Afirmacija mora kao najvećeg resursa Crne Gore

Ivošević na otvaranju KIMC

Prva međunarodna konferencija pomorskih nauka u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor  (PFK) pod nazivom Kotor International Maritime Conference – KIMC“, počela je danas u tom gradu uz učešće sedamdesetak naučnika i eksperata za razne oblasti pomorstva iz desetak država Evrope.

Tokom dva dana trajanja konferencije čiji su suorganizatori Opština Kotor i Privredna komora Crne Gore, biće predstavljeno čak 66 naučnih radova autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, BiH, Slovenije, Albanije, Bugarske, Poljske, Rumunije, Gruzije, Italije, Turske i Velike Britanije, iz oblasti brodogradnje, pomorskog strojarstva i inženjeringa, automatizacije i brodske elektronike, navigacije, školovanja i obuke pomoraca, pomorske medicine, sigurnosti na moru, informacionih tehnologija u pomorskoj industriji, menadžmenta i logistike, transporta i transportnih tehnologija, pomorske ekonomije i prava, te očuvanja morskog ekosistema i zaštite životne sredine. Među temama kokjima će se KIMC baviti su i neke od visokotehnoloških, najaktuelnijih, i najkontroverznijih trenutno u svjetskoj pomorsjoj industriji, poput pitanja autonomnih brodova bez posade, a koji su već počeli da se eksperimanetalno koriste na nekim rutama. Skup će se pored ostaloga, baviti i pitanjima koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru poput utvrđivanja nove italijanske tzv. isključive ekonoske zone na Jadranu i pomorskog razgraničenja te države sa Crnom Gorom, uticaja kruzera na ekologiju, rasta rizika za pomorsku sigurnost od značajno uvećanog obima saobraćaja na mutru unutar zaliva Boke, protokola sigurnosti na brodovima za opsluživanje naftnih platformi…

Biće predstavljena i iskustva luka Bar i Drač u organizaciji kontejnerskog fider servisa, odnosno gradske luke Split u putničkom i  trajektnom saobraćaju, a biće govora i o pirateriji na svjetskim morima, kao i ekonomskom uticaju pomorskih nezgfoda koje se događaju na najbitnijim svjetskim saobraćajnim čvorištima, poput nedavnog prekida saobraćaja u Sueckom kanalzu zbog nasukanja megakontejkneraša „Ever Given“, a koji je u nekoliko dana blokade tog ključnog saobraćčajnog pravca, svjetsku ekonomiju koštao nekoliko desetina milijardi dolara.

Sa otvaranja KIMC

Otvaranju konferencije prisustvovali su i brojni predstavnici crnogorskih pomorskih instutiucija, pomorske privrede i školstva, srukžovnih udruženja, kao i Mornarice VCG. Okupljene je pozdravio dekan PFK prof.dr Špiro Ivošević kojin je podsjetio na 62 godine rada ove visokoobrazovne ustanove i njena brojna dostignuča jer je PFK danas možda i međunarodno najintegrisanija, te u praćenju najnovijih svjetskih dodstignuća u oblasti kojom se bavi, najažurnija jednica Univerziteta Crne Gore. Ivošević je kazao da je PFK danas moderna i dobro opremljenja naučno-obrazovan ustanova koja se pored klasičnih aspekata brodarstva i pomorskiog transporta, bavi i mnogim drugim dimenzijama mora i tzv. plave ekonomije.

„Istraživanje, inovacije i preduzetništvo postaju sastavni dio obrazovnog procesa na PFK. Više od milion eura se ulaže kroz investicije, optremu, laboratotrije, simulatore, planove i programe na PFK. Uz to, i povezivanje sa privrednim subjektima iz zemlje i inostranstva nam je jedan od ključnih priorioteta u narednom peridou, kako bi našim studentima i zaposlenima obezbijedili kontinualno usavršavanje“- naglasio je Ivošević.

„Ovaj događaj prilika je da otvorimo novo poglavlje kojem će crnogorski visokoobrazovni sistem stati u red sa renomiranim pomorskim institucijama regoona i šire. Pomorci su nemjerljiv resurs Crne Gore i naša je ambicija da se još snažnije pozicioniramo na međunardonom tržištu sa obrazovanim i visokokompetentnim kadrovima iz ove oblasti“- kazao je državni sekretar za saobraćaj i pomortsvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Zoran Radunović, dok je Neda Ojdanić iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta najavila da će prosvjetne vlasti nastojati da ažurno u naš sistem obrazovanja i obuke pomoraca imprementiraju najnovije svjetske standarde i zahtjeve STCW konvencije.

KIMC logo

„Kotor je grad izuzetne tradicije i svjetske kulturne baštine, ali sva kulturna baština ovog grada nije ništa drugo do rezultat njegove viševjekovne pomorske tradicije. Sve naše palate, crkve i drugu objekti kojiam se ponosimo pred svijetiom, predstavljaju rezultat svih onih ovdašnjih preduzimljivih ljudi koji su brodovima obišli svijet i koji su diljem planete, pronijeli slavu ovoga grada i ovog kraja“- kazao je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić. On je istakao da Kotor danas pored PFK, ima i luku koja je jedna od najposjećenijih i najbolje ocijenjenih kruzing luka na Mediteranu, a Crna Gora ima najveći broj pomoraca po glavi stanovnika na svijetu, jer čak oko 1% njene ukupne populacije čine pomorci.

„Imajući sve ovo u vidu, jasno je da su Kotor i Boka prirodno mjesto za održavanje jednog ovakvog prestižnog međunariodnog stručnog i naučnog skupa o pomorstvu i plavoj ekonomijim za koji očekujem da postane tradicionalan“- zaključio je Jokić.

Učesnike KIMC-a pozdravila je i v.d. predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić nagkasivši važnost fromiranja tzv. plavog haba u Crnoj Gori koji bi na jednom mjestu okupio sve sjubjekte koji se bave svim aspektima ekonomskog korišćenja mora.

Martin Bilafer (Bokeški Forum): Nastavlja se devastacija i betonizacija Boke

0
Bijela radovi – foto arhiv Boka News

Svjedoci smo neumorne devastacije Boke bez obzira da li je stara vlast ili neka nova,  a vjerovatno najbolji primjer je Bijela kao i više puta do sad, kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.

“Ispred kuća Vasiljevića na potezu izmedju picerije “Igrač Više” i hotela “Park” izbetoniran je još jedan dio pješčane plaže. Na tom dijelu već za vrijeme Jugoslavije je betoniran taj dio mada ne u sadašnjim gabaritima. More je razbilo mulo i vremenom se pojavio pijesak a i nasipano je tako da je stvorena  dobra prilika da se oformi lijepa plaža, u skladu sa prepoznatljivim ambijentom. Međutim neko je, silom na sramotu,  odlučio da se da u zakup i taj dio plaže i pretvori u beton”.

Siromaštvo se ogleda u svim sferama života tako da puno žitelja Boke grade apartmane za izdavanje da bi se preživjelo. A gdje turisti da idu na kupanje kad plaže nestaju, pitaju iz Bokeškog Foruma.

“Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata  jasno ima za cilj, racionalno i efikasno korištenje i očuvanje prostornih  potencijala i resursa na kopnu, moru, podmorju i zaštita prirodnih dobara! Novo stvorene ruglo plaže ispred hotela “Delfin” i “Park”  se i dalje nasipaju kamenjem i zemljom u odnosu 50-50% i sva ta zemlja stvara mulj koji je obložio dobar dio zaliva.

Bokeški forum

Gdje je zaštita podmorja? Kad će prestati teror nad obalom Boke?  Svjedoci smo velikih previranja u našoj državi gdje se ne zna ko pije, a narod ispašta!

Tako i u našoj Novskoj opštini, poslije izbora 9. maja pa do danas nakon šest ipo mjeseci nije konstituisana vlast iako je još u mjesecu julu napravljen dogovor. Podgorička birokratija sve to lukavo koristi i kao i uvijek do sad podjelama skreće pažnju sa stvarnih problema I ostvarivanja osnovnih lokalnih interesa.

Bokeški Forum se istinski trudi da sačuvamo nasu kulturu, tradiciju izbjegnemo podjele ali veoma često se čini  da se borimo protiv vjetrenjača”, kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma Herceg Novi koji potpisuje Martin Bilafer, predsjednik podružnice.

Vatrogasci moraju uskoro da napuste hotel „Tivat“, u opciji opet privremena rješenja

0
Ulaz u vojni objekat Opatovo u Tivtu

Služba zaštite Opštine Tivat (SZS) uskoro će morati da napusti prostorije hotela „Tivat“ na Seljanovu u kojia je smještena poslednje četiri godine.

Opštinari u Tivtu za sada nisu sasviom sigurni na koju će naredu lokaciju biti preseljeni tivatski vatrogasci jer su u opciji dvije mogućnosti: prostor nekadašnjeg vojnog objeka Opatovo na istoimenom lokalitetu na putu Tivat-Lepetane, odnosno dio prostora u dotrajaloj baraci u kojoj je već četrdesetak godina, smješteno Odjeljenje bezbjednosti Tivat.

HTP „Primorje“ iz Tivta u člijem je sastavu do sada bio hotel „Tivat“ taj je stari ugostiteljski objekat koji je već duže van svoje osnovne- turističke funkcije, nedavno zajedno sa zemljišnim kompleksom oko tog objekta, prodalo kompaniji ALK Montenegro iza koje stoje ruski i investitori iz Novog Pazara. Oni namjeravaju da struše stari hotel na tom mjestu uskoro započnu izgradnju  novog luksuznog hotelsko-stambeno-poslovnog kompleksa. Zbog toga se i SZS Tivat mora uskoro iseliti sa ove lokacije na koju je ona inače, došla prije četiri godine zato što je to trebalo biti privremeno rješenje za njen smještaj do okončanja izgradnje novog Vatrogasnog doma koji je prostorno-planskom dokumentacijim, predviđen u Gradiošnici.

SZS Tivat je, i u vrijeme dok je na njenom čelu bio Zoran Barbić (DPS) bila vrlo rezervisana prema ideji izgradnje Vatrogasnog doma u Gradiošnici, smatrajući da je ta lokacija potpuno neogovarajuća i pogrešno određena u osdnosu na potrebe grada i područja Tivta na kojima živi ili radi najveći broj ljudi i da iz Gradiošnice, vatriogasci ne kogu nemogu efikasno „pokriti“ centar grada i naselja Seljanovo, Lastva i Lepetane. Dugogodišnji problemi sa izmještranjem dijela dalekovoda koji prelazi preko parcele za gradnju Vatrogasnog doma u Gradiošnici do sada su onemogućili početak izgradnjetog objekta. U međuvremenu je nova lokalna vlast građanskih listi NP-BF-GB, inicirala da se Vatrogasni dom, zajedno sa novom policijskom stanicom u Tivtu, gradi na drugoj lokaciji – na opštinskom zemljištu u blizini školskog centra, na mjestu gdje već četrdesetak godina stoji dotrajala baraka u kojoj je smješteno Odjeljenje bezbjednosti Tivat. Taj projekat, iako je urgentan i sa stanovišta potreba opštine, ali i države koja u Tivtu već decenijama ne obezbjeđuje adekvatne uslove za rad i funkcionisnaje policije, međutim, nije prošao kod Vladine komisije i nije uvršetn u spisak investicija koje će se realizovati sredstvima državnog kapitalnmog budžeta u 2022.

Iz Opštine Tivat nam je je rečeno da su, svjesni činjenice da će SZS vrlo brzo morati da napusti hotel „Tivat“, od Ministarstva odbrane tražili i dobili saglasnost da gradsku Službu zaštite privremeno smjeste u nekadašnjem vojnom objektu Opatovo.

SZS Tivat – vatrogasci

Na Opatovu je decenijama, funkcionisao nekadašnji pogon tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal za remont i proizvodnju artiljerijske municije i drugog naoružanja. Po prestanku rada Arsenala u ljeto 2007. zatvoren je i ovaj pogon koji je kasnije korišten kao vojno skladište, da bi ga prije nekoliko godina, i vojska napustila smatrajući ga neperspektivnim za potrebe odbarne zemlje.

Prema riječima Milorada Giljače (NP), komandira SZS Tivat, Opatovo prostorno i sa vrstom objekata koje ima, odgovara potrebama ove službe, ali su tamošnji objekti u vrlo lošem i  devastiranom stanju. Drugi problem je lokacija tog objkta koji je udaljen od centra Tivta i naselja na južnom i istočnom kraju grada, pa se kod njega javna isti problem koji bi vatrogascci imali u Gradiošnici, samo u  „suprotnom smjeru“, u odnosu na efikasno pokrivanje cijelog grada.

Predstavnici Direkcije za investicije Opštine Tivat obišli su objekte u Opatovu i procijenili da bi za njihovo dovođenje u stanje pogodno za privemeni snještaj vatrogasaca, njihovih specijalnih vozila i opreme, trebao izdvojiti minimum oko 20 hiljada eura.

„To, i činjenica da je Opatovo udaljeno od centra grada, te da ima vrlo nezgodan izlazak za vozila iz tog kompleksa na Jadransku magistralu, nam je ograničavajući faktor da pređemo na ovu lokaciju. Druga opcija nam je da se premjestimo u dio barake policije kod škoslkog centra, a koji ona ne koristi i da se ovdje privremeno smjestimo, sa mprovizovanim parkiralištem za naša vozila. Još vagamo za koju ćemo se varijantu opredijeliti“- kazao je Giljača.

Inače, prema rješenju na kojem je svojevremeno insistirala administracija bivšeg gradonačelnika Tivta Dragana Kankaraša (DPS), bilo je predviđeno da se nova zgrada Vatrogasnog doma za SZS Tivat vrijedna preko 400 hiljada eura, gradi u Gradiošnici. Jednostavna zgrada od većinom prefabrikovganih elemenata, a ne čvrste gradnje kako se obično Vatrogasni domovi prave u svijetu, trebalo je da ima nešto preko 1.000 kvadratnih metara korisne površine. Pored osam garaža za vatrogasna vozila od kojih četiri biti potpuno zatvorene sa istalacijama za napajanje vozila električnom energijom i komprimovanim vazduhom, novi Vatrogasni dom u Gradionici trebalo je da ima i smještajne prostorije za boravak vatrogasaca, skladište, radionice i druge neophodne sadržaje, ali je vatrogasna sxtruka bila vrlo nezadovoljna ovakvim rješenjem i pogotovo, lošim pozicioniranjem ovog objekta u odnosu na potencijalne vatrogasne izazove u gradu Tivtu.

Otvoren 19. Mediteranski sajam, po prvi put u Šibeniku

0
Otvoren 19. Mediteranski sajam, po prvi put u Šibeniku – foto Hina

Sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva, 19. Mediteranski sajam otvoren je u četvrtak u hotelu Ivan u Amadria Parku u Šibeniku, čime se po prvi put održava izvan Dubrovnika.

Mediteranski sajam organizuje se već dugi niz godina s ciljem podizanja razine ekološke svijesti, održivog razvoja, promocije zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva, a okuplja velik broj izlagača, stručnjaka, pokrovitelja i entuzijasta. Ta specijalizirana manifestacija profilirala se kao najznačajnija nacionalna manifestacija u području ekološke i tradicijske poljoprivrede.

“Sajam se prvi put održava u Šibeniku. Kada je navršio 18. godina, bio je spreman otići iz Dubrovnika. Ipak, i dalje ostajemo u Dubrovniku. Tamo će se sajam održavati u proljeće, a ovdje ćemo biti na jesen, ako budemo imali podršku. Kad smo započinjali ovu priču, u Hrvatskoj su postojala samo tri eko proizvođača, dok OPG-ova nije ni bilo. Trudom svih nas uspjeli smo doći na današnju brojku od preko 7000 ekoloških proizvođača u Hrvatskoj. Drago mi je što se sajam pretvorio u vrlo uspješan i da potiče druge sajmove”,  kazao je osnivač i voditelj Mediteranskog sajma Vedran Kraljević.

Predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik Nikolina Trojić zahvalila je svima koji su podržali sajam i poručila kako su “ruralni krajevi naša prošlost i budućnost”.

“Sve institucije, do gradova i županija moraju biti potpora malim proizvođačima koji se bore da budu konkurentni na tržištu, a mi se moramo potrudit stvoriti navike kupovanja hrvatskih proizvoda”, kazala je.

Sajam traje do nedjelje, 28. studenog, uz besplatan ulaz i pridržavanje epidemioloških mjera, a ponuda sajma možete se razgledati od 9 do 19 sati.

Predstava “Antigona zaječarskog i pozorišta iz Prištine premijerno u Kotoru

0
ANTIGONA – plakat

Predstava Antigona , režera  Nenada Todorovića, rađena u  koprodukciji Narodnog pozorišta iz Prištine sa privremenim sedištem u Gračanici i pozorišta Zoran Radmilović iz Zaječara gostuje na Velikoj sceni kotorskog Kuturnog centra u nedjelju 28. novembra 2021. Početak je u 19 sati.

U predstavi igraju: Gorica Regodić, Milica Majstorović, Igor Damnjanović, Jelena Orlović, Miloš Đuričić, Branko Babović, Miloš Đuričić, Nebojša Đođević, Strahinja Bičanin, Nikola Đorđević, Vujadin Milošević i Miloš Tanasković.

Sofoklova  Antigona je jedan  od nosećih stubova antičke kulture i predstavlja korjen pozorišta kakvo danas poznajemo. Antigonina pobuna protiv nemilosrdnog tiranina kao i njen tragičan kraj predstavljaju inspiraciju remek-djelima kroz vijekove.

U ovoj predstavi reditelj Nenad Todorović je uspio da na umjetnički način poveže tekst sa našim vremenom jer bez obzira na to što se radi o tekstu starom nekoliko hiljada godina, predstava obuhvata i probleme koji se tiču današnjeg svijeta.

Cijena ulaznice je 5,00 eura, a za đake, penzionere i studente 3 eura i biće u prodaji dva sata prije početka predstave.

U skladu sa mjerama i preporukama Ministarstva zdravlja, broj mjesta je ograničen. Rezervacije na broj telefona 032 304 140.

Obavezno je držanje distance, nošenje maski  i dezinfekcija ruku na ulaz u  zgradu Pozorišta.

Jedini poznati drveni brod Austrougarske mornarice nalazi se u Puli

0
Foto HRT

Jedini poznati drveni brod Austrougarske ratne mornarice nalazi se u Puli, u hali Uljanika, u starom Arsenalu. Tamo je dopremljen iz Splita. Radi se o spasilačkom kuteru s bojnih brodova klase Tegetthoff. Riječ je o pomoćnoj brodici dugoj devet metara koja je građena s dvostrukom oplatom.

Brod Sveti Marko izgrađen je negdje na Jadranu, prije stotinjak godina za vrijeme Austrougarske. Točna godina gradnje se ne zna, ali u svakom slučaju izgrađen je prije 1. svjetskog rata.

– Za jednog stogodišnjaka u dosta dobrom je stanju jer je građen od kvalitetnih materijala s hrastovinom i mahagonijem što je dosta atipično za tradicionalnu brodogradnju, ali ovo je bio vojni brod i mornarica je koristila najbolje resurse što je mogla – rekao je za HRT Marko Uhač, konzervator iz Ministarstva kulture.

– On je rettungs-kuter, što znači spasilački kuter. To je spasilački brod, ne u smislu spašavanja mornara uslijed potapanja već za neke brze spasilačke reakcije sa samog broda – dodaje Marko Uhač.

– Tražeći brod za sebe, na ovaj sam kuter naišao prvi put prije 12, 13 godina. Vidio sam da nije neka obična tradicionalna gradnja, ali tada je vlasnik tražio previše. Nedavno se opet pojavio u oglasniku po puno nižoj cijeni, otišao sam u Split vidjeti o čemu se radi, a vlasnik mi je rekao da je pripadao K.u.K. ratnoj mornarici. Više od toga nije znao – kazao je za portal IstraIN Uhač koji je zbog ovog broda dobro proučio povijest i gradnju rettungskuttera.

Propašću Austrougarske brod preuzima talijanska mornarica. A 1928. godine brod otkupljuje creska obitelj Galović, a potom i obitelj Balon iz Valuna.

– San Marko vozio je na liniji Cres – Valun. Vozio je putnike, robu, kruh… – kaže Loreta Bellemo, čiji su otac Toni i djed bili vlasnici San Marka.

Bilo je tako sve do 70-ih godina. A onda je Cres dobio cestu i brodska linija Valun – Cres više nije bila potrebna.

Brodicu je kupio Stanko Penđer iz Splita koji ju je koristio za ribolov. A Toni Balon mu je na ceduljici zapisao nevjerojatan podatak. Da je Sveti Marko spasilačka brodica s legendarnog bojnog broda Viribus Unitis.

– Mi znamo da je pojedini brod klase Tegethoff imao po jednu spasilačku brodicu. Znamo da su dva bojna broda otišla u rezalište poslije 1. svjetskog rata, a dva su potopljena, Szent Istvan i Viribus Unitis, Viribus je potonuo u pulskoj luci i u principu je moguće da je ovaj brod s Viribusa – kaže za HRT Marko Uhač.

Stoga je Svetoga Marka zbog njegovog značaja ove godine otkupio Arheološki muzej Istre.

– Ideja je da u jednom trenutku slijedeće godine bude postavljen u pulskoj luci, da bude plovan, da ga svi naši građani, putnici namjernici mogu pogledati i da isto tako njime mogu i zaploviti po pulskoj luci – rekao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.

Češka: 27.717 novozaraženih, najviše od početka pandemije

0
Češka pandemija – Prag – foto EPA

Češka je u četvrtak imala 27.717 novih slučajeva zaraze novim koronavirusom, najviše u jednom danu od početka izbijanja pandemije, pokazuju u petak podaci ministarstva zdravstva.
Podaci pokazuju da epidemija uzima maha jer je u proteklih sedam dana otkriveno preko 131.730 novih slučajeva covida-19. Za usporedu, tijekom cijelog listopada je bilo zabilježeno 73.200 novozaraženih.

U najnovijem pokušaju da obuzda jednu od najvećih stopa zaraze u svijetu, vlada je u zemlji od 10,7 milijuna stanovnika odlučila da se barovi i klubovi zatvaraju već u 22 sata, a također su zabranjeni božićni sajmovi.

Kotor: Albanskom državljaninu zatvor od 20 dana

0
Sud u Kotoru

Sudija suda za prekrslšaje u Budvi odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić izrekla je albanskom državljaninu K.S. (28 ), kaznu zatvora u trajanju od 20 dana, jer je odbio da se zaustavi policijskoj patroli, a potom i da se alkotestira.

“Okrivljeni se juče oko 02:30 časova u mjestu Trojica opština Kotor nije zaustavio vozilom na dat znak “STOP” od strane policijskog sluzbenika OB Kotor, te je nastavio kretanje u pravcu tvrđave Vrmac, da bi desetak minuta kasnije nakon što je zaustavljen, prilikom kontrole odbio da se podvrgne ispitivanju pomocu odgovarajućih sredstava i aparata radi provjere prisustva alkohola u organizmu. Okrivljenom je izrečena i zastitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 8 mjeseci. Na izdržavanje kazne zatvora upućen je prije pravosnažnosti odluke“, saopštio je vršilac dužnosti predsjednika Suda za prekršaje i sudija portparol Marko Đukanović.

Međunarodna sertifikacija ACG tokom 2022. godine, kompanija finansijski stabilna

0
Aerodrom Tivat – foto S.L

Međunarodna sertifikacija oba crnogorska aerodroma mogla bi biti završena tokom 2022. godine, najavio je izvršni direktor, Goran Jandreoski.

“Srećan sam što postoji kontinuitet saradnje sa Agencijom za civilno vazduhoplovstvo.  Imamo potpunu podršku Odbora direktora. Svima je jasno zašto je važna međunarodna sertifikacija oba aerodroma. To je prioritet – nastavak projekta sertifikacije. Nadam se da neće biti primjedbi u tom procesu već da će projekat biti uspješan do kraja. Realni rok za sertifikaciju aerodroma u Podgorici je maj 2022. godine, a kraj sljedeće godine za Tivat“, očekuje on.

Jandreoski je naglasio i da su Aerodromi Crne Gore, zahvaljujući ranijim naporima Odbora direktora, finansijski stabilni što im, kako kaže, omogućava da se skoncentrišu na važne projekte.

Uprava policije: Vozite strpljivo i oprezno, mogući zastoji, odroni i prekidi

0
Saobraćaj-kiša

Uprava policije (UP) apelovala je danas na vozače da zbog najavljenog nevremena voze oprezno i strpljivo.

“Imajući u vidu najave Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju o nepovoljnim vremenskim uslovima koji će narednih dana zahvatiti Crnu Goru skrećemo pažnju vozačima da nepovoljni meteo uslovi, usljed jake kiše i olujnog vjetra, mogu dovesti do otežanog odvijanja saobraćaja ali i zastoja, odrona i vanrednih prekida u saobraćaju, pa i povećanog broja saobraćajnih nezgoda”, ističe se u saopštenju UP.

U saopštenju se dodaje da će policajci kroz pojačano prisustvo na putnim pravcima, prvenstveno preventivnim aktivnostima, nastojati da obezbijede nesmetano i sigurno odvijanje drumskog saobraćaja.

“Još jednom apelujemo na vozače da strpljivom i opreznom vožnjom, prilagođenom meteo i ostalim uslovima na putu, kao i trenutnoj frekvenciji saobraćaja, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju”, zaključuje se u saopštenju MUP.