Edukativni kongres „Tivat Tourism Think Tank 2022 – Regeneration for the Region”

0
Edukativni kongres „Tivat Tourism Think Tank 2022 – Regeneration for the Region”
TO Tivat

Turistička organizacija opštine Tivat ove godine po prvi put organizuje edukativni kongres za turističku privredu i javni sektor. Kongres „ Tivat Tourism Think Tank 2022 – Regeneration for the Region” će se održati u Tivtu od 14. do 16. novembra o.g. u hotelima „Palma” i „Regent Porto Montenegro”. U okviru istog biće organizovana predavanja, radionice, kao i zanimljiv dodatni sadržaj u vidu sportskih aktivnosti, promocije lokalnih proizvoda i izleta za učesnike.

“Naš cilj je da kongres preraste u tradicionalni događaj sa međunarodnom i regionalnom reputacijom i u planu je održavanje svakog novembra u okviru Novembarskih dana opštine Tivat. Namjera je da se u okviru ovog dvodnevnog događaja organizuje više interaktivnih radionica edukativnog karaktera, koje će doprinijeti razmjeni iskustva i da se, kroz predavanja eminentnih stručnjaka iz oblasti turizma, daju smjernice svim stejkolderima u turizmu na koji način bi trebalo unaprijediti turistički proizvod i marketing u skladu sa aktuelnim trendovima u turizmu.” –istakla je direktorica TO Tivat, Danica Banjević.

Kongres „Tivat Tourism Think Tank” će se održavati na engleskom jeziku, a među govornicima će se naći neki od vodećih međunarodnih profesionalaca: Anna Pollock, Ulf Sonntag, prof. dr Claudia Broezel, Jeremy Smith i brojni drugi.

  • Anna Pollock, glavni govornik na brojnim međunarodnim događajima iz oblasti turizma, govoriće o regenerativnom turizam, koji ima za cilj revitalizovanje i regenerisanje lokalne zajednice i vrijednosti destinacije.
  • Ulf Sonntag je generalni direktor NIT-a, Instituta za istraživanje turizma Sjeverne Evrope. On će u okviru svog izlaganja podijeliti najnovije reprezentativne podatke istraživanja tržišta Njemačke odnosno Evrope kada je riječ o trendovima u putovanjima, a takođe će uraditi i benchmarking analizu.
  • dr Claudia Broezel, profesor ekonomije turizma i marketinga sa fokusom na digitalnu transformaciju i održivost na master studijama Eberswalde Univerziteta, smatra da će digitalna transformacija društva i privrede u potpunosti promijeniti sadašnju sliku turističke industrije. Prof. dr Claudia Broezel je aktivna u različitim oblastima turističke industrije Njemačke i moderator neobičnih formata radionica kao što je “Magic Round Table”.

Pored ovih govornika svoje učešće potvrdio je i Jeremy Smith strateg za klimatske akcije u turizmu. Suosnivač je globalne inicijative“Tourism declares Climate Emergency” koja poziva turističke destinacije i kompanije da rade zajedno na klimatskoj akciji. Koautor je Glasgovske deklaracije za klimatske mjere u turizmu koju je predvodio UNWTO (Svjetska turistička organizacija pri Ujedinjenim nacijama), a koja je predstavljena na COP26 u Glasgovu.

Na kongresu će se govoriti i o temama vezanim za marketing i razvoj proizvoda, kao i o digitalizaciji i digitalnim nomadima. Program kongresa će uskoro biti objavljen na webstranici www.tivat.travel/tttt22. Svi zainteresovani da prisustvuju kongresu se mogu javiti na email sandra.kilibarda@tivat.travel.

Organizaciju ovog događaja podržali su GIZ (Njemačko društvo za međunarodnu saradnju), Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, agencija Montenegro Concierge, a učestvovaće i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma.

Koncert KUD Sloga „Gradu u čast“ u dvorani „Park“

0
Koncert KUD Sloga „Gradu u čast“ u dvorani „Park“
KUD Sloga

KUD „Sloga“ u nedjelju 30.oktobra održaće tradicionalni koncert „Gradu u čast“ , a u okviru programa povodom Dana grada. I ove godine, ugostiće prijatelje i sa njima prikazati raznovrstan program.

Prema riječima predsjednice KUD Sloga Željke Moskov ovo je deseti put da organizuju koncert u čast praznika grada.

-Kroz deset koncerata prošla su 24 ansambla. Željeli smo da na svakom koncertu sa nama budu članovi Udruženja folklornih ansambala i Međunarodnog Savjeta organizacije festivala folklora i narodnog stvaralaštva. Imali smo i goste iz zemalja bivše Jugoslavije i fantastično druženje, kazala je Moskov.

I ovog puta imaće goste iz Podgorice, ali i Herceg Novog, najavila je Moskov.

-Na koncertu će nastupiti Akademski ansambl Srzentić iz Podgorice. Oni prvi put nastupiaju na ovoj sceni i naši dugogodišnji prijatelji i sugrađani iz KUD „Ilija Kišić“ iz Zelenike.

Početak koncerta je u 19 sati.

Adventures by Disney: Kreće krstarenje Jadranom s Disneyevim likovima, cijena prava sitnica – hiljadu dolara dnevno!

0
Adventures by Disney: Kreće krstarenje Jadranom s Disneyevim likovima, cijena prava sitnica – hiljadu dolara dnevno!
Krstarenje

Od ovog oktobra kompanija “Adventures by Disney” započinje predbilježbe za prva krstarenja Disneyevom flotom u Jadranskom moru.

Osmodnevne ture održavat će se, prema najavama, od ljeta 2024. a čini se da su organizatori optimistični po pitanju zanimanja potencijalnih putnika budući da su već sad započeli s rezervacijama, piše Otvoreno more.

Riječ je o turama s polaskom iz Venecije; kruzeri iz Disneyeve flote preko slovenskih voda ići će do čak sedam luka Hrvatske, pa do Crne Gore i natrag, po cijeni, kako je navedeno na službenoj stranici, koja starta od 7499 dolara po (odrasloj) osobi.

‘Adventures by Disney’ inače nudi desetke planiranih putovanja na šest kontinenata.

Što se Evrope tiče, uz avanture po Jadranu (u kategoriji “expedition cruise”), nova je i tura po britanskim otocima.

Od izleta je istaknuta vožnja kajacima u zoni hvarskih Paklinskih otoka kao i bicikliranje na području Starog Grada, uz razgled kulturnih znamenitosti Hvara.

I najmlađi putnici (ispod 12 godina starosti) imat će animatorski program pod stručnim vodstvom poput “swim-partyja” naziva “Gusari s Jadrana”, pizza-partyja, učenja navigacije na zabavan način…

Disney Cruise Line kao sestrinska kompanija Disneya u svojoj floti ima niz brodova koji su već plovili i – Dunavom, a u Jadran neće ući prvi put; 2013. godine već je odjeknuo uplov broda iz njihove flote u vode kod Dubrovnika.

U stampedu u Seulu poginulo 146 ljudi, 150 ozlijeđeno

0
U stampedu u Seulu poginulo 146 ljudi, 150 ozlijeđeno
U stampedu u Seulu poginulo 59 ljudi, 150 ozlijeđeno
Foto: Kim Hong-ji / REUTERS

Prema posljednjim podacima 146 ljudi je poginulo u stampedu na proslavi Noći vještica u Itaewonu, popularnoj četvrti za zabavu u Seulu. Ozlijeđeno je 150 osoba. Svjedoci kažu da je do nesreće došlo na uzbrdici kada su ljudi na vrhu počeli padati, zbog čega je došlo do stampeda.

– Mnogi od ozlijeđenih su u ozbiljnom stanju i primaju liječničku pomoć, rekao je Choi Sung-beom, šef vatrogasne postaje Yongsan, na brifingu za novinare.

– Incident se dogodio oko 13,20 sati po GMT, odnosno u subotu navečer po lokalnom vremenu. Mnogi su ljudi pali na tlo u uskoj ulici, rekao je Choi, dodajući da je veliki broj žrtava bio u dobi od dvadesetak godina.

Mnogi od ozlijeđenih su u teškom stanju i primaju hitnu pomoć, rekli su dužnosnici.

Svjedoci su opisali kaotične scene nekoliko trenutaka prije stampeda. Policija je bila raspoređena uoči proslave Noći vještica, a povremeno je imala problema s održavanjem kontrole nad gomilom.

Snimke na društvenim mrežama pokazuju stotine ljudi naguranih u uskoj, kosoj uličici zgnječenih i nepokretnih dok ih djelatnici hitne pomoći i policija pokušavaju izvući.

Druge snimke prikazuju kaotične scene u kojima vatrogasci i obični građani pomažu desecima ljudi za koje se čini da su bez svijesti.

Reutersov svjedok rekao je da je improvizirana mrtvačnica postavljena u zgradi u blizini mjesta događaja. Dvadesetak tijela kasnije je izneseno na nosilima, prema riječima svjedoka.

Predsjednik Yon Suk-yeol predsjedavao je hitnim sastankom s višim suradnicima.

Vlasti su priopćile da istražuju tačan uzrok incidenta.

Žižula: Od Azije do Mediterana

0
Žižula: Od Azije do Mediterana
Žižula – foto Slobodna Dalmacija

U bokeškim đardinima još se može naći poneki plod na stablima žižule (čičimak), jer je vrijeme njenog branja uglavnom prošlo.  Danas je žižula relativno zaboravljena i zanemarena vrsta, ali izvori navode podatke da je u prošlosti svaki jadranski ljetnikovac imao zbog njegove dekorativnosti u vrtu vlastito drvo žižule.

Žižula (Ziziphus zizyphus), i žižola, ćićindula, čičimak i cicindra , poznata i kao kineska datulja, sazrijeva u septembru I oktobru.  Uzgaja se na Mediteranu, širom Azije, kao i u SAD-u u novije vrijeme. Kod nas je prisutna uglavnom na primorju. Žižula raste u toplim krajevima, a odlikuje se velikom otpornošću na temperaturne promjene, tako ljeti može izdržati i preko 40°C i sušu, a kada odbaci svoje grančice, postaje vrlo otporna i na hladnoću, u razdoblju mirovanja podnosi temperaturu i do -25°C.

Žižula – foto S.Kosić

Iako je do nedavno važilo uvjerenje da je žižula otporna i na bolesti i štetočine, to se promijenilo “ Kao I citruse I drugo voće, mediteranska voćna mušica u posljednje vrijeme  napada I žižule. A zaštita mora biti sveobuhvatna”, ističe  stručna savjetnica u oblasti zaštite bilja Mileva Marić.

Žižula je porijeklom iz istočne Azije gdje se s uzgojem krenulo 9.000 godina prije nove ere. U tradicionalnoj kineskoj medicini plod, sjemenke i kora žižule koristili su se za liječenje anksioznosti i nesanice te kako bi se potaknuli apetit ili probava.

Naročito je interesantna kao voćka za ekološki uzgoj kao i za uzgoj u konsocijaciji ( udruživanju)  s drugim mediteranskom voćnim vrstama poput masline.

Žižula – foto S.Kosić

Žižula je grmolika biljka ili manje stablo visine do 5 metara sa gustom krošnjom i povijenim granama. Na granama se nalazi veliki broj oštrog trnja i manje grančice duge do 25 cm, na kojima rastu sjajni i blago nazubljeni listovi. Cvjetovi su maleni, dvospolni i privlačni pčelama. Na istim grančicama rastu cvjetovi i plodovi, a one otpadaju po završetku vegetacije. Plodovi su jajasti i oblika masline, kao nedozreli su svijetle zelene boje. U septembra počinju mijenjati boju, od žute do jarko crveno-narančasto-smeđe boje.

Plod se preporučuje za jačanje imunološkog sustava, zaštitu jetre, pomoć u gubitku tjelesne težine zaštitu stanica od oksidativnog stresa, a ima I  antikancerogena svojstva I sedativno djelovanje.

Konzumiraju se svježi plodovi, prerađuju se u džemove, marmelade i rakije, ili se suše čime plod postane mekan i ukusan nalik na datulje

Džem od žižula

1 kilogram žižula

500 grama šećera

limunov sok i korica

cimet i klinčići (po želji)

Očistite voće pa ga stavite u posudu za kuvanje debljeg dna. Prekrijte vodom i skuvajte. Kad uzavre, dodajte limunov sok i koricu. Kad omekša, usitnite gnječilicom za krompir ili blenderom, a dobivenu kašu stavite kuvati sa šećerom i ostalim sastojcima.

Kuvajte na laganoj vatri dok se ne zgusne. Ne brinite ako je džem pomalo rijedak, stisnut će se kad se ohladi. Prebacite u sterilizirane tegle i pažljivo zatvorite.

Liker od žižula

Žižula    1kg.

šećera  1/2

rakije    1l.

Sve sastojke staviti u teglu i ostaviti da stoji na hladnom mjestu jedno šest meseci.Procijediti i usuti u boce.

Aerodromi CG: Nova pravila u vezi sa tečnostima u ručnom prtljagu

0
Aerodromi CG: Nova pravila u vezi sa tečnostima u ručnom prtljagu
Aerodrom Tivat – foto S.L

Aerodromi Crne Gore obavještavaju putnike da od 1. novembra 2022. godine stupaju na snagu nova pravila u vezi sa dozvoljenom zapreminom tečnosti u ručnom prtljagu.

– Maksimalna zapremina tečnosti, gelova i aerosola po putniku koja može da bude spakovana u ručnom prtljagu je do dva litra koja moraju da budu razdvojena na sljedeći način: sve tečnosti do 100 mililitara, a čija ukupna zapremina ne prelazi jedan litar, treba da budu zajedno spakovane u jednu providnu, plastičnu zip kesu i sve tečnosti čija je pojedinačna zapremina preko 100 mililitara, a maksimalno do jednog litra, moraju da budu u maloprodajnom pakovanju – pojasnili su iz Aerodroma.

Napominju, međutim, da nije moguće da putnik unutar ručnog prtljaga spakuje jednu ambalažu zapremine od dva litra niti dvije od po jedan litar ucijelo, već one moraju da budu razdvojene po prethodno navedenom uputstvu.

Inače, pod tečnostima, gelovima i aerosolima se podrazumijevaju: voda i druge vrste pića, supe i sirupi; parfemi; gelovi, uključujući i gelove za kosu i tuširanje; paste, uključujući pastu za zube; maskare, sprejevi, kreme, losioni i ulja; svi artikli koji su u bočicama pod pritiskom, uključujući kreme za brijanje, ostale pjene i dezodoranse; smjesa čvrstih supstanci i tečnosti i svi drugi artikli sličnih svojstava.

U Aerodromima napominju da postoje izuzeci na koje se ne odnose ograničenja u vezi sa maksimalnom zapreminom tečnosti, a to su hrana za bebe i ljekovi koji su neophodni tokom putovanja.

– Naglašavamo i to da ova pravila važe za direktne odlazne letove iz Podgorice i Tivta. Ukoliko, međutim, u putu imate presijedanje, preporučujemo da se o uslovima u vezi sa dozvoljenom zapreminom tečnosti u ručnom prtljagu informišete na internet stranicama tih aerodroma – poručili su iz Aerodroma.

CDPR obilježava 55 godina od osnivanja

0
CDPR

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) ove godine obilježava 55. godina od nastanka Društva Crne Gore za borbu protiv raka koje je osnovano u Titogradu, današnjoj Podgorici 1967. godine, što znači naravno i pedeset pet godina od prvih aktivnosti u borbi protiv raka kod nas.

Glavni događaj kojim je to obilježeno je izložba „55. godina Društva Crne Gore za borbu protiv raka” koja  je otvorena u izložbenom prostoru Tvrđave – Besac Heritage retreat na Virpazaru u prisustvu Domagoja Žarkovića sekretara CDPR-a i Petra Kovačevića predstavnika pokrovitelja Ministarstva kulture i medija.

CDPR obilježava 55 godina od osnivanja
CDPR

Na izložbi su prikazani posteri koje je CDPR uradilo od osnivanja tokom svog rada počev od prvog postera sa Osnivačke skupštine 05. novembra 2001. godine pa je istovremeno izložbom obilježena i dvadeset jedna godina rada CDPR-a.

Za goste i posjetioce izložbe su tako predstavljeni svi posteri sa do sada održanih devetnaest Crnogorskih konferencija o kontroli pušenja, a istovremeno su prikazani i posteri koji podsjećaju na „male” jubileje dvadeset i dvadeset pet godina rada CDPR-a i „velike” jubileje pedeset i pedeset pet godina aktivnosti u borbi protiv raka u Crnoj Gori, tj toliko godina od nastanka starog Društva Crne Gore za borbu protiv raka. Normalno, sastavni dio izložbe su i posteri koji se odnose na prvi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu prije više od osamnaest godina, davnog 10. avgusta 2004. godine, kao i postojeći od 15. avgusta 2019. godine. Takođe izloženi su i posteri Lige za nepušenje osnovane davne 2004. godine kao i ostali koji su izrađeni prethodnih godina u borbi protiv pušenja i naravno oni u borbi protiv raka. Napominjemo da izložbu prati bogat kolorni katalog sa svim izloženim posterima.

Počinje zimsko računanje vremena

0
Počinje zimsko računanje vremena
Sat računanje vremena – ljeto – zima

Ljetnje računanje vremena završava se u nedjelju, 30. oktobra u 3 sata, pomjeranjem časovnika jedan sat unazad.

U noći između subote i nedjelje treba vratiti časovnike jedan sat unazad.

Ljetnje računanje vremena završava se svake godine poslednje nedjelje u oktobru.

Još nije postignuta saglasnost o prijedlogu Evropske komisije od prije četiri godine da se ukine sezonsko pomjeranje sata posljednje nedjelje u martu, odnosno u oktobru. Prijedlog je 2019. podržao Evoropski parlament, ali treba da ga usvoje države članice.

Uspješno realizovana prva Kotorska školska olimpijada

0

Na punom stadionu “Nikša Bućin” juče je održana prva Kotorska školska olimpijada. Olimpijada je okupila po 77 učesnika iz svih osnovnih škola sa teritorije opštine Kotor.

Nakon što se atmosfera podigla zajedničkim zagrijavanjem svih učesnika koje je vodila direktorica OŠ “Ivo Visin” Petra Ćetković, prisutnima se na samom otvaranju, ispred Ministarstva sporta i mladih obratila Jovana Vujošević riječima podrške i hvale za samu ideju i organizaciju ovakvog događaja.

Ovaj projekat je prijavljen kao jedan od događaja u okviru obilježavanja Evropske nedjelje sporta, te je od strane Ministarstva pružena značajna podrška, pa su, između ostalog, i sve školske sale u Kotoru opremljene setovima lopti.

Savjetnik za sport u Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Dejan Ognjanović, pozdravio je prisutne porukom da je sport uvijek bio i biće nešto što na poseban način ljude poveže i pokrene, uz savjet da će bavljenjem sportom stvoriti najbolju verziju sebe, a i svog društva, nakon čega je i svečano proglasio prvu Kotorsku školsku olimpijadu otvorenom!

Kotorska školska olimpijada

U neizvjesnim trkama, poligonima, kvizu znanja, nadvlačenju konopa svoje snage su odmjerili predstavnici svih razreda svake škole, dok su ih navijači bodrili i iščekivali pobjedu.

Program je upotpunjen nastupom hora, recitacijama, plesnim i gimnastičkim tačkama.

Apsolutni pobjednik i nosilac pehara sa prve Kotorske školske olimpijade je OŠ “Njegoš”.

Posebnu zahvalnost dugujemo FK “Bokelj” koji je preuzeo ulogu domaćina ovog sportskog susreta, judo i ju-jitsu klubu “Champion” za nesebičnu podršku i pomoć tokom priprema i realizacije događaja, triatloncu Milošu Vojvodiću koji je današnje trkače pratio od svakog starta do cilja, kao i VPK “Primorac i Školici sporta” Sport za sve”, saop[teno je danas iz opštine Kotor.

Akcija “Ponta” – preuzimanje plažnog mobilijara uz plaćanje kazne od 500 eura

0
Akcija “Ponta” – preuzimanje plažnog mobilijara uz plaćanje kazne od 500 eura
Plažni mobilijar – foto Komunalna policija Kotor

Od Kostanjice do Stoliva evidentirana je 181 ponta, od kojih su 17 privatna svojina, a 18 je u zakupu kod JP za upravljanje morskim dobrom od strane fizičkih i pravnih lica, kaže menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj


Opština Kotor će i 2023. godine sprovoditi akciju “Ponta” koja podrazumijeva uklanjanje nelegalno postavljenog plažnog mobilijara na javnim površinama i omogućavanje slobodnog pristupa pontama svim građanima i turistima, najavio je za “Dan” menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj.

Podsjećamo, akcija predstavnika Javnog preduzeća Morsko dobro, Komunalne policije i Službe za inspekcijske poslove, u okviru koje su ove godine obilažene javne površine – ponte, podrazumijava da se, tamo gdje ne postoje ugovori sa Morskim dobrom ili dokaz o vlasništvu nad pontama, uklanja plažni mobilijar, tzv. žabice za parking automobila, te kapije koje fizički brane slobodan pristup pontama.

Po riječima Mikijelja, od Kostanjice do Stoliva evidentirana je 181 ponta, od kojih su 17 privatna svojina stečena do 1992. godine, do izglasavanja prvog Zakona o morskom dobru, a 18 je u zakupu kod Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom od strane fizičkih i pravnih lica.

-Nadležni inspektori Službe za inspekcijske poslove su u sklopu akcije “Ponta” od 1. jula izdali 294 pisana upozorenja i obavještenja korisnicima morskog dobra, 144 rješenja o otklanjanju predmetne nepravilnosti, 79 rješenja o administrativnom izvršenju, 20 prekršajnih naloga, za sedam je pokrenuto sudsko odlučivanje, četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u produženom trajanju (za lica koja su više puta kažnjavana), na oko 43 lokacije preuzete su izvršne mjere i radnje sa DOO Komunalno Kotor, saopštio je Mikijelj.

Dodaje da je takođe od 1. jula, nakon sprovedenog postupka, izvršeno 27 obilazaka kompletne obale, kao i teritorijalni potez Ljuta-Dobrota 70 puta, Muo-Prčanj-Stoliv 31 obilazak, potez Kostanjica-Risan 11 obilazaka, potez Orahovac – Perast osam obilazaka.

-Što se tiče ponti koje su uzurpirane od strane pojedinaca iste smo oslobodili mobilijara i svih prepreka koje su bile postavljene kako bi se omogućio prilaz do njih građanima i turistima. Osnov leži u Zakonu o morskom dobru, Zakonu o planiranju i uređenju prostora i opštinskom Odlukom o komunalnom redu. Mobilijar sa ponti je uklanjan jer se po Zakonu o planiranju i uređenju prostora isti tretira kao privremeni objekat, a Opština nigdje nije našla podatak da je neko od tih lica koji su ponte uzurpirali nekada podnio zahtjev našem urbanizmu za postavljanje mobilijara.

Mobilijar koji se uklanjao sa tih ponti skladišten je na imanju preduzeća “Komunalno Kotor” i tamo se nalazi oko 120 primjeraka raznog mobilijara koji je dostupan vlasnicima da ga preuzmu, ali kada se plati novčana kazna u iznosu od 500 eura koja je nalogom izrečena, pojasnio je Mikijelj.

Tenderi Morskog dobra

– U toku je priprema za raspisivanje javnih tendera JP Morsko dobro, koji se tiču svih primorskih opština, za hitne sanacije obale u svim primorskim opštinama, rekonstrukcija objekta obalne infrastrukture od javnog interesa, to jest ponti, nabavka i postavljanje javne rasvjete – duž šetališta u zoni morskog dobra, nabavka i postavljanje parkovskog mobilijara (klupe i kante), ugovorene hitne sanacije obale u svim primorskim opštinama, najvljuje Ivan Mikijelj.

/Biljana Marković/