostvariti prinudnim putem.”- rečeno je u opštinskoj Direkciji za imovinsko-pravne poslove.

Kako su napomenuli, taj organ takođe kompletira dokumentaciju koju će “proslijediti nekom od angažovanih advokata, radi podnođenja tužbe radi naplate potraživanja.”

Zaražena 563 učenika i 117 nastavnika

0
Maska škola,student

U obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori koronavirusom zaražena su 563 učenika i 117 nastavnika i profesora.

Na sajtu “COVID-19 i obrazovanje” objavljeno je da je u osnovnim školama zaraženo 330 učenika, u srednjim 220, a u predškolskim ustanovama 13 djece.

Najviše zaraženih među nastavnim kadrom zabilježeno je u osnovnim školama, gdje je registrovano 77 zaraženih nastavnika, u srednjim školama 27 i u predškolskim ustanovama 13.

Na sajtu su dostupni sedmični pregledi koji prikazuju ukupan broj ustanova, nastavnika i djece, broj novooboljelih nastavnika i djece, ukupno oboljelih i broj nastavnika i djece u samoizolaciji.

Prethodne sedmice je zabilježeno 265 novih slučajeva infekcije među učenicima i 56 među nastavnicima.

U osnovnim školama prethodne sedmice zaraženo je 148 učenika i 36 nastavnika, u srednjim 113 učenika i 15 profesora, a u predškolskim ustanovama registrovana su četiri nova slučaja među učenicima i pet među nastavnim kadrom.

U samoizolaciji se nalazi 1.567 učenika i 158 nastavnika, od čega 1.099 učenika i 98 nastavnika iz osnovnih škola.

Iz srednjih škola u samoizolaciji se nalazi 350 učenika i 37 profesora, a iz predškolskih ustanova 118 učenika i 23 nastavnika.

Sestre Bujas osmislile sjajnu inovaciju: njihov izum pomoći će proizvođačima maslinovog ulja…

0
Inovatori – foto Šibenik News

Kada inovacija dviju sestara, Franke i Tene Bujas u potpunosti zaživi mogla bi uvelike olakšati skladištenje i kontrolu kvalitete maslinovog ulja. Ali i ne samo njega. Naime, ove dvije Šibenčanke povezale su svoje struke, grafički dizajn i agronomiju te osmislile termo-etiketu za maslinovo ulje.

– Etiketa se sastoji od termo-osjetljivog dijela na kojem se u svakom trenutku može provjeriti koja je temperatura maslinovog ulja, ali i upute kako ulje ispravno čuvati – rekla nam je Franka na početku razgovora.

Problematiku vezanu za skladištenje maslinovog ulja, cure su prepoznale u razgovoru s maslinarima i ljudima iz struke.

– Ako se maslinovo ulje ne uskladišti na odgovarajući način ono više neće pokazivati parametre ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Uslijed nepravilnog skladištenja ili primjerice transporta, ulje može izgubiti svoja svojstva. Uvidjeli smo taj problem, ponajviše Tena koja je agronom po struci i kroz posao je okružena maslinarima i ljudima iz struke – istaknula je Franka.

Sestre Bujas s idejom su se prvi put pojavile na poduzetničkom inkubatoru, natjecanju za inovatore koje je organizirao Centar za nove tehnologije i poduzetništvo „Trokut“. Sudjelovanje na tom natjecanju, proširilo im je vidike te dalo poticaj da nastave razvijati svoju ideju.

– Zapravo je ideja o etiketi nastala puno prije natjecanja u „Trokutu“. Tada još nismo ozbiljno razmišljale o realizaciji ideje. Natjecanje, na kojem smo osvojili treće mjesto nas je u neku ruku potaklo da krenemo ozbiljnije u tu priču i da razradimo ideju do najsitnijeg detalja – naglasila je Franka.

Prvotno je zamišljeno da etiketa bude namijenjena isključivo proizvođačima maslinovog ulja. Kroz cijeli proces, ustanovili su da bi ideja o termo-etiketi mogla zaživjeti i u kućanstvima.

– Ciljali smo prvo na proizvođače maslinovog ulja koji bi etiketu mogli aplicirati na svoje boce. Na etiketi se nalazi i QR kod, koji kada se očita pokazuje dodatne informacije o ulju. Primjerice, točne kemijske parametre, kvalitetu, gdje je i u kojoj uljari proizvedeno i slično. Za etiketu su se zainteresirali i ljudi koji nisu isključivo proizvođači. Iz tog razloga smo odlučili prilagoditi našu ideju za sve potrošače. Etiketa koja bi u tom slučaju pokazivala samo temperaturu i način čuvanja ulja moći će se zalijepiti na bocu. Tako će potrošači moći kontrolirati ulje koje kupe u trgovini – rekla je Franka.

Ideja, koja još uvijek nije finalna ima potencijal da se iskoristi i na drugim proizvodima.

– Etiketa je u fazi prototipa i mislim da bi se ona mogla prilagoditi i za druge proizvode, a ne isključivo za maslinovo ulje. Primjerice na vinu, ali i nekim drugim prehrambenim proizvodima – tvrdi Franka.

Sljedeći korak je tisak i plasiranje etikete na tržište.

– Te dvije stvari su nam trenutno najveći izazov. U pregovorima smo s jednom velikom tiskarom i zaista se nadam da ćemo pronaći zajednički jezik. Iako se radi o termo-osjetljivoj boji sama tehnika tiskanja etikete nije komplicirana. Financijski gledano ovo nam je izazovan korak, nadam se da ćemo uskoro pronaći rješenje – istaknula je Franka.

Etiketu je prepoznala i struka. Na 19. međunarodnoj izložbi inovacija „ARCA“ sestre Bujas osvojile su brončanu medalju.

– Konkurencija je bez pretjerivanja bila jaka a inovacije su bile iz različitih područja. Ja sam u Zagreb došla doslovno s jednom etiketom i dvije boce maslinovog ulja. Osjećala sam se pomalo smiješno, ja s nekakvom malom naljepnicom a pored mene inovatori s formulom – kroz smijeh će Franka.

Franka se u Šibenik vratila upravo iz Zagreba, gdje je studirala i radila tri godine. Sestra Tena je na privremenom radu u Nizozemskoj.

– Bilo mi je dosta Zagreba, odlučila sam se vratiti doma i otvoriti svoj obrt. Bojala sam se u početku da će mi biti teško doći do klijenata, međutim, posla imam preko glave – veselo će Franka.

Još samo da se i sestra vrati.

– Nadam se, komuniciramo svaki dan. Nije prisutna fizički u ovoj priči s etiketom ali je zapravo uvijek tu. Njen doprinos u svemu ovom je ogroman, to moram naglasiti – sa smiješkom će Franka.

Frankini planovi trenutno su vezani za struku te plasiranje i daljnji razvoj etikete.

– U poslovnom smislu nastavit ću se kretati u smjeru grafičkog dizajna, paralelno gurajući ovu priču s etiketom. Nadam se da će taj projekt u potpunosti zaživjeti, to bi mi bio svakako dodatan vjetar u leđa – istaknula je Franka.

S obzirom na inovaciju dviju sestara, upitali smo Franku kako su kod nje rodile masline ove godine.

– Koja ironija, nemamo maslinik. Sestra je agronom pa je djelomično vezana za maslinarstvo a mama je kušač maslinovog ulja. Isprepleteni smo s maslinarstvom ali maslinik nemamo – kroz smijeh će Franka.

Možda zasadite koju maslinu nakon što etiketa u potpunosti zaživi.

/Toni Veljača/

H.Novi – Eko-sportsko selo na 22.000 kvadrata na Žvinjama

0
Herceg – Novi – Foto Boka News

Jedna od najzanimljivijih tačaka dnevnog reda sjednice SO Herceg Novi, koja je odložena za petak, 26. novembar, jeste projekat “Eko-sportsko selo”, koji bi trebalo da se izgradi na Žvinjama. Predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović kaže da je ovo značajan projekat, koji je u ovom trenutku tek u povoju, ali da grad iziskuje ovakve i slične projekte koji obogaćuju njegovu ponudu.

Predlagač je Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju, a Vladislav Velaš, načelnik sekretarijata, ističe da sve veći broj potencijalnih investitora želi da vidi gotove studije i napisane projekte, što su u lokalnoj upravi vidjeli kao nedostatak i na čemu se danas radi.

– Neophodno je što više ovakvih projekata kandidovati, imati što više spremnih projekata za potencijalne investitore. Da bismo neki projekat kandidovali za kapitalni budzet, kao i da bismo se obratili nekom evropskom fondu, moramo imati spremnu dokumentaciju – naglašava Velaš i dodaje da je riječ o velikom kompleksu, a Žvinje je izabrano zbog male izgrađenosti.

– Projekat na Živnjama nosi naziv “Eko-sportsko selo”. Riječ je o velikom kompleksu kakav nedostaje Herceg Novom. Na parceli od 22 hiljade kvadrata predviđena je izgradnja zatvorene sportske hale od preko 2000m², otvorenih sportskih terena 2500m², bazena sa tribinama na 1500m², dječijih igrališta, površina za rekreaciju, boravak u prirodi, takođe na 1500m² trim staza. Pored toga, predviđena je izgradnja ugostiteljskog objekta sa 250 mjesta, kao i objekata za smještaj sportista u aparthotelu i apartmanima – objašnjava Velaš.

Uz gondolu, koja je ušla u kapitalni budzet za narednu godinu, i saobraćajnicu, Velaš je mišljenja da ovaj projekat može biti zamajac za razvoj seoskog turizma na Žvinjama.

/K.Matović/

Priče iz podmorja: Torpedni brod 76T, nedaleko od uvale Žanjice…

Torpedni broda 76T – foto Darko Kovačević

Nedaleko od uvale Žanjice, na 35 metara dubine, leže ostaci. Njegova jedinstvena odiseja, kroz dva svjetska rata priča uzbudljivu priču pomorskih sukoba i jadranskih antagonizama XX vijeka.

Iako istorijski vrlo vrijedan i atraktivan lokalitet podvodne kulturne baštine, 76T nije često posjećen od strane ronilaca niti adekvatno promovisan.

Brod je pripadao seriji torpednih brodova izgrađenih od 1913. do 1914. godine koji su mogli da plove deset sati brzinom do 30 čvorova. Performanse ove klase su trebalo da zadovolje potrebe austro-ugarske ratne mornarice za brzim dejstvima u slučaju blokade Otrantskih vrata. Angažovan na zadacima duž dalmatinske obale 1914. godne je premješten u Luku Šibenik, odakle plovi u izviđačke misije prema Bariju, Palagruži i Tremitiju. Učestvovao je u bombardovanju Ankone 1915. godine. Sljedeće godine je preduzeo nekoliko potraga za podmornicama. Polagao je mine ispred luka Trst i Bar. Tokom blokade Otrantskih vrata bio je u pratnji veličanstvenog broda Sent Ištvan, koji je, iako na vrijeme opažen od strane 76T, torpedom potopio italijanski MAS patrolni brod.

Torpedni broda 76T – foto Darko Kovačević

Nakon Prvog svjetskog rata 76T je pripao Jugoslovenskoj kraljevskoj ratnoj mornarici. Remontovan je i primenovan u T1 sa službom u Tivtu. Ulaskom Jugoslavije u Drugi svjetski rat 1941. godine patrolirao je južnim sektorom sa bazom u Kotoru. Ubrzo je zaplijenjen od strane italijanske mornarice koja ga je koristila u borbi protiv partizana duž dalmatinske obale. Po italijanskoj kapitulaciji ponovo je došao u posjed Jugoslovenske kraljevske ratne mornarice koja je, u egzilu, imala bazu na Malti. Na Jadran se vraća poslije Drugog svetskog rata i postaje dio ratne mornarice SFRJ. Novi naziv Golešnica 91 dobio je po planini u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. Korišćen je uglavnom za patrole uz granicu. Kraj plovidbe dočekao je u odredu školskih brodova da bi iz službe izašao 1955. godine. Zastario i rashodovan, potopljen je kao meta tokom mornaričke vježbe 1959. u Bokokotorskom zalivu.

Golešnica 91 leži na pjeskovitom morskom dnu. Pramac je na desnom boku uronjen u pijesak sa još uvijek prisutnim sidrenim vitlom. Srednji dio broda je kolapsirao, dok se na krmi i dalje vide držači dvije osovine koje su pokretale propelere. Iako potopljen na kraju svog radnog vijeka, ostaci koji svjedoče njenu priču čekaju rješenje Uprave za kulturna dobra kojim će uživati pravnu zaštitu.

Fotografije i tekst: Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam

Literatura:

Gačević, D., 2012., Podmorje Crne Gore, Matica Crnogorska, Herceg Novi.

René, G., 1976., Austro-Hungarian Warships of World War I, Allan, London.

Vego, M., 1982., “The Yugoslav Navy 1918–1941”, International Naval Research Organisation, Warship International, Toledo, Ohio, XIX (4): 342–361.

Whitley, M. J., 1988., Destroyers of World War Two: An International Encyclopedia, Naval Institute Press, Annapolis, Maryland.

Brzo i efikasno reagovanje u incidentima na moru od presudnog značaja

0
Radionica za Nacionalni plan reagovanja na pomorska zagađenja

Zagađenje mora je jedan od najvećih problema sa kojim se susreće današnje društvo, a u smjeru očuvanja čistoće sprovode se aktivnosti Ministarstva kapitalnih investicija, prije svega potvrđivanjem međunarodnih konvencija, izradom zakonskih i podzakonskih akata i aktivnostima koje iz toga proizilaze, kazao je državni sekretar u Ministarstvu Zoran Radunović, na otvaranju trodnevne radionice “Nacionalni plan reagovanja na pomorska zagađenja – IMO OPRC strateški nivo – nivo 3”, koja se u organizaciji Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama održava u hotelu “Palas“ u Petrovcu.

Državni sekretar se zahvalio Džou Smolu, konsultantu na projektu revizije Plana, a ujedno i predavaču na ovoj radionici, naglašavajući značaj Nacionalnog plana koji treba da osigura brzo, srazmjerno i efikasno reagovanje na nacionalnom nivou na incidente na moru, koji su prouzrokovali ili mogu da prouzrokuju zagađenje morske sredine uljem i drugim opasnim i štetnim materijama.

“Kao potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora iz 1982. godine, Crna Gora ima obavezu da štiti i očuva morsku sredinu. Zagađenje mora je jedan od najvećih problema sa kojim se susreće današnje društvo. Pripreme za sve moguće situacije koje bi mogle nastati usljed incidenta koje za posljedicu ima zagađenje mora, zahtijevaju pažljivo razmatranje, a planiranje u nepredviđenim situacijama od suštinskog je značaja za uspostavljanje sistema pripravnosti i reagovanja koji je propisan kao zahtjev shodno OPRC konvenciji (Međunarodna konvencija o spremnosti, reagovanju i saradnji u slučaju zagađenja uljem, 1990) i OPRC-HNS protokolu (Protokol o spremnosti, reagovanju i saradnji u slučajevima zagađenja opasnim i štetnim materijama, 2000)”, naglasio je Radunović.

Radionica za Nacionalni plan reagovanja na pomorska zagađenja

Kako napominju u saopštenju MKI, Radunović je govorio i o aktivnostima koje Ministarstvo kapitalnih investicija preduzima kada je u pitanju saradnja sa drugim državama preko bilateralnih i multilateralnih sporazuma u slučaju velikog zagađenja mora, kao i projektima vezanim za nabavku opreme za zaštitu mora od zagađenja podržanim od EU kroz IPA instrument pretpristupne pomoći.

Na Konferenciji učestvuju predstavnici Ministarstava, unutrašnjih poslova i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Mornarice Vojske Crne Gore, Uprave pomorske sigurnosti i upravljanje lukama, Uprave za ugljovodonike, te Pomorskog fakuleta u Kotoru, Centra za ekotoksikološka ispitivanja, Agencije za zaštitu životne sredine i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.