U sklopu trilateralnog programa projekta „Exchange“ naredne godine će turistima koji će posjetiti Kotor, zatim onima koji borave u Dubrovniku i Mostaru biti dostupna plava propusnica.
“Na ovaj način bi turisti mogli da posjete tri lokaliteta u sva tri grada po povoljnijoj cijeni, ali će popusti, ukoliko bude privrednika zainteresovanih za saradnju, važiti i za druge sadržaje poput ugostiteljskih i trgovačkih objekata koji bi na ovaj način posjetiocima koji kupe plavu propusnicu nudili snižene cijene“ – kazao je predstavljajući projekat v.d. direktora Turističke organizacije Jovan Ristić.
Lokaliteti su: Hutovo blato kao park prirode u Mostaru, Dubrovački akvarijum i Institut za biologiju mora odnosno Akvarijum Boka u našem gradu.
“Prodaja plave propusnice bila bi organizovana za početak na po jednom punktu u ova tri grada i predviđala bi dvadeset odsto popusta za ova tri lokaliteta, ali pruža i mnogo drugih mogućnosti jer u cijeli projekat mogu biti uključeni privrednici iz oblasti turizma, ugostiteljstva, trgovine i svi oni koji žele da ponude svoje usluge uz pomenuti popust od dvadest odsto“ – objašnjava Ristić.
Kotor – foto Boka News
Prema njegovim riječima, u planu su slični benefiti koji će važiti i samo na lokalnom nivou, ali i olakšice za turiste u vidu objedinjenih opštih informacija koje su svim posjetiocima potrebne.
“Sličnu vrstu propusnice planiramo da izradimo i za posjetu kulturno-istorijskim sadržajima u samom gradu u koje se ulaz naplaćuje, a takođe u saradnji sa Opštinom Kotor planiramo pokretanje aplikacije pomoću koje bi turisti mogli da na jednom mjestu vide turističku ponudu, kovid informacije, vremensku prognozu i sve one informacije koje bi im mogle biti korisne“ – zaključio je Ristić ranije za Radio Kotor.
Dan Nacionalnog parka Durmitor obilježava se 6. septembra uz niz promotivnih i edukativnih aktivnosti koje imaju za cilj da posjetioce upoznaju sa značajem i bogatsvom ovog zaštićenog područja.
Povodom Dana NP Durmitor biće organizovana promotivna vožnja električnim vozom od centra grada do Centra za posjetioce za djecu iz Osnovne škole Dušan Obradović i vrtića Eko-bajka sa Žabljaka, kao i edukativna radionica posvećena divokozi.
U terminu od 12 do 15 časova posjetioci će moći da uživaju u besplatnoj vožnji čamcima po Crnom jezeru.
Za ljubitelje aktivnog odmora biće organizovana pješačka tura Barno – Zminje – Crno jezero sa početkom u 10 časova (okupljanje kod rampe nacionalnog parka).
Durmitor – Zminje jezero . foto Boka News
U Upravnoj zgradi NP Durmitor od 10 do 12 časova svi zainteresovani će imati priliku da posjete izložbu leptira i insekata i saznaju više o njihovoj raznovrsnosti i značaju, kao i ulozi koju nacionalni park ima u njihovoj zaštiti.
Durmitor je proglašen nacionalnim parkom 1952. godine, a od 1980. nalazi se na UNESKO Listi Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa. Park obuhvata masiv planine Durmitor, kanjone rijeka Tare, Drage, Sušice i najviši dio kanjonske doline Komarnice, sa kojih se uzdižu brojni planinski vrhovi, od kojih je njih 48 sa preko 2.000 metara nadmorske visine. Durmitor krase 18 ledničkih jezera nazvanih “gorske oči”. Kanjon rijeke Tare, čija je visina 1.600m iznad nivoa rijeke proglašen je za Svjetski ekološki rezervat.
Avganistanske studentkinje moraće da nose crnu abaju sa nikabom koja pokriva lice i pohađaće časove u grupama u kojima su samo djevojke, navodi se u dekretu koji je novi talibanski režim izdao uoči otvaranja privatnih univerziteta u Avganistanu.
Žene u ovim ustanovama moraće da napuste nastavu pet minuta prije studenata i da budu u čekaonicama dok muškarci ne napuste prostorije fakulteta, navodi se u dokumentu koji je objavilo ministarstvo obrazovanja.
Univerziteti će morati da angažuju žene predavače za studentkinje ili “starije učitelje” provjerenog morala.
U vrijeme kada je talibanski islamistički pokret prvi bio na vlasti, od 1996. do 2001, zbog pravila o nemiješanju studentkinja i studenata skoro sve Avganistanke nisu bile u mogućnosti da studiraju.
Talibanski borci zauzeli su većinu Avganistana prošlog mjeseca i proslavili odlazak posljednjih američkih vojnika posle 20 godina rata. Ta pobunjenička grupa sada mora da vlada ratom razorenom zemljom koja je uveliko zavisna od međunarodne pomoći.
Epidemiološka situacija u zemljama Zapadnog Balkana pogoršava se iz dana u dan. Uz kontinuirani rast broja novozaraženih, raste i broj osoba preminulih od posljedica COVID-19.
Samo u posljednja 24 sata na Kosovu su od posljedica zaraze korona virusom preminule 24 osobe, u Srbiji 21, Bosni i Hercegovini 12, Hrvatskoj 8, a Crnoj Gori četiri osobe.
U Srbiji 2.800 novozaraženih
U Srbiji je u protekla 24 sata od posljedica bolesti COVID-19 umrla 21 osoba, a registrovano je 2.800 novih slučajeva zaraze od 11.363 testirane osobe, saopćilo je Ministarstvo zdravlja na stranici covid-19.rs, prenosi FoNet.
Na bolničkom liječenju je 1.479 osoba, od kojih 108 na respiratoru.
Od početka epidemije 779.723 osobe su oboljele od korona virusa, a umrlo je 7.379 pacijenata, saopćilo je Ministarstvo.
Urađeno je 5.101.239 testova, a procenat smrtnosti je 0.95 posto.
BiH: 333 novozaraženih, 12 preminulih
U Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata registrovana su 333 nova slučaja zaraze korona virusom, a prijavljeno je 12 smrtnih slučajeva od posljedica COVID-19, prenosi Anadolija.
U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.287 uzoraka, od čega su 234 pozitivna na korona virus. U istom vremenskom periodu u ovom bh. entitetu prijavljena su tri smrtna ishoda.
U laboratorijama na području bh. entiteta Republika Srpska izvršеnо је tеstirаnjе 283 lаbоrаtоriјskа uzоrkа, а nоvi kоrоnаv irus pоtvrđеn је kоd 92 оsоbе. Prijavljeno je dеvеt smrtnih slučајеvа.
U Brčko distriktu preminulih nije bilo, a prijavljeno je sedam novih slučajeva zaraze.
U Hrvatskoj još 539 novozaraženih
U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 539 novih slučajeva zaraze korona virusom, a preminulo je osam osoba, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.
Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je 4431, među njima je 485 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 52 pacijenta, prenosi Hina.
Od početka pandemije u Hrvatskoj je zabilježeno 377.838 osoba s korona virusom, od kojih je 8370 umrlo. Ukupno se oporavilo 365.037 osoba, od toga 552 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 8926 osoba.
Do danas su ukupno testirane 2.593.182 osobe, od toga 9174 u posljednja 24 sata.
Crna Gora: 472 nova slučaja zaraze
Od posljedicazaraze korona virusom, u Crnoj Gori su u posljednja 24 sata preminule četiri osobe.
Kako je saopćteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) u Podgorici, registrovana su još 472 nova slučaja COVID-19, prenosi Tanjug.
IX “Big game fishing 2021” u Herceg Novom završio je u subotu proglašenjem pobjednika i uručenjem nagrada i pehara. Najuspješnija je bila ekipa “Palmon strike” sa 440 bodova, drugo mjesto zauzela je ekipa “Montefish” koja je osvojila 380 bodova, a treće mjesto pripalo je timu “Palikuća company” sa 348 bodova.
Pehar za najveći ulovljeni primjerak pripao je timu “Montefish” za tunu tešku 54 kg i 280 grama.
Ocjenu sudija i vaganje ulova izvršio je Mladen Rostović, sudija i predsjednik Udruženja za sportski ribolov na Crnogorskom moru.
Foto Big Game 2021. HN
Nebojša Šaponjić, jedan od osnivača takmičenja, rekao je na svečanosti zatvaranja turnira da “ne završavaju deveto već počinju deseto izdanje takmičenja u Herceg Novom”.
Čestitao je dobitnicima, zahvalio se gostima, učesnicima i domaćinu Racu Gardaševiću koji ih godinama okuplja u Brodogradilištu.
Big Game HN 2021.
Ekipa “Palmon strike”, kapiten Denis Mandić, po treći je put prvak “Big game fishinga”, a najljepše dojmove ostavljaju sa druženja i takmičenja, rekao je član tima Gligo Mitrović.
-Uslužilo nas je lijepo vrijeme, a poslužena je i riba, prezadovoljni smo takmičenjem. Ovo takmičenje donosi znanje i kvalitet, ali i druženje na prvom mjestu. Upoznajemo stare prijatelje iz Srbije, Rusije, ovog puta iz Francuske. Zalažemo se da naredno takmičenje bude na principu hvatanja i ispuštanja, rekao je Mitrović.
Big Game HN 2021.
Raco Gardašević, kapiten ekipe “Big Game”, nije krio zadovoljstvo uspješnom organizacijom takmičenja.
-Svi se dobro osjećamo, svi smo zadovoljni, družimo se. Riba prvog dana nije radila, drugog možemo reći osrednje, a posljednjeg dana takmičenja bilo je dobro, rekao je Gardašević i najavio da za sljedeću, jubilarnu desetu “Veliku igru” neće proširiti takmičenju, ali će za učesnike napraviti opsežniji program.
Big Game HN 2021.
Kao i prethodnih godina, Resto bar Jadran i Gradska kafana dodijelili su nagrade za najsretniji tim za koji je izabran tim dr. Milana Čolića.
Na ovogodišnjem takmičenju učestvovao je 21 tim iz Srbije, Rusije, Francuske, Njemačke i Crne Gore, a ulov je bio najbolji tokom trećeg dana takmičenja.
Foto Big Game 2021. HN
“Big game Herceg Novi” i Udruženje za sportski ribolov na moru Crne Gore organizatori su ovog takmičenja uz pomoć sponzora – kompanije Konstantin iz Ivanjice, NTC, pivare Mamut, Moet Chandon, Ancora Nautic shop iz Baošića i caffe bar Citadel.
Od posljedica infekcije virusom kovid-19 u Crnoj Gori su preminule četiri osobe, a u posljednja 24 sata registrovana su još 472 novopozitivna slučaja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Naveli su da je obrađeno 3.480 uzoraka na novi koronavirus.
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
145
Nikšić
54
Bar
47
Ulcinj
39
Pljevlja
31
Bijelo Polje
26
Budva
23
Rožaje
22
Berane
14
Tivat
14
Herceg Novi
12
Cetinje
10
Kolašin
8
Danilovgrad
7
Kotor
5
Plav
5
Tuzi
5
Petnjica
2
Plužine
1
Gusinje
1
Šavnik
1
Ukupno
472
Preminuli pacijenti, kako je saopšteno, bili su iz Rožaja (2), Podgorice (1) i Nikšića (1). Najmlađi je imao 65, a najstariji 91 godinu.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.757.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 621 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 8.090. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 118.104”, saopšteno je iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Prema predanju, tehnika izrade čipke u Dobrotu je stigla pomorskim putem, da li je donio neki pomorac, trgovac ili sveštenik nije sigurno, ali se u Dobroti pominje još od 12 vijeka a država Crna Gora ju je 2013. godine prepoznala zaštitila je kao nematerijalnu kulturnu baštinu.
Naša sagovornica, profesorka u penziji, Nada Radović, važi za najpoznatiju vezilju a svoje umjeće sticala je od 1964. godine kada ju je izradi dobrotske čipke učila Anđica Đurović.
„Ja sam od Anđice učila prije skoro 60 godina a prije pola godine, na moju veliku radost, pozvala me njena unuka, da me pita da li je mogu naučit izradi dobortoske čipke. Dovela je i drugaricu, Prčanjke dvije, meni puna duša, prave Bokeljke a jedna od njih direktan potomak moje učiteljice veza“
Dobrotska čipka, Nada Radović
Izrada dobrotske čipke, kako kaže, nije jednostavana „Ako se radi pun vez za jedan santimetar neophodno je pet do šest sati veza dok je vazdušasti nešto kraći, za centimetar njegove izrade potrebno dva, dva i po sata rada“.
Svoje radove profesorka Nada radi otprilike po tri mjeseca a inspiraciju nalazi svuda oko sebe. Jedan od novijih motiva koje je izvezla jeste motiv školjke palasture.
„Na radiju sam čula da je školjka palastura u izumiranju, a ja ih pamtim kada su se iz našeg mora izranjale i po nekoliko metara duge. Bila sam baš tužna kada sam to čula i onda sam odlučila da uradim plasturu sa svim sadržajima morskog blaga našeg prostora.“, kaže nam ova Dobroćanka i objašnjava svoj rad „Tu je riba, tu je koral, biser, trava, tu je meduza, tu je zvijezda. Bogata unutra urađena a kostur je palastura“
Svoje mnogobroje radove, ova vrijedna vezilja podijelila je u tri bajke „Prvu bajku sam posvetila ženama koje nikad nisu ime svoje ostavile kao znak da su postojale. Druga bajka je posvećena kotorskim pjacama. To je Karampana, Sat, Pompa… to nije zatvorena priča, na njoj i dalje radim. Onda sam išla na simbole svijeta koji su isto vrijeme i naši simboli… Ni to nije zatvorena priča jer sam uz to uradila i palasturu koja je dio ovog kraja. Tu je zatvoren priča, bajka Lovćenu u kojoj se nalaze radovi poput Jezerskog vrha, kapele i Mauzoleja“
Dobrotska čipka, radovi
Alat kojim stvara ova remek dijela su naprstak, šivaća igla, male nožice, mekana podloga preko koje ide paus papir na kome je naslikana slika po kojoj se radi vez.
„Ta slika se prvo odradi mostićima da bi oni čuvali konac da ne leti jer onda se ne može raditi. Prethodno se nacrta pa se sa slike prenese na paus papir i tu se radi“, objašnjava Nada.
„Ako je ovo djelo tradicije našeg kraja onda moramo, bez obzira gdje da idemo da učimo da znamo da nove elemente ne smijemo unositi u tradicionalno dijelo. Ne smijemo jer ćemo ga izgubiti“ napominje ona, i kaže da uvijek podstiče mlađe da uče i čuvaju tradiciju „Ako neko neće da ti neko kaže nešto, slušaj ga i kradi od njega. Kradi zanje ako neće da ti ga da. A ja sam, kao prosvetar, naučena sam da moram sve što znam da ponudim djeci“
Sačuvani radovi dobrotske čipke su neprocenljive vrijednost „Ovo što ja radim može da ima cijenu ali je ja ne prodajem. Ja svoje čuvam da poklonim Kotoru, Tivtu, Budvi…našim krajevima Crne Gore“
Dobrotska čipka, proces rada
Iako već vijekovima veze, vrijedna profesorka ne odustaje od svog umjetničkog rada „Ja sam ovo vrijeme iskoristila za čipku, odradila nekoliko zaista posebnih dijela jer to više nije ručni rad, to je umjetnički rad. Nisam još stala, i dalje tražm, i dalje otkrivam novo“.
Osim kao profesorku i vezilju, Nadu Radović, širom Boke prepoznaju i po izradi stare delicije, dobrotske torte u čiju čast je napisala knjigu koja će ubrzo biti objavljena.
Jubilarni 20. Međunarodni festival klapa Perast (MFKP) biće održan u petak isubotu 10. i 11. septembra na Pjaci Svetog Nikole.
Festival ove godine neće biti takmičarskog karaktera, već će tokom dvije revijalne noći nastupiti dosadašnji pobjednici i nagrađene klape tokom 20 godina Festivala klapa u Perastu.
Prve večeri nastupitti će muška klapa „Kaše“ (Dubrovnik, Hrvatska), ženska klapa „Bisernice Boke“ (Kotor), mješovita klapa „Jadran( Tivat), muška klapa „Assa Voce“ (Podgorica), mešovita klapa „Castel Nuovo (Herceg Novi), ženska klapa „Alata“ (Podgorica), muška klapa „Jedinstvo (Bar), ženska klapa „Maris“ (Kotor), muška klapa „Štiglići“ (Podgorica), ženska klapa „Belezza“ (Tivat), muška klapa „Pasika“ (Kostanje, Hrvatska), ženska klapa „Incanto“ (Kotor), muška klapa „Constantine“ (Niš, Srbija), ženska klapa „Neverin“ (Kaštel Lukšić, Hrvatska).
U subotu,11. septembra u Muzeju Grada Perasta od 11 sati biće održan Okrugli sto na temu „20 godina klapskog stvaralaštva u Perastu.“
Druge večeri na Pjaci Svetog Nikole u 20 sati biće održano drugo veče, revijalni koncert klapa učesnica nagrađenih na proteklim festivalima.
Festival klapa Perast 2020. foto Boka News
Dječija klapa „Marineri“ (Kotor), ženska klapa „Štorija“ (Kaštel Kambelovac, Hrvatska), muška klapa „Morbin“ (Humac na Braču, Hrvatska), ženska klapa „O’dive bellcanto (Berane), muška klapa „Sveti Nikola“ (Metković, Hrvatska), ženska klapa „Tamarin“ (Solin, Hrvatska), muška klapa „Valdibora“ (Rovinj, Hrvatska), ženska klapa „Primorkinje“ (Budva), mješovita klapa „Camerton“( Podgorica), ženska klapa „Ventula“ (Split, Hrvatska), muška klapa „Krijanca“ (Rab, Hrvatska), ženska klapa „Stentorija“ (Daruvar, Hrvatska), muška klapa „Zvizdan“ (Posušje, Bosna i Hercegovina), ženska klapa „Cavtajke“ (Cavtat, Hrvatska), muška klapa „Praska“ (Podstrana, Hrvatska).
Koncerti su humanitarnog karaktera uz Vaše dobrovoljne priloge u korist dijece Doma u Bijeloj.
Povodom JUBILEJA – 20 GODINA!
Zapisano 2016. godina, povodom jubileja 15 godina festivalske klapske muzike u Perastu:
„Iza brojeva uvijek stoje ljudi, njihove iskre nadahnuća, posvećenost i pregalaštvo da se od zamisli stvori djelo, uz bezbroj prepreka, premišljanja i raznolikih teškoća. No, na kraju puta, ipak zadovoljstvo novog ostvarenja koje će biti predstavljeno publici stihom, notama i pjesmom. A iza tih naših versa i partitura, otpjevanih u serenadama, počasnicama ili veselim škercima, beskrajan je niz imena. Neka su slavna ali su sva zaslužna za festivalska dostignuća.
Zapisujemo ih, kao i njihove pjesme, da se sačuvaju od zaborava, da se utisnu u sve nas, zahvalne ljubitelje klapske muzike“. Pet godina kasnije, uprkos svemu tokom 2020/2021, ipak jubilej – 20 godina.
MILAN KOVAČEVIĆ Izvršni direktor Međunarodnog festivala klapa Perast
Mitropolit Joanikije ustoličen je danas u Cetinjskom manastiru nakon svečane liturgije. On je nakon svečanog čina ustoličenja zamolio za oprost što su sveštenstvo i patrijarh vidjeli u Crnoj Gori dosta neprijatnosti i podjela.
Joanikije je kazao da su podjele vještački izazvane, te da su činili sve da ih uklone za šta će, kaže, trebati puno vremena.
“Vašim dolaskom, a dijeleći zabrinutost sa nama, pokazali veliku ljubav, ne samo prema meni, nego prema cijelom narodu Crne Gore”, rekao je Joanikije.
Na Cetinju demonstranti postepeno napuštaju barikadu kod Belvedera i u gradu je mirno.
Porfirije: Nijesmo došli ništa da otmemo
Porfirije – foto Mitropolija
Patrijarh srpski Porfirije kazao je da u Crnu Goru nijesu došli da bilo šta otmu ili da nekoga ugroze već da, kako je rekao, izvrše sveti čin ustoličenja mitropolita Joanikija.
Porfirije je u Cetinjskom manastiru rekao da je SPC izabrala Joanikija za mitropolita.
“Ovim svečanim činom mi nijesmo došli bilo šta da otmemo, bilo koga da ugrozimo ili ne daj bože bilo šta da ukrademo. Došli smo da izvršimo sveti čin ustoličenja na mjesto arhijereja ove eparhije”, rekao je Porfirije.
Joanikije je, kaže, postavljen vjerom božjom da služi svetu liturgiju, koja nije ništa drugo do carstvo nebesko među nama.
Kako je objavljeno na portalu Mitropolije crnogorsko-primorske, sveštenici i vjerni narod proiznose jektenije, molitve za mitropolita u svim hramovima, pošto je MCP ranije odlučila, želeći da maksimalno doprinese miru i stabilnosti Crne Gore, da se ustoličenje obavi pod svodovima Cetinjskog manastira, bez ranije planiranog svenarodnog sabora ispred manastira.
Završena svečanost: Joanikije, Porfirije, Krivokapić i ministri napustili Hram u Podgorici
11: 30 sati
Podgorica foto Mitropolija
U Hramu u Podgorici primio je čestitke od crkvenih vjerodostojnika, koji su došli na njegovo ustoličenje.
U Hramu u Podgorici je bio prisutan veliki broj građana, među kojima su Krivokapić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministarr poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, lider Prave Crne Gore Marko Milačić, gradonačelnik Budve Marko Carević, biznismen Miodrag Daka Davidović.
Okupljeni su ispred Hrama skandirali “dostojan” i “vladiko, sokole”.
Pušten saobraćaj na putu Podgorica-Cetinje-Budva
13:46 sati
Nakon jednodnevne blokade uspostavljen je saobraćaj na magistralnom putu Podgorica – Cetinje i Cetinje – Budva, saopšteno je portalu Pobjeda iz OKC-a.
Vozila sada normalno saobraćaju, ali se na putu i dalje nalaze ostaci barikada koje su građani juče postavili kako bi spriječili mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i patrijarha SPC Porfirija da dođu na Cetinje.
Četvorodnevna radna nedelja vjerovatno zvuči kao vrlo dobra ideja većini radnika, bilo u privatnom ili javnom sektoru. No, može li postati stvarnost? I bi li takav model uopšte bio održiv?
Škotska je odlučila da provjeri, prenosi Indeks. U testnom programu koji škotska Vlada pokreće, vjerovatno podstaknuta povratkom na radna mjesta nakon zatvaranja, radiće se četiri dana u nedelji, ali bez gubitka plate, piše Index.hr.
Može li kraća radna nedelja da poveća produktivnost?
To, međutim, neizbježno povlači za sobom pitanje: ko će platiti tih 20% radnih sati nedeljno manje? Zar to neće značiti 20% veće gubitke za poslodavce – ako ne smanjimo plate radnicima, na šta oni zasigurno ne bi pristali?
Pretpostavka od koje polazi škotska Vlada, ali i brojne druge kompanije i vlade koje su već isprobale kraću radnu nedelju je sledeća: ako skratimo radno vrijeme, radnici će biti odmorniji, zadovoljniji i produktivniji, što će onda kompenzovati skraćeno radno vrijeme i rezultovati jednakim ili čak boljim radnim rezultatima, odnosno nedeljnom “proizvodnjom”, tako da plata može ostati ista.
Olakšavajući okolnost u Škotskoj je što nedostatak radne snage u nekim sektorima, prije svega zbog Bregzita, ionako vrši pritisak na poslodavce da povećaju plate ili poboljšaju radne uslove kako bi privukli radnike. Sindikat Unite tako je najavio dogovor s civilnim radnicima u nuklearnoj bazi Clyde o povećanju plata za 5,5% uz dodatni godišnji odmor.
80% škotskih radnika želi kraću radnu nedelju
Premijerka Škotske Nikol Sterdžon obećala je barem jedan testni program četvorodnevne radne nedelje u izbornom manifestu SNP-a ranije ove godine.
A prema novom izvještaju škotskog lijevo orijentisanog Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR-a), čak 80% radnika preferiralo bi takvu kraću radnu nedelju, dok njih 65% misli da bi ih to učinilo produktivnijima.
Međutim, kako piše ekonomski urednik BBC-ja Daglas Frejzer u svojoj analizi, poslodavac koji je voljan da se uključi u testiranje smanjenja radnih sati uz zadržavanje nivoa plata takođe vjerovatno već radi i druge stvari koje usrećuju i motivišu radnike. To uključuje autonomiju, fleksibilnost, povjerenje, prostor za kreativnost i kvalitetno upravljanje koje čini da se ljudi osjećaju cijenjenima i ispravno vrjednovanima.
Sve bi to onda moglo iskriviti rezultate programa.
Škotski IPPR iznio je ideju da bi se ti sati, koji će sada radnicima ići u slobodno vrijeme, mogli koristiti za dodatno obučavanje. Doduše, onda više ne bi bili slobodno vrijeme. No, mogli bi se i konvertovati u veće godišnje odmore, porodiljska odsustva ili više neradnih dana, odnosno državnih praznika.
