U Herceg Novom boravi 2,38 hiljada turista, što je 48 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom periodu 2019. godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 1,89 hiljada, a domaćih 487.
U hotelima borave 862 gosta, a u domaćinstvima njih 1,52 hiljade.
U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.
Pogledajte promotivni spot Park prirode Orjen…
Vlada Crne Gore na sjednici u četvrtak donijela je odluku o izradi izmjena i dopuna Državne studije lokacije za zahvat 25 Prostornog plana posebne namjene Morskog dobra „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ u opštini Tivat.
Kako se navodi u odluci, pristupa se izmjeni aktuelnih riješenja koja se odnose na površinu od oko 17,5 hektara u postojećoj DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ a koju je 2010. uradila podgorička kompanija Urbi Montenegro, po narudžbi tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora. Inače, ova DSL obuhvata područje plaže i izletničkog punkta Kalardovo sa akva parkom, makiju i poljoprivredno zemljošte uz jugozapadni obod kompleksa tivatskog aerodroma, naseljsku strukturu Brdišta i turističke komplekse Ostrvo cvijeća i uvala Brdišta, a originalno je važila do 2020. godine. Ukupna površina obuhvaćena originalnim DSL-om iz 2010, je 146,24 hektara dok je njen obuhvat na moru površine 54,5 hektara.
Vlada je odredila da će Ministarstvo ekologije, prostornog planaranja i urbanizma za izradu izmjena i dopuna ove DSL iz državnog budžeta izdviojiti 60.000 eura. Rok za izradu izmjena i dopuna je 12 mjeseci od, kako stoji u odluci Vlade, „dana donošenja Studije zaštite kulturnih dobara, odnosno završetka arheoloških, konzervatorskih i drugih istraživanja“. Do izrade izmjena i dopuna DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“, odlukom Vlade, zabranjena je svaka gradnja na tom podrulju, izuzev izgradnje javne infrastrukture, ili rekonstrucije postojećih objekata.
Zanimljivo je da se izradi izmjena i dopuna ove DSL pristupa na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta a koje je Vladi ukazalo da je njena izmjena „neophodna u ciljun zaštite i očuvanja kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti na ovoj lokaciji“. To je možda i prvi put u novijoj istoriji Crne Gore da se jedan planski dokument koji je predvižao masovnu gradnju hotela, vila i paratmana na obali, revidira i planirana gradnja redukuje zbog potrebe zaštite prirodnog i kultuno-istorijskog blaga. Prostor DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ naime, obuhvata više značajnih kulturno-istorijskih lokaliteta, poput brojnih ostataka rimskih i antičkih građevina, prostora nekadašnjeg ranosrednjevjekovnog manastira na Prevlaci, ljetnjikovaca srednjevjekovne kotorske vlastele, starih crkava kao i spomenika iz novijeg doba popout uvale Brdišta u kojoj je 1941. potopljen razarač „Zagreb“ i poginuli narodni heroji Milan Spasić i Sergej Mašera.
„Cilj izrade izmjena i dopuna DSL je da se pristupi preispitivanju planskih rješenja, naročoto u dijelu kulturne baštine, a na osnovu stručnih nalaza, arheoloških istraživanja i Studije zaštite kulturnih dobara koje je prethodno potzrebno uraditi.“- piše u Programskom zadatku za izradu promijenjenog ovog planskog dokumenta koji je pored ostaloga, do sada previđao i masovnu gradnju luksusznih novih turističkih kapaciteta, kao i marine u uvali Brdišta i njenom sada netaknutom zaleđu.
Programskom zadatku koji je napravljen na inicijativu ministarstva koje vodi ministarka dr Vesna Bratić, stoji da je kroz im jenu i dopunu DSL, „potrebno preispitati plansko rješenje prvenstveno imajući u vidu složenost i kompleksnost lokacije koja se nalazi u okviru zaštićene okoline Područja Kotora koje je upisano na UNESCO listu svjetke baštine, dok samo poluostrvo Prevlaka ima zakonski status nepiokretnog kulturnog dobra na osnovu rješenja iz 1949.godine, uz očuvaje kulturnog pejzaža utvrđenih ljetnjikovaca iz ranog srednjeg vijeka Dančulovina i Grgurevina.“ Napominje se da je stoga potrebno preispitati prstornu organizaciju turističkih sadržaja „u oviru namjene za turizam uz uskađivanje sa propisima koji regulišu turističke sadržaje, kako bi se stvorili preduslovi za razvoj turizma kategorije pet zvjezdica“, kao i da je nepohodno preispitati i postojeća urbanistička riješenja iz dosadašnje DSL.
U Programskom zadatku se posebno naglašava potreba da Uprava za zaštitu kulturnih dobara izradi Studiju zaštite kulturnih dobara na području ove DSL, a koja do sada nije postojala i da propiše adekvatne mjere prezervacije tih dobara.
„Na ovaj način valorizuju se i unapređuju naslijeđene kulturne vrijednosti i omogućava održivi razbvoj. U tom smislu za riješavanje konflikta između očuvanja i zaštite izuzetnih kulturnih vrijednosti s jedne strane, i razvoja sa druge strane, Studija će dati efikasne mehanizme upravljanja i planiranja, koji će biti u funkciji sprječavanja promjena šretnih za kulturnu baštinu, posebno onih koje mogu promijeniti karakter i suštinu kulturnog identiteta“- stoji u Programskom zadatku za izmjenu i dopunu planskog dokumneta za Ostrvo cvijeća, Kalardovo i Brdišta.
Ovo će, ukoliko se do kraja realizuje, biti prvi primjer da se u Crnoj Gori prostorni planovi mijenjaju u korist potrebe očuvanja kulturne baštine, jer je do sada preovladala praksa, da se kulturna i prirodna baština morala „povlačiti“ i biti ovako ili onako devastirana, pred interesima graditelja i investitora kje je država uvijek privilegovala na uštrb sopstvene baštine i identiteta.
Opština Preko obilježit će na Dušni dan, 2. novembra, 130. godišnjicu jedne od najvećih tragedija u povijesti koja je pogodila otok Ugljan.
Na taj kobni dan, 2. novembra 1891. godine u 7 sati ujutro živote je izgubilo 16 žena, prijeških lavandijera koje su ostale zarobljene pod palubom gajete koju je prevrnulo orkansko nevrijeme. Nesreća se dogodila kod otočića Galevca (Školjića). Brod je potonuo na dubinu od 3 metra, a od 31 putnika među kojima je bilo 7 muškaraca i 24 žene, smrtno su stradale pralje koje su bile u unutrašnjosti broda, zatvorene pod poklopcem palube koji je štitio njih i rublje od nevremena; piše Morski.hr
Najstarija lavandijera imala je 75 godina, najmlađa 14, a među poginulim lavandijerama bile su i dvije trudnice. Poimenice poginule lavandijere su: Matija Babin, Jakova Dorkin, Ivana Dorkin, Luce Dorkin, Tomica Dorkin, Tonina Dorkin, Gašpa Jurin, Bara Jurin, Ivana Lovrić, Šimica Lovrić, Matija Markulin, Matija Martinov, Stoša Mašina, Gašpa Matacin, Tomica Matacin i Kate Mazić.
Njima u spomen u središtu Preka prošle je godine postavljena interpretacijska ploča na pet stranih jezika, koja prikazuje život i stradanje lavandijera, kao i tadašnji težački život.
Lavandijere su bile priješke pralje koje su prale rublje “zadarskim gospojama”. Po rublje su odlazile u ponedjeljak, a opranu i izglačanu robu vraćale su vlasnicima u subotom brodovima na jedra ili vesla. Rublje se pralo u posudama (kabao, maštil) uz pomoć pepela i sapuna iz kućne radinosti. Nakon pranja u posudama rublje se nosilo do morske obale na izvor vode gdje se je ispiralo.
Tragična sudbina ovih prijeških žena ostala je kao gorak podsjetnik težačkom životu na otoku, a Općina Preko svake se godine prisjeća svojih lavandijera. Isto će učiniti i ove godine uz prigodni program.
Ljetno računanje vremena završava ovog vikenda, u noći na nedjelju, 31. oktobra, u 3 sata ujutro, i počinje zimsko računanje, što znači da se kazaljka na satu mora vratiti jedan sat unatrag, odnosno s 3 na 2 sata.
Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svijetla u popodnevnim satima.
Iako je Evropska komisija još prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata to se još nije dogodilo jer se države članice o tome još nisu dogovorile.
Zimsko računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu naredne godine kada sledi letnje računanje vremena.
Poljski parlament odobrio je izgradnju zida na granici s Bjelorusijom kao odgovor na pojačan pritisak migranata, uglavnom s Bliskog istoka.
Očekuje se da će izgradnja više od 100 kilometara dugog zida na vanjskoj granici Evropske unije stajati 353 miliona eura, javlja francuska novinska agencija AFP. Za stupanje na snagu sada je potreban potpis predsjednika Andrzeja Dude, koji je već najavio da će to učiniti u narednim danima.
Poljska je već krajem kolovoza počela podizati privremenu ogradu od bodljikave žice visoku 2,5 metra uzduž granice s Bjelorusijom.
Poljska vlada optužuje bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka da organizirano šalje migrante i izbjeglice iz kriznih područja na vanjsku granicu EU-a. Krajem maja, kao odgovor na strože sankcije Zapada protiv njegovog režima, Lukašenko je najavio da neće ometati migrante u svojoj zemlji na putu prema zemljama Evropske unije.
U Boki Kotorskoj, očekivano slab rod maslina. Maslinari melju u svega nekoliko mlinova, jer ostali ne otvaraju. Mlin Udruženja maslinara Boka radi samo povremeno, tek kada se, zbog malih količina koje pojedinci prijavljuju za preradu, formira grupa. Članovi Društva, bez izuzetka, donose samo ubran plod.
Iz MD Boka apeluju na maslinare da ne skupljajte plodove sa zemlje, ne držite u slanoj vodi, vrećama ili nehigijenskoj ambalaži gdje dolazi do brzog kvarenja plodova. Maslinovo ulje je prirodan “sok” od masline. Ne pravite sok od trulog voća!
Upotrebite mreže, češljeve za branje, a pakujte u plitke gajbice ili držite na suvoj prostirci i većoj površini, do prerade.
Zahvaljujući podršci Opštine Kotor, izvršena je nabavka novih sadnica masline, sorti Žutica, Leccino, Frantoio, Pendolino, Arbeqina, Picual. Za članove MD Boka iz iste opštine, cijena po sadnici je 3,00 €. Jedan broj sadnica, nabavljen je sredstvima Društva i distribuiraće se članovima iz drugih opština, po cijeni od 6,00€.
Informacije na tel: 067 201 732
Ovogodišnji urod maslina je podbacio pa bi maslinova ulja mogla poskupjeti i do 50 posto, piše u petak Večernji list.
Berba maslina u nekim se maslinicima tek zahuktava, u nekima tradicionalno čekaju Sve svete, a u nekima se i nema što brati. Plodove u njima jako je proljetos prorijedila hladna fronta nakon Uskrsa kada je neke maslinike zasuo i snijeg. U Dalmaciji se tako ove sezone bere i 50 posto maslina manje nego lani, a kako ništa bolje nisu prošli ni istarski maslinici, maslinari već sada najavljuju više cijene ulja – u Istri i do 50 posto.
“Randmani i kvaliteta ulja bolji su nego lani, samo što će ga ove godine biti manje. Kad je cvijet trebao ići u plod došlo je nevrijeme i niske temperature, a nakon toga nije bilo vode, a to su bitne komponente za maslinu”, objašnjava Denis Benčić iz Fažane.
Lanjska prosječna cijena ekstradjevičanskog maslinova ulja u Istri bila je oko 100 kuna, a sada se najavljuju cijene i do 150 kuna.
“Bit će bolje”, kaže Rade Bobanović iz Polače, ujedno i predsjednik poljoprivredne zadruge Maslina i vino. “Kako je, tako je. Nema veselja u maslinicima, ali nećemo ni tugovati”, dodaje Bobanović. Klimatske promjene čine svoje, jedino što su radnici sada zadovoljniji jer im je plaća veća, a beru manje, šali se on, ističući kako je lani beračima plaćao 2,20 kn/kg maslina, a sada plaća oko četiri kune.
“Kad bi bili plaćeni po kilogramu ne bi dobili ni 100 kuna po danu”, dodaje, ističući kako je urod po stablu 30 posto manji nego prošle godine, koja je također bila jedna od lošijih, a u odnosu na prosječni potencijal maslinika ni 30 posto. Ovisno o mikrolokaciji, oblica je, primjerice, negdje natprosječno rodila, negdje nimalo. U biogradskom primorju, od Biograda prema Filipu i Jakovu grane pucaju od roda, a u benkovačkom kraju, koji je nerijetko značajan po urodu, prinos je desetkovan.
“Randmani su, međutim, svuda bolji nego lani i preklani, što znači da će ulje biti iznimne kvalitete. No ionako se računa da smo sretnici imamo li svake četvrte ili barem svake šeste godine idealnu berbu” napominje Bobanović.
Njegovi su maslinici u ekološkoj proizvodnji, još zahtjevnijoj i skupljoj za održavanje. No u Hrvatskoj se ekološko ekstradjevičansko ulje još ne precipira kao kvalitetnije od onoga koje se dobiva u komercijalnoj ili integriranoj proizvodnji, pa je cijena svih tih dalmatinskih ulja ista, donosi Večernji list.
Glavni sekretar Ujedinjenih naroda, Antonio Guterres, u petak je upozorio da svijet “ubrzava prema klimatskoj katastrofi” te je dodao da čelnici bogatih zemalja skupine G20 moraju učiniti više u mnogim područjima kako bi pomogli siromašnijim zemljama. Govoreći uoči samita čelnika zemalja G20 koji se održava u subotu i nedjelju u Rimu, Guterres je rekao novinarima da postoji “opasna razina nepovjerenja” između velikih sila.
Rekao je da se nada da će nadolazeći dvodnevni sastanak pomoći to prebroditi. Guterres je posebno pozvao G20 da usmjeri više novčanih sredstava siromašnim nacijama, uključivo kroz oprost duga, te im pomogne da lakše dođu do cjepiva protiv covida-19. Rekao je da ekonomski oporavak nakon pandemije dodatno pojačava nejednakosti. “To je nemoralno”, istaknuo je.
Puno kilometara do klimaksih ciljeva
Pozvao je G20 i da ispuni prethodnu obvezu usmjeravanja 100 milijardi dolara godišnje kako bi pomogle zemljama u razvoju da se nose s rastućim problemima povezanim uz klimatske promjene. “Nažalost, poruka zemljama u razvoju je suštinski ova, ček je u pošti. Po pitanju svih naših klimatskih ciljeva, imamo još puno kilometara pred sobom. I moramo uhvatiti korak”, rekao je Guterres.
Mnogi od lidera koji dolaze na samit G20 u Rim, uključivo i američki predsjednik Joe Biden, putovat će odmah nakon Rima u Škotsku na klimatski samit UN-a COP26 koji se smatra ključnim za borbu protiv prijetnje rastućih temperatura. Guterres je rekao da revidirane klimatske obveze nekih od država G20 ne bude povjerenje. “Čak i da su nedavne obveze jasne i vjerodostojne, a postoje ozbiljna pitanja o nekima od njih, mi i dalje ubrzavamo prema klimatskoj katastrofi”, istaknuo je.
© BokaNews, 2021
