Sjeverno od Bijele, na nadmorskoj visini od 412m do 780m nalaze se Bjelske Kruševice. Prvi put se pominju u Nerodimskoj hristovulji iz 1351. godine, a u kotorskim dokumentima 1440. godine.
Prema predanju iz ovog sela bio je porijeklom Papa Siksto V, koji se potpisivao imenom “Peretti” a u svoj grb je umetnuo tri kruške, kao znak da je iz Bjelskih Kruševica.
Foto Ranko Maraš
Crkva Svetog proroka Jeremije 716 metara nadmorske visine, predivan pogled na dio Boke Kotorske.
Erupcija vulkana na La Palmi Foto: UME/REUTERS TV / REUTERS
Vulkan na kanarskom otoku La Palmi, iz kojeg su tijekom 85 dana potekle rijeke užarene lave, konačno je utihnuo pa su lokalni stanovnici primili “božićni poklon” kojeg će se dugo sjećati.
Odbor za hitne slučajeve (Pevolca) izvijestio je kako je u subotu i službeno prestala erupcija započeta 19. septembra na tom španjolskom otoku u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.
Vulkan je naglo zaspao navečer 13. decembra a od tada nije bilo izbijanja lave niti značajnijih potresa pa su stručnjaci uvjereni kako je definitivno završila njegova aktivnost.
– Erupcija je završila, rekao je Julio Pérez, glasnogovornik regionalne vlade Kanara.
Španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je tijekom krize nekoliko puta posjetio otok, poručio je kako je to “najljepši poklon za Božić”.
– Potpuno se divim ljudima La Palme. Nastavit ćemo raditi zajedno, sve institucije, kako bi smo obnovili prekrasni otok La Palmu te popravili nastalu štetu, napisao je na Twiteru.
Bit će to zahtjevan posao premda niti jedan život nije izgubljen u naletu lave, pepela i toksičnog oblaka dima. Više od 2.900 domova i zgrada je uništeno a lava debljine jednog metra je prekrila gotovo 1.200 hektara otoka. Šteta je procijenjena na preko 900 milijuna eura.
Posljednjih sedmica su održavani razni sportski događaji diljem Španjolske putem kojih se prikupljao novac za stradale, a također se prodaju i prigodni kalendari s impresivnim fotografijama vulkanske erupcije.
Iz svojih domova je evakuirano oko 7.000 od ukupno 84.000 stanovnika. Pérez je rekao kako bi se prvi povratnici mogli vratiti tijekom prve polovice siječnja. Zbog nakupljenog dima bilo je otkazano 500 letova tijekom povremenog zatvaranja zračnog prometa ali sada se očekuje porast turističkih dolazaka.
Bila je ovo najduža zabilježena erupcija na La Palmi. Vulkanska aktivnost 1585. godine trajala je na tom otoku 84 dana. No najduža registrirana aktivnost nekog vulkana u Španjolskoj dogodila se od 1730. do 1736. godine, također na kanarskom otoku Lanzarote. Ondje je erupcija trajala 2055 dana a danas je zbog tako oblikovanog okoliša Lanzarote jedno od najatraktivnijih turističkih mjesta.
Opština Kotor je u okviru projekta „World of Work in Monetengro: Paving the Road to Recovery“ finansiranog od strane Fonda za dobro upravljanje Vlade Velike Britanije – u okviru aktivnosti „Podrška razvoju ženskog preduzetništva“, podnijela predlog intervencije „Osnaživanje nezaposlenih žena za preduzetništvo“ preko svog Lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ Kotor).
Vrijednost odobrenog projekta je 44,018.16 eura i biće realizovan u periodu januar – mart 2022. godine.
U okviru pripremnih aktivnosti 23. novembra 2021. g. održan je trening za LPZ Kotor za jačanje kapaciteta lokalnog partnerstva za pripremu projektnih prijedloga u saradnji sa MOR. U periodu od 13. do 17. decembra organizovana je obuka za trenere koji će spovesti GET AHEAD obuku (Gender and Entrepreneurship Together) za 25 nezaposlenih žena sa teritorije opštine Kotor koje će biti odabrane putem Javnog konkursa. P
redlogom intervencije je planirano da se nakon obuke, a shodno kriterijumima koji će blagovremeno biti objavljeni, dodatno podrži razvoj ženskog preduzetništva u opštini Kotor.
U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Kotoru, Tivtu i na Cetinju, prenosi Mina.
U Kotoru je registrovano 1.050 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Tivtu 1.042, na Cetinju 975, Podgorici 579, Budvi 553, Šavniku 385, Herceg Novom 363, Beranama 334, Danilovgradu 323.
U Baru je registrovano 298 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Andrijevici 240, Ulcinju 213, Mojkovcu 212, Nikšiću 208, Tuzima 202, Pljevljima 200, Kolašinu 194, Bijelom Polju 183.
Na Žabljaku je registrovano 97 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Plužinama 77, Rožajama 35, Gusinju 25, Plavu 24 i Petnjici 19.
Na sinoć održanoj sjednici Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Herceg Novi prisutni članovi imali su priliku izabrati novog predsjednika Opštinskog odbora.
Novski odbor, nakon sprovedene procedure, za novog predsjednika Opštinskog odbora izabrao je Dejana Stojadinovića dugogodišnjeg člana naše partije.
Stojadinović je do sada obavljao više funkcija u partiji a u dva navrata bio je i odbornik DPS-a u lokalnom parlamentu.
Nakon što je dobio jednoglasno povjerenje Stojadinović se prisutnima obratio i predstavio jasnu viziju rasta povjerenja i razvoja Demokratske partije socijalista u Herceg Novom. Obećao je maksimalan angažman i posvećen rad, zahvalio se starom rukovodstvu na dosadašnjem radu i najavio novu sjednicu već početkom 2022. godine.
Izbor Stojadinovića na čelo Opštinskog odbora još jedan je pokazatelj unutarpartijske reforme i podmlađivanja koja se intenzivno sprovodi, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS-a Herceg Novi.
Udruženje Ruke pozvalo je hercegnovske kreativce da se prijave na drugi po redu Novogodišnji online bazar i svoju ponudu preko preko digitalnih kanala približe kupcima u vrijeme praznika.
‘Sa ciljem da našim građanima omogućimo na jednom mjestu pristup ručno rađenim proizvodima, želimo da pomognemo i vama, izlagačima da lakše dođete do svog kupca’ – kažu iz udruženja.
Za prijavu i instrukcije je potrebno poslati poruku u inbox nvu_ruke.
Reprezentativne fotografije proizvoda biće objavljene na Facebook i Instagram profilima, kao i u story-jima udruženja.
Online Bazar – foto Ruke
Online bazar realizuje naša saradnica Aleksandra, Loopy Loops Crochet, koja svojim originalnim postovima na Instagramu osvaja svjet heklanja bod po bod!, poručuju iz NVO Ruke.
Slovenija je zabranila masovne dočeke Nove godine na otvorenom, ali je dopustila rad ugostiteljima do ranih jutarnjih sati uz predočenje covid potvrda i negativni test koji će bez obzira na covid status morati imati svi.
Slovenska vlada objavila je epidemiološki okvir koji će biti na snazi tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana,a koji je znatno blaži od lanjskog, kad je skoro sve bilo zatvoreno.
Za razliku od prošle godine, ove će se u crkvama održati i ponoćne mise, ali će na njih moći doći samo oni koji ispunjavaju PCT uvjete, što znači da su cijepljeni protiv covida-19. da su ga preboljeli ili se testirali.
24. i 25. decembra, te 31. decembra i 1. januara bit će dopušteno okupljanje osoba iz najviše triju domaćinstava, pod uvjetom da osobe starije od 6 godina prije toga obave testiranje, objavila je slovenska vlada.
Valjanost brzog antigenskog testa skraćuje se na 24 sata, a PCR testa na 48 sati.
U ugostiteljskim lokalima je dopuštena i živa glazba, a testiranje će se moći obaviti i neposredno prije ulaska u prostor.
U Sloveniji su u zadnja 24 sata potvrđene 1203 nove zaraze koronavirusom, a dvoje oboljelih je umro, objaviio je u petak slovenski Institut za javno zdravlje, dok epidemiolozi unatoč poboljšanju epidemiološke situacije upozoravaju na oprez u blagdanske dane.
“Stanje je bolje i hospitaliziranih je sve manje, ali sve ovisi o širenju omikron varijante virusa jer se smatra da je on prisutniji nego što su analize pokazivale do sada”, kazala je na kratkoj konferenciji za novinare u petak infektologinja i predstojnica ljubljanske klinike za zarazne bolesti Tatjana Lejko Zupanc.
Dvojica stonskih ribara umalo su stradala u valovima za olujne bure prije četiri dana u Velebitskom kanalu. Nedaleko od Novog Vinodolskog došlo je do havarije ribarskog broda u vlasništvu ribara s Pelješca i samo zahvaljujući brzoj reakciji i hrabrosti dvojice Primoraca Stonjani su spašeni od pogibije, o čemu je izvijestio portal tunera.info.
O svemu ja za dubrovacki.hr više ispričao ribar, ili kako sam za sebe kaže, “škampar” Denis Cvitković iz Klenovice koji je s djelatnikom ispostave Lučke kapetanije Novi Vinodolski Željkom Zoričićem gliserom marke “Fisherman” isplovio na otvoreno more i nakon kraće potrage locirao ribare i izvukao ih iz uzburkanog mora. Cvitković je za Dubrovački opisao dramatičnu jutarnju akciju spašavanja:
– Tog jutra oko 7,15 sati dobio sam poziv te smo u najkraćem roku isplovio sa svojim 7,6 metrara dugim glisetom “Fisherman”. Da, otvorenog je tipa i more nas je doslovce moglo “progutati” , ali ne razmišljate tad o posljedicama nego jurite spasiti ljude. Valovi su podivljali, bili su tako visoki toliko da dvojicu ribara nismo primjetili iako smo pored njih, kako su nam kasnije rekli, prošli na udaljenost od tridesetak metara! – priča Cvitković koji je tek kasnije imao vremena razmišljati o, zapravo, odluci Stonjana da po nevremenu isplove iz Crikvenice gdje su dan ranije upravo kupili drvenu koću duljine 10 metara.
– Shvatili smo da su dvojica ribara s mrežama prema Pelješcu krenuli kombijem, dok su druga dvojica u koći zaplovili prema južnom Jadranu. More je bilo sve uzburkanije, valovi su se pjenili ali eto, odlučili su što prije stići doma. Vjerojatno su željeli sve završiti prije Božića kako bi blagdane proveli u krugu obitelji. Da, čovjek planira i snuje ali ovaj put more odlučuje. Kad su se našli na oko 3 nautičke milje od obale u koću je počelo prodirati more i potonula je a u moru su završila i njih dvojica, poslavši tek SOS- poziv s koordinatama prije nego su i sami skočili u more. Jedino što im se našlo pri ruci bila je splav veličine nekih pola sa pola metra. Dok su im iz ledenog mora, temperature tek oko 12- 13 stupnjeva virile samo glave, grčevito su se držali konopa oko splavi. Kakvi su uvjeti na moru bili uz valove često više od 2 metra, najbolje govori činjenica da su nam rekli kako smo prošli pored njih, a da ih nismo vidjeli iako su nas još i zvali u pomoć!
Cvitković priča kako je jedan od ribara imao prsluk za spašavanje a drugi ne i da su ostali u moru još samo 20- 30 minuta vjerojatno bi nastupile pothlađenost i tragične posljedice. Prsti su im se već počeli smrzavati, ali srećom, more ovaj put nije uzelo žrtve!- ispričao nam je Cvitković te dodao kako su, dok su stonske ribare vozili prema obali, pozvali pomoć te ih je na obali dočekao kombi Hitne pomoći.
U brzini hrabri spasioci nisu stigli uzeti osobne podatke spašenih ribara. Znaju tek da se “jedan zove Niko i da mu je prezime kao jednom pozbnatom liječniku iz Rijeke”.
Hrvatska građanska inicijativa ima rok do polovine narednog mjeseca da Opštini Tivat isplati oko 65.000 eura koliko joj duguje za zakupninu opštinskog poslovnog prostora i diobrovoljno ga napusti, ili će ta politička partija biti prinudno iseljena iz prostorija u Ulici Luke Tomanovića u centru Tivta koje već desetak godina koristi kao stranačko sjedište.
Potvrdio je to predsjednik Opštine Tivat Željko Komenović (NP) naglašavajući da on sa te funkcije ima prevashodnu obavezu da zaštiti imovinu i imovinske interese lokalne uprave i da aktivnosti koje je lokalna vlast koalicije građanskih listi NP-BF-GB u Tivtu preduzela da naplati pozamašna dugovanja HGI-ja, nemaju nikakvu političku pozadinu s obzirom da je HGI u Tivtu opozicija.
„Ovdje je riječ čisto i precizno, samo o imovinskim pravima i obavezama koje Opština Tivat namjerava da riješi, bez ikakve politizacije, a ti koji ih politizuju, jasno nam je zašto to rade. Ide se do toga da se u javnost plasiraju priče o navodnoj ugroženosti nečijih ljudskih, nacionalnih i manjinskih prava, da ja navodno, čuvam svoju političku fotelju a da je HGI tobože, trn u oku tivatske vlasti i da zato hoćemo da ih izbacimo. Ništa od toga nije tačno jer smo mi kao lokalna vlast do sada u više sastanaka koje smo imali sa hrvatskim ambasadorom u Crnoj Gori, osobljem konzulata RH u Kotoru, predstavnicima Sabora Republike Hrvatske prijateljski i otvoreno pričali o svemu tome i drugim pritanjima od značaja za pripadnike hrvatske manjine u Tivtu. HGI koji se političlki u Tivtu opet priklonio svojim starim ljubavima iz DPS-a, sada manipuliše pokušavajući da naše redovne aktivnosti na zaštiti imovinskih i finansijskih interesa grada, predstavi kao navodni naš atak na Hrvate. To je potpuna besmislica i manipulacija“- kazao je Komnenović dodajući da će Opština odlučno i do kraja sprovesti akciju naplate potraživanja od HGI-ja i da će ta stranka sredinom januara kada joj ističe rok na žalbu na već joj uručeno riješenje da napusti optinske prostorije Ulici Luke Tomanovića, iz njih biti dobrovoljno ili prinudno iseljena.
„O postupanju sa imovinom Opštine Tivat i zaštiti finansijskih i drugih interesa Opštine Tivat neće odlučivati ni Republika Hrvatska, ni država Crna Gora iako oni možda misle da to mogu uraditi. Varaju se jer o tome odlučuje neko drugi – lokalna uprava Tivta i Skupština Opštine koja raspolaže imovinom grada. Dakle, neka HGI dođe na sjednicu SO, pa da raspravimo o čemu se radi. To je jedini načinj da se ovo riješi jer ni ja kao gradonačelnik ne mogu njima da nešto što priupada gradu, dam svojim potpisom, već o tome mora da odluči SO“- kazao je Komnenović.
Shodno svojoj zakonskoj obavezi da obezbjedi prostorije za rad svih lokalnih parlamentarnih stranaka, Opština Tivat je HGI-ju ponudila da ova stranka iz velikih prostorija površine 50-tak kvadrata u Ulici Luke Tomanovića, pređe u adekvatne i srazmjerno manje prostorije u staroj zgradi Opštinj Tivat u istoj toj ulici. HGI inače, u SO Tivat ima dva svoja odbornika, ali su iz stranke na čijem je čelu Adrijan Vuksanović do sada odbijali da napuste velike prostorije koje Opština može komercijalno da iskoristi, te da pređu u manju kancelariju u staroj zgradi lokalne administracije Tivta, a u kojoj je inače, smještena i većina drugih tivatskih parlamentarnih partija.
“Stojimo na stanovištu da Opšini Tivat ne dugujemo nijedan euro, niti smo po bilo kojem pravnom osnovu obvezni da taj zamišljeni dug vratimo.”- poručili su iz HGI-a, tvrdeći da Opština u slučaju prostorija koje oni koriste “pogrešno tumači pravne propise” i naglašavaju da “HGI pomenute prostorije koristi na osnovu pravosnažnog Ugovora o zakupu, koji je zaključen na neodređeno vrijeme.”
Komnenović međutim, tvrdi drugačije, napominjući da je Opština Tivat prvi ugovor o zakupu spornih prostorija sa HGI-jom zaključila 10.aprila 2006. i da je cijena zakupa više puta u međuvremenu mijenjana od početne u iznosu od 320 eura mjesečno.
“Tokom 2014. i kasnije HGI se Opštiuni obraćala sa zahtjevom za rješavanje statusa poslovnog prostora koji koristi, čak je traženo da se korišćenje proširi za još jednu prostoriju. Vođeni su pregovori da tadašnja Uprava za imovinu Crne Gore preuzme plaćanje zakupnine prema Opštini Tivat, pa je bio sačinjen i nacrt trojnog ugovora, ali on nikada nije bio potoisan. Ja sam dva puta ovim povodom lično išao u Upravu za imovinu Crne Gore i tražio da se makar nešto od dugovanja prema Opštini plati, ali se plaćanje nije moglo izvršiti jer ne postoji niti jedan potpisani papir ili ugovor koji bi Upravi to omogućio da uradi.” –kazao je Komnenović precizirajući da je dug HGI-ja prema Opštini na ime zakupnine, do kraja 2017. do kada je postojala ugovorna osnova za korišćenje tih prostorija, po analitičkim karticama lokalnog Sekretarijata za finansije, dostigao iznos od 42.493 eura. Budući da je stranka Adrijana Vuksanovića i nakon toga ostala u opštinksim prostorijama, dug je nastavio da raste i trenutno iznosi oko 65.000 eura.
Komnenović je naglasio da je Opština uputila dopis HGI-ju da napusti prostorije u Ulici Luke Tomanovića, da pređu u drugi, besplatni manji prostor u staroj zgradi Opštine gdje su smještene druge tivatske parlamentarne partiije i naglasio da pravni zastupnici lokalne uprave vode dalju proceduru naplate duga od partije koju vodi Adrijan Vuksanović.
DOM KULTURE U DONJOJ LASTVI NE MOŽE KORISTITI SAMO HGI ?
Komenatrišući tvrdnje rukovodstva HGI da lokalna uprava Tivta želi da izbaci toj partiji blisko Hrvatsko nacionalne vijeće i Hrvatsku krovnu udrugu Dux Croatorum iz Doma kulture u Donjoj Lastvi koji je takođe vlasništvo Opštine, Komnenović je kazao da je “tu sve jasno jer oni sada imaju petogodišnji ugobor o besplatnom korišćenju tog objekta, a koji ističe 16.aprila naredne godine.”
Prvaci HGI su tim povodom pokrenmuli kampanju u Crnoj Gori i kod najviših državnih funkcionera Hrvatske govoreći im “o problematici Doma kulture u Donjoj Lastvi koji su svojedobno, gradili Hrvati” i tražeći njihovu pomoć da se taj javni objekat u Tivtu dugoročno dodijeli HGI-ju bliskim rganizacijama.
“Mi smo ga prije deset godina obnovili. Kad kažem mi mislim na Hrvatsku organiziranu zajednicu i sada je tim i takvima problem Dom kulture u Donjoj Lastvi koji je živ. Imaju Dom kulture u Lepetanima, Gradiošnici, Krašićima koji zjape puni prašine prazni, za koje malo ko i zna. Njima je interesantan samo ovaj Dom kulture u Donjoj Lastvi”- kazao je prije desetak dana, predsjednik HGI Adrijan Vuksanovič. On je, komentarišući to pitanje i spor sa Opštinom oko stranačkih prostporija istakao da “ako neki misle u lokalnoj samoupravi, koji su prvi put došli u toj poziciji da se nešto pitaju, pa ako su sad umislili da će se pitati za te stvari i da se igraju politike i na toj razini- grdno se varaju.” Dodao je da su o svemu, iz HGI obavijestili vlasti u Hrvatskoj.
“Ne postoji način da se Opština Tivat odriče neke svoje imovine za korist trećeg lica ili bilo koga drugoga, zvali se oni Hrvatska krovna zajednica ili Srpska zajednica ili bilo kako drugačije. To jednostavno ne može. Možemo da se dogoorimo, možemo da pomognemo, možemo da napravimo džentlmenski ugovor koji će i njima sasvim odgovarati i biti bolji nego ovi u prethpodnom periodu. O tome koliko su oni (HGI) navodno ugroženi i čime sada zamajavaju javnost, govori i činjenica da je Dom kulture u Donjoj Lastvi koji je imovina Opštine Tivat, jedini javni objekat u Crnoj Gori mimo diplomatskih predstavništava Republike Hrvatske, na kojem se stalno vijori hrvatska državna zastava. Neka mi iz HGI-ja nađu drugi takav primjer, bilo gdje u Crnoj Gori”- istakao je Komnenović.
Pozvao je čelnike HGI na razgoor oko eventualnog nastavka korišćenja Doma kulture nakon isteka aktuelnog ugovora u aprilu naredne godine, ali je naglasio da će uslov Opštine za to biti da taj objekat ubuduće osim HGI i njemu bliskih organizacija, koriste i drugi predstavnici ili udruženja od značaja za bhrtvatsku manjinu u Crnoj Gori, prvenstveno Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” iz Donje Lastve, Matica Htrvatska u Crnoj Gori, Hrvatsko građansko društvo iz Kotora, ali i druga politička partija hrvatske manijine, Hrvatska reformska stranka.
Drugu godinu zaredom Božić se i u Vatikanu dočekuje u ozračju pandemije izazvane koronavirusom. Papa Franjo tradicionalno u podne s balkona bazilike svetog Petra poslao je božićnu poruku Urbi et orbi – Gradu i svijetu. Pozvao je na prestanak sukoba među ljudima te istaknuo da u djetešcu prepoznamo Boga. Iz Vatikana za Podnevni dnevnik javila se novinarka Dajana Kruneš.
– Solidarnost, pomirenje, dijalog i briga za one u potrebi – u tom smjeru idu Papine misli na Božić – izvijestila je te naglasila Papinu poruku – da smo u ovom trenutku koji je još uvijek obilježen pandemijom, suočeni s izazovom koji možemo samo zajednički prevladati, dijalogom. U molitvi je, kaže Kruneš, Papa htio potaknuti narode svijeta da zajednički krenu putem povjerenja i solidarnosti, pozvao je ljude da budu velikodušni kako bi pomoć, a posebno cjepivo, došlo do mjesta gdje je potrebno.
– Stroge su mjere tijekom blagdana, u potpunosti se izbjegavaju druženja i okupljanja, virus uzima maha, jučer je zabilježen novi rekord, više od 50 tisuća novih slučajeva zaraza u Rimu – napominje Kruneš.
U svojoj poruci “Urbi et Orbi” (Gradu i svijetu), papa Franjo je pozvao ljude i svjetske čelnike da međusobno razgovaraju, umjesto da se zakopaju u rovove, upozorivši da se otuđenost tijekom pandemije COVID-a dodatno pogoršala.
– Naši su kapaciteti za društvene odnose pod velikim pritiskom: sve više jača sklonost da se povlačimo u sebe, da sve činimo sami, da se prestajemo truditi upoznavati druge i zajedno nešto raditi, upozorio je Papa sa središnjeg balkona bazilike sv. Petra ovog kišnog i vjetrovitog Božića u Rimu.
I na međunarodnoj razini, dodao je Sveti Otac, vidljiv je rizik od izbjegavanja dijaloga i rizik da se zbog ove složene krize radije pribjegne prečacima, umjesto da se krene dužim putem dijaloga.
– Ali zapravo, samo ovi potonji, putevi dijaloga mogu dovesti do rješavanja sukoba i trajnim dobrobitima za sve nas, rekao je Franjo.
Vatikan . foto HRT
Pritom je naveo cijeli niz sukoba, napetosti i kriza u svijetu, spomenuvši Siriju, Jemen, Izrael, palestinska područja, Afganistan, Mjanmar, Ukrajinu, Sudan, Južni Sudan i druge užarene točke.
– I dalje svjedočimo velikom broju sukoba, kriza i neslaganja, rekao je Papa koji je prošli tjedan proslavio 85. rođendan.
Prema njegovim riječima, čini se da sukobima ne vidimo kraja i jedva da ih uopće i primjećujemo.
– Toliko smo na njih navikli da se goleme tragedije sada događaju u tišini: riskiramo da ne čujemo jauk boli i jada od velikog broja naše braće i sestara, rekao je Papa.
Zazvao je Boga da “obiteljima podari spokoj i jedinstvo”, pohvalivši one koji nastoje održati obitelji i zajednice na okupu u ovim podijeljenim vremenima.
– Zamolimo ga da nam podari snagu da budemo otvoreni prema dijalogu. Na ovaj svečani dan, zamolimo ga da u našim srcima razbukta čežnju za pomirbom i bratstvom, rekao je vjernicima koji su se zbog ograničenja vezanih za pandemiju i lošeg vremena okupili u neuobičajeno malom broju od samo nekoliko stotina.
Papa Franjo nije propustio spomenuti i Ukrajinu i zatražio od Boga da “spriječi nove nasilne incidente u dugom, tinjajućem sukobu” u toj zemlji.
Još jednom pozvao je ljude da ne budu ravnodušni prema sudbini političkih zatvorenika, žena žrtava obiteljskog nasilja, raseljenih i izbjeglih. Čelnicima u svijetu poručio je da zaštite prirodu i okoliš za buduće generacije.
U svojem govoru na malo više od dvije stranice, glavna riječ koju je izgovorio 11 puta bila je “dijalog”.
Govor je počeo riječima: “Riječ Božja, koja je stvorila svijet i koja daje smisao povijesti i čovječanstvu na njegovu putu, postala je tijelom i nastanila se među nama. Došla je poput šapata, poput blagog i tihog lahora, da ispuni čuđenjem srce svakog muškarca i žene koji se otvore tom otajstvu”.
– Svojim dolaskom u svijet, u Osobi utjelovljene Riječi, Bog nam je pokazao put susreta i dijaloga (…) Sestre i braćo, kakav bi bio naš svijet bez strpljivog dijaloga mnogih velikodušnih osoba koje drže obitelji i zajednice na okupu? , rekao je Papa.
Na Badnjak je Jorge Bergoglio pozvao Crkvu da bude “siromašna i bratska”, čime je taj neumorni branitelj najranjivijih ponovno upozorio na “ravnodušnost” prema siromaštvu.
– Isusa, po rođenju okružuju mali, siromašni, zaboravljeni na periferiji, tamo gdje je ljudsko dostojanstvo stavljeno na kušnju, naglasio je Papa.
Na misi u petak navečer istaknuo je da “Bog ne traži snagu i moć, on traži nježnost i poniznost”.
Papa je također pozvao na “vraćanje dostojanstva čovjekovu radu, jer je čovjek gospodar, a ne rob rada”.
Dijete nam se rodilo, ono je riječ koje je postalo djetešce, Kriste, nauči nas kročiti s tobom putevima mira, istaknuo je.
Papa je udijelio oprost svih grijeha.
Na talijanskom poluotoku na snazi su neke od najstrožih mjera u Europi, ali su ove godine ipak malo blaže.
