Reagovanje: Opštini Tivat ne dugujemo nijedan euro

0
Tivat – Centar

Hrvatska građanska inicijativ (HGI) reagovala je na tekst “HGI prinudno iseljavaju iz opštinskih prostorija”, u kome se navodi da je Opština Tivat nastavila aktivnosti oko naplate 65 hiljada eura koliko joj HGI već godinama duguje za zakup poslovnog prostora iz koga ne želi da izađe.

”Hrvatska građanska inicijativa će na temu stranačkih prostorija govoriti jezikom činjenica, svjesna svih manipulacija kojim je izložen javni prostor.

Dva su važna segmenta vezana za cijelu priču oko prostorija HGI – ja, pravni i politički.

Navodni dug bazira se na pogrešnom tumačenju pravnih propisa, a kao posljedica toga pogrešno shvaćenim činjenicama od strane Opšine Tivat. S tim u vezi, stojimo na stanovištu da Opšini Tivat ne dugujemo nijedan euro, niti smo po bilo kojem pravnom osnovu obvezni da taj zamišljeni dug vratimo.

Što se tiče prostorija, u pitanju je pogrešna primjena materijalnog prava koja se ogleda u zahtjevu Opšine da HGI napusti stranačke prostorije. Nasuprot navodima dopisa iz lokalne samouprave, HGI pomenute prostorije koristi na osnovu pravosnažnog Ugovora o zakupu, koji je zaključen na neodređeno vrijeme. Takođe, i u ovom slučaju ne postoji bilo kakva izvršna odluka po kojoj smo dužni da ove prostorije napustimo, a tim prije ne postoje uslovi za bilo kakvo prinudno iseljenje.

Medijska eksploatacija ove teme jest zapravo direktan politički pritisak zbog odluke HGI da ne daje kvorum sjednicama SO Tivat, što je naš potpuno legitiman izbor. Jasno je svima – da HGI dođe na sjednicu SO Tivat, nestala bi ova problematika kojom se sada pokušava disciplinovati stranka Hrvata i po svaku cijenu zadržati postojeća vlast. Međutim ovim potezima nas samo uvjeravaju u ispravnost naših postupaka i daju nam motiv da ustrajemo u svojoj političkoj borbi”, navodi se u reagovanju.

U eksploziji u ruskom rudniku poginule 52 osobe, među njima i spasioci

0
Foto RT

U Eksploziji u ruskom rudniku poginule su 52 osobe, uključujući 6 spasilaca, piše RT.

Do nesreće je došlo u rudniku ugljena u regiji Kemerovo, u ruskom Sibiru, objavio je regionalni istražni odbor.

“Prema preliminarnim informacijama, nitko u rudniku nije preživio. Poginule su 52 osobe”, izjavio je izvor na koji se poziva službena agencija TASS.

Tu su izjavu prenijele i agencija RIA Novosti i Interfax i precizirale da su među mrtvima 46 rudara i 6 spasilaca.

Pokrenuta istraga

Lokalno istražno tijelo otvorilo je istragu zbog “kršenja sigurnosnih standarda” i tijekom večeri objavilo da su uhićeni direktor rudnika, njegov zamjenik te odgovorni za područje na kojem se nesreća dogodila.

“To je golema tragedija”, izjavio je predsjednik Vladimir Putin na televiziji i odao počast hitnim službama koje su “dale sve od sebe”.

Vlasti su objavile da su oko 8 ujutro primile dojavu o dimu u rudniku Listviajnaja u gradu Gramotejno, u sibirskoj regiji Kemerovo, gdje se nalaze brojni rudnici ugljena.

Prema lokalnoj novinskoj službi, u rudniku se u vrijeme nesreće nalazilo 285 osoba. Uzroci incidenta zasad nisu poznati.

Rudnik u vlasništvu kompanije SDS-Ugol

Rudnik je u vlasništvu tvrtke SDS-Ugol, jednog od najvećih ruskih proizvođača ugljena.

Nesreće u ruskim rudnicima često su povezane s nepridržavanjem sigurnosnih normi, lošim upravljanjem ili zastarjelom opremom iz sovjetskog doba.

U svibnju 2010. poginula je 91 osoba i više od stotinu je ozlijeđeno u rudniku Raspadskaja, također u Kemerovu.

U listopadu 2019. je, pri puknuću brane u rudniku zlata u Sibiru, poginulo 17 ljudi.

Osim ljudskih gubitaka, neke nesreće pokazuju da način rudarenja u Rusiji često izaziva štete u okolišu.

Povećana potražnja karata za Crnu Goru za božićne i novogodišnje praznike

0
Sastanak-Luxair-KIC-Luksemburg

Potražnja karata za Crnu Goru za period božićnih i novogodišnjih praznika je povećana, saopštili su iz avio-kompanije Luxair.

Avioni te luksemburške avio-kompanije će letjeti prema Podgorici od 16. decembra ove do 6. januara naredne godine.

To su saopšteno na jučerašnjem sastanku predsjednice Kulturno-informativnog centra (KIC) Crne Gore u Luksemburgu Fetije Kalač i luksemburškog bankara crnogorskog porijekla Elvedina Škrijelja sa predstavnicima kompanije Luxair.

Kalač je kazala da je potvrđena uspješna saradnja kompanije sa KIC-om i dogovoren nastavak saradnje za narednu godinu.

“Održivost linija je na zadovoljavajućem nivou i konstatovana je učestala prodaja karata i veliko interesovanje za Crnu Goru”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je konstatovano da linija Tivat privlači mnogo veću pažnju putnika.

Prema riječima predstavnika kompanije Luxair, ta linija je mnogo više profitabilna od linije Luksemburg – Podgorica.

Predstavnici Luxaira su informisali KIC Luksemburg da je veliki broj turističkih aranžmana u ponudi i da je već dobar dio rezervisan za narednu godinu.

Na sastanku su ponovili da su karte u prodaji za zimski period i praznike.

“Ipak, ostaje da se ispitaju ponude na turističkom tržištu u Crnoj Gori, s fokusom na sjever države, kako bi se predložili aranžmani kojima bi se omogućilo intenzivno uključivanje i animiranje tog dijela zemlje, geografski bliže podgoričkom aerodromu”, navodi se u saopštenju.

Predstavnici crnogorskih udruženja zahvalili su na srdačnom i prijateljskom susretu i pozdravili sadržaje kompanije Luxair, koja je iskazala uvjerenje da ta saradnja ima dugo trajanje i da je isključivo zasnovana na prijateljskim i nacionalnim interesima, u svrhu promocije crnogorskog tržišta i njegovih potencijala.

KIC Crne Gore u Luksemburgu je savjetnik i partner kompanije Luxair za turističke savjete i sugetstije vezane za Crnu Goru.

“Luxair je ovim potovom još jednom iskazala povjerenje u ozbiljnost i profesionalnost djelovanja Crnogorskog KIC Luksemburg”, kaže se u saopštenju.

Novi muzički festival „Naše more, naše skale“ od juna 2022. u Herceg-Novom

0
Naše more, naše skale

U Kući Nobelovca Iva Andrića danas je održana konferencija za novinare na kojoj je predstavljen Umjetnički odbor novog festivala „Naše more, naše skale“, koji će u junu naredne godine biti održan u Herceg-Novom. Umjetnički odbor festivala čine muzičari Elena Risteska (Sjeverna Makedonija), Đorđe David (Srbija) i Danijel Alibabić (Crna Gora).

Kako je kazao predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivan Otović, iz Kuće Iva Andrića danas je poslata lijepa poruka: već narednog ljeta u našem gradu će biti organizovan festival koji će pravazići lokalne i regionalne okvire.

-Potrebno je da Herceg-Novi pozicioniramo na turističkoj mapi regiona. Konkurencija je danas velika i vjerujemo da će na ovaj način gosti u predsezoni više posjećivati naš grad. Na svima nama je da iskoristimo veliki potencijal koji imamo po pitanju turizma i više doprinesemo da još veći broj ljudi iz regiona i šire posjećuje Herceg Novi. Vjerujem da će festival „Naše more, naše skale“ biti prava poslastica za muzičke sladokusce. Kroz sami festival će biti promovisane nove mlade zvijezde koje će sjutra postati prepoznatljive u cijelom regionu, istakao je Otović.

Crnogorski muzičar Danijel Alibabić istakao je da ga raduje da će Herceg Novi imati najveću muzičku priču od sledeće godine, ali i činjenica da će mladi izvođači imati priliku da na pravi način kanališu svoj talenat i snime novu kompoziciju sa kojom će se takmičiti.

-Sa druge strane, biće veliko zadovoljstvo ugostiti regionalne zvijezde koje će se takmičiti na ovom festivalu i učestvovati u revijalnom dijelu. Tri noći će zaista biti neviđeni spektakl, poručio je Alibabić.

Muzička zvijezda iz Sjeverne Makedonije, Elena Risteska, apelovala je na mlade telente i kolege iz cijelog regiona da se prijave na festival, istakavši uvjerenje da će ova manifestacija, uz znatan broj profesionalaca, biti veliki spektakl – „nešto novo što se dešava na Balkanu, različito od svega ostalog“.

Herceg Novi -foto TO HN

Srpski rok muzičar i glumac Đorđe David poručio je da će festival “Naše more, naše skale” biti priča koja će višestruko interesovati javnost i udariti temelj za nešto što će se dešavati narednih godina.

-Smatram da ovaj festival, u konglomeratu ničega što se na Balkanu u ovom trenutku dešava kada su festivali u pitanju, ima ozbiljan zadatak i da će udariti onaj najljepši, umjetnički šamar svim drugim velikim gradovima i drugim novonastalim državama one velike zemlje u kojoj sam ja rođen, da se ozbiljno pozabavimo nekim stvarima koje smo zaboravili, a to su: pjesma, druženje i reciprocitet. Mi smo ljudi koji daju onu vrstu boje koje je narod željan u ovom trenutku, koja je zaboravljena, a to su festivali, naglasio je David.

Prema riječima Ane Martinović, PR menadžerke kompanije M:tel, koja je dio kompanije Telekom Srbija – pokrovitelja festivala, ova manifestacija neće biti samo muzički, već umjetnički i kulturni spektakl.

-Sezona je za Crnu Goru jako bitna, ali i za nas kao mobilnog operatora. Mi jesmo lideri u regionu, a region je upravo onaj koji dolazi u Crnu Goru. Sigurna sam da će i ovim povodom doći u Herceg Novi, poručila je Martinović.

Kako je na konferenciji za novinare istaknuto, festival će trajati tri dana, a konkurs za prijavu za učešće na festivalu biće objavljen tokom narednog mjeseca.

Iberostar u Perastu najbolji internacionalni rizort u 2021. godini

0
Iberostar u Perastu

“Hotel Iberostar Heritage Grand Perast, nagrađen je zvanjem najboljeg internacionalnog rizorta za 2021. godinu , na nedavno održanoj ceremoniji, od strane  renomiranog časopisa iz oblasti turizma,Condé Nast Traveler, po izboru čitalaca i novinara.

Condé Nast. je američka medijska kompanija koju je 1909. osnovao Condé Montrose Nast, i ima više od 164 miliona potrošača u okviru svojih  19 brandova i medija, među kojima su i Vogue, New Yorker, Vanity Fair i Wired. Riječ je o najvažnijem referentnom vodiču za luksuzne hotele i spa centre, a koje selektuju posvećeni i visoko osposobljeni lokalni stručnjaci, i čije izvještaje godišnje čita više od 5,5 miliona čitalaca.

Pored dokaza kontinuiranog kvaliteta usluge koji naš lanac pruža, ova nagrada služi i kao svojevrsno priznanje Crnoj Gori kao destinaciji, i drago nam je da je međunarodna publika čitalaca prepoznala Crnu Goru i naš hotel kao elitnu svjetsku destinaciju. “- saopšteno je iz Iberostara.

Iberostar je jedna od prvih međunarodnih hotelskih grupacija koja je prepoznala turistički potencijal Crne Gore, i koja je na našem tržištu prisutna duže od 15 godina, sa više hotela, a hotel u Perastu otvoren je 2018. godine u palati Smekja. Hotel je kategorizovan sa 5 zvjezdica, broji 130 luksuzno opremljenih soba i prostrani spa centar.

“Ovo nije prvi put da se naš hotel našao u najekskluzivnijem društvu svjetskih ugostitelja i hotelijera, jer smo se i 2019. našli u finalu za ovu prestižnu nagradu, u kategoriji Best Waterside Hotel. Posebno nas raduje što ovo priznanje dolazi u godini nakon što su se crnogorska i svjetska turistička privreda suočili sa do sada nezapamćenom krizom, izazvanom pandemijom, i što smo uspješno dokazali da i u izazovnim vremenima možemo ponuditi turistički proizvod konkurentan najprestižnijim svjetskim destinacijama.”- navode iz kompanije.

“Condé Nast i njihove godišnje nagrade postale su mjerilo u hotelskoj industriji promovišući najbolje hotele i spa centre u svijetu.

 Naša kompanija će nastaviti da radi na poboljšanju i obogaćivanju sopstvene i turističke ponude Crne Gore, a ova i svaka slična nagrada, dodatan su nam podstrek na tom putu”- zaključuju iz kompanije.

IJZ: Preminulo još sedam osoba, 310 novooboljelih, Tivat 30, H.Novi 20, Kotor 17

0
covid

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo je sedam kovid pacijenata, po dva iz Berana, Nikšića, i po jedan iz Plava, Cetinja i Pljevalja, od kojih najmlađi je imao 66, a najstariji 90 starosti, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Registrovano je još 310 novozaraženih, a prijavljen je oporavak kod 303 pacijenta. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 3189.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 24.11.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 234 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 310 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 107
Tivat 30
Nikšić 29
Herceg Novi 20
Kotor 17
Bijelo Polje 16
Budva 16
Bar 15
Berane 12
Pljevlja 12
Cetinje 9
Danilovgrad 8
Mojkovac 6
Plužine 3
Rožaje 3
Kolašin 2
Ulcinj 2
Andrijevica 1
Plav 1
Žabljak 1
UKUPNO 310

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 24.11.2021. godine je iznosio 13,74 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je  2 275.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 156004.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1262
Nikšić 386
Tivat 224
Herceg Novi 212
Bar 152
Bijelo Polje 124
Danilovgrad 114
Berane 110
Budva 109
Kotor 96
Cetinje 85
Pljevlja 67
Mojkovac 55
Andrijevica 47
Ulcinj 45
Žabljak 21
Kolašin 19
Rožaje 19
Plužine 18
Plav 7
Šavnik 7
Tuzi 6
Gusinje 3
Petnjica 1
Crna Gora 3189

Tivat – planirano 180.000 eura za nabavku nedostajućih vozila i specijalne opreme za Komunalno preduzeće

0
Tivat – foto Boka News

U nacrtu budžeta za 2022. Opština Tivat planirala je da utroši 180.000 eura za nabavku nedostajućih vozila i specijalne opreme za potrebe Komunalnog preduzeća Tivat.

Ovaj iznos planiran je na budžetskoj stavci „sredstva transporta“, a prema riječima menadžerke Optine Patricie Pobrić, iskorističe se za nabavku polovne autočistilice, austocistene i kipera za Komunalno preduzeće.

„Ovo su trenutno tri najurgentnije stavke u opremanju Komunalnog preduzeća koje već duže vrijeme nema ispravnu autočisticu neophodnu za efikasnije održavanje čistoće na ulicama i  trgovima, dok su vozila koja Komunalno sada koristi za pranje ulica i zalivanje zelenih površina, dotrajala ili improvizovana i ne mogu zadovoljiti potrebe grada.“- kazala je menadžerka Opštine Tivat koja je angažovana na riješevanju najurgentnijih problema u tehničkoj opremljenosti tivatskih komunalaca.

Pobrić je dodala da bi makar jedno od nedostajućih specijalnih vozila za Komunalno, moglo biti već nabavljeno i stavljenio u upotrebu, da je do sada usvojen rebalans budžeta za 2020. koji je uvećan zbog viška prihoda u gradskoj kasi, ali se to još nije desilo jer se sjednica Skupština Opštine već duže vrijeme ne može održati zbog nedostatka kvoruma prouzrokovanog bojkotom lokalnog parlamneta od strane tivatske opozicije.Komunalno preduzeće Tivat inače, trenutno raspolaže sa ukupno 43 vozila i sprecijalne mašine, prosječne starosti skoro 16 godina. Posljednja nova specijalna vozila i mašine za komunalce, Opština Tivat nabavila je prije tri godine.

Najavljeni kapitalni projekti koji su od velikog značaja za opštinu Herceg Novi

0
JP Morsko dobro – sa sastanka

“Najavljeni kapitalni projekti koji su od velikog značaja za opštinu Herceg Novi“, poručeno je sa sastanka JP “Morsko dobro“ na kojem su prisustvovali predsjednik Skupštine Opštine Ivan Otović, gospođa Vesna Samardžić ispred Opštine Herceg Novi i direktor Agencije sa gazdovanje gradskom lukom Božo Ukropina.

“Uvažavajući zahtjeve lokalne samouprave i samo učešće u izradi Plana investicionih aktivnosti za 2022. godinu,  uspostavićemo novi sistem u kojem će planiranje i izgradnja kapitalnih projekata, biti bazirana upravo na zahtjevima lokalnih samouprava”, kazao je u uvodnoj riječi direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Mladen Mikijelj.

Očekivani prihodi po osnovu naknada za korišćenje  morskog dobra  u 2022. godinu sa teritorije opštine Herceg Novi će biti oko 900.000,00 eura, a od čega će veći dio biti utrošen kroz kapitalne investicije.

Gospođa Vesna Samardžić  je upoznala prisutne sa trenutnom situacijom  u zoni morskog dobra u toj opštini i vjeruje da će  zajedničkom saradnjom na obostrano zadovoljstvo sprovesti sve planom predviđene projekte. Ona je stavila akcenat na rekonstrukciju i popločavanje šetalita od Meljina do hotela „Plaža“, za koju je neophodno obezbijediti projektnu dokumentaciju sa predmjerom i predračunom radova, koja će biti završena do maja naredne godine, kako bi se krajem septembra mjeseca počelo sa izvođenjem radova.

Jedan od prioriteta je i uređenje platoa oko spomenika kralju i osnivaču Herceg Novog Tvrtku I Kotromaniću. Zbog važnosti ličnosti Tvrtka I Kotromanića za grad Herceg Novi, neophodno je, iako se radi o relativno maloj površini oko spomenika, sa posebnom pažnjom pristupiti realizaciji ovog projekta. Svjesni smo važnosti da se plato oko spomenika što prije uredi, ali uređenju istog možemo pristupiti nakon kompletne izrade projektne dokumentacije.

Na sastanku sa predstavnicima opštine Herceg Novi je razgovarano o aktulenim i budućim projektima, kao i problematici koja se odnosi na plaže, javnu rasvjetu u zoni morskog dobra  i izgradnju rampi za osobe sa invaliditetom.

U toku je raspisivanje tendera za nabavku i postavku mobilijara  ( klupe i kante za otpatke) za cijelo crnogorsko primorje, a dio će između ostalog biti namjenjen i hercegnovskoj opštini.

Izrada projekta šetališta u Igalu u dužini od 1200m,  nastavak izgradnje šetališta od Bijele  do Kamenara, kao i razmatranje mogućnosti spajanja šetališta od plaže Zmijice do Kumbora, samo su neke od aktivnosti koje će biti predviđene budžetom za 2022. godinu.

Raspisan je tender za izradu Glavnog projekta pješačke staze od željezničkog mosta do plaže Zmijice u Zelenici, u dužini od 300m. Ukoliko sve bude išlo po planu, nastaviće se aktivnosti u pravcu realizacije šetališta.

Zajednički sastanak je imao za cilj unapređenje infrastrukture i zajednička saradnja između Opštine Herceg Novi i JP „Morsko dobro“.

Predstavnike Opštine Herceg Novi su pored direktora Javnog preduzeća Morsko dobro Mladena Mikijelja ugostili rukovodilac Službe za uređenje i izgradnju Vukašin Mijatović i njegovi saradnici.

Dubrovčani u Novu godinu s Vatrom i Silente te uz covid potvrde

0
Dubrovnik – Stradun – foto arhiv Boka News

Dubrovčani i njihovi gosti u Novu godinu na Stradunu će ući uz Silente i Vatru s covid potvrdama, a uoči blagdana u gradu će biti otvoreno 13 hotela, objavljeno je u utorak u dubrovačkoj Luži na predstavljanju 8. dubrovačkog zimskog festivala.

Zamjenica dubrovačkoga gradonačelnika Jelka Tepšić izjavila je na predstavljanju programa da su covid ograničenja i manji proračun tog festivala programe većinom usmjerila na povijesnu jezgru.

“Uloženo je jako puno kreativnosti, truda i želje. Pod okriljem festivala bit će i drugih manjih programa i popriličan broj iznenađenja. Festival će obilježiti dubrovačke kolende. Želimo u vrijeme blagdana ponuditi kvalitetan sadržaj, posebno ove godine, kada ljudima treba malo lijepog ugođaja i opuštanja”, rekla je Tepšić.

Direktorica Turističke zajednica grada Dubrovnika Ana Hrnić istaknula je kako se na adventu u Dubrovniku najviše očekuju domaći gosti te oni iz regije.

“To je tako po tradiciji, a posebno u ovim uvjetima. Nadam se da će prepoznati naš bogat program. Trenutačno imamo izravne letove s Istanbulom i Barcelonom, ali smo sa svijetom povezani preko Zagreba. Istodobno će biti otvoreno 13 dubrovačkih hotela, od kojih će neki ponuditi vlastiti adventski program i posebnu blagdansku ponudu”, izjavila je Hrnić.

Program 8. dubrovačkog zimskog festivala počinje u subotu, 27. novembra paljenjem prve adventske svijeće, uključivanjem blagdanske rasvjete i koncertom Nene Belana i Fiumensa ispred crkve sv. Vlaha.

Na humanitarnom koncertu u povodu Dana dubrovačkih branitelja, 6. prosinca nastupit će Tereza Kesovija, klapa Ragusa i ženska klapa FA Linđo uz pratnju Dubrovačkoga simfonijskog orkestra, a sav prihod ići će covid odjelu dubrovačke bolnice. Dubrovački simfonijski orkestar nastupit će i na Dubrovačkom božićnom koncertu 19. decembra, uz više vokalista.

Dubrovački advent obilježit će i bogat program gradskih ustanova u kulturi te tradicionalni Dani bakalara, subotnji nastupi Folklornog ansambla Linđo, tematska vođenja gradom “Zlatno doba Dubrovnika” i Pop-up Kolenda bus, a za najmlađe Moto Mrazovi, Stanica Sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali Lapadu te Adventski vlakić.

Program posljednjeg dana 2021. počinje u podne, kada dubrovački barmeni pripremaju novogodišnje koktele ispred Gradske kavane. Prvi dan 2022. godine obilježit će Novogodišnji koncert Dubrovačkoga simfonijskog orkestra u podne, a navečer koncert klape Rišpet.

Deseci rudara ostali zarobljeni u ruskom rudniku nakon požara

0
RFudari Foto: Ilustracija/Armin Durgut / Pixsell

Četrdeset i pet rudara ostalo je nakon požara zarobljeno u rudniku ugljena u regiji Kemerovo u ruskom Sibiru, objavio je regionalni istražni odbor.

Operacija evakuacije je u toku u rudniku Listvijažnaja i 70 rudara dopremljeno je na površinu, naveo je odbor.

– Prema preliminarnim podacima, jedan broj radnika otrovan je dimom. Broj žrtava se utvrđuje, objavio je odbor u priopćenju.

Novinska agencija Interfax objavila je pak, pozivajući se na dužnosnika rudnika, da se ne zna gdje je 75 rudara.