Predstavnici kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro donirali su Udruženju Roditelji neophodnu kompjutersku opremu kako bi uspješno realizovalo program roditeljstva Brižne porodice u Tivtu. Udruženje Roditelji ovaj program u Tivtu prvi put sprovodi od ovog oktobra, a namijenjen je roditeljima sa područja ove opštine.
Program je osmišljen tako da tokom tri mjeseca roditelji usvajaju brojne vještine i znanja u vezi sa roditeljstvom, kako bi riješili konkretan problem u odnosu sa djetetom, poboljšali kvalitet svog odnosa sa njim, uspostavili pravila i granice na adekvatan način i slično. Posebno se preporučuje porodicama koje su u krizi, siromašne ili se suočavaju sa sličnim izazovima.
Ciklus programa na primorju, koji će voditi psihološkinje psihološkinje Ivana Vukšić i Katarina Vukadinović, počinje danas. Program Brižne porodice, do skoro poznat pod nazivom Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje, udruženje Roditelji realizuje već tri godine, uz podršku UNICEF-a i EU u Crnoj Gori.
“Sastanci će biti održavani svakog utorka, od 18 do 20 sati, a prostor za rad obezbijedila Opština Tivat. Osim toga, povremeno će se praktikovati i telefonsko savjetovanje, naročito ukoliko se roditelj suočava sa dodatnim poteškoćama ili ima nedoumica u vezi sa načinom na koji izvodi zadatke”, kazala je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji.
Ovaj program razvijen je i prethodno testiran u mnogim zemljama svijeta kroz saradnju između SZO, UNICEF-a, Univerziteta u Kejptaunu i Univerziteta Stelenboš u Južnoj Africi, Univerziteta Oksford i Univerziteta Bangor u Velikoj Britaniji. Pored Crne Gore, ovaj program sprovodi se u Evropi u Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji i Rumuniji. Do sada je u programu učestvovalo gotovo 500 roditelja djece, uzrasta od 2 do 9 godina iz Podgorice, Nikšića, Bijelog Polja, Berana i Cetinja.
Vlada još nije Odboru direktora Aerodroma predočila nikakvu striktnu odluku vezanu za davanje u zakup naših vazdušnih luka, kazao je u emisiji Link RTCG predsjednik Odbora direktora Nebojša Đoković. On je istakao da bi davanje u zakup bilo dobro zbog sredstava koja bi se slila u budžet države, ali da sada cijena ne bi bila kao prije 2019. godine, već niža, te da nakon pandemije Aerodromi imaju šansu da se oporave i budu od koristi državi.
Đoković je ponovio da za zakup Aerodroma ima nekoliko zainteresovanih kompanija.
“Taj problem možemo uvijek da gledamo sa dva aspekta, od koristi koja se dobila prilivom sredstava u budžet države, do onoga da se izmjeri da li bi naši Aerodromi mogli sa nekim ulaganjima koja nijesu baš velika, s obzirom da smo u vremenu korone i da su cijene pale, ne bismo mogli da postignemo cijenu koja bi bila prije 2019. godine, da li se isplati ući ili ne. Taj problem se mora dobro sagledati i ocijeniti”, kazao je Đoković.
Istakao je da je bord spreman za svaku varijantu.
“Nama, istina, trebaju sredstva da bi se naši Aerodromi modernizovali, da bi dobili sertifikate, da bismo dobili modernu opremu, komfornije terminale, nesmetan saobraćaj. S druge strane, kada bi se stanje nakon korone stabilizovalo, povećali bi se prihodi, i Aerodromi bi kroz nekoliko godina mogli sami, bez ulaganja države da investiraju. Tako da bih ja ostavio Vladi i ekspertima da se dogovore za koji su model”, kazao je Đoković.
On kaže da postoji i treći model po kom bi se nekoj od velikih stranih kompanija dozvolilo da uđu i budu vlasnici 49 odsto imovine, pa da njihov menadžment sjutra pomogne da se Aerodromi razvijaju.
Đoković dodaje da je Bord došao u vrijeme korone kada je avio saobraćaj sveden na minimum, a da je 2020. godina bila najlošija.
“U periodu kada je novi Bord preuzeo Aerodrome imali smo situaciju da je gubitak na kraju prethodne godine bio oko 15 miliona. Imali smo zaostale, neplaćene poreze, dosta ljudi koji su bili bolesni od korone, mnogi finansijski izvještaji nijesu bili urađeni. Prethodni menadžment nas je doveo u situaciju da imamo oko 800 ljudi koji imaju jake ugovore, jer su ugovori bili napravljeni u smislu da se zaštite radnici u procesu zakupa, a mi nijesmo uspjeli da se dogovorimo da Sindikatom da se smanje ni 10 odsto plate, iako letova praktično nije ni bilo”, istakao je Đokovići dodao da su u predsezonu ušli nespremni.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
Poreski dug Aerodroma biće isplaćen do kraja godine
Dodao je da su uspjeli da od Montenegro Erlajnsa sudskim potraživanjem dobiju 9,4 miliona koji su njima bili neophodni za pripremu za sezonu i da plate radnicima budu uredno isplaćene.
Kaže da su Aerodromi sa Poreskom upravom napravili dogovor i počeli da otplaćuju svakog mjeseca po nekoliko stotina hiljada eura, tako da bi do kraja godine dug mogao da se svede na nulu.
“Uspjeli smo i da pokrenemo spor za dodatnih 5,7 miliona eura takođe po osnovu posebnog zakona kojim su dugovanja MA prenijeta na državu”, objasnio je Đoković.
Dug MA je dostigao 32 miliona i to je bilo ogromno opterećenje za Aerodrome.
“Mi smo najveći dio toga naplatili. Ostao je dio koji je ušao u stečajnu masu i koji će se teško moći naplatiti”, dodao je on.
Ugovor sa TO Montenegro u završnoj fazi, gotov do kraja mjeseca
Đoković je objasnio da je kompanija TO Montenegro počela da isplaćuje svoje obaveze i da je dug gotovo izmiren. U posljednjih mjesec dana isplatili su skoro pola miliona duga, ostalo je još nekoliko stotina hiljada eura.
“U pregovorima smo sa našom nacionalnom kompanijom i kojoj smo izašli u susret od starta. Još nije potpisan protokol ugovora, ali je on u završnoj fazi i biće uskoro, do kraja mjeseca bi trebalo. Još nijesmo definisali naše odnose, jer znate po zakonu nismo u stanju da ikoga favorizujemo, ali ono što budemo mogli, izaći ćemo u susret”, kazao je on.
Plate iznad prosjeka, trebaće novi kolektivni ugovor
Plate radnicima trenutno se isplaćuju zahvaljujući novcu od MA, međutim, do kraja godine, kako objašnjava Đoković moraće da dođe do dogovora sa Sindikatom i do novog kolektivnog ugovora.
“Objasnili smo radnicima da je i dalje vrijeme korone i da ćemo imati problema da do kraja godine isplaćujemo njihove plate. Moraće se kolektivnim ugovorom realnije sagledati primanja koja su u prethodnom periodu bila iznad prosjeka i da se dođe do finansijskog bilansa koji će moći da odgovori situaciji u kojoj se nalazimo”, kazao je on.
Gubitak će biti mnogo manji od prvobitne procjene
Đoković je kazao i da je, kada je riječ o prometu premašen plan koji je Bord imao na početku.
“Ovo upućuje da bismo godinu mogli da završimo sa mnogo manjim gubitkom nego što smo prvobitno zacrtali. To je bilo 4 miliona, ali moguče da bude dva do tri miliona, što se ne bi desilo da smo imali rusko i bjelorusko tržište”, istakao je on.
Ministri zemalja Unije za Mediteran sastali su se u Kairu na konferenciji posvećenoj okolini i klimi na kojoj su se dogovorili o zajedničkom sprečavanju zagađenja Sredozemnog mora, jednog od najranjivijih dijelova svijeta, saopštila je u ponedjeljak Unija za Mediteran.
Organizacija sa sjedištem u Barceloni okuplja 42 zemlje Evropske unije, među kojima i Hrvatsku, te države s obalom na Mediteranskom moru.
Njihovi ministri okoliša ponovili su svoju predanost borbi protiv klimatskih promjena, istaknuvši kako su potrebne promjene u industriji, energetici, poljoprivredi, turizmu i prometu kako bi se zaustavilo uništavanje mora koje dijele.
“Sredozemno more je krhki ekosustav koji pati od raznih bolesti poput gubitka bioraznolikosti, pretjeranog izlova ribe, zagađenja, uništavanja obale i nakupljanja smeća”, rekao je Nasser Kamel, generalni tajnik Unije za Mediteran.
Ministar okoliša Jordana je upozorio kako temperatura u području Mediterana raste 20 posto brže od globalnog prosjeka pa da je potrebno zaustaviti klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem.
“Nemamo vremena za gubljenje”, istaknuo je.
Ministri su završili sastanak zajedničkom deklaracijom, neobvezujućim dokumentom u kojem piše da su “maksimalno ambiciozni u ubrzavanju preobražaja svojih gospodarstava u održiva, zelena i cirkularna gospodarstva”.
Tom deklaracijom su zemlje najavile pridržavanje ranije dogovorenih sporazuma poput Europskog zelenog plana prema kojem 2050. godine ne bi bilo ispuštanja stakleničkih plinova u EU.
U jutarnjim satima 30. septembra, teretni brod HEBA M od 6900 dwt prošao je kroz uzgajalište ribe uz obalu Turske te udario u nekoliko kaveza, nakon čega je više od milioun riba pobjeglo u more, piše The Maritime Executive.
Teretnjak izgrađen 1995. godine prošao je kroz uzgajalište ribe u zalivu Güllük u Egejskom moru, sjeverno od poluotoka Bodrum.
Brod je navodno uplovljavao u zaliiv kako bi izvršio ukrcaj tereta rude feldspata kada je naletio na tri kaveza za uzgoj ribe. Tri kaveza su u sudaru oštećena, nakon čega je iz uzgajališta pobjeglo otprilike milion orada.
Propeleri broda zapetljali su se u mrežnu strukturu kaveza i pritom su oštećeni. U petak je plovilo premješteno na obližnje sidrište.
Za manje od 30 dana građani Evropske unije pomjerit će svoje satove za sat vremena unazad jer tada počinje “zimsko vrijeme”, kao što su to učinili krajem marta kada se prelazilo na ljetno računanje vremena. To se nije trebalo dogoditi ove godine da su države članice Evropske unije postupile u skladu s preporukom Evropske komisije, koju je usvojio i Evropski parlament.
Glasnogovornik Evropske komisije Stefan De Keersmaecker odgovarajući na pitanje Jutarnjeg lista ponovio je kako Komisija nije odustala od tog cilja te podsjetio da je predmet sada na stolu država članica u Vijeću.
Očito da države članice ne pokazuju interes za ovu preporuku čiji je idejni začetnik bio bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Još uvijek niti jedna država članica nije notificirala Europsku komisiju da namjerava provesti tu preporuku.
Problemi su nastali i zato što se na razini Europske unije nisu mogli dogovoriti koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i svaka država je imala svoje preferencije. Europska komisija je stoga prepustila državama članicama da same odluče koje će vrijeme zadržati, ali da se to ne mijenja dva puta godišnje.
Prema Evropskom parlamentu, ove godine je trebalo biti zadnje pomicanje sata, ali se to sada odgađa za “neki rok u budućnosti”.
Zasad u EU nisu rekli da su odustali u potpunosti od ideje ukidanja pomicanja sata dva puta godišnje, ali nemaju odgovor na pitanje kada bi se to moglo ostvariti.
Najmlađi folkloraši “Rumije” iz Bara posjetili su Porto Montenegro, Tivat i Risan.
Kako kaže Dražen Kaljević, predsjednik i koreograf FA „Rumija”, u Tivtu su, na Pinama, recitovali i organizovali edukativne igrice. U Perastu su obišli crkvu Sv. Nikole iz 19. vijeka i muzej, a potom prošetali obalom i djeci pokazali Gospu od Škrpjela i govorili o njenom nastanku.
– Ovog mjeseca isplanirali smo još nekoliko izleta. Obići ćemo jezero Šas, Ostros, obalom Skadarskog jezera doći do Virpazara, a nakon toga ćemo ići do Vranjine, gdje ćemo obići Prirodnjački muzej Crne Gore – kazao je on.
U Velikoj sali Kulturnog centra Kotor, u ponedjeljak je počeo je program povodom obilježavanja Dječije nedjelje. Program je otvorio Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, pozdravivši prisutne i rekavši da je ovaj praznik prilika da se skrene pažnja na ulogu porodice, države, škole, zdravstvenih, socijalnih i drugih ustanova prema djeci.
Nakon toga uslijedio je razgovor sa selektorom vaterpolo reprezentacije, Vladimirom Gojkovićem i vaterpolo reprezentativcem iz Kotora, Dušanom Matkovićem, koji se realizuje u saradnji sa Upravom za sport i mlade Crne Gore. Oni su sa djecom razgovarali o značaju Olimpijskih igara, učešću na istim, ljubavi prema sportu i obavezama koje svaki sportista ima. Selektor Gojković govorio je o svojim počecima, a zatim uspjesima u klupskom sportu i velikim takmičenjima sa reprezentacijom. Dušan Matković istakao je značaj škole u odnosu na treninge i na koji način je moguće uskladiti školu i treninge. Djeca su bila veoma motivisana za razgovor. Postavljala su pitanja vezana za olimpijski plamen, značaju igranja na Olimpijskim igrama, da li trener mora da bude strog i kada će biti otvoren bazen u Kotoru, na kojem bi mogli trenirati. U razgovoru su učestvovali učenici Osnovne škole „Njegoš“ sa Benova i Osnovne škole „Narodni heroj Savo Ilić“ iz Dobrote.
Moderator razgovora sa Olimpijcima bila je Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u kotorskom Kulturnom centru.
Zahvaljujemo učesnicima i gostima i pozivamo djecu da nam se pridruže na sledećim druženjima.
U crnogorskim školama u prošloj sedmici od koronavirusa zaraženo je 384 učenika i 60 profesora, dok je u vrtićima evidentirano devet novooboljelih mališana i 14 nastavnika u predškolskim ustanovama.
Do sada je u osnovnim i srednjim školama registrovano 906 oboljele djece i njih 33 u vrtićima i 166 nastavnika i profesora, poše Pobjeda.
Na sajt Kovid-19 i obrazovanje objavljeno je da su u osnovnim školama zaražena 524 učenika, u srednjim 382, a u predškolskim ustanovama 33 djece. Najviše zaraženih među nastavnim kadrom zabilježeno je u osnovnim školama, gdje je registrovano 79 zaraženih nastavnika, u srednjim školama 55 i u predškolskim ustanovama 32.
U osnovnim Školama prethodne sedmice zaražena su 224 učenika i 37 nastavnika, u srednjim 160 učenika i 23 profesora, a u predškolskim ustanovama registrovano je devet novih slučajeva među učenicima i 14 među nastavnim kadrom, piše na sajtu.
U samoizolaciji se nalaze 2.211 učenika i 205 nastavnika, od čega 1.525 učenika i 103 nastavnika iz osnovnih škola.
Iz srednjih škola u samoizolaciji se nalazi 528 učenika i 57 profesora, a iz predškolskih ustanova 158 učenika i 45 nastavnika. Najviše oboljele djece iz osnovnih škola je iz Podgorice njih 68,32 je iz Nikšića, u Ulcinju i Cednju ih je 16, u Baru 12 djece.
Po deset je registrovano u Pljevljima, Bijelom Polju i Rožajama. Osam novooboljelih registrovano je u Danilovgradu, sedam u Kotoru, po šest u Budvi i Beranama, pet u Tuzima i četiri Herceg Novom i Kolašinu, tri u Tivtu.
Kada su u pitanju srednje škole, najviše novooboljele djece takođe je iz Podgorice, njih 53, Nikšića 18, Kotora i Pljevalja po 15, Berana 14, Budve i Bara 12, Cetinja devet i Herceg Novog, Rožaja, Žabljaka po tri, Tivta dva i jedan slučaj u Bijelom Polju.
U vrtićima je najviše oboljelih u Nikšiću četvoro, Podgorici troje i Budvi dvoje.
Promotivni destinacijski TV spot Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, “U društvu prirode” nominovan je na on-line festivalu CIFFT – People’s Choice Award u kategoriji Najbolji turistički film na svijetu.
Festival je dio Međunarodnog komiteta turističkih filmskih festivala – CIFFT, koji čini 14 festivala turističkog filma, a koji podržavaju Svjetska turistička organizacija – UNWTO i Evropska komisija za putovanja – ETC.
Tokom poslednje 33 godine, CIFFT nagrađuje najbolji audio-vizuelni sadržaj iz turističke industrije, pozicionirajući se kao najprestižnije takmičenje posvećeno promotivnim turističkim video zapisima širom svijeta.
Glasanje za najbolji turistički film na svijetu trajaće do 25. oktobra.
– Pozivamo vas da podržite Crnu Goru i destinacijski film U društvu prirode, i svojim glasom date doprinos da naša zemlja bude dobitnik još jedne prestižne nagrade kada je u pitanju oblast audio vizuelnog sadržaja iz turističke industrije. Link za glasanje dostupan je OVDJE – navode iz Nacionalne turističke organizacije
Iz NTO podsjećaju da je TV spot “U društvu prirode”, ove godine osvojio je dvije međunarodne nagrade, i to prvu nagradu na Međunarodnom festivalu turističkog filma The Golden City Gate u Berlinu i srebrnu nagradu na trećem Međunarodnom festivalu turističkog filma u Africi ITTFA.
Za razliku od listopada prošle godine kada je Dubrovnik bio prazan, u gradu ovih dana boravi više od osam tisuća turista. Živo je i u Zračnoj luci – povezana je s četrdesetak međunarodnih destinacija. Za turiste koji stižu spreman je osmi Festival dobre hrane.
Počeli su kongresi. Veliki i mali skupovi pune kapacitete u podsezoni. Zadovoljni hotelijeri, ali i učesnici, što se život pomalo vraća u normalu. Šesta Skupština sportaša Evropskih olimpijskih odbora okupila je predstavnike tridesetak zemalja.
– Svi žele doći u Dubrovnik, Dubrovnik je posebno atraktivan svima, to je nakon pandemije i Tokija prvi veliki skup, rekao je predsjednik HOO-a i član Izvršnog odbora EOO-a Zlatko Mateša.
Među brojnim trofejnim olimpijcima i proslavljena ruska atletičarka Jelena Isinbajeva.
– Sigurno ću se vratiti s obitelji na odmor.Obišla sam povijesnu jezgru, oduševljena sam, toliko povijesti i ljepote. Inspirativno. Predivan grad, naglasila je članica Komisije sportaša MOO-a Jelena Isinbajeva.
U gradu ovih dana boravi više od osam tisuća turista. Najviše stranih, prednjače Britanci.
– Zadovoljni s obzirom na okolnosti , dobre su najave za letove tako da mislim da možemo biti zadovoljni i očekivati optimističan nastavak sezone, poručila je direktorica TZ-a Dubrovnik Ana Hrnić.
Za sve posjetitelje spreman je Good food festival – od 7. do 10. oktobra. Program je bogat i raznolik – radionice, tematske večeri, slatka ponuda, gastro ture, kušanje vina.
Tridesetak restorana nudi festivalske menije po promotivnim cijenama. Od tartufa do street fooda. I craft piva.
– Uz hranu i pivu bit će i muzika četiri dana, živa muzika. Tako da uz hranu i piće bit će dobar koncept zabave hrane i muzike, rekao je Darijo Ševelj.
– Pozivam ljude da se malo opuste i pojedu vegansku hranu, ne moraju biti vegani za probati, istaknuo je Ivan Dadić.
