Švedska će krajem mjeseca ukinuti gotovo sve zabrane i ograničenja uvedene zbog koronavirusa, objavila je vlada.
S obzirom na to da je većina odraslih osoba cijepljena, Švedska je postupno olakšala neke mjere tijekom ljetnog zatišja u pandemiji. I dok je broj zaraženih rastao proteklih tjedana uslijed brzog širenja zaraznije delta varijante virusa, broj smrtnih slučajeva i dalje je nizak.
Švedska je bila izuzetak u nošenju sa zarazom, izbjegavši stroge karantene tijekom pandemije i oslanjajući se na dobrovoljne preporuke po pitanju fizičke distance i higijene.
Međutim, javna okupljanja poput koncerata, sportskih događaja i mjesta poput kafića i restorana mogla su raditi samo pod strogim pravilima ograničenog broja ljudi, što su zabrane koje će biti uklonjene 29. septembra. Preporuka da se radi od doma ostat će i dalje.
“Važna poruka je da sada poduzimamo daljnje korake u povratku svakodnevnom životu”, rekla je na konferenciji za medije u utorak ministrica zdravstva i socijalne politike, Lena Hallengren.
“Naš pogled je uvijek bio taj da restrikcije treba ukinuti što je prije moguće.”
Hallengren je rekla da vlada također razmatra mogućnost potvrda o cijepljenju za neke aktivnosti, iako se nadala da one neće biti potrebne.
Oko 70 posto Šveđana starijih od 16 godina u cijelosti je cijepljeno.
Švedska je imala više smrti od covida-19 po broju stanovnika nego njezini nordijski susjedi, koji su se odlučili za strože zabrane tijekom prvih valova pandemije, no manje nego puno veće europske zemlje koje su uvodile stroge karantene.
Za jedan dan od posljedica korone u Crnoj Gori je preminulo šest osoba od kojih je najmlađa imala 32, a najstariji 83 godine. Preminule su dvije osobe iz Podgorice, a po jedna iz Berana, Andrijevice, Bara i Ulcinja. Registrovana su 533 nova slučaja, a oporavilo se još 696 pacijenata. Trenutno oboljelih od COVID-19 je 7806.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 07.09.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3 883 uzorka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 533 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
184
Nikšić
47
Bar
42
Budva
34
Pljevlja
31
Bijelo Polje
29
Rožaje
27
Ulcinj
24
Berane
23
Herceg Novi
17
Danilovgrad
15
Kotor
14
Cetinje
10
Kolašin
8
Tivat
7
Petnjica
7
Tuzi
7
Mojkovac
3
Plav
2
Andrijevica
2
Ukupno
533
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 07.09.2021. godine je iznosio 13,67 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1780.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 119 602.
Dr Andrija Petković, Sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Borka Mršulja i Marko Mršić
Predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković upriličio je prijem za Marka Mršića, člana juniorske vaterpolo reprezentacije Crne Gore koja je na svjetskom prvenstvu u Pragu osvojila bronzanu medalju. Prijemu je prisustvovala i sekretarka Sekretarijata za društvene dijelatnosti Borka Mršulja.
„Marko je svakako jedan od najboljih izdanaka tivstskog sporta i njegovi rezultati nas obavezuju i raduju. Sve što radimo treba biti usmjereno ka obezbijeđivanju što kvalitetnijih uslova, kako bi Tivat crnogorskom sportu podario još talenata“ – rekao je predsjednik SO dr Andrija Petković.
„Hvala Vam što pratite moje rezultate. Kad znam da u mom gradu cijene uloženi trud, a on vjerujte nije mali, to mi je dodatni motiv. A siguran sam da će i naredne godine, kad su na programu i evropska i svjetska prvenstva biti razloga za radost“ – poručio je Mršić.
Svojevrsna vožnja kroz istoriju i putovanje kroz vrijeme koje će omogućiti selekcija oldtajmer vozila, biće priređeni u turističkom rizortu Luštica Bay kod Tivta, od četvrtka do nedjelje (9. do 12. septembra) na nekoliko lokacija u Marina naselju.
Oldtajmer automobili i motocikli iz druge polovine 20. vijeka na kratko će oživjeti duh prošlih vremena za sve posjetioce u periodu od 17 do 20 časova, kada će na lukobranima i promenadi u marina naselju Ljuštiuce Bay biti izloženo 25 starih automobila i tri motocikla. Na malom i velikom lukobranu, te šetalištu naselja Luštica Bay, posjetioci koji vole automobile iz prethodnih decenija biće u prilici da uživaju u izvanredno očuvanim i rijetkima vozilima marki „mercedes“, „renault“, „BMW“, „volga“, „zaz“, „volkswagen“, „citroen“, „triumph cabrio“, „fiat“, ali i „fića“, „zastava“, „VW kubelwagen“, „fiat campagnola“, „opel“, „rolls royce silver spur II“, „peugeot“. Ljubitelji motocikla neće odoljeti primjerku „guzzi falcone 500“, te dvotočkašu sa prikolicom „java“.
„Na početku seozone organizovali smo reviju premijum vozila kada su posjetioci imali priliku da po prvi put vide neke od najluksuznijih automobila na svijetu. Sada priređujemo drugačiji pogled na svijeta luksuza na četiri točka, što je nesumnjivo nova atrakcija, koja će, baš kao i izložba fotogtrafija iz zlatne ere Holivuda, donijeti dašak nekih minulih vremena. Ovaj svojevrsni muzej na točkovima i starovremenski automobili podsjetiće mnoge od nas na neke porodične uspomene nastale u sličnim vozilima, a mi želimo i da kreiramo nove uspomene i iskustva stanovnicima i posjetiocima naselja kojeneprestano živi i diše“- izjavila je Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Bay.
Zanimljiv događaj za sve generacije ljubitelja automobila, i onih koji se rado sjećaju pedesetih, šezdesetih godina pa sve do devedestih godina prošlog vijeka, biće svojevrstan izlet u istoriju, pa će na reviji starih vozila biti izložena i „fića“ u plavo-bijeloj boji, kao službeno vozilo pripadnika bivše jugoslovenske milicije. Tu će biti i kultni model kombi „volkswagen T2“ – popularni „buli“, koji je i danas popularan u cijelom svijetu. Poznat je po tome sto su ga u filmovima američke produkcije vozili hipici i rokeri, a bio je omiljeno prevozno sredstvo američkim bendovima, od lokalnih do globalno najpopularnijih.
Septembar mjesec rezervisan je za najljepše zvukove klapskih pjesama, vrijeme kada se u drevnom Perastu okupljaju klape iz države regiona, razmjenjujući verse, darove i utiske. Međunarodni festival klapa Perast ove godine proslavlja svoj jubilarni dvadeseti rođendan.
Tim povodom, razgovarali smo sa izvršnim direktorom festivala, Milanom Mikanom Kovačevićem.
Boka News: Pred festivalom je veliki jubilej, Vi kao neko ko je godinama uz festival, ocjenjujete uspješnost ove manifestacije? Da li je organizatorima, te 2001. godine izgledalo da će festival poprimiti epitet međunarodnog i trajati godinama?
Mikan Kovačević: Iako festival pratim od njegovog osnivanja, u organizaciji sam od 2008. godine, a to je ipak značajni period godina. Lično sam očekivao ovakav upjeh jer smo se od samog početka trudili da profiliramo festival, da stekne neku svoju posebnost. Onda smo započeli sa idejom da uvedemo nove klapske pjesme sa temama Boka Kotorska, Mediteran, pomorstvo… drugo, da svim klapama učesnicima bez obzira odakle dolaze predložimo da jedna od dvije pjesme koje pjevaju bude bokeška što je bilo sa oduševljenjem prihvaćeno.
U početku smo bili dosta ograničeni brojem tih kalpsih pjesama i aranžmana negdje ih je te 2008/9. godine bilo tek tridesetak. Kroz nove klapske pjesme dobili smo sada već 80 premjernih izadnja pjesama na temu Boke a saradnjom sa klapkih ekspetima iz čitavog regiona razvili smo polako pisanje partitura i sakupljanje bokeških pjesma. Presudan momenat, bio je otkrivanje 155 zapisal Ludviga Kube koji su nastali 1907. godine. Eminentni muzikolozi, Zlata Marjanović i Jakša Primorac su napisali knjigu o tome koja se smatra izuzetnim doprinosom našoj kulturnoj baštini. Od tih 155 preko 130 partitura je danas obrađeno. Počelo je sa 30, a danas raspolažemo sa bibliotekom od blizu 800 klapskih napjeva iz Boke Kotorske, crnogorskog primorja i unutrašnjosti Crne Gore. Niko nije mogao predvidjeti ovakav uspjeh ali smo davno zacrtali puteve kojima sada ponosno koračamo.
Perast- foto Miro Marušić Boka News
Boka News: Za dvadeset godina kroz festival je prošao veliki broj klapa iz zemlje i regiona. Šta se dešava sa klapama pobjednicama? Koliko njih postoji i dalje, a koliko ih je utihnulo?
Mikan Kovačević: 50 kalpa koje smo pozvali bile su pobjednice u raznim kategorijama, i to su samo prva mjesta. Klapa „Panon“ iz Novog Sada koja je tri puta uzastopno osvajala prvo mjesto se davno raspala, tako i neke od renomiranih kapa sa Korčule koje su bile naši veliki prijatelji i saradnici onda kada je festival postao međunarodan. Mnoge od tih pedesetak klapa su ili prestale sa radom ili se nisu formalno raspale ali imaju poteškoća sa pjevačima. Dobili smo odgovor od 24 klape da će prisustvovati ovogodišnjem festivalu, ipak neke i sad odustaju… Nažalost, klapsko pjevanje je vrlo teško održati na okupu ali zato imamo primjere i klapa koje su tu već 30, 40 godina kao što su „Tamarinke“ koje takođe slave jubilej ali nešto veći, od 30 godina.
Festival klapa Perast 2020. foto Boka News
Boka News: Burna godina je za nama, koliko je bilo teško organizovati festival s obzirom na aktuelnu epidemijsku situaciju? Kakvu podršku ove godine festival ima u finansijskom pogledu?
Mikan Kovačević: Imali smo iskustvo iz 2020. godine kada je bilo jako ograničano. Mi smo u decembru izašli sa planom za ovu godinu koji je bio da za jubilej okupi 50 klapa pobjdnica tokom ovih godina i ta ideja je zahtjevala i organizacionu i finansijsku potporu. Predočili smo je našim glavim pokoroviteljima Ministarstvu kulture i Opštini Kotor, nažalost u ovakvoj situaciji bili smo prinuđeni da skratimo taj program jer je finansijski bio veoma zahtjevan, pa smo ponudili skraćeni program. U pitanju je gostovanje nekih 30 klapa i smanjeni svi mogući troškovi uključujući veliki broj pratćih programa kaon što su seminari za domaće klape, učestovanje kalapa na tradicionalnim peraškim manifestacijama i svetkovinama. Takođe, ove godine neće biti takmičenja, nagrada i niza pratećih troškova. Potrudili smo se da sve troškove svedemo na najveći mogući minimum,a da uz to zadržimo dostojanstvo i gostoprimstvo po kom smo prepoznatljivi. Festival je ove godine revijalog karaktera sa ciljem da i klape budu rastrećenije, da se opuste, pjevaju, da sve to bude opuštena atmosfera kako za učesnike tako i za publiku koja je to već prihvatia i vlada veliko interesovanje za rezervacijom mjesta.
Što se tiče epidemiološke situacije, intentnzivno radimo na poštovanju svih mjera. Uz obavezne maske, distancu i higijenu mi zahtevamo i neki od dokaza u vidu potvrde o vakcinaciji, preležanom virusu, PCR ili brzom testu. Pjaca, stolice i bina biće dezifikovane od starne naših priajatelja iz vatrogasnice Perast. Preduzeli smo aposlutno sve da bude bezbjedno.
Boka News: Od 2012. festival prati njegov almanah „Lirica“, ipak to neće biti slučaj sa ovogodišnjim, devetim izdanjem. Zašto?
Mikan Kovačević: U prethodnim izdanjima „Lirice“ mi smo obuhvatili zaista širok spektar ljudi zaslužnih za ovo što imamo danas klapskih pjevanja od Ludviga Kube, Dionizija de Sarna, domaćih autora Gregovića, Vide Matjan, Milorada Minje Vučetića, Maria Katavića, Tamindžića … Osam brojeva je izdato ipak, usled smanjenih finansija koje sam pomenuo, ovogodišnjeg izadnaja neće biti. Mi smo na „Liricu“ veoma ponosni i vjerujemo da ćemo sledeće godine nastaviti sa daljim izdavanjem ako nam to dozvole finansijske mogućnosti.
Lirica foto Boka News
Boka News: Koga od klapskih stručnjaka očekujete?
Mikan Kovačević: Još uvijek čekamo potvrde, tako da ne mogu reći konačan spisak imena ali smo pozvali naše eminentne saradnike od profesora Kraljevića, Mojmira Čačije, Maria Katavića, Jasmika Šetka, Zlatu Marjanović, Jakšu Primorca… Neki se još razmišlajaju jer je otežano putovati used kovid situacije ali u subotu nas očekuje okrugli sto u Muzeju grada Perasta gdje ćemo se osvrnuti na naših 20 godina potostojanja i vjerujemo da će, kao i do sada sve proći u najboljem redu.
Države članice Evropske unije dale su konačno “zeleno svjetlo“ za približno 14,2 milijarde eura pretpristupne finansijske pomoći (IPA III) za period 2021-27. koja je namijenjena za reformske procese u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.
“Korisnici će biti podržani u provođenju neophodnih političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i ekonomskih reformi kako bi se uskladili s vrijednostima Unije i kako bi se postepeno prilagodili pravilima, standardima, politikama i praksi Unije“, saopšteno je iz Vijeća EU-a.
U Vijeću naglasavaju kako će posebna pažnja biti posvećena naporima koji se odnose na temeljne reformske oblasti (vladavina prava i osnovna prava, demokratske institucije i reforma javne uprave, kao i ekonomski razvoj i konkurentnost), prenosi Tanjug.
Istovremeno, naglašava se kako će se primjenjivati princip “fer udjela“ kako bi se osiguralo da obim i intenzitet finansiranja ne uzima u obzir samo učinak korisnika, već i njihove stvarne potrebe i kapacitete.
Predviđeno je i da se obim pomoći može mijenjati u slučaju “značajne regresije ili stalnog nedostatka napretka korisnika u temeljnim reformskim oblastima“.
Ovaj paket podrške, koji se počinje primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2021. godine, bit će po prvi put podijeljen prema tematskim prioritetima, a ne prema pojedinačnim potrebama zemalja, najavljuju u Briselu.
Divlje životinje u Kostarici, ohrabrene zatvaranjem ljudi u kuće zbog koronavirusa, izašle su iz šuma i močvara na tlo kojim su nekada vladale, što je zabrinulo neke stanovnike i turiste u toj srednjoameričkoj zemlji
U Tortugueru, selu s 1700 stanovnika na sjeveru Kostarike, još uvijek kruži priča o dječaku kojeg je prije 14 godina veliki krokodil odvukao u mutnu vodu istoimene rijeke.
“Bila je to velika tragedija. Danima su ljudi iz sela i Crveni križ tražili njegovo tijelo no nikada nije pronađeno”, kaže lokalna prodavačica suvenira Sandra. “Užasno me strah krokodila i zmija kojih je ovdje puno, a tijekom pandemije su se mogle vidjeti češće nego inače”, dodaje za Hinu na svom štandu.
Tortugero se nalazi na močvarnom prostoru širokom oko 50 metara između smeđe rijeke Tortuguero i modrog Karipskog mora. Do tamošnjih nastambi poredanih u dva reda može se doći jedino čamcima, a vožnja do najbližeg većeg mjesta traje sat i pol.
Godine 2007. je krokodil dug šest metara uhvatio za nogu lokalnog dječaka koji se kupao ondje unatoč učestalim upozorenjima da to ne radi, te ga usmrtio. Od tada je strogo zabranjen ulazak u tamošnju rijeku kojom dnevno prolaze deseci čamaca s turistima. Tortuguero je od nekoć ribarskog sela, gdje su ljudi uglavnom lovili kornjače, postao turistički poznat zbog mogućnosti promatranja velikih kornjača koje izlaze noću iz Karipskog mora na plažu pa ostavljaju i zakopavaju jaja u pijesku a zatim se vraćaju u more.
Na pješčanim sprudovima “Kanala”, kako lokalni ljudi zovu vijugavu rijeku Tortuguero, krokodili se sunčaju otvorenih usta regulirajući tjelesnu temperaturu. Jedan od njih ulazi u vodu nakon što se približio čamac te se udaljava. Na drugom mjestu krokodil dug šest metara i težak pola tone se okreće, pa repom udara po vlažnom tlu, poprskavši blatom posadu čamca koja se približila na svega tri metra.
“To je opasna životinja koja samo brani svoje stanište”, napominje Iván Sandoval, biolog i istraživač sa Universidad Nacional de Costa Rica. Kaže kako nije bilo slučajeva napada krokodila na ljude izvan vode, već samo u njoj. Od 1990. godine krokodili su ubili 14 osoba u Kostariki a broj ukupno ozlijeđenih nije utvrđen. “Nemamo podataka da su krokodili nekoga napali izvan svog staništa”, dodaje Sandoval.
Ljudi su ilegalnim lovom tijekom 20. stoljeća gotovo istrijebili krokodile iz Kostarike no onda je u zemlji uveden zakon koji ih štiti. Nakon toga je tijekom posljednjih 25 godina njihov broj drastično porastao.
No istovremeno je u tamošnjim područjima porastao i broj stanovnika, koji šire poljoprivredno područje i razvijaju turističke aktivnosti.
“Zbog toga se povećao broj susreta ljudi i krokodila, te njihov sukob za teritorij”, objašnjava Sandoval.
U nekim dijelovima Kostarike turističke agencije organiziraju spektakl za posjetitelje koji u nevjerici gledaju kako zabavljači hrane krokodile stojeći pored njih. Biolozi poput Sandovala upozoravaju kako takav oblik zabave mijenja ponašanje krokodila te povećava izglede za njihove napade u budućnosti.
“Krokodil tako počinje identificirati ljudsko prisustvo s hranom pa se granica između krokodila i ljudi smanjuje”, ističe ovaj biolog. “Krokodil kada zatim primijeti osobu koja vadi fotoaparat na obali rijeke, da bi recimo fotografirala prirodu, može pomisliti kako mu dolazi dati hranu pa brzo izjuri na nju”, dodaje.
Godine 2017. je odvjetnički ured Energy Law Firm (ELF), specijaliziran za teme zaštite okoliša, pokrenuo sudski postupak u cilju zabrane takve turističke atrakcije kako bi se izbjegle nesreće oko rijeke Tárcoles ispod čijeg mosta se nalaze deseci krokodila dok ih turisti promatraju.
Kostarika, zemlja s 5 miliona stanovnika, jedna je od najposjećenijih zemalja srednje Amerike s razvijenim turizmom. U maju je postala članicom Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)
Na ulazu u kostarikanske nacionalne parkove, pored močvara, nalaze se oznake “Opasnost krokodili”. No biolozi traže od vlade istraživanje broja krokodila u zemlji, te dodatnu regulaciju kojom bi se sačuvale te životinje i istovremeno smanjili konflikti s ljudima, čime bi se pak povećala sigurnost lokalnih stanovnika i turista.
“Premda sam rođena ovdje, okružena njima, i dalje me je strah”, naglašava Sandra u Tortugueru. Rođena između karipske plaže s divovskim valovima i rijeke pune krokodila, 28-godišnja Sandra nikada nije naučila plivati. U rijetkim trenucima kada je napuštala selo morala se voziti čamcem.
“Jednom se čamac prevrnuo ali bilo je to u plićaku. Jako sam se uplašila i uhvatila za majku, međutim sve je dobro prošlo”, kaže Sandra dok se skupina turista iskrcava na obalu blizu njenog štanda.
Opština Kotor će podržati za organizaciju prve međunarodne naučne konferencije iz oblasti pomorstva pod nazivom “Kotor International Maritime Conference” (KIMC) koja će biti održana 26. i 27. novembra 2021. godine u Kotoru, zaključak je sastanaka predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića sa predstavnicima Pomorskog fakulteta Kotor, prof. dr Špirom Ivoševićem, dekan, prof. dr Tatijanom Dlabač, prodekanica za razvoj i inovacije i doc. dr Stevanom Kordićem.
Tokom ove posjete bilo je riječi o saradnji između Pomorskog fakulteta i Opštine kroz niz zajedničkih aktivosti, kao što su projekti, okrugli stolovi, konferencije itd.
Kotor International Maritime Conference
Ideja konferencije “Kotor International Maritime Conference” je učesnici pruže akademsku platformu za istraživače, da predstave najnovije nalaze istraživanja i nove tehnologije, smjerove u pomorskim naukama i brodarstvu.
Konferencija ima za cilj okupiti vodeće akademske naučnike, istraživače kako bi razmijenili i podijelili svoja iskustva i rezultate istraživanja.
Pomorski fakultet Kotor
Također, KIMC pruža vrhunsku interdisciplinarnost forum za nučnike, inženjere, praktičare i profesionalce iz pomorskih nauka koji će predstaviti svoje najnovije rezultate istraživanja, ideje, razvoj i aplikacije, stavljajući poseban fokus na održavanje i podizanje akademske razine u području pomorskih nauka.
Na gradskoj rivi Pine u Tivtu juče je priređen dio programa 15. po tedu međunarodnog Hercegnovskog stip festivala.
Tivćani i turisti tako su imali priliku da se druže sa nekim od najvećih evropskih strip umjetnika današnjice i da sa njima razmijene iskustva i utiske o devetoj umjetnosti. Priređeno je crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa kao i koncert hercegnovskog dua “Low Voltage”, a manifestaciju na Pinimja obišli su i gradonačenik Tivta Željko Komnenović i sekretarka za druptvene djelatnosti Opštine Tivat Borka Mršulja.
Komnenović je istakao da ovakvi urbani sadržaji nedostaju Tivtu, zbog čega se on nada da je ovo tek početak saradnje sa Udruženjem ljubitelja stripa HSF iz Herceg Novog, koji je svoju sad već tradicionalnu internacionalbnu smotru stripa, uzdigao na nivo najvećih evropskih festivala posvećenih toj umjetnosti.
“Da se popularno izrazim, mi smo odmah “kliknuli” na tu ideju. Ekipa koja realizuje HSF je nešto što ne treba samo Herceg Novom, nego cijeloj Boki. Urbana priča, koja ima svoj međunarodni karakter, značajna za promociju Boke, turističku promociju, ali prije svega promociju devete umjetnosti koja je pomalo zaboravljena, ili još nije upamćena kod mlađih generacija. Što se nas tiče, plan nam je da i u narednim godinama držimo širom otvorena vrata za ljude iz HSF i njihove ideje, kako bismo zajednički gradili kvalitetnu priču za cijelu Boku. Nama nije problem kvalitet, problem nam je kontinuitet. HSF ga ima, a mi želimo da i u budućnosti damo svoj doprinos. Ovo je jedna izuzetno kvalitetna priča, sve čestitke momcima i djevojkama iz organizacije. Vidim da na štandovima vlada veliko interesovanje, da ljudi uživaju u prilici da se druže sa velikim brojem međunarodnih umjetnika koje je ekipa HSF dovela u Boku. Na tome im veliko hvala.” -poručio je gradonačelnik Komnenović.
Strip u Tivtu
Zadovoljstvo punim štandovima i posebno, brojnom mlađom publikom koja je uživala u društvu autora i crtača nekih publici bliskih ili legendarnih likova devete umjetnosti, nije krio ni jedan od osnivača i organizatora HSF, Nebojša Mandić.
On se zahvalio lokalnoj upravi Tivta koja je pomogla da HSF “izađe” iz Herceg Novog i dođe i u najmanji bokeljski grad.
“Opština Tivat nam je izašla u susret i u potpunosti ispoštovala sve ono što su bile naše potrebe kako bismo danas bili ovdje sa vama. Izuzetno mi je drago što je širenje festivala na ostale djelove Boke krenulo baš iz Tivta. Naša je želja da HSF postane jedna svebokeška manifestacija koja će, nadam se, u godinama koje slijede uspjeti da u Tivat dovede i na malo duže ove sjajne umjetnike, koji su danas sa nama. I mnogo druge. Danas ovdje imamo goste iz Italije, Španije, Irske, Velike Britanije, Njemačke, Belgije, Rusije. Imamo crtače iz regiona- iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije”- istakao je Mandić dodajući da na berzi stripa ljubitelji mogu kupiti albume sa najpopularnijim, ali i strip junacima koje poznjaju samo vrhunski entuzijasti, kolekcionari i zaljubljenici u tu vrstu umjetnosti.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti 8. septembra, JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica poklanja građankama i građanima Kotora besplatno učlanjenje u Gradsku biblioteku i čitaonicu.
Međunarodni dan pismenosti (International Literacy Day) UNESCO-ova je inicijativa. Obilježava se 8. Septembra, a UNESCO je počeo s obilježavanjem 1966. godine.
Cilj je da se svake godine međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom niovu, odnosno da se upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.
