Komisija Opštine Tivat za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspisala je drugi javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Opštine u ovu svrhu.
Na budžetskoj linijiza 2021. godinu za ovu namjenu preostalo je još ukupno 12.400 eura za podršku biznis planova preduzetnica.
Konkurs je otvoren do 30. novembra 2021. godine. Pravo da se prijave na konkurs imaju žene koje su kao fizička lica registrovane kod nadležnih organa za obavljanje privredne djelatnosti, žene preduzetnice i privredna društva u kojima su žene nosioci biznisa a imaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji opštine Tivat.
Sredstva će biti usmjerena na podršku biznis planova koji podstiču razvoj ekonomije, razvoj poljoprivrede, organske poljoprivredne proizvodnje, trgovine i zanatstva, ribolova, očuvanje tradicije i kulture, očuvanje životne sredine, dalji razvoj sporta i fizičke kulture.
Inicijativom „The Couriers Pledge“ (“Zavjet kuririma”) Glovo je iskazao namjeru da niz socijalnih prava, koja podrazumijevaju unaprijeđenje beneficija za svoje honorarne radnike, bez obzira na njihov tip zaposlenja i radni status u kompaniji, do 2023. godine primijeni u svim zemljama u kojima posluje. Projekat se sprovodi sa “Fairwork”projektom, koju čine nezavisni međunarodni eksperti čijom se procjenom ukazuje na uspjeh i uticaj sprovođenja inicijative.
1.novembar 2021. — Glovo, jedna od vodećih svetskih multikategorijskih platformi za dostavu, najavila je inicijativu “The Couriers Pledge” (“Zavjet kuririma”), koja podrazumijeva posvećenost kompanije da unaprijedi socijalna prava i beneficije dostavljača, bez obzira na njihov tip zaposlenja ili radni status u kompaniji.
“The Couriers Pledge” (“Zavjet kuririma”), kreiran na osnovu savjeta Fairwork projekta, međunarodnog skupa nezavisnih eksperata, uspostavlja novi set standarda koji uključuje pravičnu zaradu po satu (po uzoru na podatke WageIndicator-a o pravičnim zaradama i dnevnim platama), unaprijeđenje bezbjednosti, osiguranja i pristupa obuci. Glovo je prepoznao da ekonomija honorarnih poslova (tzv. gig ekonomija) predstavlja značajan izvor prihoda za kurire i želi da obezbijedi jednak pristup socijalnim pravima i beneficijama za dostavljače, nezavisno od načina na koji rade sa Glovo platformom.
Glovo namjerava da ovu inicijativu primijeni na 40 odsto svoje mreže do kraja juna 2022, pri čemu će Maroko i Gruzija biti prve zemlje uključene u početnu fazu projekta. Cilj je da se implementacija “The Couriers Pledge” (“Zavjeta kuririma”), sprovede u svim zemljama u kojima Glovo posluje do kraja 2023, uključujući i Crnu Goru.
Pravičnija budućnost rada
U sklopu svoje posvećenosti uspostavljanju pravičnije budućnosti rada i pružanju veće bezbjednosti i zaštite kurira, Glovo se obavezao na sljedeće:
Pravičnije zarade. Potpuna transparentnost pravične zarade po satu za kurire, nezavisno od formata njihovog rada, kao i dodjeljivanje „bonusa za lojalnost“, koji se može zamijeniti za slobodne dane.
Unaprijeđenje osiguranja. Pomoć kod različitih vrsta nezgoda, odgovornosti trećih lica i transporta robe, kao i naknade za bolovanje, porodiljsko i roditeljsko odsustvo i pristup beneficiji „Porodični trošak“.
Bezbjednost i održavanje opreme. Kompleti za bezbjednost na putu, uključujući kacige i reflektujuće jakne, koji će biti dostupni svim kuririma preko Glovo prodavnice, kao i pristup stanicama za popravku i održavanje bicikala.
Proaktivni menadžment. Pravičan i pristupačan proces žalbe dostupan svim kuririma kojima je onemogućena upotreba aplikacije. Novi kanali omogućavaju kuririma da zajednički doprinose odlukama koje utiču na njihovu saradnju sa platformom i podstiču otvoren dijalog sa kuririma i udruženjima.
Briga o zajednici kurira. Dostupnost kurseva obuke o preduzetništvu, poslovnom menadžmentu, IT vještinama ili jezicima kako bi se pomoglo kuririma da razviju svoje profesionalne vještine i napreduju u karijeri. SOS dugme u aplikaciji je implementirano za slučaj hitnih situacija, a istaknuta je i politika suzbijanja diskriminacije.
Fairwork proces revizije
Obaveze koje je kompanija Glovo preuzela u okviru ove inicijative biće predmet eksterne revizije koju će sprovoditi Fairwork, a svi izvještaji će biti javni. Kao nezavisna strana, zadatak Fairwork projekta nije da unaprijeđuje praksu kompanije, već da vrši procjenu i izvještava o napretku koji Glovo ostvaruje u odnosu na pet Fairwork principa poštenog rada.
Fairwork eksterna revizija sastojaće se od anketa i intervjua sa kuririma u zemljama u kojima se sprovodi inicijativa, a Glovo će biti isključen iz ovih procesa kako bi se osiguralo da rezultati revizije budu nezavisni, tačni i objektivni. Prva procjena biće obavljena prije pokretanja inicijative u Maroku i Gruziji, dok će druga biti sprovedena u prva tri mjeseca. Fairwork je međunarodni istraživački projekat koji na osnovu pet principa ocjenjuje uslove za rad na digitalnim platformama. Fairwork radi reviziju bez nadoknade od strane Glova. U krajnjem izvještaju, Fairwork će istaći sve oblasti u kojima kompanija ne postupa u skladu sa principima koje je sebi zadala.
„Iako je ekonomija honorarnih poslova (gig ekonomija) otvorila nove mogućnosti svima koji u njoj učestvuju, važno je napomenuti da su i izazovi koji iz ovakvog poslovanja proizilaze značajni za njegove učesnike i da je potrebno unaprijeđenje, naročito kada su u pitanju socijalna prava kurira. Glovo je posvećen tome da svojim kuririma omogući pristup većim socijalnim pravima, bez obzira na vrstu ugovora koji imaju. Do 2023. godine očekujemo da ćemo sarađivati sa oko 240.000 kurira širom svijeta na mjesečnom nivou i posvećeni smo tome da im obezbijedimo veća socijalna prava i beneficije, istovremeno štiteći ono što im je i samima jako važno, njihovu autonomiju i fleksibilnost. Kao kompanija, smatramo da ova inicijativa postavlja novi industrijski standard za pravičniju ekonomiju honorarnih poslova – onu koja koristi najbolje prakse i u svojoj srži poštuje socijalna prava”, rekao je Sacha Michaud, suosnivač kompanije Glovo.
„Trenutna situacija u biznisima koji posluju na ovaj način je takva da većina radnika nema osnovna radna prava, niti zaštitu. Uslovi za rad su nerijetko opasni, zarade niske i nekonzistentne, a prisutne su i prepreke za kolektivnu organizaciju. Glovo, kao jedna od najvećih kompanija u ovoj oblasti, mogla bi da postane primjer dobre prakse, ukoliko se posveti sprovođenju sveobuhvatne politike koja unapređuje uslove radnika. Fairwork ne podržava kompanije, već daje nezavisne procjene njihovih politika i praksi. Sa te pozicije pozdravljamo poziv kompanije Glovo da pružimo nezavisnu procjenu njihove inicijative “The Couriers Pledge” (“Zavjet kuririma”) i radujemo se testiranju njegove primjene na terenu u odnosu na principe poštenog rada koje smo nezavisno ustanovili“, izjavio je profesor Mark Graham, direktor Fairwork projekta.
Osim Fairwork projekta, Glovo se povezao i sa WageIndicator.org u vezi sa životnim standardima u zemljama, kao i sa kompanijama Qover i Chubb.
Glovo Tivat
O kompaniji Glovo
Glovo je jedna od prvih aplikacija za dostavu više kategorija proizvoda i jedna od vodećih svjetskih platformi za dostavu. Osnovan u Barseloni 2015. godine, Glovo posluje u Jugozapadnoj Europi, Istočnoj Europi i Africi. Aplikacija povezuje korisnike s restoranima, lancima supermarketa i maloprodajnim prodavnicama. Takođe, uključuje kategoriju „bilo šta“ koja korisnicima omogućava da naruče što god žele u svom gradu.
Fairwork je istraživački projekat sa sjedištem na Univerzitetu Oksford i Berlinskom centru za društvene nauke, a posvećen je ukazivanju na najbolje i najgore prakse u ekonomiji koja posluje preko platformi. Fairwork principi su nastali iz informacija dobijenih od međunarodnih eksperata, kao i testimonijala radnika širom svijeta. Koristeći te principe, Fairwork razvija ocjene „pravičnosti“ za platforme. Procenjujući platforme u odnosu na ove mjere, Fairwork teži da ukaže ne samo na to što je ekonomija platformi danas, već i što ona može da bude u budućnosti.
Za više informacija o Fairwork projektu posjetite: www.fair.work.
Policijski inspektori već mjesecima provjeravaju zakonitost izgradnje više turističkih objekata na primorju, sa posebnim akcentom na nekoliko luksuznih hotela i te provjere još nijesu okončane – potvrđeno je Portalu RTCG u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP).
Kako im je saopšteno, pod lupom je dokumentacija više državnih organa.
Policija, dodaju, želi da utvrdi da li je prilikom izgradnje luksuznih kompleksa u primorskim opštinama posljednjih godina bilo nezakonitih radnji.
Inspektori su tu dokumentaciju izuzeli na ljeto ove godine i još provjeravaju je li bilo nezakonitih odluka državnih organa.
Budva – ilustracija – foto Mediabiro
Najveći dio dokumentacije izuzet je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Inspektori kontrolišu veći broj prijava gradnje i građevinskih objekata, među kojima se nalaze i veći turistički objekti na primorju.
Prizor autonomnog, samovozećeg broda veličine automobila koji tiho krstari amsterdamskim kanalima prevozeći putnike, robu ili otpad, uskoro bi mogao biti još jedan uobičajen i prepoznatljiv simbol najpoznatijeg nizozemskog grada isprepletenog drevnim plovnim kanalima.
U probnu vožnju uskoro će biti pušten “Roboat” automatizirano plovilo na električni pogon koji bi trebao riješiti ionako prezagušeni promet u Amsterdamu; piše Morski.hr
– Pojačao nam se cestovni promet zbog e-trgovine i dostava pa logistika doslovce zatrpava male ulice unutar grada. To postaje neizdrživo. S druge strane, diljem grada imamo vode i plovnih puteva u izobilju pa smo kreirali ovakav tip prijevoza/transporta – izjavio je Stephan van Dijk, direktor inovacija na amsterdamskom Institutu za napredna urbana rješenja, koje je dizajniralo i projektiralo Roboat skupa s američkim MIT-em.
Testiranje je trajalo 4 godine, a javnosti su ovaj tjedan predstavljena prva dva plovila Roboat čiji će prvi zadatak biti – prikupljanje i prijevoz otpada, odnosno plovila će služiti kao plutajući kontejneri za smeće.
Plovilo je opremljeno kamerama i GPS-om, a njime se upravlja daljinski iz kontrolne sobe.
Roboat bi u bliskoj budućnosti mogao služiti i kao teglenica, pomoćni most pa čak i kao plutajuća platforma za koncerte, a vide ga i kao “pomagača” u čišćenju naftnih mrlja u moru nakon ekoloških incidenata.
Susret obitelji u Zračnoj luci u Sydneyju Foto: AAP Image/Bianca De Marchi / REUTERS
Australija je prvi put u pandemiji ublažila ograničenja na međunarodnoj granici te dopustila nekima od cijepljenih da slobodno putuju, a obiteljima da se ponovno ujedine, što je izazvalo emocionalne zagrljaje u sidnejskoj zračnoj luci.
Nakon 18 mjeseci jedne od najstrožih graničnih politika u vezi s koronavirusom, milioni Australaca sada mogu slobodno putovati bez dozvole ili potrebe za karantenom po dolasku u zemlju.
Dok su putovanja u početku bila ograničena na australske državljane, stalne stanovnike i njihove uže obitelji, sada se pokreće plan ponovnog otvaranja zemlje za međunarodne turiste i radnike, koji su prijeko potrebni za oživljavanje zemlje.
Putnici na prvim letovima iz Singapura i Los Angelesa stigli su u Sydney rano ujutro, mnoge su dočekali uplakani prijatelji i rodbina koju nisu vidjeli nekoliko mjeseci.
Putnike je također dočekalo osoblje zrakoplovne tvrtke koje je držalo transparente i darivalo im australsko divlje cvijeće i čokoladne kekse.
U jednom od najtežih svjetskih odgovora na pandemiju koronavirusa, Australija je prije 18 mjeseci zatvorila svoju međunarodnu granicu, zabranivši stranim turistima i zabranivši građanima izlazak ili dolazak osim ako im se odobri izuzeće.
Strogim pravilima putovanja mnogim je Australcima učinkovito zabranjeno da prisustvuju značajnim događajima, uključujući vjenčanja i sprovode, i onemogućeno da viđaju obitelj i prijatelje.
Podaci ministarstva vanjskih poslova pokazuju da se oko 47.000 ljudi u inozemstvu želi vratiti kući.
Ublažavanje pravila putovanja u državama Victoria i New South Wales i Teritoriju australskoga glavnoga grada uvodi se jer veći dio Australije prelazi sa strategije upravljanja pandemijom bez covida na život s virusom kroz opsežna cijepljenja.
Dok su zbog epidemije delta soja Sydney i Melbourne donedavno mjesecima bili u izolaciji, australski broj zaraženih covidom i dalje je daleko niži od mnogih usporedivih zemalja, s nešto više od 170.500 zaraženih i 1.735 smrtnih slučajeva.
Promjena pravila putovanja, međutim, nije ujednačena u cijeloj zemlji, s državama i teritorijima koji imaju različite stope cijepljenja i zdravstvene politike.
Zapadna Australija uvelike ostaje odsječena od ostatka zemlje – i svijeta – jer država pokušava zaštititi svoj status bez virusa.
I dok Tajland i Izrael od ponedjeljka primaju cijepljene turiste, strani putnici još nisu bili dobrodošli u Australiju, s iznimkom onih iz susjednog Novog Zelanda.
Necijepljeni putnici i dalje će se suočavati s ograničenjima karantene, a svi putnici trebaju dokaz o negativnom testu na covid-19 prije ukrcaja.
Australija je ranije povratak iz inozemstva dopuštala samo ograničenom broju građana i stalnih stanovnika, uz obaveznu 14-dnevnu karantenu u hotelu o vlastitom trošku. Bilo je i nekih izuzeća za strane putnike iz ekonomskih razloga, uključujući, kontroverzno, neke holivudske zvijezde.
Turistička berba mandarina u neretvanskoj dolini privlači sve više stranih gostiju smještenih u hotelima diljem naše obale. Ta simbioza turizma i poljoprivrede atraktivna je i jedinstvena ponuda u posezoni.
Vesela družina na plantaži mandarina nisu berači za dnevnicu. To su strani turisti i beru ih za sebe, a posebno je zadovoljstvo kad se kuša tek ubran plod.
– Odlične su, vrlo su slatke i sočne, kao san, rekla je turistkinja iz Austrije Lydia.
– Volimo mandarine i sviđa nam se ovakav izlet u berbu, ovdje je vrlo lijepo, poručio je turist Njemačke Gerd.
Jednodnevni izleti u berbu mandarina organiziraju se za goste iz hotela na našoj obali već dvadeset godina.
– To je jedan vid turističke ponude koji produžuje turističku sezonu u konačnici to potvrđuju i brojke o ostvarenim noćenjima gdje je vrlo jasno vidljivo da su brojke bolje čak od rekordne 2019. godine, naglasio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić.
Izleti su svakodnevni, a na plantažama je katkad i po nekoliko stotina stranih gostiju.
– Mi smo prvu grupu imali 26. rujna a zadnju imamo 13. na 14. studenoga. Možete zamisliti koliko nam znači, ne samo nama turističkim djelatnicima i ugostiteljima nego i našim poljoprivrednicima, istaknuo je organizator turističke berbe mandarina Pavo Jerković.
– Beru i plate, a ja gledam, a da zovem težake na dnevnicu kao ostali, morao bi brati s njima i platio bi svakoga po 250 kuna, rekao je vlasnik plantaže mandarina Dragan Curić.
– Gosti su oduševljeni. Prvi put da mi imamo gastarbajtere iz Njemačke da lijepo rade, okrenuli smo priču naopako, dodao je turistički vodič Andreas Dujmović.
A slatkoj neretvanskoj priči tu nije kraj, jer sve plodove koje su ubrali gosti ponesu.
I ove godine velik broj građana obilježava blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalnim odlaskom na groblje, postavljanjem cvijeća na grobove i paljenjem svijeća. Na taj način se sjećamo naših najmilijih koji više nisu s nama.
Misnim slavljima širom Boke Kotorske danas će se u crkvama obilježiti spomen na svete mučenike, blagdan Svih svetih, a građani će posjetiti grobove najmilijih, zapaliti svijeće i zajedno se pomoliti za pokojnike.
U utorak, 2. novembra, je dan sjećanja, Dušni dan, koji se obilježava od početka XI. stoljeća na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.
Groblja širom Boke Kotorske već su od juče bila puna ljudi koji su došli obići i urediti vječna počivališta zemaljskih ostataka svojih najmiljih, u tišini uz cvijeće i svijeće.
NVO Naša akcija iz Kotora kroz podršku European endowment for democracy nastavlja da podržava aktivnosti za mlade iz svih krajeva Crne Gore.
U petak, 29. oktobra u JU OŠ “Drago Milović” u Tivtu, mladi NVO Naša akcija imali su priliku da pričaju učenicima 8 i 9 razreda o volonterizmu, i benefitima volonterizma. Radionica “Omladina uči omladinu: Zašto biti volonter?” održala se u maloj sali uz prisustvo velikog broja mladih, a predavanje je odrzao izvršni direktor Dejan Besović sa članovima Dejanom Vujković, Ninom Marković i Milicom Ružić. Radionice su održane u dva odvojena časa kako bi se ispoštovale mjere. Prezentacijama se pridružio i predstavnik Omladinskog tima Tivat, Nemanja Bošković koji je prezentovao dosadašnji rad i aktivnosti ove neformalne organizacije mladih.
Naša akcija
Već narednog dana mladi iz Kotora, Tivta, Podgorice, Danilovgrada, Budve i Cetinja upoznali su se sa novim predjelima naše zemlje i na najbolji mogući način proveli dan u prirodi i jesenjim bojama, šetajući takozvanom Vučjom stazom u okolini Ivanovih korita.
Naša akcija
Tura je bila i više nego lagana te su mladi imali vremena za razgovor i upoznavanje, odmaranje, fotkanje i uživanje kao deo programa “Priroda za fizičko i psihičko zdravlje mladih”.
Pedeseto jubilarno izvođenje monodrame “Crnogorac u tranzicji” Dragana Buzdovana, glumca kotorskog pozorišta „Teatar 303“ koje obilježava 40 godina postojanja biće organizovano u ponedjeljak, 1. novembra, u Podgorici u sali Dodest, od 20 sati.
Kako nam je kazao Dragan Buki Buzdovan, Teatar 303 ove godine slavi 40 godina postojanja na polju amaterskog pozorišnog stvaralaštva i priprema monografiju “40 godina Teatra 303”.
“Finasiranje monografije je i dalje na čekanju, kao i naš prijem kod gradonačelnika Kotora na koji čekamo više od mjesec dana, ali biće bolje”, prokomentariso je Buzdovan, naše interesovanje dokle se stiglo sa monografijom.
Monodrama “Crnogorac u tranziciji” je osvrt na dešavanja u poslijeratnom periodu i pogled na našu tranziciju od doba komunizma do ovog današnjeg pluralizma. Priča je ispreplijetana događajima, koji su bili značajni za našu sredinu i isti su obrađeni sa puno doze humora i satire.
Na Jadranu veći dio sedmice promjenjivo i nestabilno, često s kišom, pa i u obliku izraženijih pljuskova, osobito u noći s ponedjeljka na utorak te ponovno sa srijede na četvrtak.
U Crnoj Gori sutra će u prvom dijelu dana biti sunčani intervali, u popodnevnim satima postepeno naoblačenje, koje će krajem dana i tokom noći usloviti mjestimično kišu, prvo na jugozapadu i primorju, a tokom noći u većem dijelu zemlje.
Ujutru na sjeveru, po kotlinama mjestimično magla, a na jugu u noćnim satima ponegdje pljusak i grmljavina.
Vjetar južni, tokom dana u pojačanju, krajem dana i tokom noći, pojačan i jak, na udare ponegdje i olujne jačine. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 11, najviša dnevna od 13 do 22 stepena.
