UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je sinoć da je otmica glavnog direktora ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižja čin ruskog terora.
“Ovo je još jedan primjer jasnog čina ruskog terora, za koji teroristička država mora snositi sve veću kaznu”, rekao je Zelenskij u svom noćnom videoobraćanju.
Ruska ophodnja uhapsila je Igora Murašova u petak, saopštila je u subotu državna tvrtka zadužena za elektranu, a Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da je Rusija potvrdila taj potez.
Šef IAEA-e pozvao je na oslobađanje Murašova rekavši da njegovo pritvaranje predstavlja prijetnju sigurnosti.
“Glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi izrazio je nadu da će se gospodin Murašov sigurno i brzo vratiti svojoj obitelji te da će moći nastaviti svoje važne funkcije u postrojenju”, objavila je agencija na Twitteru.
IAEA traži pojašnjenja
IAEA je bila u kontaktu s nadležnim tijelima tražeći pojašnjenja o njegovom privremenom pritvoru, za koji je rekla da ima “vrlo značajan utjecaj” na njega i standarde nuklearne sigurnosti i zaštite.
Očekuje se da će Grossi sljedeći tjedan održati razgovore u Moskvi i Kijevu o stvaranju zaštitne zone oko tvornice Zaporižja.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je u nedjelju da ga je Grossi u telefonskom razgovoru uvjerio da IAEA “neće štedjeti napore kako bi osigurala oslobađanje direktora nuklearke Zaporižja kojeg je otela Rusija”.
Električni trotineti koje je do nedavno u Budvi moglo rentirati na više od 20 lokacija, uklonjeni su sa budvanskih ulica, a na iste su prema riječima načelnika Komunalne policje Miloša Tajića bili postavljni potpuno ilegalno i bez komunalne dozvole, a od strane turske firme.
Trotineti su bli zaključani za saobraćajne znakove širom Budve, što kako Tajić ističe niti je legalno, niti je tome namijena saobraćajnih znakova.
Iznajmljivanjem trotineta ilegalno su se bavili državljani Turske zbog čega je cijeli slučaj predat sudu.
“Zamislite samo da bilo ko dođe u tuđi grad, tuđu državu i postavi trotinete za iznajmljivanje na ličnu odgovornost bez konsultovanja sa nadležnim organima. To je bespravno zauzimanje javne površine i korištenje javnog objekta mimo njegove namjene, kao i korištenje zaštitnih ograda na isti način. To nije predviđeno za trotinete, ni bicikla na kraju krajeva, već to ima svoju svrsishodnu namjenu”, kazao je Tajić.
Trotineti su uklonjeni sa 23 lokacije u Budvi.
“Trotineti su im oduzeti, vlasnici fime za iznajmljivanje sada preko advokata šalju neke dopise i izbjegavaju da plate propisane novčane kazne. Mi čekamo da presuda bude pravosnažna i da im se uradi blokada računa,ači oni izbjegavaju da podignu te krivične naloge, međutim ukoliko to ne učine te ovu kaznu smatraju prevelikom, reagovaćemo još oštrije pa će protiv njih biti pokrneuta 23 prekršajna naloga, znači kazna će ići za svaku lokaciju pojedinačno, a ne kao sada, te će i kazna biti mnogo viša”, ističe on.
Načelnik komulane policije Miloš Tajić, odnedavno je na ovom mjestu, ali je za vrijeme njegovog mantada odrađeno je mnogo posla na području opštine, ipak kako je zaključio ovo je samo početak, a Komunalnu policiju Budva tek očekuje mnogo rada i truda kako bi Budva bila grad kakav se od nje očekuje.
Poštovani Kotorani i ostali građani Crne Gore, u želji da vam svima čestitamo Svjetski dan staništa i zaštite životinja (4.oktobar) primorani smo da vas podsjetimo da prve aktivnosti i prvi projekti zaštite staništa (vode i zemlje) i životinja su potekli zvanično baš iz grada Kotora i Boke Kotorske još davne 1996. godine, a nezvanično i ranije, poručuje ekološki aktivista Nevres Đerić.
Od velikog boja projekata spomenućemo vam samo neke: prvu izložba pasa mješanaca, prvu ekološku patrolu “Joca”, prvi internacionalni seminar zaštite životinja i životne sredine u Hotelu Fjord, prve kurseve edukacije vlasnika i njihovih pasa, prve inicijative za donošenje zakona o zaštiti mora, delfina, kornjača i pasa, prve tribine o zaštiti životinja i životne sredine po školama na jugu naše države, prvu inicijativa izrade azila za pse i mačke, kao i groblja za dostojno sahranjivanje ljubimaca.
UBISTVO PRIJATELJA delfin Joca
Opšti značaj životinjskog carstva za opstanak čovjeka jeste ogroman jer životinje nam daju kako neka radna mjesta, prehrambene proizvode kao što su meso, jaja, mlijeko, vuna, perje, kosti, vuče, obuća, odjeća, tako i dozu sreće, ljubavi i zadovoljstva.
Nerijetko čovjek nije svjestan da bi bez vode i životinja njegov opstanak bio pod ogromnim znakom pitanja. Naše zajedničko stanište planetu Zemlju neophodno je da, pod kontrolom i pažnjom u harmoniji sa prirodom i životinjama, održivo eksploatišemo jer samo tako čovjek može opstati.
ZATO POŠTUJMO SVE DRUGE I DRUGAČIJE, JER TAKO POŠTUJEMO SEBE I SVOJE
U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno, dok se na jugu očekuju duži sunčani intervali.
– Uz jači razvoj oblačnosti tokom dana, ponegdje ima uslova za prolažnu kišu ili pljusak, prvenstveno na sjeveru. Vjetar najčešće sjevernih smjerova, slab do umjeren, ponegdje i pojačan, saopšteno je iz Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 16, najviša dnevna od 12 do 27 stepeni.
Utorak, 04.10.2022.
Na jugu pretežno sunčano, uz slab i umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, a u jutarnjim satima po kotlinama moguća je magla.
Vjetar sjevernih smjerova, povremeno umjeren do pojačan, i pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 16, najviša dnevna od 10 do 26 stepeni.
ANIMA će 3. oktobra 2022 godine, na Trgu od oružja u 12 sati održati performans -Logor Morinj-PAMTIMO.
U Opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine,JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.
U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru. Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.
Aktiviskinje ANIME su u novembru 2019. godine kod Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor pokrenule Inicijativu za podizanje spomen obilježja ratnim zatvorenicima iz Hrvatske u Sabirnom centru u Morinju (sa inicijativom upoznale: predsjednika Opštine i Skupštine Opštine, predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine CG; ministru pravde i ministru odbrane kao i Generalni konzulat Republike Hrvatuske u CG).
ANIMA – Pamtimo Logor Morinj – foto Boka News
Dobile smo odgovor od predsjednika države i Sekretarijata. Predsjednik nas upućuje na opštinske organe. Opštinski organi ( Sekretarijat za kulturu sport i društvene djelatosti ) traži od NVO Anime da dostavi :
– Podatke o vrsti i veličini spomen –obilježja
– Predlog teksta koji će biti ispisan na spomen –obilježju
– Predlog načina održavanja spomen –obilježja
– Predlog idejnog rješenja sspomen- obilježja
– Saglasnost vlasnika odnosno korisnika objekta
Odgovorile smo da je ANIMA podnijela inicijativu, a ne zahtjev za podizanje spomenika, da nema ni stručne ni finansijske resurse da bi odgovorila na navedene zahtjeve.
Na tridesetogodišnjicu navedenog zločina ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrzovanje (CGO) uputile su Inicijativu za podizanje spomen obilježja na mjestu logora Morinj, Predsjedniku, Predsjednici Skupštine i Sekretarki Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor od kojih smo tražile da opštinske vlasti razmotre ovu inicijativu u skladu sa stavom Vlade da će žrtve biti uvažene. Prošla je godina dana nismo dobile odgovor ni jedne instance kojoj je Inicijativa upućena.
ANIMA je u dugom periodu, naročito od vremena sticanja nezavisnosti, ukazivala na važnost kulture sjećanja na mjesta preživljene patnje i učinjenog zločina. Ukazivala je na neophodnost suočavanja građanstva Kotora sa ovom činjenicom i napreuzimanje odgovornosti Opštine Kotor na različite načine: uličnim akcijama, saopštenjima, flajerima, prikazivanjem filmova o Logoru Morinj, obilaskom ovog mjesta u kontiniutetu, simboličkim obilježavanjem polaganjem cvijeća i ploče, predlogom da se na tom mjestu napravi muzej sjećanja i Centar za mir koji bi Kotoru vratio dostojanstvo.
Morinj
2019.g Anima je uradila istraživanje o stavovima i informisanosti u organima lokalne uprave prema ratnom zločinu u Mornju, te napravila analizu sa zaključkom da je, uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zločinom, iskazana potreba za obilježavanjem ovog mjesta. Izdale smo publikaciju sa rezultatima istraživanja „Pamtimo logor Morinj” i dokumentovale prikupljenje podatke.
Na današnji dan ponovo podsjećamo da je neophodno napraviti spomen obilježje u Morinju i Školu mira sa akcentom na suočavanje sa onim što se dešavalo devedesetin (mobilizacija, izbjeglištvo, logor) da se ne bi ponovilo. Znamo da je za to neophodna politička volja Optinskih vlasti i institucija koje još uvijek nema sa tendencijom revizionizma i opravdavanja navedenog zločina. Upozoravamo da ovakav odnos prema suočavanju sa prošlošću stvaraju rat i dalje opstaju politike koje su spremne da ga ponove.
ANIMA će 3. oktobra 2022 godine, na Trgu od oružja u 12 sati održati performans -Logor Morinj-PAMTIMO.
Na 22. Evropskom prvenstvu mažoretki, održanom proteklog vikenda u Zadru (Hrvatska), članice Mažoret kluba LILI Herceg Novi osvojile su tri srebrne medalje, jednu bronzanu i jedno šesto mjesto u kategorijama neformacija, solo i duo, sa pomponima i mejsom.
Takmičile su se Tia Velaš, Ida Porobić, Mirjana Unković, Jana Ivović i Nikolina Zornija, uz vođstvo dva trenera, koje su dostojno predstavile svoj klub, grad i Crnu Goru, dodavši svojoj zbirci još četiri evropske medalje.
Na Prvenstvu je učestvovalo 2200 mažoretki iz preko 40 gradova Evrope.
Zahvaljuju roditeljima na podršci, kao i dobrim ljudima koju su finansijski podržali odlazak mažoretki na Prvenstvo.
Zadar – EP Mažoretki
Tokom oktobra upisuju nove članice i počinju sa pripremama za nove nastupe i takmičenja, čvrsto riješene da nastave sa marljivim radom i obraduju nas novim uspjesima. Pozivaju sve djevojčice i djevojke da im se pridruže.
Bedeme je od januara posjetilo 113.438 posjetilaca i prihodovano je 907.504 eura Opština Kotor (90 odsto) i Turistička organizacija (10 odsto). Ulaznice koštaju osam eura.
Prošle godine taj prihod je iznosio 473.502 eura.
Bedemi su brend turističke ponude Kotora, ali uprkos velikoj posjeti i zaradi od nje, na njima se ne primjećuje da je uloženo u njihovo očuvanje.
Početkom avgusta iz Opštine Kotor su saopštili da je projekat “Revitalizacija fortifikacione baštine Crne Gore – Gradski bedemi Kotora” našao se na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata Crne Gore.
Projekti koji se finansiraju iz ovog instrumenta, zasnivaju se na podijeljenosti između granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije koji dodijeljuje Evropska komisija kroz WBIF i same implementacije infrastrukturnog projekta koji se finansira dijelom iz kredita jedne od međunarodnih finansijskih institucija, a dijelom korišćenjem bespovratnih sredstava iz EU instrumenata.
Uporedo sa ispunjavanjem preduslova za korišćenje sredstava iz instrumenta WBIF, Opština Kotor već aktivno radi na aplikaciji za dobijanje granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije cjelokupnih kotorskih bedema dužine 4,6 km u vrijednosti od 3 miliona eura.
Iako su stavovi o bilansu minule ljetnje sezone podjeljeni, u Agenciji za gazdovanje gradskom lukom zadovoljni su postignutim rezultatima, jer učinak je 65% u odnosu na rekordnu 2019. godinu.
Nakon dvije teške godine pandemije, kako navodi vd direktora Agencije, Božo Ukropina, ovogodišnja sezona bila je solidna.
– Imali smo situaciju da je predsezona počela dobro i nagovještava da bi se mogao dogoditi jedan značajan pomak u finansijskom efektu i broju dolazaka plovila, međutim jul je ostao ispod očekivanja. Avgust, kao mjesec u kojem su posjete tradicionalno visoke, bio je pristojan za ovo vrijeme, a zadovoljni smo i septembrom. Taj učinak, međutim, neće biti dovoljan da Agencija sama servisira sve troškove – navodi on.
Kada je riječ o postsezoni, planove je pokvarilo loše vrijeme tokom većeg dijela septembra, ali posjeta je, uprkos tome, bila dobra. Ukropina objašnjava da je rana jesen prerano počela.
– Septembar je pokazao da ne mora uvijek da bude prijatan za boravak turista, ali što se nas u gradskoj luci tiče, imali smo dobru posjetu. Imali smo, na žalost, dva otkazivanja poslednjih dana. Dvije grupe plovila iz Dubrovnika su otkazale zbog velikog juga. Ali je u jednom dijelu septembra posjeta bila jača nego u srcu sezone – kazao je Ukropina.
On navodi da su cijene čartera tokom septembra znatno snižene, mnogi su plovila već iznajmili i negdje su morali da budu, a Boka pruža veću sigurnost, zbog čega su luke bile popunjene.
Na bilans i u ovoj grani turističke privredne utiče sukob u Ukrajini, jer veliki broj nautičara, kao i turista, koji dolaze upravo su Rusi i Ukrajnici. U Agenciji je izostala saradnja i sa dvije velike agencije sa ruskog i ukrajniskog tržišta.
– U poslednje dvije godine, od tog pada pandemije, imamo smanjen broj velikih turističkih brodova iz okruženja, iz prostog razloga što nisu radili, jer nemaju klijentelu za te izlete. Brodovi „Vesna“ dolaze samo sa jednim plovilom, dok neka plovila poput „Marije D“ ili Posejdona nisu uopšte radili – kaže Ukropina.
Kako je pojasnio, riječ je o velikom sistemu bukinga, od Bara, preko Budve, Tivta i Kotora, gdje se sa agencijama radi ozbiljan posao.
Na dobar rezultat ove sezone uticao je priliv nautičara iz zemalja zapadne Evrope, ali njihove su rezervascije krenule tek nakon što su popustile epidemiološke mjere, zbog čega je jul i podbacio.
KotorArt poziva mlade muzičke talente da se prijave na konkurs za učešće u projektu #synergy.
Poziv je otvoren za mlade neafirmisane muzičke izvođače (18+) koji imaju nekoliko godina izvođačkog iskustva i sviraju sljedeće instrumente: violina, viola, violončelo, kontrabas, gitara, flauta, glas, klavir, harmonika. Pravo učešća imaju i ansambli i to gudački trio (violina, viola i violončelo) i klavirski trio (klavir, violina i violončelo ili klavir, violina i viola).
Projekat #synergy: Jačanje kapaciteta industrije klasične muzike na Zapadnom Balkanu, podržala je Evropska komisija kroz program Kreativna Evropa, koji okuplja važne partnere iz šest zemlja Zapadnog Balkana tj. neke od najvećih festivala umjetnosti u regionu: Međunarodni festival KotorArt – Don Brankovi dani muzike (Crna Gora) – lider projekta, Dubrovačke ljetnje igre (Hrvatska), Centar beogradskih festivala (Srbija), Festival Ljubljana (Slovenija), Vox Baroque Festival (Albanija) i Chopin Piano Fest Priština (Kosovo*), kao partnere.
Tokom 2023, odabrani mladi muzičari iz Crne Gore blisko će sarađivati sa dvanaest kompozitora iz svih zemalja učesnica, spremati nove muzičke numere inspirisane kulturnom baštinom regiona i Evrope i razmjenjivati znanja i iskustva sa kolegama iz regiona. Biće u prilici da budu dio festivalske turneje koja će kompozitore, nove kompozicije i mlade muzičare predstaviti tokom ljetnjih festivala širom Zapadnog Balkana. Ovo je jedinstvena prilika za mlade talente da unaprede svoje karijere, da intenzivno sarađuju sa kolegama i kompozitorima i da svoj talenat i rad predstave publici širom regiona.
Za prijavu je potrebno poslati biografiju, jedan ili više audio ili video snimak izvođenja trajanja do 10 minuta i kontakt osobe za preporuku na e-mail adrese program@kotorart.me i info@synergyproject.info najkasnije do 31. oktobra, saopšteno je iz KotorArta.
Dnevno prosječno 12 hiljada, a ukupno čak 775 hiljada. Toliko je vozila, od njegova otvorenja 26. jula, dosad prošlo Pelješkim mostom, a iako, naravno, znamo da od Brijeste do Komarne i obrnuto nisu išli samo Hrvati, broj je to ekvivalentan svakom trećem registriranom vozilu u Lijepoj našoj.
– Najviše vozila mostom prometovalo je u subotu 30. jula, 19.029, dok je, primjerice, na graničnim prijelazima Klek i Zaton Doli u usporedivu subotu 2019. godine, u prosjeku prometovalo manje od 10 tisuća vozila – pojasnio je za Večernji list voditelj odjela za promet Hrvatskih cesta Slaviša Babić na međunarodnoj znanstveno-stručno konferenciji Znanost i razvitak prometa – ZIRP održanoj u Šibeniku, gdje je posebnu pozornost privuklo upravo izlaganje HC-a o mostu, a ideja o njegovoj gradnji rođena je još 1994., a u ozbiljnu realizaciju krenula je 2017.
Šest miliona radnih sati uloženo je u “podizanje” mosta, pojasnio je glavni inženjer – specijalist za pripremu i analizu projekata iz HC-a Davor Trlaja, koji je naglasio i da je u njega ugrađeno 68 hiljada kubika betona, što je zapremnina 27 olimpijskih bazena, a od čelika s Pelješkog mosta bez problema bi se moglo sagraditi 12 Eiffelovih tornjeva.
Tijekom izlaganja na ZIRP-u predstavljeni su i sustavi sigurnosti prometa na mostu te pristupnim cestama, a značajan doprinos odvijanju prometa dali su i stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti pripremom Revizije sigurnosti cestovnog prometa Pelješkog mosta.
