Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u ponedjeljak na klimatskoj konferenciji u Glasgowu da će ovo desetljeće odrediti budućnost klime na Zemlji.
“Ovo je odlučujuće desetljeće u kojem se imamo priliku dokazati”, rekao je Biden svjetskim čelnicima na samitu COP26 u Škotskoj.
“Glasgow mora biti početak desetljeća akcije i inovacija kojima ćemo sačuvati našu zajedničku budućnost”, naglasio je predsjednik SAD-a, zemlje koja je povijesno emitirala najviše stakleničkih plinova.
Biden je rekao da klimatske promjene već uništavaju svijet i da više nisu hipotetska opasnost, nego nešto što je vidljivo svakog dana.
Prelazak na zelene tehnologije demokrat ne vidi samo kao “moralni”, nego i kao “ekonomski imperativ”, što pokazuje i aktualna kriza uzrokovana velikim rastom cijena energenata.
Biden tvrdi da su obnovljivi izvori energije stabilniji na tržištu, a da će prelazak na njih otvoriti i brojne radna mjesta.
Naglasio je i da će SAD pokazati da nije “samo ponovno u igri, nego će voditi svojim primjerom”.
“Znam da to nije bio slučaj. Zato moja vlada radi prekovremeno da pokaže da to nisu samo riječi”, rekao je Biden, nasljednik republikanskog predsjednika Donalda Trumpa koji je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma i ukidao ekološke regulacije.
No, Biden je u Glasgow stigao nakon što kod kuće nije uspio progurati svoj ambiciozni klimatski plan. Demokrat nije osigurao podršku za predloženi zakon, suočivši se s protivljenjem republikanaca, ali i stranačkih kolega u Kongresu.
U Zastupničkom domu mu prepreku predstavljaju demokrati iz saveznih država sa snažnim energetskim sektorima, a u gornjem domu demokratski senator iz Zapadne Virginije Joe Manchin.
Manchinova savezna država veliki je proizvođač ugljena i prirodnog plina, a on je financijski povezan s industrijom ugljena, piše Financial Times.
Biden je stoga morao odustati od najodvažnijih dijelova svog zakona, poput 150 milijardi dolara vrijedne inicijative subvencioniranja energetskih tvrtki koje bi prelazile na obnovljive izvore energije.
Dio analitičara smatra da će to značajno otežati provedbu Bidenovog obećanja da će SAD do 2030. prepoloviti emisije štetnih plinova u odnosu na 2005. godinu.
Borbu protiv klimatskih promjena ugrožava i potencijalna odluka Vrhovnog suda, tijela s konzervativnom većinom, o ovlastima Agencije za zaštitu okoliša (EPA) u regulaciji emisija stakleničkih plinova. Sud će o tome odlučivati u petak.
Ti unutarnji problemi ugrožavaju proklamirani status SAD-a kao predvodnika zelene tranzicije, no Biden se nada da će njegov razvodnjen, no plan koji ipak donosi napredak, biti izglasan ovaj tjedan “ako Bog da”, piše Reuters.
“Mi koji smo odgovorni za velik dio deforestacije i svih problema koje smo dosad imali, odgovorniji smo i dugujemo to drugim nacijama. Nismo to bili. Moramo pomoći, mnogo više nego dosad”, zaključio je Biden u Glasgowu, u koji nisu stigli predsjednici Kine, Rusije i Brazila, drugih velikih svjetskih zagađivača.
Javno preduzeće za upravljanje morskim doborom Crne Gore u okviru projekta „Podizanje svijesti o vrijednostima i značaju zdravlja i zaštićenih područja“, u posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila“ organizovalo je događaj „Kros – takmičenje za djecu OŠ „Branko Brinić“ i bazar za promociju lokalnih proizvoda i usluga.
Ovaj događaj je predstavljao nastavak uspješne saradnje između projektnih partnera Parka prirode „Piva“, Obrazovnim centrom Plužine i JP Morskog dobra, te imao za cilj podizanje nivoa svijesti lokalne zajednice i djece o značaju očuvanja zaštićenih područja.
Podizanje svijesti o zaštićenim područjima
Projekat „Podizanje svijesti o vrijednostima i značaju zdravlja i zaštićenih područja“ realizuje Park prirode „Piva“ u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Obrazovnim centrom Plužine u okviru Programa grantova za zaštićena područja „Zaštićena područja za prirodu i ljude II 2019 – 2020 godina“ koji implamentira WWF Adria u partnerstvu sa Parkovima Dinarida – mrežom zaštićenih područja Dinarida i drugim partnerima iz regiona Dinarskog luka, a koji finansira SIDA – Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju
Air Montenegro i tokom zime nastavlja letove ka Beogradu, koji je i jedno on najvažnijih komercijalnih tržišta crnogorske nacionalne avio-kompanije. Putnicima iz Beograda su na raspolaganju svakodnevni letovi koji se obavljaju modernim letjelicama Embraer 195.
– Srbija je jedno od najvažnijih tržišta za kompaniju Air Montenegro. Naš komercijalni saobraćaj je uspostavljen 10. juna ove godine upravo letom za Beograd, jubilarni hiljaditi let ostvarili smo baš na liniji Podgorica-Beograd, a za samo četiri mjeseca redovnog saobraćaja prevezli smo rekordnih 63.000 putnika između Srbije i Crne Gore. Pošto naše zemlje ne povezuje samo turizam, nego i razvijeni kulturni, porodični i ekonomski odnosi, i tokom zimske sezone ćemo nastaviti sa letovima ka Beogradu iz Podgorice i Tivta – rekao je Predrag Todorović, izvršni direktor kompanije Air Montenegro.
Kompanija Air Montenegro osnovana je februara 2021. godine. Prvi čarter let je imala 1. juna, dok je sa redovnim avio-saobraćajem započela 10. juna 2021. Air Montenegro je do sada prevezao preko 76.000 putnika i ostvario više od 1.000 letova, čime je za 30% premašio očekivane rezultate.
Tokom ljetnje sezone Air Montenegro je imao redovne linije ka Beogradu, Banjaluci, Ljubljani, Frankfurtu i Istanbulu, dok će u zimskoj sezoni letjeti ka Beogradu, Istanbulu i Ljubljani.
– S obzirom na to da je naša osnovna uloga kao nacionalnog avio prevoznika, promocija Crne Gore kao destinacije i podrška crnogorskoj ekonomiji, ove godine uložili smo posebne napore da aktuelizujemo i ski-ponudu. Napravili smo saradnju sa brojnim, kako lokalnim tako i regionalnim, partnerima koji u svom dijapazonu poslova imaju ski-ponudu. Vjerujemo da će ovakve saradnje omogućiti proširenje turističke ponude u postsezoni, a važno nam je da ljudi u regionu imaju percepciju o Crnoj Gori kao destinaciji koja može da pruži različite sadržaje – dodao je Todorović.
Iz NVO Green Home su saopštili da su tokom proteklih dana primili nekoliko telefonskih poziva od građana Herceg Novog i kotorskog naselja Dobrota, koji su prijavili visoke koncentracije štetnih materija u vazduhu, uglavnom čestičnih (PM) zagađivača, identifikovanih putem mobilne aplikacije Air Visual.
Tim povodom, ova NVO je pozvala Agenciju za zaštitu životne sredine da informiše građane o izvoru polutanata i da preporuke za ponašanje u ovakvim okolnostima.
– Iako dvije najbliže mjerne stanice u Baru i Kotoru, koje pripadaju nacionalnoj mreži za mjerenje kvaliteta vazduha, pokazuju da je indeks kvaliteta vazduha veoma nizak, odnosno da je kvalitet vazduha dobar, stanje na terenu je drugačije. Mjerna stanica u Kotoru ne vrši monitoring čestičnih zagađivača (lebdećih čestica), čije je povećano prisustvo prethodno identifikovala mobilna aplikacija. Tako je u Herceg Novom, ambijentalni vazduh u proteklih nekoliko dana tokom većeg dijela dana bio zagađen (eng. unhealthy), a aplikacija preporučivala nošenje maski i izbjegavanje aktivnosti na otvorenom. U Dobroti su zabilježene visoke vrijednosti zagađenja i date identične preporuke – objasnili su iz NVO Green home.
Oni su ukazali na to da Agencija za zaštitu životne sredine kao relevantno tijelo za praćenje kvaliteta vazduha mora transparentno i na vrijeme obavještavati građane o prisutnosti štetnih materija u vazduhu na teritoriji cijele države, uprkos nepokrivenosti mjernim stanicama.
– Početkom grejne sezone, kvalitet vazduha u Crnoj Gori počinje da se pogoršava uslijed brojnih individualnih ložišta koja koriste neefikasne uređaje za grijanje i ekološki neprihvatljiv ogrijevni energent. Sa druge strane termoenergetski kompleksi, kako u državi tako i oni iz regiona, saobraćaj i industrija utiču na loš kvalitet vazduha tokom zimskih mjeseci – zaključili su iz NVO Green home.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata uz smanjen broj testiranja potvrđeno 1257 novozaraženih koronavirusom, a još deset pacijenata je preminulo, dok posebno zabrinjava visok postotak pozitivnih testova.
Sa 2632 testa potvrđeno je 1257 novozaraženih, što znači da je pozitivnih testova bilo 47 posto, skoro svaki drugi, potvrdio je nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ) u ponedjeljak.
To je novi rekord broja pozitivnih testova od samog početka epidemije, čime je premašen jučerašnji rekord od 42,1 posto. Rastući trend pozitivnih testova govori o ozbiljnosti situacije i visokoj prisutnosti virusa u populaciji, ocjenjuju epidemiolozi.
U porastu su i drugi epidemiološki podaci, pa se broj aktivnih slučajeva povećao na 28.575, 14-dnevna incidencija na 1356, a stanje u bolnicama približava se brojevima koji bi mogli nagnati valdu da pooštri mjere.
Trenutno su u bolnicama 603 covid pacijenta, pri čemu je u zadnja 24 sata primljeno 58 novih, a 22 otpušteno, dok je deset pacijenata preminulo, prema novim podacima ministarstva zdravstva.
Predstavnici vlade protekli su tjedan više puta upozorili da će zbog opterećenosti bolničkog sustava nove restriktivne mjere, uključujući i djelomični lockdown, biti potrebne kad broj covid pacijenata na intenzivnim odjelima premaši broj od 160 do 180 bolesnika.
Sada ih je tamo 146, pa bi tu granicu bolnice mogle prijeći krajem ovog ili početkom idućeg tjedna.
Inače, odlukom vlade u Sloveniji su od danas zbog rastućeg epidemijskog vala na snazi nešto strože mjere. Među ostalim, redovno će se na koronavirus testirati svi zaposleni u zdravstvenim i socijalnim ustanovama.
Dva puta tjedno testirat će se i učenici osnovnih i srednjih škola, a postroženi su propisi glede nošenja maski, te kontrole lokala čiji posjetitelji moraju imati covid potvrde.
Komisija Opštine Tivat za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspisala je drugi javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Opštine u ovu svrhu.
Na budžetskoj linijiza 2021. godinu za ovu namjenu preostalo je još ukupno 12.400 eura za podršku biznis planova preduzetnica.
Konkurs je otvoren do 30. novembra 2021. godine. Pravo da se prijave na konkurs imaju žene koje su kao fizička lica registrovane kod nadležnih organa za obavljanje privredne djelatnosti, žene preduzetnice i privredna društva u kojima su žene nosioci biznisa a imaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Tivat.
Sredstva će biti usmjerena na podršku biznis planova koji podstiču razvoj ekonomije, razvoj poljoprivrede, organske poljoprivredne proizvodnje, trgovine i zanatstva, ribolova, očuvanje tradicije i kulture, očuvanje životne sredine, dalji razvoj sporta i fizičke kulture.
Inicijativom „The Couriers Pledge“ (“Zavjet kuririma”) Glovo je iskazao namjeru da niz socijalnih prava, koja podrazumijevaju unaprijeđenje beneficija za svoje honorarne radnike, bez obzira na njihov tip zaposlenja i radni status u kompaniji, do 2023. godine primijeni u svim zemljama u kojima posluje. Projekat se sprovodi sa “Fairwork”projektom, koju čine nezavisni međunarodni eksperti čijom se procjenom ukazuje na uspjeh i uticaj sprovođenja inicijative.
1.novembar 2021. — Glovo, jedna od vodećih svetskih multikategorijskih platformi za dostavu, najavila je inicijativu “The Couriers Pledge” (“Zavjet kuririma”), koja podrazumijeva posvećenost kompanije da unaprijedi socijalna prava i beneficije dostavljača, bez obzira na njihov tip zaposlenja ili radni status u kompaniji.
“The Couriers Pledge” (“Zavjet kuririma”), kreiran na osnovu savjeta Fairwork projekta, međunarodnog skupa nezavisnih eksperata, uspostavlja novi set standarda koji uključuje pravičnu zaradu po satu (po uzoru na podatke WageIndicator-a o pravičnim zaradama i dnevnim platama), unaprijeđenje bezbjednosti, osiguranja i pristupa obuci. Glovo je prepoznao da ekonomija honorarnih poslova (tzv. gig ekonomija) predstavlja značajan izvor prihoda za kurire i želi da obezbijedi jednak pristup socijalnim pravima i beneficijama za dostavljače, nezavisno od načina na koji rade sa Glovo platformom.
Glovo namjerava da ovu inicijativu primijeni na 40 odsto svoje mreže do kraja juna 2022, pri čemu će Maroko i Gruzija biti prve zemlje uključene u početnu fazu projekta. Cilj je da se implementacija “The Couriers Pledge” (“Zavjeta kuririma”), sprovede u svim zemljama u kojima Glovo posluje do kraja 2023, uključujući i Crnu Goru.
Pravičnija budućnost rada
U sklopu svoje posvećenosti uspostavljanju pravičnije budućnosti rada i pružanju veće bezbjednosti i zaštite kurira, Glovo se obavezao na sljedeće:
Pravičnije zarade. Potpuna transparentnost pravične zarade po satu za kurire, nezavisno od formata njihovog rada, kao i dodjeljivanje „bonusa za lojalnost“, koji se može zamijeniti za slobodne dane.
Unaprijeđenje osiguranja. Pomoć kod različitih vrsta nezgoda, odgovornosti trećih lica i transporta robe, kao i naknade za bolovanje, porodiljsko i roditeljsko odsustvo i pristup beneficiji „Porodični trošak“.
Bezbjednost i održavanje opreme. Kompleti za bezbjednost na putu, uključujući kacige i reflektujuće jakne, koji će biti dostupni svim kuririma preko Glovo prodavnice, kao i pristup stanicama za popravku i održavanje bicikala.
Proaktivni menadžment. Pravičan i pristupačan proces žalbe dostupan svim kuririma kojima je onemogućena upotreba aplikacije. Novi kanali omogućavaju kuririma da zajednički doprinose odlukama koje utiču na njihovu saradnju sa platformom i podstiču otvoren dijalog sa kuririma i udruženjima.
Briga o zajednici kurira. Dostupnost kurseva obuke o preduzetništvu, poslovnom menadžmentu, IT vještinama ili jezicima kako bi se pomoglo kuririma da razviju svoje profesionalne vještine i napreduju u karijeri. SOS dugme u aplikaciji je implementirano za slučaj hitnih situacija, a istaknuta je i politika suzbijanja diskriminacije.
Fairwork proces revizije
Obaveze koje je kompanija Glovo preuzela u okviru ove inicijative biće predmet eksterne revizije koju će sprovoditi Fairwork, a svi izvještaji će biti javni. Kao nezavisna strana, zadatak Fairwork projekta nije da unaprijeđuje praksu kompanije, već da vrši procjenu i izvještava o napretku koji Glovo ostvaruje u odnosu na pet Fairwork principa poštenog rada.
Fairwork eksterna revizija sastojaće se od anketa i intervjua sa kuririma u zemljama u kojima se sprovodi inicijativa, a Glovo će biti isključen iz ovih procesa kako bi se osiguralo da rezultati revizije budu nezavisni, tačni i objektivni. Prva procjena biće obavljena prije pokretanja inicijative u Maroku i Gruziji, dok će druga biti sprovedena u prva tri mjeseca. Fairwork je međunarodni istraživački projekat koji na osnovu pet principa ocjenjuje uslove za rad na digitalnim platformama. Fairwork radi reviziju bez nadoknade od strane Glova. U krajnjem izvještaju, Fairwork će istaći sve oblasti u kojima kompanija ne postupa u skladu sa principima koje je sebi zadala.
„Iako je ekonomija honorarnih poslova (gig ekonomija) otvorila nove mogućnosti svima koji u njoj učestvuju, važno je napomenuti da su i izazovi koji iz ovakvog poslovanja proizilaze značajni za njegove učesnike i da je potrebno unaprijeđenje, naročito kada su u pitanju socijalna prava kurira. Glovo je posvećen tome da svojim kuririma omogući pristup većim socijalnim pravima, bez obzira na vrstu ugovora koji imaju. Do 2023. godine očekujemo da ćemo sarađivati sa oko 240.000 kurira širom svijeta na mjesečnom nivou i posvećeni smo tome da im obezbijedimo veća socijalna prava i beneficije, istovremeno štiteći ono što im je i samima jako važno, njihovu autonomiju i fleksibilnost. Kao kompanija, smatramo da ova inicijativa postavlja novi industrijski standard za pravičniju ekonomiju honorarnih poslova – onu koja koristi najbolje prakse i u svojoj srži poštuje socijalna prava”, rekao je Sacha Michaud, suosnivač kompanije Glovo.
„Trenutna situacija u biznisima koji posluju na ovaj način je takva da većina radnika nema osnovna radna prava, niti zaštitu. Uslovi za rad su nerijetko opasni, zarade niske i nekonzistentne, a prisutne su i prepreke za kolektivnu organizaciju. Glovo, kao jedna od najvećih kompanija u ovoj oblasti, mogla bi da postane primjer dobre prakse, ukoliko se posveti sprovođenju sveobuhvatne politike koja unapređuje uslove radnika. Fairwork ne podržava kompanije, već daje nezavisne procjene njihovih politika i praksi. Sa te pozicije pozdravljamo poziv kompanije Glovo da pružimo nezavisnu procjenu njihove inicijative “The Couriers Pledge” (“Zavjet kuririma”) i radujemo se testiranju njegove primjene na terenu u odnosu na principe poštenog rada koje smo nezavisno ustanovili“, izjavio je profesor Mark Graham, direktor Fairwork projekta.
Osim Fairwork projekta, Glovo se povezao i sa WageIndicator.org u vezi sa životnim standardima u zemljama, kao i sa kompanijama Qover i Chubb.
Glovo Tivat
O kompaniji Glovo
Glovo je jedna od prvih aplikacija za dostavu više kategorija proizvoda i jedna od vodećih svjetskih platformi za dostavu. Osnovan u Barseloni 2015. godine, Glovo posluje u Jugozapadnoj Europi, Istočnoj Europi i Africi. Aplikacija povezuje korisnike s restoranima, lancima supermarketa i maloprodajnim prodavnicama. Takođe, uključuje kategoriju „bilo šta“ koja korisnicima omogućava da naruče što god žele u svom gradu.
Fairwork je istraživački projekat sa sjedištem na Univerzitetu Oksford i Berlinskom centru za društvene nauke, a posvećen je ukazivanju na najbolje i najgore prakse u ekonomiji koja posluje preko platformi. Fairwork principi su nastali iz informacija dobijenih od međunarodnih eksperata, kao i testimonijala radnika širom svijeta. Koristeći te principe, Fairwork razvija ocjene „pravičnosti“ za platforme. Procenjujući platforme u odnosu na ove mjere, Fairwork teži da ukaže ne samo na to što je ekonomija platformi danas, već i što ona može da bude u budućnosti.
Za više informacija o Fairwork projektu posjetite: www.fair.work.
Policijski inspektori već mjesecima provjeravaju zakonitost izgradnje više turističkih objekata na primorju, sa posebnim akcentom na nekoliko luksuznih hotela i te provjere još nijesu okončane – potvrđeno je Portalu RTCG u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP).
Kako im je saopšteno, pod lupom je dokumentacija više državnih organa.
Policija, dodaju, želi da utvrdi da li je prilikom izgradnje luksuznih kompleksa u primorskim opštinama posljednjih godina bilo nezakonitih radnji.
Inspektori su tu dokumentaciju izuzeli na ljeto ove godine i još provjeravaju je li bilo nezakonitih odluka državnih organa.
Budva – ilustracija – foto Mediabiro
Najveći dio dokumentacije izuzet je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Inspektori kontrolišu veći broj prijava gradnje i građevinskih objekata, među kojima se nalaze i veći turistički objekti na primorju.
Prizor autonomnog, samovozećeg broda veličine automobila koji tiho krstari amsterdamskim kanalima prevozeći putnike, robu ili otpad, uskoro bi mogao biti još jedan uobičajen i prepoznatljiv simbol najpoznatijeg nizozemskog grada isprepletenog drevnim plovnim kanalima.
U probnu vožnju uskoro će biti pušten “Roboat” automatizirano plovilo na električni pogon koji bi trebao riješiti ionako prezagušeni promet u Amsterdamu; piše Morski.hr
– Pojačao nam se cestovni promet zbog e-trgovine i dostava pa logistika doslovce zatrpava male ulice unutar grada. To postaje neizdrživo. S druge strane, diljem grada imamo vode i plovnih puteva u izobilju pa smo kreirali ovakav tip prijevoza/transporta – izjavio je Stephan van Dijk, direktor inovacija na amsterdamskom Institutu za napredna urbana rješenja, koje je dizajniralo i projektiralo Roboat skupa s američkim MIT-em.
Testiranje je trajalo 4 godine, a javnosti su ovaj tjedan predstavljena prva dva plovila Roboat čiji će prvi zadatak biti – prikupljanje i prijevoz otpada, odnosno plovila će služiti kao plutajući kontejneri za smeće.
Plovilo je opremljeno kamerama i GPS-om, a njime se upravlja daljinski iz kontrolne sobe.
Roboat bi u bliskoj budućnosti mogao služiti i kao teglenica, pomoćni most pa čak i kao plutajuća platforma za koncerte, a vide ga i kao “pomagača” u čišćenju naftnih mrlja u moru nakon ekoloških incidenata.
Susret obitelji u Zračnoj luci u Sydneyju Foto: AAP Image/Bianca De Marchi / REUTERS
Australija je prvi put u pandemiji ublažila ograničenja na međunarodnoj granici te dopustila nekima od cijepljenih da slobodno putuju, a obiteljima da se ponovno ujedine, što je izazvalo emocionalne zagrljaje u sidnejskoj zračnoj luci.
Nakon 18 mjeseci jedne od najstrožih graničnih politika u vezi s koronavirusom, milioni Australaca sada mogu slobodno putovati bez dozvole ili potrebe za karantenom po dolasku u zemlju.
Dok su putovanja u početku bila ograničena na australske državljane, stalne stanovnike i njihove uže obitelji, sada se pokreće plan ponovnog otvaranja zemlje za međunarodne turiste i radnike, koji su prijeko potrebni za oživljavanje zemlje.
Putnici na prvim letovima iz Singapura i Los Angelesa stigli su u Sydney rano ujutro, mnoge su dočekali uplakani prijatelji i rodbina koju nisu vidjeli nekoliko mjeseci.
Putnike je također dočekalo osoblje zrakoplovne tvrtke koje je držalo transparente i darivalo im australsko divlje cvijeće i čokoladne kekse.
U jednom od najtežih svjetskih odgovora na pandemiju koronavirusa, Australija je prije 18 mjeseci zatvorila svoju međunarodnu granicu, zabranivši stranim turistima i zabranivši građanima izlazak ili dolazak osim ako im se odobri izuzeće.
Strogim pravilima putovanja mnogim je Australcima učinkovito zabranjeno da prisustvuju značajnim događajima, uključujući vjenčanja i sprovode, i onemogućeno da viđaju obitelj i prijatelje.
Podaci ministarstva vanjskih poslova pokazuju da se oko 47.000 ljudi u inozemstvu želi vratiti kući.
Ublažavanje pravila putovanja u državama Victoria i New South Wales i Teritoriju australskoga glavnoga grada uvodi se jer veći dio Australije prelazi sa strategije upravljanja pandemijom bez covida na život s virusom kroz opsežna cijepljenja.
Dok su zbog epidemije delta soja Sydney i Melbourne donedavno mjesecima bili u izolaciji, australski broj zaraženih covidom i dalje je daleko niži od mnogih usporedivih zemalja, s nešto više od 170.500 zaraženih i 1.735 smrtnih slučajeva.
Promjena pravila putovanja, međutim, nije ujednačena u cijeloj zemlji, s državama i teritorijima koji imaju različite stope cijepljenja i zdravstvene politike.
Zapadna Australija uvelike ostaje odsječena od ostatka zemlje – i svijeta – jer država pokušava zaštititi svoj status bez virusa.
I dok Tajland i Izrael od ponedjeljka primaju cijepljene turiste, strani putnici još nisu bili dobrodošli u Australiju, s iznimkom onih iz susjednog Novog Zelanda.
Necijepljeni putnici i dalje će se suočavati s ograničenjima karantene, a svi putnici trebaju dokaz o negativnom testu na covid-19 prije ukrcaja.
Australija je ranije povratak iz inozemstva dopuštala samo ograničenom broju građana i stalnih stanovnika, uz obaveznu 14-dnevnu karantenu u hotelu o vlastitom trošku. Bilo je i nekih izuzeća za strane putnike iz ekonomskih razloga, uključujući, kontroverzno, neke holivudske zvijezde.
