Njemačke zdravstvene vlasti izvijestile su o rekordnom broju novih zaraza, a šef Instituta Robert Koch, središnje institucije koja prati pandemiju, upozorio je da se zemlja suočava s ozbiljnom krizom.
Institut Robert Koch izvijestio je o 65.371 novom slučaju zaraze, čime je prvi put prijeđen prag od 60.000 zaraženih. Sedmodnevna incidencija je 336,9 na 100.000 stanovnika, prije tjedan dana je iznosila 249,1, a prije mjesec dana 74,4.
– Ulazimo u ozbiljnu krizu. Imat ćemo iznimno neugodan Božić ako to ne zaustavimo, rekao je predsjednik RKI-ja Lothar Wieler na online raspravi s Michaelom Kretschmerom, premijerom Saske.
Saska trenutačno ima najveći broj zaraženih u zemlji, sa sedmodnevnom incidencijom od 761.4 zaraza na 100.000 stanovnika.
Donji dom parlamenta podržao je danas velikom većinom paket mjera za suzbijanje pandemije, koji su iznijele tri stranke koje pokušavaju oformiti novu vladajuću koaliciju u Njemačkoj.
Mjere trebaju zamijeniti aktualne izvanredne mjere koje prestaju biti na snazi idući tjedan. Nove mjere prije toga trebaju osigurati podršku u gornjem domu, a ona je poprilično neizvjesna.
Novim paketom proširit će se mjere za radna mjesta, javni prijevoz i domove za starije i nemoćne, ali se neće ići u zatvaranje škola ili poduzeća. Također, predviđene su stroge kazne za one koji izbjegavaju uvedena ograničenja krivotvorenjem potvrda o cijepljenju.
Sabine Dittmar, glasnogovornica za zdravstvo Socijaldemokratske stranke (SPD), koja vodi koalicijske pregovore, rekla je da stranke reagiraju nužnim mjerama, uspostavljenima na sigurnim pravnim temeljima.
Thorsten Frei, govoreći u ime kršćanskih demokrata, pozvao je da se umjesto prihvaćanja novog paketa produže izvanredne mjere koje su istekle.
Kancelarka na odlasku Angela Merkel bi se kasnije tokom dana trebala sastati s premijerima 16 saveznih pokrajina. Pokrajinski premijeri traže jedinstven pristup pravilima i ograničenjima u vezi s koronavirusom.
Raspravljat će o pristupu javnim uslugama, bolničkim kapacitetima i povećanju stope cijepljenja koja trenutno iznosi 67,8 posto.
Dodatno, njemački Stalni odbor za cijepljenje (STIKO) pozvao je sve odrasle građane da prime booster dozu cjepiva protiv COVID-a.
Nakon skoro pet godina, bazen u Kotoru je zvanično počeo sa radom.
Bazen je rekonstruisan i na raspolaganju je kotorskim vaterpolistima i plivačima, a prvi tim Primorca odradio je večeras i prvi trening.
Primorac – novi bazen – foto K. Vulović
Vaterpolisti bivšeg šampiona Evrope konačno nisu morali u Budvu na trening.
Podsjetimo, sanacija bazena počela je 22. marta 2017. godine, a bilo je planirano da se okonča za 120 dana. Prva faza podrazumijevala je konstrukcionu sanaciju objekta. Iako je tehnički rok za završetak radova druge faze bio maj 2018. godine, zapelo je oko tendera, pa je bivša Direkcija javnih radova nadležnoj komisiji bila uputila zahtjev za poništenje tendera za izbor izvođača.
Nakon više od godinu pauze, radovi su nastavljeni u februaru 2019. godine. Projektantska procjena radova rekonstrukcije bila je 4,5 miliona eura, a projekat je finansiran iz kapitalnog budžeta.
Vukanić naslijedio Janovića
Vukanić – Foto: Total waterpolo
Nenad Vukanić je izabran za predsjednika Primorca, na današnjoj Skupštini kluba naslijedio je Mlađana Janovića koji se povukao sa ove funkcije. Janović je na čelu kluba bio skoro godinu i po.
Za članove Upravnog odbora kluba su izabrani Marko Gopčević i Goran Vuković.
Novi predsjednik kluba je bio do skoro selektor Francuske reprezentacije.
Povodom Dana opštine Kotor, JU Kulturni centar “Nikola Đurković” organizuje koncert Gradskog hora u koncertnoj dvorani kotorske Muzičke škole “Vida Matjan” – Crkvi Svetog Duha.
Koncert je na programu u utorak 23. novembra 2021.g. u 19 sati. Ulaz je slobodan.
Obnovljeni Gradski hor djeluje u okviru Kulturnog centra „Nikola Đurković“. Na njihovom repertoaru nalaze se obrade pop pjesama. Članove hora povezuje ljubav prema muzici i druženju. Hor vode profesorice Dušica Ćetković i Ljiljana Dončić.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki upozorio da će se u Evropu sliti “milijuni” migranata ukoliko politika zaštite granice ostane slaba kao do sada. Također je kazao da, s obzirom na razvoj događaja na poljsko-bjeloruskoj granici, ne isključuje opasnost od izbijanja rata.
– Ako sada ne uspijemo spriječiti ulazak hiljade migranata, uskoro će ih biti na hiljade i milione koji će krenuti prema Evropi. Ako odlučno ne obranimo i zaštitimo granice u Evropi, stotine milijuna ljudi iz Afrike i s Bliskog istoka će pokušati doći u Evropu, a posebice u Njemačku, rekao jeMateusz Morawiecki za njemački Bild.
Kazao je da mu je drago zbog potpore koju ima od Njemačke i ostalih članica NATO-a. Morawiecki također dodaje da bi sljedeći korak mogao biti aktiviranje Članka 4 NATO ugovora, koji se odnosi na kršenje suverenosti teritorija. Članakom se poziva na konzultacije između saveznika, ali još uvijek ne i na vojnu pomoć.
Trenutno se očekuje zajednička izjava Poljske, Litve i Latvije.
NVO MedCEM (Mediteranski centar za ekološki monitoring) uz pomoć NVO CZIP na području Buljarice organizovao posmatranje ptica (Birdwatching) za predstavnike medija i zainteresovane pojedince. Aktivnost je organizovana u okviru CEPF projekta “Podrška lokalnim zajednicama u zaštiti i promociji potencijalnog zaštićenog područja u moru Katič” u saradnji sa NVO Green Home i Crnogorskim društvom ekologa.
Osnovnoj školi u Petrovcu “Mirko Srzentić” donirana je ribolika skulptura “Velika kernja”, napravljenja u obliku kontejnera namenjenog prikupljanju plastičnih flaša. Cilj je podizanje svesti kod najmlađih o očuvanju životne sredine. Skulpturu je napravio Laslo Pataki iz Buljarice, a školi su je od strane NVO uručili Dušan Varda (MedCEM) i Andrija Krivokapić (GH).
U nastavku dana u Crvenoj komuni u Petrovcu promovisan je i budući Vizitorski centar novoustanovljenog Parka prirode Katič. Prisutni su mogli da isprobaju virtuelni vodič kroz zaštićeno područje i saznaju planove za budući rad centra i početke osnivanja prvog Muzeja ribarstva u Crnoj Gori.
U dijelovima BiH tek od narednog mjeseca na snazi će biti nova epidemiološka pravila po kojima će svi zaposleni u javnim službama morati imati dokaz da su cijepljeni ili da su preboljeli covid-19, a ukoliko ga nemaju morat će se testirati o svom trošku.
Vlada Federacije BiH odlučila je u četvrtak podržati prijedlog kriznog stožera tog entiteta o uvođenju pravila “cijepljen-testiran-prebolio”, potvrdio je novinarima pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez, pojašnjavajući kako će se nove mjere početi primjenjivati tek od 20. decembra jer je procjena kako će toliko vremena trebati za potrebne pripreme i prilagodbe unutar zdravstvenog sustava.
“Poslodavac će odlučiti što će s onima koji ne budu imali ispunjen jedan od ova tri uvjeta”, kazao je Čerkez dodajući kako je cilj novih mjera što prije normalizirati život u zemlji kroz suzbijanje širenja zaraze.
Svaki entitet u BiH vodi samostalnu politiku donošenja mjera suzbijanja zaraze, a vlasti Republike Srpske još nisu odlučile uvesti dodatna ograničenja iako se i tamo, kao i u Federaciji, osjete teške posljedice četvrtog vala pandemije prouzročene koronavirusom.
U cijeloj BiH u četvrtak su potvrđena 852 nova slučaja zaraze koronavirusom, a dnevni prosjek u protekla tri tjedna bio je ispod tisuće, no te razmjerno niske brojke rezultat su činjenice da se u zemlji provodi znatno manji broj testiranja nego, primjerice, u Hrvatskoj.
BiH je odavno prešla brojku od 10 hiljada umrlih uslijed zaraze pa je do četvrtka potvrđeno više od 12 hiljada takvih slučajeva.
Završeni su radovi na sanaciji dijela puta Meljine-Petijevići, na lokalitetu Kotobilj, putni pravac Herceg Novi – Trebinje.
Od ponedjeljka, 22. novembra biće normalizovano saobraćanje dionicom od skretanja za stari put do glavne raskrsnice na Kamenom.
Radovi koje je izvela kompanija „Briv Construction“ podrazumijevali su sanaciju klizišta koje je izazvalo oštećenja kolovoza. Ovaj projekat vrijedan gotovo pola miliona eura finansirao je bivši koncesionar puta, kompanija „Univerzal Monte“, u skladu sa sporazumom kojim je ukinuta putarina na trasi Meljine – Sitnica.
U Jadranskom moru od 1990. godine do danas, evidentirano je prisustvo 46 novih vrsta riba od kojih su neke već ovdje uspostavile i svoju populaciju, što znači da su se nastanile „za stalno“ i ovdje se i razmnožavaju.
Čulo se to, pored ostaloga, sinoć na predavanju „Invazivne vrte riba i rakova u Boki Kotorskoj i Jadranu“ a koju je priredila JU Gradska biblioteka Tivat. Veoma interesantno predavanja sa obiljem podataka o promjenama koje u ekološkom smislu, trpi Jadran, održao je ihtiolog dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK). Joksimović jer predstavio sve aspekte rada te naučno-istraživačke ustanove koja ove godine, slavi 60.godišnicu osnivanja i koja se krpoz pet laboratorija i jedan centar, bavi istraživanajm i praćenjem gotovo sbvih aspekata živiota u moru u južnom Jadranu. IBMK pored ostaloga, ima 14 doktora nauka, te po četiri studenta-doktiranda i stručnih saradnika, a gaji vrlo uspješnu međunarodnu saradnju sa kolegama-marinskim biolozima iz inostranstva, te je do sada Institut realizovao i preko 140 raznovrsnih naučno-istraživačkih projekata.
Govioreći o klimatskim promjenama i globalnom zatopljavanju, Joksimović je kazao da se one reflektuju i na morski ekosistem, pa je tako priosječna temperatura površine morske vode na južnom Jadranu u periodu od 1990. do danas, raste za 0,03 stepena Celzujusa godišnje.
Promjene ju moru prvi zapaze ribari – Boka Kotorska – foto S.L.
„Iako to djeluje naoko vrlo malo, kumulativni efekti ovog zagrijavanja morske vode u Jadranu su veoma primjetni i višestruki, posebno sa aspketa stvaranja ambijenta koji je povoljan i za nastanjivanje u Jadranu određenih biljnih i životinkskih vrsta koje su karakteristične za topla, tropska mora“- kazao je Joksimović dodajući da osim prirodnih uticaja kroz kretanje morskih struja, toplotu i salinitet morske vode, na promjenu živog svijeta u Meditreranu i Jadranu, utiče i otvaranje vještačkih plovnih puteva poput Sueckog kanala od čijeg je prokopavanja 1865.godine, Mediteran i fizilki spojen sa Crvenim morem, pa tim putem u Sredozemlje i Jadran ulaze i alohtone vrste, tzv. lesepsijski migranti. Sa druge strane, kroz Gibraltarski moreuz u Meditreran dolaze i vrste iz Atlanskog okeana, a krot Dardanele i vrste karakteristične za basen Crmog mora. Do sada je kroz Suecki kanal, iz Crvenog mora i Indijskog okena u Mediteran ušlo 60-tak novih vrta riba.
„Hrvatski i crnogorski ihtiolozi su od 1990.do danas evidentirali, identifikovali i opisali ukupno 46 novih vrta riba i rakova u Jadranu tako da sada, računajući i domicilne -autohtone vrste, baratamo podatkom o najmanje ukupno 450 vrsta koje obitavaju u našem moru.“- kazao je Joksimović detaljno predstavljajući neke od novih vrsta riva poput četvorozupke, trumpetače, mramornice, plavog trkača, okeanske napuhače, zvjezdooka, žutouste barakude, trorepana, plavog raka, dviju novih vrsta kirnji, do najnovijeg stanovnika Jadrana – ribe lava (dragonfish).
Ova posljednja je posebno problematična jer je vrlo otrovna, nema prirodnog neprijatelja u Jadranu, niti je interesantna za komercijalni izlov, a istovremeno je predator koji uništava brojne domicilne vrste riba i morskih orgnaizama, Stoga, po mišljenju Joksimovića, jedini način da se populacija ribe-lava u Jadranu koliko-toliko održava pod kontrrolom, ubuduće će morati biti njen organizovani ciljani izlov i uništavanje da ona ne bi potpuno preuzela habitat.
Neke od novih vrta, poput nove dvije sorte kirnji, odnosno posebno plavog raka, komercijalno su vrlo interesantne za ribolov i plaman na tržištu, ali za sada lokalni ribari još, barem kada je plavi rak u pitanju, nisu pokazali veće interesovanje da se pozabave organizovanim izlovom i prodajom tog ulova.
Iz akvarijuma Instituta za biologiju mora u Kotoru
Joksimović je dodao da opasnost za domicilne vrste i habitat od novounešenih morskih biljaka, najviše predstavljaju alge caulerpa racemosa i caulerpa taxifolia koje su porijeklom iz voda Indijskog i Pacifičkog okena blizu Australije. Pormjene u ekosistemu utiču i na povećaje populacije određenih domicilnih vrsta riba, poput strelke koja je interesantna za prvenstveno sportski ribolov, ali koja zbog svoje agresivnosti, nerijetko nanosi i značajnu štetu pojedinim drugim domaćim vrstama značajnim za komercijalni ribolov, poput cipola.
On je dodao da IBMK odlično sarađuje sa lokalnim ribarima i širom zajednicom na primorju, na planu jačanja svijesti i edukaciuje o problemu koji stvaraju alohtone i invazivne vrste. Kroz projekat LEK (Local Ecologiocal Knowledge) je na tu temu, IBMK već napravio 30-minutne interjuje sa preko 100 profesionalnih i sportsko-rekreativnih ribara duž cijelog primorja – od Igala do Ade Bojane. Tom prilikom pd ljudi koji su svakodnevno u dodiru sa morem i životom u njemu, prikupljeni su podaci o prisustvu alohtonih i invazivnih vrta, učestalosti njihovih uloga, ali i trendovima koje ribari primjećuju u ponašanju, brojnosti i prisustvu domicilnih vrsta –posebno onima ima značajnim za komercijalnu ekspolataciju.
Službenici Ministarstva zdravlja, Uprave za inspekcijske poslove i Uprave policije od petka do nedjelje veče intenzivno će kontrolisati poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera, s posebnim akcentom na Podgoricu i Nikšić.
Fokus će, kako je saopšteno iz ministarstva, biti posjedovanje Nacionalne digitalne kovid potvrde u ugostiteljskim objektima i ostalim mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi.
Provjeravaće se i informacije da se, uprkos zabrani, u pojedinim objektima i dalje organizuju svadbe.
Kontrolom će rukovoditi Uprava za inspekcijske poslove, uz asistenciju Uprave policije i u saradnji sa lokalnim samoupravom.
“Ministarstvo zdravlja poziva privrednike i građane da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera i to ne zbog straha od bilo kakve novčane kazne, već zbog vrijednosti rođenih života”, zaključuje se u saopštenju.
Aerodromi Crne Gore apliciraće za projekat malih i regionalnih aerodroma, u kom su već 14 aerodroma Grčke.
To je razmatrano juče u Briselu na sastanku crnogorske delegacije sa direktorom Direkcije za upravljanje mrežom u Eurocontrolu g. Iacopom Prissinottiem.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski saopštio je da je sastanak sa Prissinottiem bio posvećen svim aktivnostima koje su u nadležnosti Eurocontrola, organizacije koja je prvenstveno zadužena za sigurnost vazdušne plovidbe.
“U načelu, oni su zaduženi za kontrolu letenja svake države, ali su značajno proširili svoju odgovornost i interesovanje. Direkcija za upravljanje mrežom je najvažniji dio Eurocontrola i u njoj se planiraju svi letovi unutar evropskog neba, ne samo unutar neba Evropske unije, već na veoma većoj teritoriji, sa većim brojem članica”, objasnio je Jandreoski.
Nakon sastanka u Eurocontrolu
On je istakao da je na tom sastanku dogovoreno, da pored 14 grčkih aerodroma koji su dio projekta ECRA (European Connectivity for Regional Airports) za male, regionlane aerodrome i Aerodromi Crne Gore apliciraju za učešće u tom projektu.
“Za Crnu Goru je to veoma značajno, jer do sada, nijedan aerdorom sa područja bivše Jugoslavije, ali ni iz Albanije, Bugarske, Rumunije, Mađasrske, nije prihvaćaen za taj dio projekta, čak, iako je to veoma značajno, nisam siguran ni da su aplicirali za projekat. Mi smo, na sastanku sa g. Prissinottiem iznijeli stav da ćemo sve što je nužno da bi bili dio projekta kanalisati preko Ministarstva kapitalnih investicija, a Eurocontrol je to veoma pozitivno prihvatio, jer znaju koliko je važno da država podrži taj poroces, koji se, na kraju, završava preko njih, bez razlike da li projekat vodi Agencija za civilno vazduhoplovtsvo, Aerodromi Crne Gore ili Kontrola letenja”, kazao je on. Osim Jandreoskog, sa Prissinottiem su se sastali Sa njima su se sastali državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Zoran Radunović, Milica Mićunović iz tog ministarstva, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Petar Radulović.
