Tokom Novembarskih dana mališani i zaposleni u JPU Bambi realizovace niz aktivnosti u kojima će tokom mjeseca objeležavati ovaj za sve građane Tivta poseban mjesec.
“Novembarski dani u Tivtu su tradicija koju smo ove godine koncipirali da budu kvalitetniji i sadržajniji. Djeca, roditelji i zaposleni u vrtiću ce biti angažovani kako bi zajedničkim snagama ovaj mjesec učinili ljepšim i humanijim. Pored redovnih aktivnosti planiran je Jesenji defile djece kroz grad, pozorište sjenki koje pripremaju i realizuju zaposleni iz vrtića za djecu vrtića i djecu koja su korisnici usluga Dnevnog centra, druženje sa dječijim piscima i pjesnicima a planirana i izložba dječijih likovnih radova “Djeca, djecu” koja ce biti prodajnog- humanitarnog karaktera.
Prikupljena novčana sredstva biće uplaćena za liječenje dječaka Maksima Đukića iz Berana kojem je potrebna hitna operacija na institutu za neurologiju u Italiji”- istice v.d direktorica dr Jelena Perunović-Samardžić.
U Matici hrvatske u Zagrebu (Dvorana Jure Petričevića) u ponedjeljak, 8. novembra biće predstavljena knjiga „Priče sa Prčanja“, autora Željka Brguljana. Izdavač Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj je dobitnik srebrne povelje MH iz Zagreba, za 2020. za knjigu Priče sa Prčanja, u konkurenciji 150 naslova koliko je publicirano u prošloj godini.
U predstavljanju knjige sudjeluju: prof. dr. sc. Ljiljana Marks (Institut za etnologiju i folkloristiku), Vera Vujović, komparatistica i klasična filologinja, kao i Marija Mihaliček, predsjednica Ogranka MH u Boki kotorskoj.
„Priče sa Prčanja je naslov knjige sjećanja na Prčanj iz vremena autorovog djetinjstva i u posljednjem trenutku uhvaćena i zabilježena nestajuća autentičnost duha i atmosfere ovog bokeljskog mjesta, sa nekada većinskim stanovnicima hrvatske nacionalnosti. Taj niz autentičnih priča gdje su akteri ličnosti iz starosjedilačkih porodica, obojena specifičnim mentalitetskim osobinama i sa dobronamjernim humorom je dato kao istinito preživljeno iskustvo njenog autora koji najbolje poznaje i oslikava sredinu iz koje je ponikao i kojoj se stalno vraća u svojim knjigama, slikama, pjesmama… Knjiga odiše patinom odlazećeg vremena, sa prigodnim porodičnim fotografijama i vizurama Prčanja iz druge polovine XX vijeka. Nadahnuti tekst predgovora je je iz pera pok. Tonka Maroevića. Izdavač je Ogranak Matice Hrvatske u Boki kotorskoj, a suizdavač autor. Predgovor je iz pera akademika Tonka Maroevića . Knjiga je džepnog formata, na 200 strana, bogato ilustrirana starim fotografijama Prčanja i njegovih stanovnika. Izgled je osmislio grafički dizajner iz Zagreba Mario Aničić, a tiskao Gud-co Perast“.
Željko Brguljan (Kotor, 1962.), istraživač, publicist i slikar, diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje živi i radi kao srednjoškolski profesor. Autor je i sljedećih zdanja: Potreti bokeljskih jedrenjaka, Zagreb, 2006.; Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju , Prčanj – Zagreb, 2008.; Melita Bošnjak (u suautorstvu s T. Maroevićem), Zagreb, 2010.; Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, Kotor – Zagreb, 2011.; Na granici mora i neba – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, Prčanj, Perast – Zagreb, 2015.; Bokeljske teme, Zagreb, 2018. Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe d Škrpjela na otoku pred Perastom,Biblioteka Gospa d Škrpjela 2019.;Stručni je suradnik na izdanjima: Vjekoslav Parać (likovna monografija, autor I. Zidić), Zagreb, 2011.; Boka kotorska – od kampanela do kampanela (autor S. Prosperov Novak), Zagreb, 2011., Viktor Vida, sabrana djela I.-II. (priređivač B. Donat), Zagreb, 2012. i drugim.Doprinos prezentaciji bogate kulturno-povijesne baštine Boke kotorske dao je i kao koautor brojnih izložbi: Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu 1998.;Bokeljska mornarica i njeni kapetani 2006.;Slikarsko djelo B. Ivankovića , 2007.;Iz povijesti Boke kotorske – Kravata u Bokelja 2009.; 2010 Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca, 2014.
Najvrijedniji sponzorski ugovor u istoriji tivatskog sporta potpisan je danas između rukovodstva Fudbalkog kluba Arsenal iz Tivta i kompanije Adriatic Marinas- Porto Montenegro.
Potpise na ugovor o desetogodišnoij saradnji, u prisustvu gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića, na ceremoniji u zgradi Opštine, stavili su izvršni direktor Adriatic Marinasa Dejvid Margason i predsjednik FK Arsenal Dejan Kandić. Ugovor podrazumijeva brojne aspekte saradnje najstarijeg tivatskog sportskog kluba koji nosi ime vojnog brodogradilišta na čijem se prostoru danas razvija Porto Montenegro i kompanije koja stoji iza tog nautičko-turističkog rizorta, a njegov najbitniji aspekt je to da će Potrto Montenegro tivatski spotski klub podržavati sa iznosom od 150.000 eura godišnje.
Ovaj najveći sponzorski ugovor u istoriji tivatskog sporta koji je postignut uz angažovanje Optine Tivat kao vlansika FK Arsenal, jedan je od prvih dokaza novih, redefinisanih odnosa lokalne uprave i strateškog stranog investitora koji razvija Porto Monmtenegro, a koji su građanima obećali čelnici Opštine, najavljujući intenzivniju i za interese opšte zajednice mnogo bolju saradnju grada i Porto Montenegra.
„Današnji čin je postavljanje kamena temeljca za FK Arsenal novog vremena, da se zadovolje neke od strateškjih potreba Arsenala i on sigurno pozicionira kao budući standardni prvoligaš u Crnoj Gori. Najvrijedniji i nastariji sportski brend u Tivtu- FK Arsenal, dobija strateškog partnera u Porto Montenegru na period od čak 10 godina, a takvo nešto nema niti jedan drugi fudbalkski klub u Crnoij Gori. Na ovaj način i mi kao lokalna uprava i Porto Montenegro kao strateški strani investitor dokazujemo da ostajemo na fonu onoga što smo nedavno obećali tivatskoj javnosti – da predano i zajednički radimo na unapređenju kvaliteta svih aspekata života u Tivtu. Ovdje se ta obostrana namjera vrlo efikanso dokazuje jer je FK Arsenal nešto što okuplja oko sebe cijeli grad i sve Tivćane, bez obzira na sve njihove druge razlike“- kazao je gradonačelnik Komnenović.
Istiočuči da lično nije ekspert u fundalu jer je on mornar koji je više posvećen nautičkim i sportovima na vodi, izvršni direktor Adriatic Marinasa Dejvid Margason je kazao da je „prezadovoljan što možemo biti partneri fudbaslkog kluba koji je naš komšija i koji je ujedno, jedna od institucija istorije sporta u Boki“.
Uprava Arsenala sa Margasonom i gradonačelnikom nakon potpisivanja ugovora
„Budući da je gradski stadion odmah uz Potrto Montenegro, svakodnevno iz prve ruke svjedočimo sve većim sportskim uspjesima FK Arsenal i oduševljenju sa kojim Tivćani bodre ovaj klub. Sa naše strane, pored namjere da podržimo uspjehe Arsenala, mi želimo da na ovaj način doprinesemo i razvoju sportskog turizma u Tivtu i da napravimo kopču između naših klijenata od kojih su mnogi i poznati po svojim dostignućima u svjetskim sportskim okvirima i ovdašnjih sportsih klubova.“- kazao je Margason dodajući da Porto Montenegro već sponzoriše tivatski košarkaški klub „Teodo“, ali i da će sardnjom sa FK Arsena, proširiti aspekte svoje podrške lokalnom sportu što je od posebnog značaja za mlade ljude u Tivtu.
„Važno je da djeca i mladi ljudi učestvuju u programima koje smo predvidjeli ovim sponzorskim ugovorom i da osjete benefite od njih, jer ćemo pored ostaloga, mi nastojati da u Tivat dovedeno slavna trenerska i igračka imena iz svjetskog fudbala kako bi oni svoja iskustva prenosili na dalji razvoj i uspjehe Arsenala.“- kazao je Margason dodajući da očekuje da će on lično sada imati stalno mjesto na tribinama tokom utakmoca Arsenala i „očekujem da mi date najvijački šal“, na što je od predsjednika tivatskog fudbalskog kluba Dejana Kandića, dobio dres Arsenala sa svojim imenom i brojem 10, kao i fudbalsku loptu.
Kandić je istakao da je ovaj ugovor velika podrška Arsenalu jer je riječ o jednom od najboljih sponzorskih ugovora u crnogorskom fudbalu, te da će doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva ove uprave kluba: dugoročnoj finansijskoj stabilnosti Arsenala, vraćanju dugova iz ranijeg perioda i plasiranju Arsenala koju je sada drugoligaš, u Prvu crnogorskju fudbalsku ligu.
„Ne zaustavljamo se samo na tome da budemo prvoligaši već od naredne sezone, nego želimo i skori izlazak Arsenala na evrospku scenu. Ako su to mogli neki manji i mnogo mlađi klubovi od nas u Crnoj Gori, zašto ne bi i mi. Igraće sigurno Arsenal Evropu“ – obećao je Kandić.
JZU Specijalnu bolnicu za psihijatriju “Dobrota” Kotor posjetili su predstavnici hotela “Avala” i “Bjanka” koji posluju u okviru kompanije «Beppler&Jacobson Montenegro», i tom prilikom uručili donaciju za štićenike ove kotorske ustanove.
Zahjev bolnice je bio za donacijom u vidu robe, pa je ona i stigla u brzom roku i to su prije svega posteljine, čaršafi, šliferi, navlake, jastuci i bademantili itd.
Ispred Bolnice donaciju je primila glavna medicinska sestra Žana Kuč i mr Filip Mihailović, službenik za upravljanje ljudskim resursima i administrativnim poslovima.
“Naša bolnica je prepoznata od strane društveno odgovorne hotelske grupacije, gdje su nam namijenili značajnu robu koja je prijeko potrebna našim štićenicima. Ova saradnja kroz donaciju je jako bitna, gdje se javnosti ukazuje na bitnost i značaj društvene odgovornosti pravnih lica ali i pojedinaca. Mišljenja smo da se sva pravna lica, pored svojih redovnih aktivnosti, trebaju da usmjeravaju donacije posebno na ranjive društvene kategorije. Drago nam je da još uvijek postoji društvena odgovornost i empatija i hvala našim donatorima na divnoj donaciji”, kazao je prilikom prijema donacije Mihailović.
Ovim povodom je izvršni direktor kompanije «Beppler&Jacobson Montenegro», Nikola Kasalo izjavio da je prevashodni cilj bio što prije odgovoriti na potrebu kotorske bolnice a ali da se uputi i neka vrsta apela na solidarnost drugim privrednim društvima da, iako u vremenu otežanog poslovanja, ne zaborave na one kojima je baš sad ta pomoć i najpotrebnija.
Vlada Crne Gore planira da zaustavi prodaju udjela državnih fondova u Institutu „Dr Simo Milošević“ najdalje do kraja 2022, navodi se u akcionom planu usvojenog Programa razvoja zdravstvenog turizma (PRZT).
– Proizvodi zdravstvenog turizma u Crnoj Gori u najvećoj mjeri se oslanjaju na Institut, brojne stomatološke ordinacije, hotele sa wellness i spa sadržajima, te na nacionalne parkove i zaštićena područja. Uz to, zdravstveni turizam predstavlja dodatnu vrijednost ukupnoj turističkoj ponudi, s naglaskom na pozicioniranje Crne Gore kao cjelogodišnje turističke destinacije – precizira se u dokumentu Ministarstva ekonomskog razvoja.
Prihodi Instituta
Prema pokazateljima iz PRZT, Institut je u 2019. godini prihodovao 11,812 miliona eura. Od tog iznosa, 6,039 miliona je priliv od stranih gostiju – čak 2,88 miliona za norveške pacijente, što čini 47,71 odsto prihoda sa ino-tržišta ili 24,15 odsto ukupno ostvarenog prihoda u rekordnoj turističkoj godini.
Korisnici usluga iz Crne Gore donijeli su prihode od 5,773 miliona eura, uz dominantnih 3,327 miliona eura od Fonda za zdravstveno osiguranje – 57,63 odsto prihoda sa domaćeg tržišta ili 27,89 odsto ukupnog prihoda u 2019.
U Strategiji pametne specijalizacije (S3) od 2019. do 2024. godine, posebno poglavlje odnosi se upravo na zdravstveni turizam zasnovan na održivim principima.
U njemu je istaknuta neophodnost modernizacije i unapređenja Instituta kako bi postao vodeći centar za medicinsku rehabilitaciju i fizikalnu terapiju oboljenja koštano-mišićnog sistema ne samo u regionu, već i u Evropi.
– Institut, sa 70 godina tradicije, bio je prepoznat kao vodeća institucija za ‘izvozno orijentisan’ cjelogodišnji zdravstveni turizam prema visokoplatežnim emitivnim tržištima, čiju poziciju je neophodno vratiti i osnažiti – zaključak je dokumenta S3.
Kako bi se u tome uspjelo, preporuka je da se, između ostalog, unapređuju medicinski i rehabilitacioni tretmani za oboljenja koštano-mišićnog sistema, uz uvođenje biomehanike i nanotehnologije. Za takvu transformaciju Instituta planirano je 60 miliona eura ulaganja, koji bi rezultirali barem dvostruko većim prihodima.
No, na takve investicije vjerovatno će se sačekati još koju godinu. Naime, do kraja septembra naredne godine trebalo bi da bude urađena nova studija izvodljivosti budućih investicija u naš najznačajniji i najveći objekat zdravstvenog turizma koji se nalazi u Igalu, a za što će biti izdvojeno 30.000 eura.
Uz to, još 3.000 eura biće dato za analizu postojeće obuke i definisanje potreba za stručnim kadrom u Institutu. I to su, prema akcionom planu, sva izdvajanja namijenjena ovom zdravstvenom centru nadomak Herceg Novog.
Plan aktivnosti
Iako se zdravstveni turizam ističe kao izuzetan i nedovoljno iskorišćen potencijal naše zemlje, njegov pravi razvoj u narednih par godina očigledno će biti sveden na eventualni dolazak stranog investitora koji bi svojim ulaganjima ovaj segment turističke ponude učinio atraktivnijim.
– Za implementaciju akcionog plana PRZT-a potrebno je 1,205 miliona eura, od čega su 1,1 milion eura – ili 91,29 odsto – kreditna sredstva, a 105.000 eura sredstva iz budžeta – precizira se u dokumentu.
Planirano je da svi objekti i institucije čije usluge čine dio ponude zdravstvenog turizma do kraja naredne godine dobiju akreditacije i sertifikate za obavljanje svog posla. Njih će, naravno, morati da plate od vlastitih sredstava, a Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja kao pomoć nude kredite ukupne vrijednosti do miliona eura kod Investiciono-razvojnog fonda. Ista kreditna institucija će sa 100.000 eura kreditirati domaće male proizvođače za razvoj proizvodnje i plasiranje ljekovitog bilja i blata.
Iz državnog budžeta biće izdvojeno neuporedivo manje novca. Osim ukupno izdvojenih 33.000 eura za Institut, kreiranje turističkih proizvoda u koje će biti uključene zdravstvene usluge – i obratno – biće završeno za 5.000 eura.
Najveći iznosi predviđeni su za odlazak na specijalizovane sajmove i konferencije u inostranstvo, te organizovanje istih manifestacija u Crnoj Gori kako bi se promovisao zdravstveni turizam – po 30.000 eura iz državnog budžeta za obje aktivnosti.
– U 2024. godini, zdravstveni turizam u Crnoj Gori na bazi privatno-javnog partnerstva i uz hotelsku industriju i prateće provajdere proizvoda i usluga, predstavljaće jedan od najvažnijih segmenata crnogorske cjelogodišnje zdravstveno-turističke ponude, koji prate posebno dizajnirani turistički proizvodi prilagođeni za zdravstvene turiste i njihove pratioce – zaključak je PRZT-a.
Zdravstveni turizam
Prema pojedinim procjenama, zdravstveni turizam na globalnom nivou generiše i do 86 milijardi američkih dolara. U zemljama Evropske unije, prihodi se procjenjuju na oko 47 milijardi eura, što predstavlja 4,6 odsto ukupnog prihoda od turizma i 0,33 odsto BDP-a.
– Ukoliko bi se aplicirali podaci iz istraživanja EU, Crna Gora bi godišnje bilježila 50,6 miliona eura prihoda od zdravstvenog turizma. Ipak, realnija procjena bi bila da oni iznose 0,33 odsto BDP-a ili 16,17 miliona eura u 2019. godini – navodi se u dokumentu.
Uz to treba pomenuti da djelatnosti vezane za zdravstveni sektor obavljaju 494 firme sa 2.676 zaposlenih, čiji su ukupni prihodi 52,95 miliona eura, ali i gubitkom od 4,4 miliona eura. Od opština, najveći prilivi se ostvaruju u Podgorici (27,8 miliona) i Herceg Novom (13,2 miliona eura), a profiti u Podgorici, Budvi i Baru. Najveći prihod imaju bolnice (23,4 miliona), specijalističke (11,1 miliona) i stomatološke prakse (8,9 miliona eura), dok su najprofitabilnije specijalističke ambulante (1,5 miliona eura).
U Izvještaju o stanju prostora Crne Gore za 2020. koji je pripremilo Ministarstvo ekoplogije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG), a usvojila Vlada na posljednjoj sjednici, nema niti jedne riječi o stanju najvrijednijeg prostornog i pritodnog resursa kojim raspolaže Crna Gora – njenog mora.
Ukupna dužina morske obale u Crnoj Gori je inače, 293,5 kilometara. Morski prostor Crne Gore se prostire na 2.540 km2, od čega 368 km2 su unutrašnje morske vode, dok 2.172 km2 čini teritorijalno more. Imajuči u vidu da se tzv. epikontinentalni pojas Crne Gore na Jadranskom moru proteže na 3.886 km2, ukupna površina mora kao najvrijednijeg prostsnog resura ove države, tek je nešto malo manja od pola površine ukupnog kopnenog dijela teritorije Crne Gore. Ako se međutim, pogleda način na koji se more tretira u godišnjem Izvještaju o stanju prostora Crne Gore za 2020., sasvim se opravdano nameće dileme da li je ova država uopšte svjesna koliko bogatsvo ima u činjenici što izlazi na more, te da li Crna Gora uopšte i zaslužuje da ima more.
Naime, sve što se odnosi na more, ministarstvo kojim rukovodi ministar dr Ratko Miutrović svelo je na objavljivanje nekoliko prililno nečitkih ilustracija i grafikona na kojima su prikazani nor. “vrijednost i ugroženost morskjh staništa”, pelagični i demerzalni resursi, njihova rasprostranjenost i ugroženost, vrijendost morskih predjela, fizičke promjene obale, otpad u moru i zagađenje mora. Sve iskazano je samo raznim bojama na prikazima cijele crnogoprske obale, ili samo zaliva Boke Kotorske, bez ama baš ijedne riječi objašnjenja ili sumiranja onoga što bi dotična ilustracija trebalo da pokaže. Jedini iozuzetak je poglavlje vezano za fizičke promjene na morskoj obali gdje je ilustracijama priključena i jedna tabela iz koje se koliko-toliko, mogu nazrijeti razmjere katastrofalnog odnosa države prema svom najvrijednijem resursu – moru i obali.
Iz te tabele se vidi da je je zaliv Boke Kotorske gradnjom i intervencijama čovjeka u prirodi, najugroženiji dio obale Crne Gore. Naime, od 123,9 kilometara dužine obalne linije unutar zaliva Boke, čak 86,01 kilometara je vještački izmijenjena obalna linija nastala gradnjom valobrana, obalnih zidova, ponti, lungo mare šetališta, obalnih cesti, luka i marina. Samo 37,8 kilometara obale Boke još uvijek je svom oriuginalnom, prirodnom stanju. Ostali segmenti obale Crnpogorskog primorja nisu Boki ni blizu po ovako velikom stepenu mijenjanja prirodne obale pod uticajem čovjeka jer se procenti učešća vještački izmijenjene obalne linije u njima kreću od samo 0,74% na obali Donjeg Grblja od Trašta do Platamuna, do maksimalnih 27,06 posto na potezu od Dobre vode do Utjehe.
Lungo mare – Krašići – foto Boka News
Iz onoga što se iz raznobojnih ilustracija koje je MEPG stavilo u Izvještaj, a usvojila Vlada premijera Zdravka Krivokapića, donekle može zaključiti je da je Boka Kotorska i ekološki najugrpženiji dio morskog prostpora Crne Gore. Osim što joj je gotovo sva obala “u crvenom” kao vještački izgrađena, u Boki su veoma ugrožena i prirodna morska staništa morskih organizama. Crvena boja stepena ugroženosti 7 i 8 na skali koja ide od 1 do 10, najrasprostranjenija je u Tivatskom zalivu i to najviše na području marine Porto Montenegro i sidrišpta ispred nje. Na mapi djelova Boke gdje su ugrožena prirodna staništa morske flore i faune su i akvatoriujum Bijele kod nekadašnjeg brodogradilišta, te u manjoj mjeri područja Strpa, Orahovca i Dobrote, odnosno duž obale Krtola u Tivatskom zalivu.
Na skali od 1 do 5, većina akvatorijuma Boke je svrstana u najugroženije područje sa stanovišta nivoa pritiska otpada u moru, pri čemu su Kotorski i Risanski zaliv cijeli u zoni definisanoj kao “pritisak je neprihvatljiv”, a veći dio Tivatskog zaliva u samo jedan stepen nižoj ugroženosti sa tog stanovišta. Tivat, Bijela i Kotor su na vrhu ugrošenosti djelova akvatorijuma Boke kada je u pitanju procjena nivoa pritiska zagađujućih materija na morsku sredinu za period od 2016- do 2019. godine.
Zanimljmivo je da je uz ovako katastrofalno oskudno i loše urađen dio Izvještaja o stanju prostora Crne Gore za prošlu godinu kada je more u pitanju, država lani odlučila da uopšte ne radi ni uobičajeni godišnji ekološki monitoring stanja životne sredine u moru, pravdajući se koronavirusom. Tako je izostalo uobičajeno godišnje sakupljanje i ocjena niza vrijednih podataka o fizičko-hemijskim parametrima mora, kao i bioindikatorima zagađenja i generalnog stanja morskog ekosistema, a što je u godini kada je zbog koronakrize turističlka sezona potpuno propala i sa time značajno smanjeni pritisci čovjekovih aktivnosti na morski ekosistem, bilo vrlo značajno da sagledaju naučnici koji se bave morem. Crna Gora u Instututru za biologiju mora u Kotoru ima vrhunsku naučno-istraživačku ustanovu sa kadrom koji je više nego sposoban da vrši objetivne procjene stanja morskog ekosistema i obavlja druga istraživanja o moru, ali to nadležne u vrhu države, ako je suditi po katastrofalno neinformativnom Izvještajuj o stanju prostora za 2020. , uopšte ne zanima ili oni te činjenice nisu ni svjesni.
HVALE SE GEF-OM, ALI NEMA NI PODATAKA IZ TOG PROJEKTA
U Izvještaju jedino piše da je lani država nastavila da preko tadašnjeg Ministarstva održiuvog razvoja i turizma, implementira projekat „Primjena ekosistemskog pristupa u Jadranskom moru kroz planiranje namjene morskog područja“ – projekat GEF Adriatic, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.
“U 2020. godini pripremljen je niz dokumenata u kontekstu uvođenja ekosistemskog pristupa u nacionalni sistem praćenja i ocjene stanja morske sredine, odnosno stepena postizanja dobrog stanja morske sredine. Takođe su organizovani brojni sastanci, prikupljeni podaci i urađene analize stanja i konflikata u prostoru, u kontekstu sprovođenja druge komponente koja će doprinijeti izradi Plana područja mora odnosno Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije. Za te potrebe organizovane su brojne nacionalne konsultacije za oblast zaštite prirodnih vrijednosti u moru, distribucije otpada u moru, ribarstva, pomorstva i pomorskih puteva, nautičkog i stacionarnog turizma, upravljanja i planiranja luka i lučica, marina, sidrišta, privezišta i pristaništa, ribarskih posti, mjesta prvog iskrcaja ribe, marikulture, itd.”- piše, pored ostaloga u Izvještaju. Napiminju da bi kroz GEF Adriatic Crna Gotra trebalo da dobije “analitičku osnovu koja uključuje analizu prirodne osnove, stanja i pritisaka na morsku sredinu” sa više aspekata. Međutim, sve što su lani na tom planu sakupili u takvoj analitičkoj osnovi, u Izvještaju su predstavili bez ijedne riječi – samo kroz neobjašnjene raznobojne ilustracije.
Nekih 3,5 biliona tona leda otopljenih na Greenlandu u proteklom desetljeću podignulo je razinu mora za jedan centimetar i povećava prijetnju poplavama u svijetu, upozorava novo istraživanje objavljeno u ponedjeljak.
Ledeni pokrov najvećeg otoka na svijetu sadrži dovoljno smrznute vode da podigne razinu oceana za šest metara na planetu i učestalost ekstremnog topljenja na tom području raste u zadnjih 40 godina.
Iako je to jedno od mjesta na svijetu kojim se klimatolozi najviše bave, istraživanje kojega su rezultati objavljeni u ponedjeljak, prvo je koje se koristi podacima satelitskih karata kako bi se otkrilp trošenje grenlandskog ledenog pokrova.
Iako je Grenland jedno od mjesta u svijetu koje klimatolozi najviše proučavaju, istraživanje objavljeno u ponedjeljak prvo je koje se koristi satelitskim podacima kako bi se iskoristila pohabanost ledenog pokrova.
Prema podacima dnevnia Nature Communications, gubitak vode narastao je za 21 posto u protekla četiri desetljeća.
Prema podacima Europske svemirske agencije, ledeni pokrov izgubio je 3,5 milijarda tona leda od 2011. čime je proizvedeno dovoljno vode da se u svijetu podigne razina ocena i da zajednice koje žive u samom priobalju budu u visokoj pripravnosti zbog opasnosti od poplava.
Trećina izgubljenog leda u posljednjoj dekadi dogodila se u dva protekla vruća ljeta – u 2012. te u 2019. godini.
Turizam je i tokom pandemijske 2021. godine pokazao vitalnost i otpornost. Iako su učinci netom minule turističke sezone na krajnjem jugu Hrvatske, zbog činjenice da je riječ o pretežito aviodestinaciji, slabiji nego su zabilježeni na srednjem ili sjevernom Jadranu, može se reći kako će turistički djelatnici s znatno manje zebnje čekati sezonu 2022. godine nego su strahovali još koncem lipnja, piše Dubrovački vjesnik.
Kako god je osjetljiv u odnosu na okolnosti zdravstvene sigurnosti, turizam se dokazao kao izuzetno vitalni segment gospodarstva. Oporavak bilježi i segment kruzinga, o čemu priča i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.
Prezadovoljan sam ovogodišnjom kruzing sezonom koja još traje te do kraja godine očekujemo dolazaka još 15-ak kruzera. Naime, kapaciteti su “plovećih hotela” bili ograničeni i svaki brod je dolazio s tek 50-60 posto kapaciteta s obzirom na maksimalno dozvoljeni COVID kapacitet. Sve to je daleko od idealnog, ali smo zadovoljni, jer se prošle godine ostvarilo svega 25 ticanja uz dolazak ukupno samo 4.323 putnika te dolaske brodova radi repatrijacije posade, lay-up privremenog mirovanja u luci.
Također, bilo je i tzv. tehničkih ticanja. U tom je kontekstu ovogodišnje ostvarenje dolaska 123 kruzera s ukupno 102.326 putnika u dubrovačkoj luci Gruž do 29. listopada ogroman iskorak. Valja reći da se do kraja godine očekuje još 15 dolazaka i oko 7.500 putnika, čime će konačni učinak sezone 2021. biti 138 ticanja i dolazak 110 tisuća putnika na kružnim putovanjima.
Smatram da smo pokazali da kruzing turizam ima budućnost i partnera u nama te da se i uvim uvjetima može voditi sigurno kruzing poslovanje. S optimizmom očekujemo sezonu 2022. kada je, uz povećanje prometa u predsezoni i posezoni, najavljeno čak 365 dolazaka kruzera. Koristim priliku pohvaliti se da smo, zahvaljujući odgovornom i marljivom djelovanju, u suradnji s ostalim dionicima, proglašeni vodećom kruzing destinacijom u Europi u 2021. koju nam je dodijelio World Travel Awards. To priznanje potvrđuje izniman status Dubrovnika koji u velikoj mjeri doprinosi ukupnoj prepoznatljivosti Hrvatske kao kruzing destinacije u međunarodnim okvirima, ističe Pezo.
Povratak kruzera utjecao je na prepoznatljivi “šušur” Dubrovnika koji je s putnicima s kruzera ponovno prepoznatljive vedute. Dosad pristiglih nešto više od sto tisuća kruzing-putnika sa samo 13,3 posto s 26,25 posto ticanja brodova u odnosu na rekordnu 2019. godinu, Grad je ipak iznova pretvorilo u turističku Meku.
Pezo naglašava i to kako su u Lučkoj upravi prezadovoljni povratkom vodećih kruzing kompanija, kao i da se luka Gruž i dubrovačka Lučka uprava ponose aktivnim sudjelovanjem u projektu gradske uprave Dubrovnika “Respect the City” kojim nastoje osigurati održivost dubrovačkog turizma te nizom mjera i rješenja unaprijediti pozitivne i smanjiti njegove negativne učinke turizma.
Izradili su novi Pravilnik o uvjetima i kriterijima za prihvat i dodjelu vezova brodovima na kružnim putovanjima u 2023. godini u kontekstu održivog razvoja destinacije, primjenom kojega se u dogovoru s brodskim kompanijama ulažu dodatni napori u smislu ravnomjernije raspodjele ticanja po mjesecima, danima u tjednu i terminima boravka brodova u destinaciji. Gruž je zapravo jedina i najveća putnička luka u Hrvatskoj koja je dominantno kruzerska.
Kako se tržište krenulo oporavljati, od početka lipnja 2021. smo bili prvi izbor za dolazak u Hrvatsku jer je Dubrovnik svima poželjan i zanimljiv. Kruzing sezona započela je s dolascima brodova na redovnoj bazi, i to “La Belle de l’Adriatique” od 10.-11. lipnja te MSC Orchestra 11. lipnja ove godine, dok najave govore kako kruzing sezona završava s posjetom broda “Artemis” koji će u luci Dubrovnik boraviti od 28.-31. prosinca 2021., zadovoljno ističe Pezo.
Naravno, dosta toga ovisi o tijeku pandemije, ali se već zna kako je za sljedeću sezonu 2022. godine najavljeno čak 365 dolazaka brodova s oko 570 tisuća putnika, što je potpuno usklađeno s planovima održivog turizma u destinaciji. Maksimalni broj putnika s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku tijekom cijele 2022. godine bit će 4.000 putnika istovremeno.
Uz te limite, tijekom iduće sezone se i dalje očekuje povećanje prometa u predsezoni i posezoni te smanjenje prometa u srpnju i kolovozu kao vršnim mjesecima turističke sezone, čime je očekivani broj putnika i brodova u srpnju i kolovozu 2022. smanjen u odnosu na isto razdoblje predpandemijskih godina. Uz sve navedeno, sezona kruzinga 2022. ipak će biti biti produžena i trajati od početka ožujka do kraja prosinca, čime će se produžiti ukupna turistička sezona u destinaciji.
Švedska policija Foto: Mikael Jansson / Shutterstock
Dvije osobe su izgubile život a jedna je ozlijeđena u koncertnoj dvorani u Uppsali kada je jedna od njih pala sa sedmog kata na dvoje gledatelja, priopćila je policija.
Hiljadu gledalaca se okupilo u Uppsala Konsert&Kongresu, modernoj višekatnici u kojoj se trebao održati koncert u čast glasovite švedske pop skupine ABBA.
– Dobili smo poziv u vezi s osobom koja je skočila ili je pala s velike visine u koncertnoj dvorani u središtu Uppsale, rekao je za AFP glasnogovornik policije Magnus Jansson Klarin.
U predvorju koncertne dvorane je otvoren prostor u koji je ta osoba pala sa sedmoga kata na dvije osobe, od kojih je jedna umrla a druga je lakše ozlijeđena. Osoba koja je pala također je smrtno stradala.
Glasnogovornik nije otkrio identitet žrtava dok se ne obavijesti njihove obitelji. Prerano je reći je li riječ o kaznenom djelu, istaknuo je Klarin.
Nesreća se dogodila nešto prije 18.00 sati po srednjoeuropskom vremenu dok su posjetitelji ulazili. Koncert je trebao početi u 19.30 sati, ali je otkazan zbog kobnog pada.
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković Boka News
Opština Tivat će do kraja godine uložiti preko 2 mil EUR u izgradnju objekata koji su već započeti, a najbitniji je projekat saobraćajnice prema kompleksu Lušica Bay, koji će prema planu biti završen do sljedeće sezone, kazao je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, za TVCG.
Projekat je praćen sa dosta kontroverzi i rezultirao je krivičnom prijavom protiv bivšeg predsjednik Opštine Siniše Kusovca.
– Kako bismo završili projekat morali smo da se pod komercijalnim uslovima zadužimo 3 mil EUR, tako da se krenulo sa izgradnjom. Prema planiranoj dinamici trebalo bi da se projekat završi do početka sledeće sezone – kazao je Komnenović.
Sledeći projekat koji se realizuje je obalno šetalište Belan, gdje je nakon dužeg vremena nastavljana izgradnja.
– Nadam se da će obrise šetališta građani Tivta vidjeti već u januaru, a da ćemo sa Upravom javnih radova i prije svega Morskim dobrom, realizovati uspješno taj projekat. Građani moraju na terenu da vide šta se radi, proces mora da bude transparentan i da znaju za šta se sredstva troše – poručio je Komnenović.
Kako je kazao, dosta je vremena potrošeno na planiranje i ugovaranje, dok do realizacije nije došlo.
– Mi smo dogovorili da ti radovi uđu u kapitalni budžet Ministarstva finansija i nadam se da ćemo već sledeće godine, prema najavama, u kapitalne projekte infrastrukture u opštini Tivat uložiti oko 5 mil EUR – istakao je Komnenović.
Belani bazen
Pored ovog projekta koji će imati i svoj bazen sa pontonima, ugostiteljski objekat i obalno šetalište, počeće se realizacija šetališta od Lepetana do Donje Lastve koji je vrijedan 2,4 mil EUR, u koji će investirati JPMD, Uprava za javne radove i Opština Tivat
– Tu imamo probleme sa odvođenjem kanalizacije, jer u proteklom periodu nije dobro isplaniran kanalizacioni sistem. On nema više kapaciteta, pa ćemo morati da se bavimo i gradnjom samostalnog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, kako bismo riješili problem u tom dijelu grada. Sada koristimo zajednički sa Kotorom – objašnjava Komnenović.
Narednih dana će u opštini biti realizovan projekat asfaltiranja lokalnih saobraćajnica, koje decenijama nijesu asfaltirane, a u to će biti uloženo oko 500.000 EUR.
– Dobili smo od Uprave za javne radove oko 100.000, a mi ćemo uložiti 400.000 EUR. Biće još dosta radova u naednom periodu. Opština je bila dužna, ali više nije. Dug smo uspješno sanirali i sada je u gradskoj kasi 5,6 mil EUR. Sredstava ima za realizaciju svih ovih, ali i za nove projekte. Ostvarenje budžeta na današnji dan je 99,92%, što je nevjerovartan podatak. Prihod koji smo uspješno realizovali je porez na nepokretnosti. Oko 4,6 miliona smo realizovali od poreza na nepokretnosti odnosno 90,73% plana. Zanimljivo je da je ta brojka veća 18% u odnosu na 2019 – kazao je predsjednik tivatske opštine.
Komnenović ja obećao tranasparentnost u svim poslovima, i istakao da planiraju gradnju nove škole, vrtića…
– Uložili smo značajna sredstava u projektovanje nove škole u Radovićima u koju će biti uloženo 3,8 mil EUR – istakao je Komnenović.
