Jedrenjak s tri jarbola Af Chapman izgrađen je davne 1888. godine u engleskom škveru Whitehaven Shipbuilding Company u Cumbriji. Najprije se zvao Dunboyne i prodan je Norvežanima 1909., a onda 1915. švedskom brodaru Transatlanticu.
Od 1923. je vlasnik švedska mornarica koja mu je promijenila ime u Af Chapman po brodograditelju i viceadmiralu Henriku af Chapmanu (1721. -1808.).
Uprava gradskog muzeja Stockholma je 1947. spasila jedrenjak od odlaska u rezalište, a od 1949. njime upravlja Svenska Turistföreningen (STF), odnosno turistička zajednica, pa posljednjih godina služi kao hostel za mlade.
Još 2008. je Af Chapman temeljito obnovljen, ali je u oktobru 2021. iz Stockholma dotegljen u Bleckholmen, gdje će opet biti renoviran do proljeća 2022. kako bi se turisti u njemu osjećali još ugodnije – navode iz STF-a.
U Austriji je danas počeo četvrti lockdown zbog zaraze koronavirusom te je ta zemlja time postala prva zapadnoevropska država koja je ove jeseni ponovno uvela drastičnu i nepopularnu mjeru. Ovaj lockdown sličan je i prethodnima, no ovaj je uveden otkako je cjepivo postalo široko dostupno.
Većina mjesta na kojima se ljudi okupljanju, poput restorana, barova, kazališta i trgovina, ne mogu otvoriti svoja vrata na 10 dana, no Vlada navodi kako bi se lockdown mogao produljiti na 20 dana. Također će se morati zatvoriti i božićni sajmovi, koji privlače mnogo turista, no skijališta ostaju otvorena za cijepljene. Hoteli će se zatvoriti, ali ostaju otvoreni za one koji su boravili u njima prije lockdowna.
– To je situacija u kojoj moramo reagirati sada. Zaključavanje, relativno teška metoda, jedina je opcija za smanjenje broja infekcija ovdje, rekao je ministar zdravstva Wolfgang Mueckstein za ORF.
Konzervativna vlada uvela je mjere izolacije na necijepljene prošloga tjedna, no dnevni broj novozaraženih nastavlja rasti daleko iznad brojeva prethodnog vrhunca koji je dosegnut prije godinu dana.
U petak je Vlada objavila da od ponedjeljka ponovno uvodi potpuni lockdown te da će od 1. februara cijepljenje biti obavezno, što je potez koji je tek nekoliko zemalja provelo.
Građani mogu napustiti svoje domove samo ako idu na posao ili u kupnju osnovnih namirnica. Odlazak u šetnju je dopušten bez ograničenja vremena ili udaljenosti, a istovremeno se može sresti dvoje ljudi iz različitih kućanstava.
Radna mjesta i škole ostaju otvorene, ali je Vlada zamolila roditelje da svoju djecu ne šalju u škole te da ih zadrže kod kuće ako je to moguće.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 2245 novih zaraza koronavirusom, skoro hiljadu manje nego dan ranije, ali uz viši postotak pozitivnih testova, dok broj hospitalizacija i dalje raste.
Premda broj novih zaraza i 14-dnevna incidencija zadnjih dana stagniraju, broj hospitalizacija i dalje raste, a aktivnih je skoro 45 tisuća slučajeva, pa nada u brzu promjenu situacije na bolje nije velika.
Obavljeno je 4739 testiranja, a pozitivno je bilo 47,4 posto nalaza, objavila je vlada u nedjelju, dok je dan ranije s 8127 testova bilo 39,8 posto pozitivnih.
“Izračuni pokazuju da smo možda na platou epidemije i da će se stanje s vremenom poboljšati, no neizvjesnosti je još mnogo i potrebna je velika pozornost svakog građaninja”, kazala je za medije, osvrćući se na trenutno stanje vodeća infektologinja Bojana Beović.
Istodobno, ona je u izjavi za Slovensku televiziju osudila djelovanje skupine koja se u javnosti predstavlja kao “Inicijativa slovenskih liječnika”, a izražava nepovjerenje u cijepljenje.
Skupina koja je na društvenim mrežama aktivna već duže vrijeme ovih je dana objavila pismo u kojemu zahtijeva da se odmah prestane s cijepljenjem djece i maloljetnih osoba, uz tvrdnju da djeca imaju prirodnu imunost i nisu ugrožena, a kritizira i mRNA cjepiva, za koja kažu da su neprovjerena i nedovoljno ispitana.
Od neznanstvenih navoda koje ta skupina iznosi u svojim objavama ogradilo se mnogo slovenskih liječnika, zatraživši u peticiji koju je do sada potpisalo više od 1500 liječnika da se protiv onih koji šire dezinformacije poduzmu sankcije, javljaju slovenski mediji.
Beović, koja je i predsjednica Slovenske liječničke komore, boji se da bi djelovanje antivakserskih skupina i manjeg broja liječnika iz spomenute skupine moglo imati dodatni negativan učinak na dio populacije koja se oklijeva cijepiti.
Po službenim podacima vlade, u Sloveniji je do sada potpuno cijeepljeno protiv covida-19 54 posto ukupnog stanovištva, dok se 58 posto cijepilo barem prvom dozom.
Ostaje i dilema treba li Slovenija slijediti primjer Austrije koja od veljače iduće godine uvodi obvezno cijepljenje.
Beović je kazala da bi obvezno cijepljenje u Sloveniji izazvalo podjele i protivljenja, ali da bi ono imalo smisla ako bi se propisalo za starije od 50 godina i one osobe koje imaju rizik od težeg oblika bolesti nakon što se zaraze.
No, obvezno cijepljenje je osjetljivo pitanje i o tome bi prije odlučivanja trebalo osigurati širi društveni konsenzus, ocijenila je Beović.
Adriatic 42, novi je naziv nekadašnjeg brodogradilišta Bijela. Smješteno u Bokokotorskom zalivu u Crnoj Gori, jednoj od najsigurnijih prirodnih luka na svijetu, staro brodogradilište će biti potpuno redizajnirano u vrhunski objekat za remont i održavanje superjahti koji će postati lokacija prepoznata po najvišim standardima kvaliteta i usluga.
Predsjednik Upravnog odbora Adriatic 42 kapetan dr Rado Antolović poručuje da je cilj koncesionara, odnosno konzorcijuma koji čine Adriatic Marinas – Porto Montenegro i DryDocks World Dubai, da Bijelu transformiše u najbolju lokaciju za remont i održavanje superjahti, po kojoj će Crna Gora biti prepoznata. To će biti urađeno, kako je kazao, uz korišćenje savremene opreme, nove tehnike i i stvarajući dovoljno kapaciteta i prije konkretne potražnje.
“Projekat je sada u fazi planiranja tokom kojeg preduzimamo i završavamo sve obavezne istražne analize i procjene. S obzirom na to da projekat obuhvata kombinaciju izgradnje i projektovanja nove infrastrukture, kao i sanaciju i nadogradnju postojeće infrastrukture, završavamo studije kako bismo osigurali da je naš razvoj održiv i ekološki. Zalažemo se za potpuno poštovanje i usklađenost sa svim zahtjevima za izdavanje dozvola, kako na opštinskom, tako i na državnom nivou“, rekao je Antolović.
Vlada Crne Gore je davanjem koncesije na 30 godina krajem 2018. preuzela obavezu da uradi projekat remedijacije tla u nekadašnjem brodogradilištu, koji još nije završen. Na pitanje da li je zbog toga došlo do kašnjenja cijelog projekta, Antolović je odgovorio da je moguće govoriti o određenom kašnjenju u ovoj fazi, uzrokovanom kombinacijom različitih faktora, ali da se to pitanje rješava u saradnji sa relevantnim partnerima. “Uvjereni smo da ćemo nadoknaditi izgubljeno vrijeme kada počne izgradnja prve faze našeg projekta”, kaže Antolović.
Nakon što se potvrdi da je koncesiono područje očišćeno od istorijskog zagađenja, investitor je u obavezi da u prve tri godine investira oko 20 miliona EUR.
„Prva faza projekta podrazumijeva ispitivanje postojeće infrastrukture, takozvanu analizu integriteta, radove na sidrištima za plutajući dok, izgradnju pristaništa Travel Hoist, sanaciju Južnog pristaništa, sanaciju i rekonstrukciju postojeće nadgradnje. Važno je dodati da će novi pomoćni objekti pružati visok nivo komfora i nezaboravno iskustvo posadi, a to svakako vidimo kao dodatnu vrijednost“, rekao je Antolović, koji ima trodecenijsko iskustvo rada u vodećim svjetskim lukama i pomorskoj industriji.
Cilj je, kako je dodao, da Adriatic 42 postane mjesto koje može da servisira najveće svjetske jahte.
“Uz bogatu ekspertizu svojih akcionara, Adriatic 42 ima veliku snagu da izgradi dobru reputaciju i postane omiljena lokacija, koja će biti prepoznata po najvišim standardima kvaliteta, inovacijama i uslugama“, kaže Antolović.
„Na to nas obavezuje bogata istorija Brodogradilišta Bijela, koje je osnovano 1927. i koje je bilo najveće mjesto za remont brodova na južnom Jadranu. Njegova posebna lokacija, u Boki Kotorskoj, čini ga jednim od najsigurnijih prirodnih luka na svijetu“, naveo je Antolović.
Prema njegovim riječima, zbog toga je u nazivu nove kompanije Adriatic, kako bi se sačuvala bogata istorija ovog mjesta, dok broj 42 predstavlja geografsku širinu na kojoj se nalazi Brodogradilište.
Antolović poručuje i da će posebna pažnja biti posvećena zaštiti životne sredine.
„Kao dio DP World grupe, koja ima za cilj dekarbonizaciju do 2050, posvećeni smo smanjenju štetnih emisija. To ćemo raditi prije svega kroz pametno korišćenje alternativnih izvora energije, dok će nova i modernija oprema omogućiti energetski efikasniji način poslovanja. Takođe, snažno smo opredijeljeni da razvijamo politike za upravljanje zaštitom zdravlja, bezbjednosti, životne sredine i kvaliteta, koje će biti usklađene sa nacionalnim zahtjevima, ali i strogim međunarodnim standardima“, rekao je Antolović.
Nova kompanija za popravku i održavanje superjahti će takođe imati posebnu “zelenu” zonu za stvaranje uređenog tampon prostora između dvorišta i okoline.
Drydocks World, kompanija DP World sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pridružila se prije godinu konzorcijumu u čijem sastavu je Adriatic Marinas-Porto Montenegro, mijenjajući tako prethodnog člana konzorcijuma, holandsku kompaniju Damen.
Skoro četiri decenije, Drydocks World predstavlja vodećeg pružaoca usluga u jahting i pomorskoj industriji, kao i u industriji pomorskih platformi u sektorima prevoza, nafte, gasa i energetike.
U Crnoj Gori je po opštinama najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Tivtu, Andrijevici i na Žabljaku.
U Tivtu su registrovana 2.024 zaražena na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, u Andrijevici 1.745 i na Žabljaku 1.461.
U Nikšiću je u posljednje dvije sedmice registrovan 1.371 oboljeli od kovid-a 19 na 100 hiljada stanovnika, na Cetinju 1.357, u Podgorici 1.284, Plužinama 1.148, Danilovgradu 1.028, Herceg Novom 1.023, Budvi 947, Mojkovcu 900.
U Kotoru je, u posljednjih 14 dana, registrovan 791 zaraženi koronavirusom na 100 hiljada stanovnika, Kolašinu 789, u Beranama 743, Baru 665, Bijelom Polju 61, Pljevljima 567, Ulcinju 530, Šavniku 449.
U Tuzima je, u posljednje dvije sedmice, registrovano 356 oboljelih od kovid-a 19 na 100 hiljada stanovnika, Rožajama 213, Gusinju 200, Plavu 168 i u Petnjici 76.
OO SD Tivat reagovao je na izlaganje potpredsjednika opštine Vladimira Arsića reagovanje prenosimo integralno.
Poštovani gospodine Arsiću,
Koristimo priliku da sa Vama prozborimo riječ dvije nakon vaših izjava u kojima nas optužujete i crtate mete želeći da nam pred javnošću Tivta svalite krivicu za vaše promašaje koje ste napravili u samo godinu dana.
Izvinite sto smo za naslov ove prepiske izabrali stih iz pjesme koja nije bila na repertoaru koncerta na kojem ste ovoga ljeta s ponosom prisustvovali.
Jasno nam je kao i Vama, a i svim građanima da ste izgubivši podršku u septembru mjesecu neraspuštanjem parlamenta i lokalne vlasti, isključivo vi krivi za blokadu već treći mjesec,ali i tome će doći kraj istekom zakonske norme kada nećete više moći ovaj grad držati kao taoca.
Iako ste bivši Demokrata, pozivamo Vas da pokažete odgovornost i raspustite ovu vlast, kako bi neka sposobnija većina mogla rješavati ozbiljne stvari kao što su ove o lokalnim preduzećima. Pa i o tome riječ dvije sa Vama.
U pokušaju izvršne vlasti da prebaci odgovornost na opoziciju za neusvajanje akata privrednih društava, građanima Tivta i zaposlenima u tim privrednim društvima se plasira Vaša istina, izbjegavajući da iole preuzmete odgovornost za ono za šta ste sebe sami doveli u poziciju da preduzećima prijeti opasnost pokretanja postupka sudske likcidacije i brisanja iz centralnog registra, tačnije kako kažete prestaju sa radom.
SD Tivat
Kao osnivač tih privrednih društava,zajedno sa odborom direktora vi, vršite nadzor i kontrolnu ulogu nad njihovim radom. Dakle, da se podsjetimo i ponovimo, Zakon o privrednim društvima je stupio na snagu 11.07.2020. godine, prema kojem ste bili dužni uskladiti akte u roku koji je Zakonom propisan. Ako je taj rok bio 18 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, postavlja se pitanje zašto ste čekali skoro cijelih godinu ipo dana da dostavite Odluku o donošenju statute radi nesmetanog funkcionisanja preduzeća. A čak nije ni trebalo donositi novi Statut, ,jer za to je bilo vremena. Ali o tome u nastavku. Čini se da je opozicija sve do prije par mjeseci unazad pružala punu podršku radu parlamenta, a da Vi niti jednom za vrijeme od kad vršite vlat, tačnije godinu ipo od stupanja na snagu Zakona, nijeste našli za shodno da predložite usaglašavanje akata. Ponavljamo, usaglašavanje, ne donošenja novih. Sada, dajete sebi za pravo da odgovornost prebacujete na opoziciju, umjesto da priznate da je isključivo Vaša greška i greška stručne službe preduzeća koja nije na vrijeme preduzela odgovarajuće korake.
Da Vas podsjetimo, 29.01.2021. godine, ste uz prisustvo opozicije donijeli Odluke o imenovanju članova odbora DOO “Komunalno” Tivat i DOO “Vodovod i kanalizacija” Tivat, koje promjene su u Centralnom registru evidentirane u aprilu, odnosno avgustu 2021. godine. Promjene ste donijeli u nastavku sjednica i za ostala preduzeća, mada se ne možemo sa sigurnošću tvrditi da ste isto to uradili i sa DOO “Brend New Tivat”.
Da ste tada vodili računa o primjeni novog Zakona, dovoljno je bilo na toj istoj sjednici pripremiti Odluku o izmjeni Statuta, u pogledu usaglašavanja sa organima društva koja ste već imali prema važećem Statutu, i tu promjenu evidentirati u Centralnom registru. To je jedini akt koji je bio dovoljan za usaglašavanje, a ne osnivački akti kako Vi kao predstavnik izvršne vlasti u saopštenju navodite, jer se ne radi o osnivanju novih preduzeća. Ostale kozmetičke izmjene i dopune Statuta, a bogami i određene povlastice koje ste servirali kroz predlog novog Statuta, su mogle biti predmet nekih novih izmjena i dopuna. Umjesto toga, Vi sada prebacujete lopticu u dvorište opozicije i pokušavate nas predstaviti kao kočničare usvajanju akata, za čije neusvajanje ste isključivo i samo Vi direktno odgovorni.
Istovremeno, svjesno ili opet zbog neažurnosti, propuštate i zvanično obavještenje na sajtu Centralnog registra kojim se pozivaju privredni subjekti da izvrše usaglašavanje, a koje je objavljeno 23.03.2021. godine. Stiče se utisak da je važno bilo pristupiti gore navedenim promjenama, zanemarajući krucijalni akt za usaglašavanje, te se jasno iz poslatog dopisa od strane DOO “Vodovod I kanalizacija” Tivat, može zaključiti da ste se sa stručnim licima u centralnom registru interesovali samo oko imenovanja izvršnog direktora. Vjerujemo da je i za ostala preduzeća važilo isto takvo interesovanje, jer očigledno je da usaglašavanje akata nije bio predmet tog sastanka. Važno je napomenuti da je izvještaj sa tog sastanka protokolisan 15.06.2021. godine. Dakle, od 11.07.2020. do 15.06.2021. godine, Vi kao vlast i vaši predstavnici vlasti u odborima, nijeste bili u stanju da pristupite primjeni novog Zakona. Pitamo se, da li je opozicija I za to kriva.
Očigledno da je bilo važnije sprovesti izbor direktora preduzeća, te po dubini imenovati predstavnike vladajućih partija u Odbore, nego li donijeti jednu jedinu Odluku da biste ispoštovali rokove za usaglašavanje.
Dakle, da zaključimo nijesu pojedinici opozicije krivi za Vašu nestručnost I zanemarivanje praćenja primjene propisa I poziva nadležnih organa da se obavi usaglašavanje, već odgovornost treba da preuzmu pojedinci koji čine vlast ili su dio vlasti kao članovi odbora koje ste Vi kao osnivači imenovali.
Sukobi su izbili u nedjelju na prosvjedima protiv novih covid-mjera u Briselu, gdje su se po procjeni policije okupili desetci hiljada ljudi.
Prosvjedna povorka je krenula mirno, ali je policija zatim upotrijebila vodene topove i suzavac protiv skupine koja ih je gađala svakojakim predmetima, izvijestio je fotograf AFP-a.
Tokom sukoba neki su prosvjednici bili maskirani i nosili su flamanske zastave.
Izravan sukob s interventnim snagama dogodio se blizu četvrti u kojoj su evropske ustanove i vlada u Bruxellesu.
Oko 35.000 ljudi, po procjeni policije, sudjelovalo je u prosvjednoj povorci protiv novih covid mjera koje je vlada obznanila u srijedu.
ALERTE – Chaos total à #Bruxelles près des Institutions Européennes. La manifestation contre le pass sanitaire qui rassemblent plus de 35 000 personnes dégénère totalement. (@vecumedia) #Brusselpic.twitter.com/BnBZCfA6gp
Sudionici prosvjeda održanog pod geslom “Zajedno za slobodu”, uglavnom su kritizirali odluku vlasti o zabrani ulaska necijepljenih u mjesta kao što su restorani i barovi.
Belgija želi uvesti nove mjere
Belgija, koja je u srijedu uvela opštu obvezu nošenja maske, želi uvesti i obvezan rad od kuće za zanimanja koja to omogućuju kako bi se suzbilo naglo širenje epidemije u zemlji.
Ta zemlja gdje je ovoe sedmice u prosjeku prijavljeno gotovo 10.300 novozaraženih na dan, ima dinamiku širenja virusa kakva nije zabilježena godinu dana.
Zemlja ima stopu hospitalizacije kakva je zadnji puta bila u svibnju, što znači da je u bolnicama više od 2000 pacijenata, među kojima više od 25 posto na intenzivnom liječenju.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić danas je nakon svečane sjednice SO, sa predsjednicima opština gradova pobratima, u parku ispred Kulturnog centra “Nikola Đurković” zasadio stabla prijateljstva.
Sadnice pomorandže sa predsjednikom Jokićem zasadili su predsjednik Opštine Stari grad Beograd Radoslav Marjanović, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, gradonačelnik Splita Ivica Puljak, predstavnik Gaziantepa Sahin Cetin i zamjenik gradonačelnika Prerova, mr Petr Kouba.
Svečana sjednica Skupštine Opštine Kotor povodom Dana opštine 21. novembar održana je danas u sali kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
“Za jedan zajednički uspjeh-oslobođenje grada od okupatora prije 77 godina, označila je nastavak njegovog kulturnog i ekonomskog razvoja. Međutim, ne smijemo zaboraviti da su u temelje naše sadašnjosti ugrađene mnoge žrtve. Smjeli, hrabri i odvažni ljudi, istinske patriote, položili su svoje živote za neka daleka pokoljenja”, kazala je predsjednica gradskog parlamenta Maja Mršulja, poželjevši svima sretan praznik.
Minutom ćutanja odata je pošta svima koji su svoje živote dali za oslobođenje Kotora.
Dan opštine Kotor 21. novembar 2021. foto Boka News
“Svaki grad ima svoje legende, priče, običaje, strmljenja, ciljeve koji se sabiraju u svijesti građana i u skladu sa savremenim trenutkom izlaze na vidjelo, kao jedna jedinstvena cjelina. Ono što povezuje djelove te cjeline jeste težnja svih građana za boljim životom i uspjehom zajednice”, poručil je Mrušlja.
“U svakom danu borimo se sa velikim brojem iskušenja. Naše najmoćnije oružje u toj borbi je međusobno poštovanje i razumijevanje. Kotor je grad u kojem su se susrele različite kulture, običaji i tradicionalne vrijednosti, a upravo te različitosti su bogatstvo našeg grada. Zajedničkim snagama uspjeli smo da danas Kotor bude prepoznatljiv u mnogim međunarodnim i regionalnim projektima”, kazala je Mršulja.
Pojavom ove pošasti, naša bolnica je postala regionalni kovid centar, a naši ljekari i ostalo medicinsko osoblje svojom hrabrošću i požrtvovanjem svakodnevno daju primjer svima kako se cijeni ljudski život i kako je ova nerevanopravna borba sa, do sada nepoznatom bolešću moguća kada je čovjek u pravom smislu svjestan što znači čovječnost. Hvala što se zajednički borimo za našu budućnost prušila je Mršulja.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je u svom obraćanju podsjetio da se svake godine na današnji dan sjećamo boraca Prve bokeljske i Druge dalmatinske brigade koji su, ne štedjeći svoje živote oslobodili grad od nacizma i fašizma.
“Njihova žrtva je zalog naše današnje slobode i naša najsvečanija obaveza da se uvijek i na svakom mjestu odupremo svakom obliku fašizma i nasrtaja na slobodu grada, zemlje i svakog od nas ponaosob. Našu svečanu obavezu možemo poštovati i ispuniti samo zajedno, bez obzira na naše pojedinačne razlike, ma koje vrste. Vjerovatno je dio nekog većeg plana ili naročite pomisli činjenica da se Dan oslobođenja Kotora obilježava danas, kada pored ovog datuma, Kotorani zajednički obilježavaju i dva velika vjerska praznika, Aranđelovdan i Gospu od zdravlja. Slučajnost, sinhronicitet ili pomisao, tek činjenica je da ovim danom Kotor šalje poruku cijelom svijetu o sebi, o jedinstvu i zajedništvu različitosti”, kazao je Jokić.
Kotoru i Boki, ovako prošaranim različitostima, kaže, danas toliko popularna riječ tolerancija danas nije svojstvena. “Ovdje nema tolerancije, jer mi ne tolerišemo različitog od nas. Mi živimo zajedno, kao jedno. Zbog toga šaljemo poruku sa ovog mjesta, da je našoj zemlji, našem regionu, svima nama današnjim, a i svima onima sjutrašnjima, dosta tolerancije. Da smo mi za suživot, za zajednički život svih”, naglasio je Jokić.
Ni naš grad, rekao je, nije zaobišla pandemija i svi njeni uticaji.
Dan opštine Kotor 21. novembar 2021. foto Boka News
“Sa ovog mjesta najprije želim da odam poštu svim napih sugrađanima koji su podlegli posljedicama ove opake bolesti, a njihovim porodicama da još jednom izrazim svoje najdublje saučešće u njihovom bolu. U toku protekle godine uložili smo veliki napor da naše zdravstvene ustanove budu spremne da odgovore svim izazovima. Finansijski i logistički smo zajedno sa rukovodstvom tih ustanova i Vladom Crne Gore stvorili preduslove da možemo uspješno voditi tu bitku. Kompletna bolnica je opremljena novim, kiseoničnim mjestima, napravljena je nova kisikana, zaposleni u Opštini su svakodnevno davali asistenciju Domu zdravlja u Dobroti, a policije, inspekcije i vatrogasci su bili u stalnoj službi u borbi protiv virusa”, podsjetio je Jokić.
Pandemija je u jednom dijelu devastirala kotorsku privredu, turizam i finansije. Upravo je na tom polju, rekao je, bio fokus u proteklih godinu dana.
“Prošlog novembra smo govorili o dugovima, prihodima ispod svih planova i sa zebnjom gledali u sjutrašnjicu. Danas mogu da kažem da smo stabilizovali javne finansije. Dugovi su vraćeni, sve obaveze se redovno servisiraju, a na računu Opštine se nalazi dovoljno sredstava da možemo planirati narednu godinu kao razvojnu”, rekao je Jokić.
Ovo vrijeme iskorišćeno je, napominje, da ponovo promisle o načinu vođenja grada i o našim polugama u tom poslu.
“Uspjeli smo da za kratko vrijeme formiramo dva geografsko-informaciona sistema, jedan sa popisom cjelokupne opštinske imovine, a drugi sa popisom svih nelegalnih objekata u gradu. Na ovaj način smo stvorili preduslove za dva bitna temelja daljeg postupanja. Prvog-da našu imovinu koristimo u svrhu razvoja i oživljavanja grada, drugog da pravila budu jednaka za sve”, naveo je Jokić.
Od ovakvih obraćanja se, kako kaže, očekuje da se sumiraju rezultati iz prethodne godine, da se broje metri asfaltiranih ulica, popravljenih cijevi, zamijenjenih sijalica.
“Ipak, u razgovoru sa mojim dragim prijateljem, gradonačelnikom Splita, čuo sam rečenicu koje ću se držati. Ta rečenica treba biti moto svih nas, a to je da pričamo o budućnosti i da radimo na budućnosti, jer će nam se u suprotnom dogoditi da će nam se ta budućnost desiti mimo nas, a da ćemo mi, nespremni za nju, biti njena kolateralna šteta”, istakao je Jokić.
Dan opštine Kotor 21. novembar 2021.
On je podsjetio da su prije nekoliko dana, nakon gotovo pet godina, vaterpolisti Primorca ušli u svoj bazen. U godini kada slavimo stiotu godinu trajanja, ponosa i slave Primorca i Bokelja, vaterpolo se, naglasio je, vratio kući.
“U toku su i radovi na fudbalskom terenu, postavljeni su reflektori, a već je urađeno i konceptno rješenje budućeg stadiona. Vlada Crne Gore je imala sluha za naše potrebe, pa je ove godine kapitalnim budžetom planirano preko 15 miliona eura investicija u naš grad. Zajednički planiramo da započnemo izgradnju vodovoda prema Donjem Grblju, na potezu Višnjevo-Krimovice-Zagora. U isto vrijeme, planira se i drugi krak vodovoda u saradnji sa Bigova bay prema Bigovi. Na ovaj način, u doglednoj budućnosti ćemo uspjeti da čitav Donji Grbalj, po prvi put u istoriji, pokrijemo vodovodnom mrežom”, ponovio je Jokić.
Značajna sredstva su, kako je obrazložio, planirana i opredijeljena za rekonstrukciju i izgradnju puta kroz Gornji Grbalj.
Dan opštine Kotor 21. novembar 2021. foto Boka News
“Očekujemo da ćemo na sljedećem danu opštine govoriti o tome da su radovi na izgradnji žičare Dub-Kuk uveliko u toku ili pri kraju. Takođe, postoji još projekata koje smo, u saradnji sa Vladom Crne Gore i njenim institucijama pokrenuli. To su: rekonstrukcija tunela Vrmac, izgradnja kompletno novog puta na potezu Krstac-Trojica-Kotor. Lokalna uprava uložila je napore da sagleda stanje sportske hale koja već deceniju nije završena. U tom smislu, pokrenuli smo sve neophodne korake kako bismo u doglednoj budućnosti završili ovaj projekat. U smislu obezbijeđivanja bolje protočnosti saobraćaja, očekujemo da ćemo do kraja ove godine, a najkasnije do početka naredne, početi sa radovima na izgradnji dvosmjerne ulice u Škaljarima, ispod groblja. Očekujemo da u narednoj godini rekonstruišemo i stadion malih sportova na Benovu”, najavio je Jokić.
Prema njegovim riječima, u planu je i da se do kraja ove, a najkasnije početkom naredne godine započne sa radovima na ulici oko školskog centra u Dobroti.
“U saradnji sa JP Morsko Dobro krećemo u realizaciju projekta Lungo mare. Ono što su najveće, kapitalne insvesticije koje su finansirane od strane naših inostranih partnera, to su kanalizacioni sistem na potezu Prčanj-Stoliv i Risan-Perast. Do kraja naredne godine, počećemo sa radovima na ovim lokacijama. Postoji više neuralgičnih tačaka, a jedna o njih je svakako Dom kulture u Risnu. Namjera nam je da u toku naredne godine, u okviru privatno-javnog partnerstva, taj objekat stavimo u funkciju. Jedna od najznačajnijih projekata lokalne samouprave će biti stavljanje u upotrebu prostora nekadašnje Elektroprivrede na Tabačini. Opredijelili smo se da raspišemo međunarodni konkurs, kako bi najbolji svjetski stručnjaci urbanizma sagledali valorizaciju tog prostora”, napominje Jokić.
Kotor – foto Ranko Maraš
Ono što posebno hrabri, kaže, jeste najava da će Kotor u narednim godinama imati mogućnost da svoj turizam diversifikuje.
“Najave o gradnji novog hotela na prostoru nekadašnjeg Urca, sanacija hotela Teuta, proširenje hotelskih kapaciteta na Markovom rtu i najava investitora da želi da započne sa gradnjom hotela na prostoru nekadašnjeg Fjorda, ulivaju nadu da ćemo u budućnosti naš turizam moći da razvijamo kao turizam koji neće biti naslonjen isključivo na kruzere i izlete. Znam da ovi planovi svima nama izgledaju preambiciozno. Ali oni to i jesu. Moramo stremiti visokim ciljevima, jer naš grad i njegova istorija to zaslužuju. Kotor je grad vanserijskog značaja”, istakao je Jokić.
Grad ove površine i ovog broja stanovnika danas, napominje, ima dva upisa na UNESCO listu.
“Očekujemo da ćemo za petnaestak dana imati i treći, pa da će Bokeljska mornarica biti upisana na UNESCO listu. Međutim, od istorije se ne živi. Nasljeđe i istorija su tu da se njeguju i da se njima ponosimo. Moramo zakoračiti u budućnost. Moramo zajedno jednim dahom raditi na tome da Kotoru obezbijedimo budućnost koja će biti dostojna njegove istorije. Snaga pojedinca ili nekolicine, sasvim sigurno nije dovoljna za ovaj poduhvat. Inicijativa može doći od manjeg broja, ali realizacija ne može biti ništa, osim rezultat djelovanja mnogih ili svih. Zato danas, sa ovoga mjesta, pozivam sve društvene faktore u gradu, da zajednički uložimo napor u razvitak Kotora. Hajde da zajednički učinimo napor da naš grad ne bude poput onih aristokratskih porodica koji se i dalje ponose srebrninom koju su im preci ostavili, ne čineći ništa za novo sticanje i za napredak. Neka nam interes grada bude iznad svakog drugog, ličnog, političkog, nacionalnog, vjerskog, ma kog. Samo tako Kotor može biti grad koji će, misleći na svojih dvadeset vjekova trajanja, graditi sebe za vijek ispred sebe”, poručio je Jokić.
Zaposlenima u Opštoj bolnici Kotor i Domu zdravlja Kotor ovom prilikom svečano je uručena ovogodišnja nagrada “21. novembar” za nesebičan trud i požrtvovanje u borbi za zdravlje i živote građana opštine Kotor tokom pandemije virusa Covid-19.
Direktor Opšte bolnice Kotor dr Davor Kumburović je, u svom obraćanju kazao da je ovo priznanje velika čast i zadovoljstvo.
Dan opštine Kotor 21. novembar 2021. foto Boka News
“U svoje lično i u ime svih zaposlenih u našoj zdravstvenoj ustanovi zahvaljujem gradonačelniku Jokiću, jer je imao sluha, jer je uvijek bio uz nas i prepoznao sve što smo uradili, što danas radimo i što ćemo raditi dokle god to bude neophodno. Hvala i onima koji su podržali ovu inicijativu. Ovi ljudi koji stoje iza mene, a ima ih još mnogo, ali nisu mogli danas biti sa nama, jer su na svojim radnim zadacima, su pravi i istinski heroji grada Kotora. Svakodnevno su tokom protekle dvije godine rizikovali svoje živote i danas to čine. I ne samo svoje, već i živote svojih porodica, pružajući maksimum, a veoma često i više od toga u liječenju pacijenata. Ovo priznanje nas obavezuje kao društvo, da nastavimo i dalje uz pun kapacitet, energiju i entuzijazam da unapjeđujemo zdravstveni sistem, u cilju liječenja naših građana, a vas, da pokažete odgovornost prema sebi i drugima ida konačmno ovoj pošasti stanemo na put. Da nastavimo život, onakav kakav Kotor, centar turizma, od vajkada pamt”, rekao je dr Kumburović, apelujući još jednom na sve da se vakcinišu, jer, “jedan spašen život, znači mnogo”.
Dan opštine Kotor 21. novembar 2021. foto Boka News
U ime zaposlenih Doma zdravlja Kotor, prisutnima se obradio i direktor dr Igor Kumburović, rekavši da je nagrada za nesebičan trud i požrtvovanje u borbi za zdravlje i život građana u borbi protiv virusa Covid-19, posebno važna i neprocjenjiva, jer je odraz mišljenja i priznanja naših građana.
“Prepoznali ste da nam je u vrijeme pandemije, ali i svih ovih godina prioritet bio obaveza da obezbijedimo da svaki građanin Kotora, od novorođenog do najstarijeg ima potrebnu, kvalitetnu, efikasnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu. Uložili smo maksimalan trud, rad, znanje, organizacione sposobnosti da zbrinemo sve kovid pacijente, ali da nijednog trenutka ne zanemarimo sve ostale, sa drugim zdravstvenim problemima. Organizovali smo proces vakcinacije, testiranje na Covod-19, zajedno se borili i još uvijek se borimo sa opasnim i nepredvidivim virusom. I pored našeg angažovanja, velika pomoć su nam bili upravo naši sugrađani koji su svojim odgovornim ponašanjem, poštovanjem epidemioloških mjera, vakcinacijom doprinijeli, da smo gotovo sve vrijeme u začelju po broju oboljelih i umrli”, pojasnio je dr Kumburović.
Sve to je postignuto, kaže, jer su proteklih godina unaprijeđivali uslove za rad.
“Tako danas imamo savremeno uređene i opremljene zdravstvene ustanove u Kotoru, koje prate i primjenjuju moderne trendove i novine u medicini. Uradili smo mnogo, ali nas čeka još dosta posla. Spremni smo da unaprijeđujemo zdravstvo u Kotoru, u čemu smo i do sada, a ubijeđen sam i u narednom periodu, imali nedvosmislenu podršku i pomoć lokalne samouprave. Posebno je to značajno u ovim izazovnim vremenima, kada se kao i cijeli svijet borimo sa pandemijom, izazvanom korona virusom. Ova prestižna nagrada, koliko nam imponije, toliko nas i obavezuje da opravdamo povjerenje svih građana Kotora i još predanije radimo na očuvanju zdravlja naše populacije”, zaključio je dr Kumburović.
U muzičkom dijelu programa nastupio je hor i orkestar Srednje muzičke škole “Vida Matjan” Kotor i ženska klapa “Incanto”.
Dan opštine Kotor 21. novembar danas je tradicionalno proslavljen nizom svečanosti, defileom Gradske muzike ulicama Kotora, ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima, svečanim raportom i predajom zastave od strane predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića.
Na današnji dan, prije tačno 77 godina, nakon teških i krvavih borbi, Kotor su oslobodile Prva bokeljska i Druga dalmatinska brigada.
Kotor danas slavi tri fešte, Dan oslobođenja, Aranđelov dan i Gospu od zdravlja.
Tačno u podne na glavnom gradskom trgu Bokeljska mornarica je odigrala kolo u koje su na kraju, po običaju, ušli i čelnici grada.
Na spomenik palim borcima u Parku slobode vijence položili, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja, potpredsjednik Nebojša Ševaljević, te predstavnici SUBNOR-a.
