MSC i japanski kompanija kažnjeni zbog nepropisnog ispuštanja balastnih voda

Boka News
-
0
MSC i japanski kompanija kažnjeni zbog nepropisnog ispuštanja balastnih voda
kontejnerski brod MSC KALINA

Kako bi se podigla svijest o odgovornostima brodovlasnika i operatera prema Zakonu o kontroli izvora onečišćenja voda (Clean Water Act) u SAD-u, američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) kaznila je MSC-ov kontejnerski brod i bulk carrier kojim upravlja japanska kompanija zbog propusta u provođenju potrebnih postupaka u vezi ispuštanja balastnih voda, javlja The Maritime Executive.

Kazne koje je EPA 15. studenog procijenila za navedena dva plovila iznose ukupno 81.474 dolara, a odnose se na inspekciju kojom su se utvrdila kršenja zakona u Kaliforniji i Louisiani.

Radi se kontejnerašu MSC Aurora od 154.400 dwt, kapaciteta 13.169 TEU, koji je izgrađen 2012. godine i trenutno prometuje između Kine i Kalifornije pod zastavom Paname. Drugo plovilo je bulk carrier Western Durban od 39.300 dwt, koji je izgrađen u Kini 2015. godine za japanski Nisshin Shipping Co., a plovi pod zastavom Filipina. EPA je navela da su ova dva plovila prekršila Vessel General Permit (VGP) prema zakonu CWA.

Kako javlja Offshore energy, na MSC Aurori od studenog 2016. do srpnja 2021. godine nisu provedene potrebne rutinske vizualne inspekcije za 11 putovanja do luka u Long Beachu, Los Angelesu i Oaklandu. Također u periodu od 2016. do 2019. godine nisu dostavljena pravovremena godišnja izvješća EPA-i. Za ove višestruke inspekcije i prijavljena kršenja, švicarska kompanija pristala je platiti kaznu od 66.474 dolara prema nagodbi.

U kolovozu 2017. godine, Western Durban nije izvršio mjesečno praćenje funkcionalnosti i godišnju kalibraciju sustava za obradu balastne vode prije ispuštanja balastne vode u luci New Orleans. Brod također nije obavio potreban biološki nadzor nakon ispuštanja. EPA je kaznila kompaniju Victoria Ship Management sa sjedištem u Tokiju u ukupnom iznosu od 15.000 dolara.

Samoinspekcije plovila potrebne su kako bi se, recimo, identificirao izvor izlijevanja, neispravna oprema za sprječavanje onečišćenja i druge situacije koje mogu dovesti do kršenja zakona, te omogućiti vlasniku/operateru da ispravi situaciju što je prije moguće.

Plovila koja nisu u skladu sa svojim CWA dozvolama mogu imati značajan utjecaj na okoliš na naše vodne putove, uključujući unošenje invazivnih vrsta, rekla je Amy Miller, direktorica Odjela za provedbu i osiguranje usklađenosti EPA-e za jugozapadnu regiju.

Invazivne vrste stalni su problem u američkim obalnim i kopnenim vodama. Nepravilno upravljanje balastnom vodom može uvesti invazivne vrste ili oštetiti lokalne vrste narušavanjem staništa. Ispuštanja drugih otpadnih voda reguliranih VGP-om mogu imati štetni utjecaj na lokalne vrste ili sadržavati patogene organizme. Stoga je važno da se takva ispuštanja prate kako bi se osiguralo da su vodeni ekosustavi zaštićeni od ispuštanja iz plovila koji sadrže otpadne i štetne tvari, prema US EPA.

Kršenja su otkrivena u februaru 2020. u sklopu vizualnih inspekcija EPA-e i Obalne straže na brodovima MSC Aurora i Western Durban u lukama u Long Beachu i Los Angelesu.

Jesenja fešta u Herceg Novom

Boka News
-
0
Jesenja fešta u Herceg Novom
Jesenja fešta – foto Boka News

Tradicionalna Jesenja fešta u organizaciji NVO Ruke, biće održana od 19. do 21. novembra na više lokacija u Herceg Novom.

Prema riječima Miline Kovačević iz NVO Ruke, ovogodišnja manifestacija zamišljena je kao trodnevni koncept, jer grad ima dosta potencijala da se na različite načine pristupi svemu što je tema fešti u budućnosti.

Prvi događaj, samostalna izložba umjetnice Vesne Musić, koja je dugi niz godina posvećena rukotovorenju, na programu je 19. novembra.

-Njeni radovi će biti izloženi u večernjim satima u kafeu Ikhaja u ulici Save Kovačevića, a radi se o dekoraciji upotrebnih predmeta u mandala tehnici. Radovi su vrlo atraktivni, te smo mislili da zaslužuju posebnu pažnju, a i prostor u kojem će biti izloženi odgovara tom duhu. Postavka će biti pred publikom sedam dana, kazala je Kovačević.

Centralni događaj fešte, izložba rukotvorina i domaćih proizvoda, najavljena je za subotu, 20. novembar od 10 do 14 sati u Gradskoj kafani. Kako kaže Kovačević, biće dosta izlagača, većina je iz Herceg Novog, ali i iz drugih krajeva Crne Gore.

-Jesen je inspirativna tema, specifična zbog boja, plodova, koji u našem kraju dospijevaju od septembra do novembra. Biće izloženi domaći proizvodi i rukotvorine, koji prezentuju šta je specifično za naše podneblje, i šta sve ljude inspiriše kada je ovo godišnje doba u pitanju, rekla je Kovačević.

Planiran je i segment kroz koji će biti predstavljen rad novog udruženja poljoprivrednih proizvođača sa područja Orjena, Eko Vil. U pitanju je nekoliko žena koje će proizvode predstaviti u sklopu glavne manifestacije u NJegoševoj ulici i dijelom uz Gradsku kafanu, a na kojoj očekuju oko 30 izlagača. U slučaju lošeg vremena ovaj program biće organizovan na donjoj terasi Gradske kafane.

Novost u programu je „Jesenja štrafta“, kostimirana parada na biciklima, koja od Titove vile ka hotelu Lazure kreće u 10 sati u nedelju, 21. novembra.

Milina Kovačević foto Boka News

-U udruženju smo okrenuti ekološkoj temi i zdravim stilovima života, pa je ovaj događaj način da podstaknemo veći dio sugrađana da komuniciraju biciklima. Mi smo toj biciklističkoj paradi dodali i momenat kostimiranja, odnosno dekoraciji bicikala. Željeli smo da bude kreativno i u duhu sa našim mentalitetom. Ovu manifestaciju je pokrenula naša saradnica Antonina Čumakova sa grupom prijatelja, radi promovisanja vožnje bicikla, a pridružiće se i članovi NVO Maškare i svi, naravno, koji su voljni da odvoze tu „štraftu“, kazala je Kovačević.

Kako je zaključila, na cilju, u hotelu Lazure, učesnike će čekati osvježenje, te slatke nagrade sponzora za najbolje dekorisan bicikl, najmaštovitiji jesenji kostim i najmedenijeg malog biciklistu. U hotelu će, takođe, imati nekoliko izlagača, a sve zainteresovane očekuje tematski nedeljni branč – delicije sa ukusima jeseni, od 11 do 13 sati.

”Život na Luštici” – Panoramski put i pješačka tura

Boka News
-
0
”Život na Luštici” – Panoramski put i pješačka tura
Luštica – Maslinjak-Morica

Turistička organizacija opštine Herceg Novi i Turistička organizacija opštine Tivat uspostavile su saradnju i pokrenule niz aktivnosti u okviru zajedničkog projekta ”Život na Luštici”.

Projekat se odnosi na razvoj Panoramskog puta i ima za cilj povezivanje poluostrva Luštica u jedinstvenu turističku ponudu gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne prirodne i kulturne raznolikosti ovog beskrajno zanimljivog poluostrva. U prvoj fazi ovog projekta izrađena je turističko-informativna mapa, a u narednom periodu slijedi fazni razvoj ovog panormaskog puta i to izrada audio vodiča u nekoliko jezičkih varijanti, izrada signalizacije i vidikovaca.

Za danas, četvrtak, 18. novembra, planiran je prvi promotivni događaj. Za predstavnike medija i turističkih agencija organizuje se obilazak Panoramskog puta “Život na Luštici”, uz pratnju vodiča, te predstavljanje nove turističko-informativne mape što će dodatno doprinjeti razvoju turističke ponude kako Tivta i Herceg Novog tako i cijele Crne Gore.

Drugi događaj će se održati u subotu, 20. novembra, kada je planirana organizovana pješačka tura po poluostrvu Luštica, stazom Radovići-Babunci-Tići-Žanjice. Prevoz do polazne i od poslednje tačke je organizovan a za sve učesnike obezbijeđeni su osvježenje i marenda. Kako je poslednja tačka plaža Žanjice za hrabrije učesnike izazov će svakako predstavljati kupanje u moru u ovo doba godine.

Prijavljivanje za učešće je moguće u terminu od 7:00h do 15:00h na broj telefona 067 344 429 za zainteresovane sa područja Tivta, odnosno na broj 031 350 820 za učesnike iz Herceg Novog. Broj mjesta je ograničen.

Detalji pješačke ture Radovići – Babunci – Tići – Žanjice

Luštica

Okupljanje i početak pješačenja: Radovići, kod Doma kulture (restoran Sloga) u 09,30 h
Prevoz: Sopstvenim vozilima do početne tačke (Radovići, Dom kulture) ili organizovanim prevozom iz Herceg Novog i Tivta (broj mjesta ograničen). Rok za prijavu je četvrtak, 18. novembar, do 15,00 h.
Polazak iz Herceg Novog: sa Dubrave u 8,15 h
Polazak iz Tivta: sa Autobuskog stajališta kod Opštine Tivat u 9,00 h
Težina staze: laka,
Dužina staze: 11,3 km,
Vrijeme: 3,15 h,
Atrakcije duž staze: stari pješački put, maslinjaci, krtoljska i luštička sela, plaža Žanjice

Staza se prelazi organizovano, u koloni, sa vodičima na čelu i začelju. Preporuka je udobna obuća primjerena za hodanje u prirodi i ruksak sa rezervnom garderobim i telefonom, a prema želji ponijeti sa sobom štapove za nordijsko hodanje. U slučaju kratkotrajnog skretnja sa staze, van vidokruga, ostaviti ruksak na stazi kao znak vodiču na začelju da vas sačeka. Maska na otvorenom nije obavezna ali je obavezno držati distancu. Učešće je na sopstvenu odgovornost.

Radnicima Instituta „Dr Simo Milošević“ uplaćena zaostala septembarska plata

Boka News
-
0
Radnicima Instituta „Dr Simo Milošević“ uplaćena zaostala septembarska plata
Institut igalo foto Boka News

Radnicima Instituta „Dr Simo Milošević“ u srijedu je uplaćena zaostala zarada za septembar, potvrdili su redakciji RTHN.

Kako su naveli, isplatu oktobarske plate očekuju do kraja ove ili početkom naredne sedmice.

Podsjećamo, radnici Instituta juče su održali štrajk upozorenja zbog neisplaćenih zarada za dva mjeseca, dugovanja Fonda zdravstva od 650.000 eura, ali i neizvjesne i teške finansijske situacije u kojoj se ova renomirana ustanova nalazi.

Uputili su zahtjeve Vladi, Fondu, većinskim vlasnicima i Opštini Herceg Novi.

Detaljna i stroga pravila unosa hrane u Hrvatsku

Boka News
-
0
Detaljna i stroga pravila unosa hrane u Hrvatsku
GP Brgat

Na samom ulazu u Hrvatsku, na graničnom prijelazu Gornji Brgat, (Dubrovnik-Trebinje) samo na metar udaljenosti od kućice Granične policije, postavljena je tabla na kojoj su prekrižene slike svježeg mesa, kobasica, sira, mlijeka, ribe i sendviča, uz napomenu da svi koji ulaze u Hrvatsku kao zemlju Europske unije moraju prijaviti sve proizvode životinjskog podrijetla.

Na granici, nekih 8 kilometara sjeveroistočno od Dubrovnika, cestovni promet tijekom posezone teče relativno brzo i nismo uspjeli zapamtiti sve što je navedeno na panou s obavijesti za putnike iz smjera BiH, a kako je riječ o posebnom graničnom režimu, tablu nismo smjeli fotografirati. Ipak, tijekom kratkog vremena uvida u njezin sadržaj, zapamtili smo kako je ispod prekriženih sličica navedeno kako se moraju prijaviti i novčani iznosi veći od 10 tisuće eura, da bi nas nakon skeniranja osobnih isprava dočekao carinski službenik koji je ljubazno, ali uz strogi izraz lica i “rendgen- pogled” pitao imamo li što prijaviti. Iako to nije rekao, stekli smo dojam da smo ga razočarali kad smo rekli da nemamo.

Iako to na spomenutoj tabli, velikoj tek oko 70 x 40 cm nije pisalo, nije tajna kako su granične kontrole, ali i kazne sve rigoroznije jer Hrvatska kao članica EU ne dopušta unos već spomenutih proizvoda. Ipak, doznali smo da je iz BiH dozvoljeno unijeti 2 kila mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, a jednako tako do 2 kg po osobi proizvoda životinjskog podrijetla (med, jaja, meso, puževi i žablji kraci) te do 20 kila ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, a svježeg voća i povrća (osim krumpira) do pet kilograma. Zabrana se odnosi i na cigarete i duhanske proizvode: sve se mora prijaviti jer, u suprotnom, ne samo što će se roba oduzeti nego će se platiti masna kazna: strogoću države su već iskusili svi koji nisu prijavili ono što unose.

Srećom, još uvijek se mogu unositi kruh, kolači, keks i čokolada te konditorski proizvodi i slatkiši, ali ne i bilo što punjeno mesom ili prerađevinama mesa.

Budva – Citadela se urušava zbog decenija nebrige

Boka News
-
0
Budva – Citadela se urušava zbog decenija nebrige
Budva foto Boka News

Potporni zid srednjovjekovne tvrđave i kulturno-istorijski spomenik Citadela, jedan od najmonumenatalnijih objekata u Starom gradu, je u katastrofalnom stanju i urušava se sa morske strane, a to je posljedice više od tri decenije nebrige.

To je Vijestima rečeno u Mjesnoj zajednici Stari grad, čiji predstavnici su tokom vikenda obišli morsku obalu od Starog grada do plaže Mogren i, kako su naveli, zatekli su katastrofalno stanje.
Upozoravaju da, iako su unazad nekoliko godina ukazivali da je stanje bedema sa morske strane izuzetno loše, ništa se nije uradilo, što potvrđuje i fotodokumentacija koju su sačinili, a koju su dostavili Vijestima, gdje se vidi da se i po nekoliko kvadrata kamena bedema se obrušilo u more.
Čuvar budvanske istorije, Citadela se nalazi na južnom dijelu kamenitog grebena u staroj Budvi, ali pune tri decenije bedemi nijesu obnavljani.
– Ukazivali smo na ove probleme, ali nijednom se nije radila sanacija Starog grada sa strane mora nakon obnove od zemljotresa. Sanacija je potrebna svake godine zbog vremenskih neprilika koje polako uništavaju fasadu. Stari grad je dragulj koji moramo da čuvamo i održavamo pod hitno – poručuju iz Mjesne zajednice Stari grad.
Oni su još prije dvije godine uputili javni poziv lokalnim i državnim institucijama, upozoravajući da su najveća spomenička dragocjenost Budve, starogradski bedemi iz 15. vijeka, bukvalno punih 30 godina su prepušteni sami sebi, a da oštećenja nastala na tom kulturnom dobru predstavljaju ozbiljno upozorenje da je krajnje vrijeme da se krene u njihovu zaštitu, jer im prijeti urušavanje.
Tada su Vijestima iz Mjesne zajednice saopštili da su ozbiljno zabrinuti stanjem u kome se nalaze bedemi, jer na pojedinim mjestima nedostaje kamena koje je more odnijelo.
Njihove strepnje su se nažalost obistinile, pa je sada stanje još ozbiljnije jer se potporni zid starogradske tvrđave urušava.
Stari Budvani su održavali bedeme, posebno sa morske strane, i to se uvijek radilo isključivo sredinom januara i u februaru, zato jer su to vrijeme velike bure i oseke. Nivo vode je tada niži i oni su mogli da poriđu zidinama i da saniraju oštećenja koja su nastala tokom godine. Međutim, to se decenijama unazad nije radilo, pa su bedemi danas zapušteni, a njihovo stanje sa morske strane je zaista zabranjivajuće.
Uzevši u obzir kulturni i istorijski značaj bedema, iz Mjesne zajednice su poručili da je neophodno što prije zaštiti Stari grad i spriječiti dalje urušavanje.
Ništa bolja situacija nije ni na plaži Mogren, jer kako su naveli tokom obilaska su uvidjeli su da erozija obrušava stoljetne borove i prijeti nestanku druge plaže Mogren.
– Erozija prijeti stogodišnjim borovima na plaži Mogren i samoj plaži. Plaža Mogren je jedna od najljepših plaža u Crnoj Gori i Budvani su posebno emotivno vezani za nju. Propadanje plaže svima nama tesko pada i zahtjevamo hitnu sanaciju plaže. Zatekli smo radove na putu ka Mogrenu i želimo da uputimo sve pohvale na sanaciji puta koji se urušio prošle godine zbog vremenskih uslova. Svi zajedno moramo da sarađujemo da ovaj grad bude za primjer svima u region – kazali su u Mjesnoj zajednici.
Javno preduzeće Morsko dobro izvršilo je nekoliko hitnih sanacija staze koja vodi ka plaži Mogren, a koja je usljed nevremena uvijek na udaru velikih talasa i nerijetko dolazi do oštećenja, kako šetališta, tako i ograda. Dugi niz godina ovo javno preduzeće vodi istraživanja oko erozije kojoj su, između ostalog, pogođena i plaža Mogren čija se veličina smanjila u proteklom vijeku.

Abović: Porijeklo i smisao (mikro)toponima Dumidran

Boka News
-
0
Abović: Porijeklo i smisao (mikro)toponima Dumidran
Tivat panorama – foto Željko Starčević

Piše: Prof. dr Miomir Abović

U ovom radu pokušaćemo rasvijetliti i riješiti porijeklo i smisao tivatskog (mikro)toponima Dumidran. Zbog svog, danas prilično neobičnog, naziva ovaj tivatski (mikro)toponim predstavlja tvrd orah za jednog jezikoslovca. Utoliko će i rješavanje porijekla i smisla istog biti zanimljivije i izazovnije.

U lingvističkoj nauci već je bilo pokušajâ da se riješi porijeklo i smisao (mikro)toponima Dumidran. Tako prof. Gracijela Čulić kaže da „ (…) Dumidran pominje i K. Jireček kao „neki brežuljak“ u XIV i XV vijeku. Toponimski lik Dumidran složenica je od antroponima i apelativa sa semantizmom „caseno  Dimitre“- Dimitrijev dom. Antroponim je grčke provenijencije od skraćenice ghé– zemlja (ghéa), polje i méter– mati“ (Čulić 2009: 71-72).

Hipoteza uvažene profesorice Čulić, nažalost, daleko je od naučne istine i ni na koji način ne može se prihvatiti. Zbog čega? Prije svega, etimologija grčkog Δημήτηρ f. nije pouzdana. Niz lingvistâ (Krečmer, Erlih, Pizani, Georgijev, Krae, Demiraj itd.) iznosili su različite pretpostavke o porijeklu i smislu imena Δημήτηρ, ali nijedna od tih pretpostavki nije sasvim ubjedljiva i pouzdana (Beekes, van Beek 2010: 324-325). Sa druge strane, i što je najbitnije, sintagma domus Demetrii– kako bi u romanskoj fazi razvoja morala glasiti sintagma Dimitrijev dom, za koju prof. Čulić pretpostavlja da je u podlozi (mikro)toponima Dumidran– ni na koji način u prajužnoslavenskom ne može dati glasovni lik Dumidran. Ta sintagma u prajužnoslavenskom dala bi formu *dumъdьmitrь, što bi u savremenom jeziku prešlo u *dumdmitar. [„ (…) U slučajevima ẹ > i, ọ > u, o > u, ē͎ > ī riječ je o pravim zamjenama romanskih samoglasnika drukčije artikuliranim slavenskim samoglasnicima. Primjeri za to su lat. Dēmē̲trius > rom. *Dẹmē͎tr’u >  slav. *Dimī̲trju > hrv. Dmitar, lat. u̲rceus > rom. *̲ọrtsu > slav.*ur·ču > hrv. vr̲č, lat. ho̲rtus >   rom. *o̲rtu > slav. *u̲r·tu > hrv. vr̲t, lat. Saracē̲nus > rom. *Sark̲ē͎͎nu > slav. *Sarkī̲·nu > hrv. Sracin” (Holzer 2011: 36]. Dakle, da je hipoteza prof. Čulić tačna, aktuelni naziv ovog tivatskog lokaliteta bio bi *Dumdmitar. Budući da, međutim, svi znamo da nije tako, odgovor na pitanje o porijeklu i smislu (mikro)toponima Dumidran moramo potražiti u drugom pravcu.

U jednom je (doduše nesvjesno i nehotično) prof. Čulić ipak bila blizu istine: (mikro)toponim Dumidran primarno zaista vodi porijeklo iz (staro)grčkog jezika. I da ne okolišim: po meni, Dumidran je složenica/sraslica iz starogrčkog jezika nastala u spoju dva leksema: θύμα „offering, victim, sacrifice“ (Montanari 2015: 953) i δράνος „action, effort“ (Montanari 2015: 553). Srastanjem ove dvije riječi dobili smo sraslicu/složenicu *θύμαδράνος [thumodranos], čiji se smisao može fiksirati kao kao „radnja u vezi sa žrtvovanjem“, „žrtvoprinošenje“. Fonetski razvoj ove sraslice, po nama, bio je sljedeći: najvjerovatnije već u (staro)grčkom periodu došlo je do (regresivne) asimilacije θ → δ, pa je *θύμαδράνος prešlo u *δύμαδράνος. U toj glasovnoj formi pomenuta sraslica dočekala je romansku fazu, tj. fazu dominacije latinskog jezika na ovom prostoru. U latinskom jeziku, kad je obrazovanje složenica u pitanju, važila su neka posebna pravila, a jedno od najbitnijih bilo je da „ (…) правила соединительных гласных проявляют фонологическую зависимость: если вторая основа начинается с согласного, первая основа присоединяется к ней с помощью гласного –i-. Исторически он может совпадать как с окончанием первой основы, так и с падежным окончанием первого компонента (artifex, septicollis, raribarbius)“ (Новодранова 2008: 159). U mom prevodu:“ (Kad je obrazovanje složenica u latinskom jeziku u pitanju), pravila spojnih vokala ispoljavaju fonološku zavisnost: ako druga osnova počinje suglasnikom, prva osnova joj se prisajedinjuje pomoću vokala –i-. Istorijski, on se može podudarati kako sa nastavkom prve osnove tako i sa padežnim nastavkom prve komponente (artifex, septicollis, raribarbius)“. To znači da je u romanskoj fazi razvoja sraslice *δύμαδράνος došlo do supstitucije vokala a na kraju prvog leksema vokalom i, pa smo na taj način dobili glasovni lik *dumidranos. To romansko *dumidranos će u prajužnoslovenskom- kada dočetno –s po zakonu otvorenog sloga otpadne i kada o > u, a onda to u > ъ– dati oblik *dumidranъ. Konačno, kada se poluglasnik u slabom položaju na kraju riječi izgubi, dobijamo današnji glasovni lik ovog tivatskog (mikro)toponima: Dumidran.

Ako je naša pretpostavka tačna- a sa jakim razlozima mislimo da jest- onda je prostor današnjeg Dumidrana u vrijeme antičkih Grkâ bio mjesto prinošenja žrtve, žrtvoprinošenja nekom olimpskom božanstvu (ili božanstvima). Danas možemo samo pretpostavljati o kojem bogu/boginji ili božanstvima se radilo. A, budući da je Dumidran danas premrežen privatnim kućama i nekretninama, nije, nažalost, moguće sprovesti ni neko temeljno arheološko istraživanje ovog terena, koje bi (eventualno) otkrilo ostatke žrtvenika ili nekih drugih artefakatâ iz antičkog doba. Ipak, jezično svjedočanstvo neumoljivo je i jasno. I, slobodni smo reći, čudesno. Jer, činjenica da je jedan toponim (danas) neobičnog glasovnog lika stigao do nas, poslije više od dva milenija, gotovo neizmijenjen, tj. sa relativno minimalnim fonološko-morfološkim promjenama- i sa apsolutnim zaboravom njegovog prvotnog smisla- nesumnjivo je fascinantna. Fascinantnija od toga jedino je još naša posvemašnja nezainteresovanost za istraživanje ogromnog kulturnog bogatstva koje posjedujemo. Rekli bismo, nažalost, kulturnog bogatstva koje posjedujemo uzalud.

                                                         LITERATURA:

  1. Robert Beekes, Lucien van Beek, Etymological Dictionary of Greek, Leiden • Boston 2010.
  2. Gracijela Čulić, Ime- znak života, Pomorski muzej Crne Gore, Kotor 2009.
  3. Georg Holzer, Glasovni razvoj hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2011.
  4. Franco Montanari, The Brill Dictionary of Ancient Greek, Leiden • Boston 2015.
  5. В.Ф. Новодранова, Именное словообразование в латинском языке и его отражение в терминологии, Языки славянских культур, Москва 2008.

Osigurati održivo poslovanje Instituta Igalo

Boka News
-
0
Osigurati održivo poslovanje Instituta Igalo
Igalo institut foto S.K

Vlada i resorna ministarstva bi trebalo što hitnije da pokrenu sve mehanizme i preduzmu konkretne korake koji će osigurati budućnost i održivo poslovanje Instituta „Simo Milošević“, ocijenjeno je iz Unije slobodnih sindikata (USSCG).

Unija je podržala napore Sindikalne organizacije Instituta „Simo Milošević“ da zaštiti svoj profesionalni integritet, radna i ekonomsko-socijalna prava.

„Posebno uvažavamo činjenicu da je vaša iskrena borba usmjerena na očuvanje Instituta „Simo Milošević“, kao svojevrsnog i jedinstvenog dragulja Crne Gore, koji je zbog nedomaćinskog odnosa doveden do same ivice propasti“, navodi se u saopštenju USSCG.

Osim podrške štrajkačkim aktivnostima, kojima žele da skrenu pažnju svim odgovornim subjektima i donosiocima odluka, USSCG je apelovala Vladi i resornim ministarstvima da što hitnije pokrenu sve mehanizme i preduzmu konkretne korake koji će osigurati budućnost i održivo poslovanje Instituta Igalo.

„Za preko 70 godina postojanja i poslovanja ovog zdravstvenog giganta, Institut je dokazao svoj značaj i dao puni doprinos pružanju kvalitetne zdravstvene zaštite kako građanima/kama Crne Gore, tako i brojnim inostranim pacijentima. Nemjerljiv je doprinos koji Institut daje u promociji Crne Gore na stranom tržištu, a odnos zaposlenih u Institutu u pružanju kvalitetne zdravstvene brige i zaštite bio je i ostao poseban brend koji je osiguravao da se Institutu, kao prepoznatoj i cijenjenoj destinaciji zdravstvenog turizma, uvijek iznova vraćaju kako domaći, tako i strani posjetioci“, navodi se u saopštenju.

Institut je, kako se dodaje, ustanova od posebnog značaja i Vlada je dužna da je zaštiti i očuva, čuvajući tako jednu od najvećih i najpoznatijih ustanova za fizikalnu, rehabilitacionu i preventivnu medicinu za djecu i odrasle, te čuvajući tako budućnost svih zaposlenih u Institutu i njihovih porodica, ali i budućnost svih građana Herceg Novog, cijele primorske regije, te cijele Crne Gore.

„Očuvanjem Instituta kao centra zdravstvenog turizma, očuvaće se i jedinstveni Centar za naučno-istraživački rad orjentisan na fundamentalna i klinička istraživanja iz oblasti preventivne medicine, balneologije, fizikalne medicine i rehabilitacije. Put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji pretpostavlja posebna ulaganja u naučno istraživački rad i inovacije“, rekli su iz Unije.

Prema njihovim riječima, urušavanje Instituta, koji kao svoju organizacionu jedinicu ima Centar za naučnoistraživački rad, predstavljalo bi svojevrstan korak unazad u procesu evropskih integracija. Dopuštanje da radni status preko 500 zaposlenih Instituta bude doveden u pitanje predstavljalo bi korak od hiljadu milja unatrag u odnosu na evropske integracije.

„Dosadašnji neuspješni pokušaji privatizacije Instituta i odnos nadležnih prema njemu, samo su dovodili do urušavanja Instituta i pokušaja obaranja njegove cijene, kako bi kao takav bio povoljan „plijen“ za navodne „strateške investitore“. Takvoj nezakonitoj, nemoralnoj i nezdravoj praksi privatizacionih postupaka mora se stati na put“, kazali su iz USSCG.

U Uniji su rekli da očekuju da Vlada pokaže iskren i odgovoran, domaćinski odnos prema dragulju crnogorskog zdravstvenog i turističkog giganta i omogući uslove za njegov nesmetan rad.

„Pritom, Vlada i svi drugi činioci u našem društvu moraju u prvom redu misliti na zaposlene koji su, i pored svih uspona i padova koji su obilježili postojanje Instituta, davali svoj maksimum u očuvanju nivoa, kvaliteta i unapređenja usluga koje Institut pruža. Ujedno, pozivamo Opštinu Herceg Novi da se snažnije uključi u rješavanje gorućih problema u Institutu, te pomogne kako zaposlenima, tako i menadžmentu Instituta na način da zajedno sa njima artikuliše zahtjeve prema Vladi i drugim odgovornim organima i institucijama“, rekli su iz USSCG.

Unija je u prethodnom periodu dala doprinos borbi da se Institut Igalo zaštiti od štetnih privatizacionih pokušaja i da većinski paket akcija Instituta ostane u vlasništvu države.

„Sada, kad su zaposleni Instituta postali dio naše sindikalne porodice, naša nastojanja da zaštitimo Institut i sve zaposlene u njemu dodatno su osnažena. Vaša borba je i naša borba i u njoj smo zajedno. Vaši apeli su i naši apeli. Vaši rizici su i naši rizici. U vašim naporima za bolju budućnost Instituta, vas i vaših porodica i građana Herceg Novog, u nama imate iskrenog saborca i podršku“, zaključuje se u saopštenju.

Ambasador Češke Karel Urban posjetio Herceg Novi – saradnja i povezivanje, posebno u oblastima turizma, kulture i ekonomije

Boka News
-
0
Ambasador Češke Karel Urban posjetio Herceg Novi – saradnja i povezivanje, posebno u oblastima turizma, kulture i ekonomije
Ambasador Češke Karel Urban posjetio Herceg-Novi

Ambasador Republike Češke u Crnoj Gori, Karel Urban boravio je u utorak u zvaničnoj posjeti Herceg-Novom tokom koje se sastao sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem, predsjednikom Skupštine opštine Ivanom Otovićem i potpredsjednikom Opštine Mirkom Musturom.

Razgovarajući u Kući nobelovca Iva Andrića, Ambasador i predstavnici Opštine iskazali su želju i namjeru obje strane da sarađuju i povezuju se, posebno u oblastima turizma, kulture i ekonomije.

Ambasador Urban je istakao da je sastanak bio kvalitetan i otvoren, te da je sa predstavnicima lokalne uprave razgovarao o mogućnostima ekonomske i političke saradnje. Iako je ovo bio prvi zvanični sastanak, on je kazao da već poznaje brojne potencijale ovog grada i istakao da Češka predstavlja podršku Crnoj Gori i Herceg Novom u procesu pristupanja Evropskoj uniji i saradnji na zajedničkim projektima.

Ambasador Češke Karel Urban posjetio Herceg-Novi

Predsjednik Katić je izrazio zadovoljstvo današnjim susretom, u čijem fokusu je bila dosadašnja i buduća saradnja, naročito u polju turizma. Kako je kazao, turisti iz Češke posljednjih godina u sve većem broju dolaze u Herceg-Novi, a za nastavak ovog trenda važno je raditi na poboljšanju saobraćajne povezanosti dvije države.

Tema razgovora bila je mogućnost uspostavljanja saradnje između Herceg Novog i čeških gradova, imajući u vidu da je Novi kao grad na tromeđi snažno usmjeren na ostvarivanje prekograničnih partnerstava.

Takođe, prepoznat je potencijal za jačanje kulturne razmjene i povezivanje u okviru festivala poput Praznika mimoze.

Nakon sastanka sa čelnicima Opštine, ambasador Urban je posjetio vrtić „Naša radost“ na Savini, u kojem je mališanima dodijelio nagrade i priznanja u okviru međunarodnog dječijeg likovnog takmičenja „Lidice“.

Spasio ih ribar – Priča o šestorici dječaka koji su preživjeli 15 mjeseci na pustom otoku

Boka News
-
0
Spasio ih ribar – Priča o šestorici dječaka koji su preživjeli 15 mjeseci na pustom otoku
Plaža – Ostrvo – foto ilustracija

Luke Veikoso, Fatai Latu, Sione Fataua, Tevita Siola’a, Kolo Fekitoa i Mano Totau, šestorica dječaka u dobi od 13 do 16 godina pobjegli su 1965. iz internata škole koju su pohađali na otoku Tonga, glavnom otoku istoimene polinezijske države.

Ukrali su brod i zaputili se na more. Nakon što im je oluja u koju su upali uništila brod, uspjeli su se dokopati udaljenog i nenaseljenog otoka ‘Ata. Tu su proveli 15 mjeseci dok ih nije pronašao australski ribar Peter Warner i vratio na otok s kojeg su bili pobjegli. Odmah po dolasku na Tongu, dječaci su uhapšeni i optuženi za krađu broda.

Peter Warner ih je opet spasio, ovaj put od sudskog procesa i, najvjerojatnije, zatvorske kazne: obeštetio je vlasnika broda koji je zauzvrat povukao svoju prijavu za krađu broda.

Warner je kasnije posredovao i pri prodaji prava za igrani i dokumentarne filmove o životu dječaka koji su preživjeli 15 mjeseci skupljajući kišnicu u šuplja debla stabala i hraneći se ribom, divljim pticama i biljkama.

1...1.8061.8071.808...4.542Stranica 1.807 od ukupno 4.542