Počela kampanja “Pođi na kontrolu“

0
Počela kampanja “Pođi na kontrolu“
Pođi na kontrolu / karcinom dojke

NVO Brini o sebi, tokom oktobra mjeseca 2022. godine, organizuje osmu kampanju za prevenciju karcinoma dojke pod nazivom „Pođi na kontrolu“. Karcinom dojke je najčešća maligna bolest kod žena širom svijeta, dok su preventivni pregledi najefikasniji način za smanjenje broja oboljelih, a time i smrtnosti od karcinoma dojke. O značaju redovnih preventivnih pregleda, govori činjenica da je karcinom dojke izlječiv u više od 90% slučajeva ukoliko se otkrije na vrijeme.

Kampanja se održava uz partnerstvo sa Institutom za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore. Podršku realizaciji kampanje pružili su i ove godine agencija Vision Event, kompanija Hoffmann-La Roche, Novartis i Glosarij CD, dok su 32 privatne ordinacije širom Crne Gore obezbijedile preventivne preglede po povlašćenim uslovima.

Aktivnosti oktobarske kampanje usmjerene su na podizanje svijesti kod žena o brizi o sebi, o značaju preventivnih pregleda kroz redovne kontrole, veću informisanost o bolesti kroz edukacije, a sve u cilju smanjenja broja oboljelih žena i otkrivanje potencijalnih promjena u ranoj fazi. S obzirom na činjenicu da je kod žena često oboljenje i karcinom grlića materice, namjera kampanje je motivisati sve žene da obavljaju i redovne ginekološke preglede. Kako smo svjedoci da je ženama, posebno iz socijalno ugroženih porodica, prioritet da prvenstveno zbrinu djecu i porodicu, a sebe i svoje zdravlje stave na posljednje mjesto, NVO „Brini o sebi“ obezbijediće besplatne preglede za žene iz socijalno ugroženih porodica.

Ove godine, namjera nam je da osnažimo žene da preuzmu svoje zdravlje u svoje ruke, da ne čekaju da se desi neko oboljenje, kao preduslov odlaska na pregled, već da o sebi vode računa preventivno i na vrijeme. Kroz ovogodišnju kampanju im poručujemo „Tvoje zdravlje je tvoja snaga“. Da bismo bile jake i uspješno prebrodile sve životne izazove, moramo voditi računa o svom zdravlju, sa posebnim akcentom na prevenciju.

Kako navodi dr Sanja Lekić, direktorka Instituta za onkologiju, karcinom dojke je najučestalija maligna bolest globalno, što nam  nameće moralnu i profesionalnu obavezu da svoje znanje i vještine iz ove oblasti usmjerimo ka podizanju svijesti o značaju preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti. Upravo poznata činjenica da se bolest otkrivena u ranom  stadijumu, kada je tumor manji od 1 cm i nijesu zahvaćene žlijezde u pazušnoj jami može izliječiti minimalnim terpijskim procedurama, pacijentkinje izlaže manjem distresu, omogućavajući kvalitetan zivot i održavanje društvene aktivnosti i radne sposobnosti.

Karcinom grlića materice spada u najčešce malignitete. Na našim prostorima, nalazi se na četvrtom mjestu po učestalosti.  Svjestni činjenice da se ova bolest  može spriječiti, te da je rak grlica materice izliječiva bolest ukoliko se otkrije u ranom stadijumu, želimo skrenuti pažnju da nema opravdanja za visoku incidencu i stopu mortaliteta od ove bolesti, koja je posebno izražena u manje razvijenim regionima svijeta, kojima i mi pripadamo. Stoga apelujemo na sve žene da obavljaju redovne ginekološke preglede i odazivaju se pozivu za skrinin pregled.  Pozdravljamo početak vakcinacija djevojčica  protiv HPV virusa i zelimo da ukažemo na značaj vakcinacije koja uz, kasnije redovne ginekološke preglede, može značajno smanjiti incidencu ove bolesti i dovesti nas u rang sa dobro razvijenim zemljama Evrope koje decenijama unazad uspiješno sprovode proces vakcinacije protiv HPV-a i skrining program na karcinom grlića matrice.

Preporuka je da redovne ginekološke preglede treba započeti u prve tri godine poslije početka seksualne aktivnosti, a najkasnije u starosti od 21 godine, a najbolja strategija za sprečavanje raka grlića materice je vakcinacija protiv HPV – a u kombinaciji sa redovnim ginekološkim pregledima.

Iz Instituta za onkologiju saopštavaju da se drugi aspekat njihovih aktvinosti odnosi na pružanje podrške pacijentkinjama koje su u procesu liječenja, kroz psihološko savjetovanje dostupno na Institutu za onkologiju i rad sa psihologom  oboljelih ali i članova njihovih porodica. „Zalaganje da pacijenti imaju dostupne savremene, takozvane inovativne terpije, koje su pomjerile granice u liječenju karcinoma, je naš prioritetan zadatak za koji moramo imati podršku svih donosioca odluka na nivou države ali i samih pacijenta kroz njihova udruženja.“, navodi doktorka Sanja Lekić.

Sa ciljem  da se preduprijedi razvoj bolesti i potencijalna bolest otkrije u ranoj fazi, kroz obavljanje  prevetivnih pregleda, 32 ordinacije širom Crne Gore obezbijedile su do 50% niže cijene ultrazvučnih ili mamografskih pregleda, pregleda magnetnom rezonancom, kao i ginekoloških pregleda, a to su: Codra hospital, Mićunivić Medical, Cenex Medical, Ordinacija Natal, PZU Diagnostica, Gea Medical Bar, Poliklinika Medicus Plus, Mansa Medica Tivat, Ordinacija Medan, Ginekološka ordinacija Šoć, Poliklinika Hipokrat, Ars Medica, PZU Life, Poliklinika Filipović, Ordinacija Dr Rahović, Bijelo Polje, Ginekološka ordinacija Vita Feminae, Kotor, Consilium, Budva, Ordinacija Bralić, Rožaje, Dr Masoničić Bar, Catharum, Kotor, Specijalistička ginekološko – akušerska ambulanta „Dr Jadranka Mladenović“, Budva, A Medical, Bar, Ordinacija Hera, Rezidencija zdravlja Kerber, Internos Medical Centar, PZU Stojovic Herceg Novi, PZU Specijalna bolnica Dr Medtim, Fertilis Tivat, Eskulap Bar, Tesla Medical Berane, Poliklinika Stojanović Berane i Ordinacija Dr Marić, Herceg Novi.  Detalji o popustima nalaze se na sajtu www.briniosebi.me i na facebook stranici NVO Brini o sebi.

U cilju edukacije o načinima prevencije karcinoma dojke sa akcentom na brigu o sebi, kao i prethodnih godina, biće organizovana edukativna predavanja sa stručnim licima. Navedeno će se organizovati u saradnji sa doktorom radiologom, nutricionistom i psihologom, za sve zainteresovane društveno odgovorne kompanije i firme, koje za cilj imaju da svoje zaposlene informišu o samoj bolesti, čime bi se razbile predrasude i dobile relevantne informacije.

Nadamo se da ćemo zajedničkim aktivnostima NVO Brini o sebi, partnera kampanje i brojnih medija, koji iz godine u godinu daju značajnu podršku podizanju svijesti kod žena kada je u pitanju karcinom dojke, podstaknuti žene da osim ovog oktobra, bar jednom godišnje rade preventivne preglede i da na taj način brinu o sebi i svom zdravlju na vrijeme.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara SO – Herceg Novi

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, poezije, istorije, gastronomije i knjiga za djecu.

Evropsko proleće Kaspara Kolinga Nilsena provokativna je i uzbudljiva distopijska vizija bliske budućnosti. Autor otvara pitanje da li se krećemo ka društvu segregacije, otupjelom na nasilje u kome je korist od tehnološkog napretka rezervisana samo za privilegovane. Kulminacija je migrantske krize u Danskoj. Muslimani žive u imigrantskim zonama pod strogim nadzorom, a danska vlada deportuje stotine hiljada nepoželjnih u izbjeglički grad izgrađen u Mozambiku. S druge strane ostrvo Loland pretvoreno je u idilično i strogo čuvano utočište gdje pripadnici elite uživaju u vještački poboljšanoj prirodi. Izdvač je Booka.

Apropo ničega iskrena je, duhovita i na momente komična autobiografija slavnog režisera, pisca i glumca Vudija Alena. Priču započinje od djetinjstva u Bruklinu i pisanja za različite šou-programe u prvim danima televizije kada je radio sa velikanima komedije,  Alen takođe opisuje teške trenutke dok je nastupao kao stand-up komičar prije nego što je stekao slavu i uspjeh jedinstvenim i dinamičnm stilom. Približava nam, naravno, i kako se otisnuo u svijet filmskog stvaralaštva sa komedijama poput Uzmi novac i bježi i dočarava cijelu svoju bogatu šezdesetogodišnju karijeru scenariste i režisera. Izdavač je Laguna.

Ponavljanje je roman autobiografskog karaktera jednog od najvećih filozofa svih vremena Serena Kjerkegora. Autor pokušava da objasni samom sebi šta je to sablasno što vremenom otkriva u svojoj kompleksnoj ličnosti, te da razjasni šta je to u njemu dobro, a šta loše. Koje su to negativne osobine koje utiču na to da ljudi moraju da ga trpe ako su duže vremena u njegovoj blizini. Izdavač je Lom.

Zidne novine zbirka je pjesama čuvenog kantautora Arsena Dedića. Arsenovo , samo naizgled ležerno pisanje, ima pokriće u dubokim ličnim iskustvima. Pjesme su mu prepoznatljivog  stila, prepune životnih slika i kreativne rimizacije. Kao da je ovom zbrikom predosjetio neprijattna vremena koja dolaze pa je karakteristična po nešto tamnijim i melanholičnijim tonovima. Nostalgično se osvrćući untrag piše „htio sam da me vole“, istovremeno razočarano ustanovivši „sve je ono pravo tako brzo prošlo“. S druge strane, stihom „heroj je umoran“ kao da priznaje da je došlo vrijeme kad se svode račini. Izdavač je Profil.

Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srbije knjiga je Momčila Petrovića koja nam donosi kratke i upečatljiva priče za koje većina čitalaca nikada nije čula niti je o njima išta znala. On nam daje odgovore na više nego zanimljiva pitanja: koje su porodice prije sto godina stekle kapital iskorišćavajući djecu kao robove, koji je svetac prodavao novine u Beogradu, da li je istina da je legendarni pisac bio saradnik okupatora Beograda u Prvom svjetskom ratu i na mnoga druga. Izdavač je Laguna.

Mrsni kuvar bez mesa priredila je monahinja Atanasija Rašić iz manastira Rukumija. Ono što je u kuvaru napisano i ilustorvano bez sumnje će biti od koristi pred nastupajuće praznike. Knjiga počinje receptima za  paštete: od tunjevine, od sardina, oraha i krompira, pašteta od pasulja. Uz to saznaćemo kako da napravimo sos od suncokreta i badema. Zatim dolaze razna jela od jaja; sa pečurkama, sirom, pečenom paprikom, potom pohovane tikvice, šnicle od krompira. Naučićemo spremati majonez od badema, kačamak i poparu na mlijeku. Što se tiče glavnog jela tu su recepti za riblju čorbu, supu od zeleni, musaku od karfiola i još mnogo toga. Izdavač je Kolor Pres.

Urnebesna biologija knjiga je za mlađe čitaoce koju su napisali Andreja Leskovac i Dragana Petrović Kosanović, a  ilustrovao Aleksandar Stošić. Iskustva biologa i drugih naučnika pokazuju da čitanju knjiga prethodi činjenica da čitalac najprije treba da bude živ. A kad smo već kod toga, eto biologije koja proučava svijet živih bića. Dakle, bez biologije nema ni čitanja. Iz ove knjige saznaćemo osnovne stvari o biologiji i biolozima, o ćelijama, klijanju biljaka te o zanimljivostima tipa zašto je ruža crvene boje. Naučićemo ponešto i o fotosintezi, o bojama godišnjih doba, o efektu staklene bašte i još mnogo toga. Izdavač je Laguna.

ANIMA: Konačno je odato javno priznanje patnji žrtava, na mjestu ratnog zločina koji je učinjen u naše ime…

0
Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

Danas je uz dva kordona policije postavljena spomen ploča  u Morinju na mjestu ratnog zločina koji je učinjen u naše ime i konačno je odato javno priznanje patnji žrtava, saopšteno je iz ANIME – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor.

“Godinama održavajući sjećanje na taj zločin tražile smo  od vlasti Opštine Kotor  da uradi taj čin kako bi proces tranzicione pravde za žrtve  bio završen i kako bi građanstvo Kotora moglo da nastavi život u miru i suživotu. Žalimo zbog njihovog izostanka, žalimo što ovo nisu ranije uradili jer njihova inicijativa i prisustvo nije bitno žrtvama nego nama.  Žrtvama je važno da ostane trajno sjećanje, spomen ploča, na njihovu patnju a nama je važno da se skine sramota sa grada Kotora jer je to rađeno u ime njegovih građana”- poručuju iz ANIME.

ANIMA: Konačno je odato javno priznanje patnji žrtava, na mjestu ratnog zločina koji je učinjen u naše ime…
ANIMA – Pamtimo Logor Morinj – foto Boka News

Ovo što se danas u Morinju desilo, da grupa građana ometa stavljanje spomen  ploče je znak da su nacionalističke snage, snage mržnje,  koje rade protiv zajedničkog života i mira u Boki, jake i nažalost bez svijesti o odgovornosti, poručili su iz ove NVO.

Morinj – protest

“Pozivati se na žrtve iz Crne Gore u ratu sa Hrvatskom u ovom trenutku je neprimjereno, jer je to proces koji treba da završi Hrvatska a ne smije da bude otpor sjećanju i iscjeljenju građana Crne Gore. Nisu žrtve kusur za potkusurivanje i nadgornjavanje već ljudi koji su zbog suludih snova  političkih i državnih vođa mučeni i ubijani od poslušnika i podržavatelja tih vođa i politika. Za nas proces će biti završen kada nalogodavci ovog zločina budu proglašeni odgovornima.

Otkrivena spomen-ploča u bivšem logoru Morinj
Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

Danas je dobar dan za Kotor.  Danas je dobar  dan za žrtve Logora Morinj. Građanstvo ne smije dozvoliti da to što se tako dugo čekalo sa ovim činom i što se gajilo neprijateljstvo unutar zajednice bude razlog za nastavak nasilja.

Političari zloupotrebljavaju svoju moć, pa i danas, ali nikada više ih ne smijemo slušati u njihovim suludim zahtjevima kojima nas pozicioniraju protiv sugrađana” – kaže se u saopštenju ANIME.

Otkrivena spomen-ploča u bivšem logoru Morinj

0

Crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević u ponedjeljak su otkrili spomen-ploču u bivšem logoru za hrvatske zarobljenike Morinj, kojom se ističe crnogorsko žaljenje zbog njegova postojanja i patnji zatočenika.

Na ploči piše da je “tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku” na tom mjestu bio logor, takozvani Centar Morinj te da je ona posvećena zatočenim hrvatskim civilima i braniocima.

“Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”, piše na ploči.

Na otkrivanju ploče bili su i potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji su priznavanje zločina nazvali velikim korakom za dobrosusjedske odnose, crnogorsko suočavanje s prošlošću i ulazak u evropsku porodicu.

Crnogorski šef diplomatije Ranko Krivokapić kazao je da je teško naći prave riječi kada se traži oprost od onih koji nisu krivi.

“Nama koji predstavljamo onu Crnu Goru koja je klicala ‘Oprosti nam Dubrovniče” teže je govoriti na ovakvim mjestima. Mi vjerojatno osjećamo više srama od onih koji bi to trebali”, kazao je Krivokapić.

Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

“Ideologije zla, mržnje, takva ideologija je imala za cilj ne samo da uništi Dubrovnik, ne samo da pokori Hrvatsku, njezin cilj je bio i da se uništi Crna Gora”, poručio je Krivokapić.

On je poručio da patnja onih koji su bili u logoru ne smije ostati zaboravljena i zbog Crne Gore, “evropske, građanske, multikulturalne”.

“Nadam se da će Crna Gora i Hrvatska, koje su sada zajedno u NATO savezu, uskoro biti zajedno i pod zastavom EU”, zaključio je.

Potpredsjednik vlade i ministar branitelja Tomo Medved zahvalio je hrvatskim žrtvama i braniteljima i crnogorskim ministrima. Napomenuo je da su mnogi nakon zatočeništva umrli od posljedica, a mnogi ih trpe i danas.

Otkrivena spomen-ploča u bivšem logoru Morinj
Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

“Za nas su to iznimno važna pitanja posljedica velikosrpske agresije, a posebno rješavanje pitanja nestalih osoba. Republika Hrvatska traži njih 1.830 i ovdje iz Crne Gore 12 nestalih osoba”, kazao je Medved.

Kazao je da ova spomen-ploča znači priznanje zločina počinjena nad hrvatskim narodom u ime velikorspske ideologije.

Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

“Koji su, nažalost, prihvatile i prosrpske snage u Crnoj Gori. Iskreno zahvaljujem ministrima Konjeviću i Krivokapiću koji su i 90-ih bili glasno protiv rata”, istaknuo je Medved.

Gordan Grlić Radman kazao je da ploča predstavlja i znak sjećanja i žaljenja, ali i opomenu budućim naraštajima “da se nikada nikome i nigdje ne ponovi”.

Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

„Neka današnji čin bude svjedočanstvo koje se nesmije više dogoditi, kao i zaboraviti kao zalog budućim generacijama koje iz ove ploče trebaju isčitati patnje, bol i žaljenje ali i svijest na pravo na svoje ime, slobodu i život“ – kazao je Radman.

Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

Ministar odbrane Crne Gore, Raško Konjević je zahvalio pristutnima što su došli kako bi iskazali najdublje poštovanje i pijetet žrtvama.

 

“Poštovanje i pijetet spram svakog krika i svake suze, svakog jauka i uzdaha, svake grube riječi i udarca, svake grube riječi i udarca, svake patnje i modrice, svake neprospavane noći i izmučenog jutra. Da nas svaka čaša gorčine koju tih mjeseci popiše ti nedužni ljudi učini čvršćim, velikodušnijim i većim”, kazao je Konjević.

Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

Otkrivanju spomen-ploče u Morinju prisustvovalo je šest bivših logoraša, dubrovački gradonačelnik Mate Franković i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije.

 

Mještani Morinja izrazili nezadovoljstvo

Izaslanstva dviju država dočekalo je pedesetak mještana Morinja koji su negodovali zbog otkrivanja spomen ploče na lokaciji bivšeg logora. Događaj je zbog toga osiguravao velik broj policajaca.

Morinj – protest

Od oktobra 1991. do avgusta 1992. u Morinju je bio logor za zarobljenike iz Hrvatske.

Ondje su u tom razdoblju boravile 292 osobe iz dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima.

Nakon dugog perioda u kojem je ondašnji crnogorski režim upotrijebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno, godine 2013. četiri su osobe pravomoćno optužene i osuđene na ukupno 12 godina zatvora za zlostavljanje zatočenika.

Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru, kršeći njihov tjelesni integritet i osobno dostojanstvo.

Bokeljska mornarica treći put na “Barcolani”

0
Bokeljska mornarica treći put na “Barcolani”
U takmičarskom dijelu Boku Kotorsku je predstavljao MM Sailing Team, čija je jedrilica Maxi Jena osvojila visoko 5. mjesto

Organizatori jedriličarske regate “Barcolana“, koja se u Trstu tradicionalno održava svakog oktobra počev od svog osnivanja 1969. godine, po drugi put su ugostili Bokeljsku mornaricu Kotor.

Prvi put je delegacija Bokeljske mornarice učestvovala u programu inauguracije 50. izdanja „Barcolane“ 2018. godine. Učešće Mornarice na „Barcolani“ plod je uspješne saradnje organizatora „Barcolane“ i Zajednice Italijana Crne Gore, na čijem čelu je predsjednik UO Bokeljske mornarice Kotor Aleksandar Dender. Po njegovim riječima, iako se učešće Mornarice na ovoj manifestaciji ne uklapa u striktne statutarne norme kotorske Bratovštine, ono ima uporište u istorijskim vezama Boke i Trsta, ali i u značaju koji je plovidba na jedra imala za sveukupnu materijalnu i nematerijalnu baštinu Boke Kotorske.

Na ovogodišnjoj, 54. po redu „Barcolani“, koja se održava od 1. do 9. oktobra uz sudjelovanje preko 2.500 brodova sa svih kontinenata, pored delegacije Bokeljske mornarice učestvovao je i orkestar Gradske muzike Kotor, koji redovno prati nastupe Mornarice na svim značajnim manifestacijama.

U takmičarskom dijelu Boku Kotorsku je predstavljao MM Sailing Team, čija je jedrilica Maxi Jena osvojila visoko 5. mjesto

TO Tivat predstavila rezultate ljetnje sezone i ankete turista – gosti traže Boku kao jedinstvenu ponudu

0
TO Tivat predstavila rezultate ljetnje sezone i ankete turista – gosti traže Boku kao jedinstvenu ponudu
Sa pressa TOT

Tokom osam mjeseci ove godine u Tivtu je prema podacima Monstata, zabilježen dolazak ukupno 105.478 turista što je 24% bolje nego u istom periodu lani, ali je još uvijek 12 odsto manje nego što je iznosila posjeta turista za osam mjeseci do sada rekordne 2019. godine. Ipak, broj ostvarenih noćenja kojih je od 1.januara do 1.septembra ove godine u najmanjoj bokeljskoj opštini bilo 891.770, na nivou je broja nočenja ostavrenog u uporednom periodu rekordne 2019., a 18% je veći od broja noćenja reaizovanih za osam mjeseci prošle godine.

Ključni su to podaci koji su saopšteni danas na konferenciji za medije Turističke organizacije Tivat koja je predstavila dosadašnje rezultate turističke 2022. godine, kao i rezultate ankete turista koja je na uzorku od 1.207 ispitanika, obavljena tokom tri ljetnja mjeseca.

„Priča o turističkoj sezoni 2022. u Tivtu i pored svih problema sa kojima smo se suočili – rata u Ukrajini, nategnute geopolitičke situacije u svijetu, zdravenstvenih izazova i ekonomske krize- ipak je bila uspješna. Tivat je ove godine otvorio nova tržišta kojima je nadoknadio veliki udarac jer smo zbog rata ostali bez direktnih avio veza sa vrlo značajnim dosadašnjim tržištima – Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom. Taj su minus u najvećoj mjeriu supstituisali gosti iz zemalja regiona bivše Jugoslavije, Turske ali i sa zapada.“- kazao je gradonačelnik Tivta i predsjednik TO Tivat Željko Komnenović ističući da se ova situacija u istočnoj Evropi loše odrazila na poslovanje tivatskog aerpdroma koji je ove godine imao tek 46% prometa koji je ostvario u rekordnoj 2019., iako je Tivat bio dobro povezan sa regionom sezonskim  linijama za Niš, Kraljevo, Banjaluku i Ljubljanu, kao i Evropom i bliskim Istokom.

On je istakao da se savremeni turista kratko zadržava u jednom gradu i želi da za vrijeme odmora vidi što više toga na destinaciji u koju je došao, kao i da traži animaciju, zabavu i zanimnljive sadržaje, čemu Tivat treba da odgovori. Dodao je da ga raduju podaci iz ankete turista koji smatraju da je Tivat čist i uredan, da je ugostitelsjka ponuda dobra, a domaćini ljubazni, te da komunalne sluđbe dobro rade svoj posao., ali i skrenuo pađnju d ase pokazalo da je lokalna uprava bila u pravu kada je pred sezonu, upozoravala  ugostitelje da ne dižu cijene u nebo jer su se i posjjetioci žalili na (pre)skupe cijene u tivatskim lokalima. Naglasio je u Tivtu posluje 20 hotela, ali da gradu trebaju novi takvi objekti hoteli jer je u posjednje tri godine otvoren samo jedan manji novi hotel sa 30 ležaja, dok su kapaciteti u privatnom smještaju istovremeno porasli za čak 1.414 novih ležaja u apartmanima.

„Najveći izazov nam je saobraćajna infrastruktura i država tu zaista mora pod hitno nešto ozbiljno da radi jer se konačno mora graditi bulevar Tivat-Budva i krenuti sa ozbiljnim ulaganjima na aerodromu. Neprihvatljivo je da se Terminal 2 u koji je prije nekoliko godina uloženo preko 3 miliona eura ne koristi zbog niza nedostataka koje taj objekat ima, već da služi u najvećoj mjeri kao magacin.“- naglasio je Komnenović.

Istakao jejedna od karakteristika ove sezone i primjetan pad broja dolazaka velikih superjahti u Porto Montenegro i privatnih aviona na aerodrom Tivat zbog rata u Ukrajini i sa njim povezanim sankcijama međunarodne zajednice Rusiji i velikom broju ruskih oligarha.

Direktorica TOT-a Danica Banjevoč kazala je da su po broju ostvarenih noćenja, u Tivtu ove godine prednjačili turisti iz Srbije, potom Rusije, Ukrajine, a da su na četvrtom mjestu gosti iz Velike Britanije. Značajniji broj noćenja ostvarili su i gosti iz Turske, Njemačke i SAD.

„Što se ruskog tržišta tiče, ove smo godine zbog rata i sankcija imali oko 107.000 manje noćenja ruskih turista, ali  je to u najvećoj mjeri „ispeglao“ veći broj noćenja koje su ostvarili turisti iz zemalja regiona, Ukrajine, Velike Britzanije, Njemačke, Turske, Izraela i Italije.-.navela je Banjević koja je redstavila i brojne promotivne aktivnosti koje je sprovela TOT, razvoj novihj turističkih proizvoda akoji treba da poboljšaju posjetu i van glavne ljetnje sezone poput veslanja, posmatranja ptica i posjeta lokalnim prirodnim atrakcijama, kao i uspjehe koje je TO Tivat postigla sprovideći program ulaska tog grada u međunariodnu mrežu Green Destinations (Zelene destinacije) za koju je ove godine TOT dobila bronzanu medalju.

Tokom devet mjeseci 2022. TO Tivat je ostvarila ukupno 541.933 eura namjenskih prihoda (boravišna i turistička taksa, članski doprinos) što je 1% više nego 2021.g, a 10% manje u odnosu na isti period 2019. Iako je broj velikih jahti u Pporto Montenegru bio manji nmego ranijih godina, prihod od nautičke boravišne takse iznosio je 38.824 eura i na nivou je onog iz prošle godine.

sa pressa

Za razliku od ranijih turističkih anketa koje  je sprovodila sama, TO Tivat ove je godine mnogo ozbiljnije pristupila tom projektu koji je sprovela agenccija Mina Media Clipping koja je izabrana na tenderu, pa su sveobuhvatnija istraživanja dala i obilje novih podstaka u kom pravcu treba dalje razvijati tivatsku turističku ponudu. Anketa je pokazala da je 63% ispitanika zadovoljno onim što su iskusilio i doživjeli u Tivtu, a da se čak 77% njih izjasnilo da bi se ponovno ovdje vratilo za odmor. Gisti su visoko ocijenili ljepotu prirode, gostoljubivost lokalnog stanovništva, skladnost i uređenost ambijenta i osjećaj lične bezbjednosti koji imaju u Tivtu, kao i kvalitet smješta, ugostiteljskih usluga i ljubaznost osoblja, te čistoću, uređenost i opremjenost plaža. Manje su zadovoljni  kvalietom hrane u smještajnim objektima, kao i nedevirzifikovanom gastronosmkom ponudom, a primjedbi je bilo i na organizaciju saobraćaja i nedovoljnu opremljenost puteva, te nedovoljnu ponudu u oblasti  šopinga i sadržaja za djecu.

“Analizom odgiovora anketiranih dolazi se do zaključka da turisti koji posjećuju Tivatž ele da istovremeno iskuse čitavu Boku i dobar dio primorja Crne Gore i da ono Boku praktično došžvljavaju kao jedna veliki grad. To nameće potrebu razmišljanja o efikasnijem povezivanju turističke ponude cijele Boke kao regiona i možda osnivanju regionalne Turističke organizacije kako bi se na pravi način pratile i iskoristile ovakve želje i potrebe savreemnih turista.”- istakao je metodolog dr Miloš Bešić, posebno naglašavajući činjenicu da je pola ispitanika istaklo da tokom boravkja u Tivtu i Boki, namjerava da obiđe i Dubrovnik.

Zadar će sa Splitom dijeliti brod Marko Polo za Anconu dok Jadrolinija ne kupi brod

0
Zadar će sa Splitom dijeliti brod Marko Polo za Anconu dok Jadrolinija ne kupi brod
Zadar – Luka Gaženica – foto EPA

Nakon što je lani trajekt Zadar iz matične luke vraćen na Hvar te je ukinuta jedina međunarodna linija Zadar – Ancona, koju je Jadrolinija ove godine izostavila iz reda plovidbe, nastala je politička borba za tu liniju.

Brod Zadar, koji je kupljen ciljano za mandata ministra Božidara Kalmete, zauvijek je izgubljen za Zadar jer je od većeg interesa i koristi nakon što su to lani postigli na sastanku s direktorom Jadrolinije i šeficom agencije koje su doveli na Hvar. Zadar je postigao to da dijeli liniju s brodom Marko Polo ove sezone. Međunarodna linija Zadar – Ancona pokazala se opravdanim onoliko koliko je trajala, piše 057info.

Ali, zadarski političari koji su pustili da se njezino cjelogodišnje održavanje preseli u Split, za što je po njima zaslužna SDP-ova vlast, žele to vratiti. Tko će im u tome pomoći nego HDZ-ov predsjednik Vlade i naravno potpredsjednik, a uz to resorni ministar. Oleg Butković i Andrej Plenković obećali su na sastanku u Zadarskoj županiji kako bi Marko Polo opet jednom tjedno trebao ploviti iz Ancone za Zadar, a ostalo za Split. U kojoj točno kombinaciji, vidjet će se iz plovidbenog reda Jadrolinije za 2023.

U svakom slučaju, tako će biti dok Jadrolinija, koja ove godine reklamira svojih 70, ne kupi novi brod uz pomoć Države koja je osigurala 300 milijuna kuna iz nacionalnog programa oporavka. A on se financira iz EU programa.

Na Jadroliniji je samo da raspišu natječaj kako je to najavio u ožujku ove godine ministra Oleg Butković, obećavajući dubrovačkim otočanima da će im zamijeniti stari brod Postiru nakon 30 godina održavanja linije.

Do kraja ljeta u Hrvatsku uplovio 71 strani kruzer

0
Do kraja ljeta u Hrvatsku uplovio 71 strani kruzer
Dubrovnik – foto Boka News

U hrvatske morske luke od početka godine do kraja kolovoza uplovio je 71 kruzer s ostvarena 442 putovanja, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U prvih osam mjeseci ove godine broj kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu veći je za 357 u odnosu na lani, a na njima je bilo gotovo 424 hiljada putnika, izvještava DSZ.

Kružna putovanja u prvih osam mjeseci obavio je 71 strani kruzer iz 13 zemalja. Najviše od ukupnog broja putovanja ili 119, ostvarili su brodovi pod zastavom Bahama, koje slijede oni sa zastavom Malte koji su ostvarili 97 kružnih putovanja.

Pod zastavom Italije kruzeri su ostvarili 52 kružna putovanja, Paname 44, a Norveške 31. Pod zastavom Maršalovih Otoka bila su 22 kruzera, a Francuske 21.

Broj putnika na stranim brodovima za kružna putovanja u prvih osam mjeseci ove, u odnosu na isto lanjsko razdoblje veći je za 338 tisuća. Lani su zbog covida bile na snazi epidemiološke mjere koje su ograničavale kružna putovanja.

Od 442 kružna putovanja najviše ih je ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj – 45 posto i Splitsko-dalmatinskoj županiji – 31,2 posto.

Preostalih 23,8 posto ostvareno je u Zadarskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Najviše posjeta stranih brodova za kružna putovanja bilo je u luci Dubrovnik, a slijede Split, Zadar i Hvar.

Eksplozije u Kijevu, ima mrtvih i ranjenih

0
Eksplozije u Kijevu, ima mrtvih i ranjenih
Kijev – foto Reuters

U Kijevu su se jutros čule četiri eksplozije. Potvrdio je to i gradonačelnik Vitalij Kličko. Ruski predsjednik Vladimir Putinoptužio je ukrajinsku tajnu službu da je odgovorna za snažnu eksploziju u kojoj je oštećen Kerčki most koji Krim povezuje s Rusijom.

Ruska sigurnosna služba FSB pohvalila se da zna imena organizatora napada i njihovih pomagača. Kremlj javlja da je predsjednik Putin za danas sazvao sastanak svojeg Vijeća sigurnosti na kojem će se okupiti ključni ministri, politički dužnosnici i predstavnici sigurnosnih službi i vojske.

Eksplozije jutros u Kijevu, Lavovu, Ternopilu i Žitomiru

08:47

Eksplozije su danas potresle glavni grad Ukrajine te još nekoliko ukrajinskih gradova nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin optužio Ukrajinu za teroristički napad na most koji povezuje Rusiju i Krim, što je izazvalo pozive na odmazdu najviših dužnosnika u Moskvi. Prema informacijama hitnih službi, u Kijevu ima mrtvih i ozlijeđenih.

Eksplozije su zabilježene i u Lavovu, Ternopilu i Žitomiru na zapadu Ukrajine te u Dnjipru u središnjoj Ukrajini.

Gusti dim dizao se iz središta Kijeva nakon što je odjeknulo nekoliko jakih eksplozija, rekli su svjedoci. Za sada nije jasno što je uzrokovalo eksplozije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da u napadima na ukrajinske gradove ima ubijenih i ranjenih.

U eksplozijama u Kijevu ima mrtvih i ranjenih

08:28

Nekoliko eksplozija potreslo je ukrajinsku prijestolnicu Kijev u ponedjeljak, uzrokujući smrt i ozljede, rekao je glasnogovornik državne hitne službe za javnu radioteleviziju Suspilne.

Još se utvrđuju detalji, kazao je glasnogovornik.

Medvedev: Rusija mora odgovoriti na napad na Krimski most

08:20

Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, kazao je da “na ukrajinski teroristički napad na Krimski most Rusija mora odgovoriti samo izravnim uništenjem terorista”. Medvedev je to izjavio u intervjuu s novinarkom Nadanom Friedrichson, objavljenom na njezinu Telegram kanalu, a prenosi TASS.

Konjević i Krivokapić sa hrvatskim zvaničnicima otkrivaju spomen ploču u Morinju, mještani se protive…

0
Konjević i Krivokapić sa hrvatskim zvaničnicima otkrivaju spomen ploču u Morinju, mještani se protive…
Logor Mrinj

Ministri odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić, danas će, sa hrvatskim zvaničnicima, otkriti spomen ploču na lokaciji nekadašnjeg logora Morinj.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), spomen ploču će sa Konjevićem i Krivokapićem otkriti ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, u 11:30 sati.

Iz MVP-a su kazali da će se, nakon otkrivanja spomen ploče, crnogorski i hrvatski zvaničnici obratiti javnosti.

Mještani Morinja protiv postavljanjy spomen obilježja

Mještani Morinja se najoštrije suprotstavljaju postavljanju bilo kakvih obilježja na objektima bivših kasarni u Morinju, a koje su u vrijeme ratnih dešavanja ’90-tih služile kao sabirni centri za isleđivanje a nikako kao konc logori kakvima se danas žele predstaviti. Politikantske odluke i činjenja ostavljamo onima koji su za to plaćeni a jedino što mi mještani želimo je to da se skine ljaga sa našega mjesta, i to je jedini razlog zašto ne dozvoljavamo da se nikakve table sa gnusno lažnim kvalifikacijama postavljaju niđe na teritoriji naše mjesne zajednice.

Mještani Mjesne Zajednice Morinj

Saopštenje mještana dostavljeno medijima