NTO na seminaru o formiranju mreže turističkih opservatorija na Mediteranu

0
NTO na seminaru o formiranju mreže turističkih opservatorija na Mediteranu
NTO – Rim – foto NTO

Predstavnici Nacionalne turističke organizacije (NTO) učestvovovali su na seminaru o formiranju mreže turističkih opservatorija na Mediteranu, kako bi upravljanje podacima postalo homogenije i u cilju poboljšanja upravljanja sektorom na transnacionalnom nivou.

Seminar se održao u okviru međunarodnog projekta BEST MED (Beyond European Sustainable Tourism) u Rimu i bio je prilika da se učesnici upoznaju sa alatima koje je projekat BEST MED razvio tokom svoje prve dvije godine djelovanja u cilju održivosti turističkih politika na području Mediterana.

“Glavni cilj seminara je doprinos stvaranju mediteranske mreže opservatorija za održivi turizam kako bi upravljanje podacima postalo homogenije i kako bi se na taj način poboljšalo upravljanje sektorom na transnacionalnom nivou”, navodi se u saopštenju.

Predstavnici NTO su tokom seminara u Rimu sa partnerima iz projekta razmijenili iskustva u upravljanju podacima u planiranju u turizmu.

“Na seminaru su učestvovali i predstavnici Monstata, koji su prezentovali svoj rad u okviru sesije koja je posvećena razmjeni ideja o razvoju mediteranske mreže observatorija održivog turizma”, rekli su iz NTO-a.

Tokom seminara organizovan je i okrugli sto pod nazivom Mreža saradnje za razmjenu podataka u planiranju razvoja održivog turizma, gdje su učestvovali i predstavnici Svjetske turističke organizacije (UNWTO).

Seminar u Rimu organizovan je u okviru međunarodnog BEST MED (Beyond European Sustainable Tourism) projekta, čiji je NTO partner u Crnoj Gori. Ovaj projekat ima za cilj unapređenje efikasnog upravljanja Mediteranom. Ideja projekta je kreiranje novog, integrisanog i održivog turističkog planiranja u cilju ublažavanja sezonalnosti u zemljama Mediterana.

Projekat sprovodi sedam mediteranskih zemalja, a pored Crne Gore partneri projekta su Španija, Portugal, Francuska, Italija, Hrvatska, Slovenija i Grčka.

NTO, u okviru projekta BEST MED, u narednom periodu planira organizaciju treninga za turističku privredu Crne Gore u cilju predstavljanja modela sa setom indiikatora kojima će se unaprijediti održivi razvoj kulturnih staza.

U svijetu otkazano više od 4.500 letova

0
U svijetu otkazano više od 4.500 letova
Aerodrom

Putnici koji su planirali putovanja tokom božićnih praznika suočeni su poremećajem avio saobraćaja širom svijeta, jer su avio-kompanije zbog omikron soja korona virusa otkazale više od 4.500 letova, navodi se na veb stranici kompanije koja prati avio-saobraćaja.

Otkazan je veliki broj letova zbog omikron soja korona virusa koji se veoma brzo širi, pa su avio-kompanije ostale bez većeg broja svojih zaposlenih, prenosi londonski dnevnik Gardijan.

Na veb stranica kompanije Flajt Aver koja prati avio-saobraćaj u svijetu navodi se da je sinoć, na Badnje veče, otkazano 2.175 letova širom svijeta.

Otprilike četvrtina svih otkazanih letova je potvrđena u SAD, a još 1.779 letova se otkazuje u drugim delovima svijeta danas, na dan Božića, kao i još 402 leta planirana za dan posle Božića.

Najveći broj letova otkazalo je pet kompanija – Čajna Istern 474 leta, Er Čajna 188, Junajted 177 letova, Er Indija 160 i američka Delta 150.

Promocija Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru

0
Promocija Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru
Pomorski muzej Kotor

Promocija “Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru LXVI-LXVII-LXVIII” biće održana u palati Grgurina u ponedjeljak, 27. decembra sa početkom u 19 sati.

Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru je stručna serijska publikacija, koja je napravila najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i ima istaknutu ulogu u promociji pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore. Prvi broj izašao je davne 1952. godine, uporedo sa osnivanjem JU Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

Ovogodišnji trobroj posvećen je obilježavanju 450. godišnjici bitke kod Lepanta i svima stradalim Bokeljima na čelu sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem na kotorskoj galiji „Sveti Tripun Kotorski“.

Pomorski godišnjak

Posebno nas raduje što smo izvršili digitalizaciju Godišnjaka, i da će od februara 2022. godine biti dostupan široj javnosti na novom sajtu Pomorskog muzeja koji je u izradi.

Pozivamo sve zainteresovane građane da dođu na promociju u palati Grgurina i zajedno sa nama obilježe kraj još jedne uspješne godine za Pomorski muzej Crne Gore.

Sretan Božić – na ponoćnim misama vjernici ispratili Badnju veče i dočekali Božić

0

Hrišćanski vjernici koji poštuju Gregorijanski kalendar danas slave praznik rođenja Isusa Hrista.

U Kotorskoj biskupiji na ponoćkama vjernici su ispratili Badnju večer i dočekali Božić, u skladu sa aktuelnim epidemiološkim mjerama.

Jaslice u Katedrali Svetog Tripuna – foto Boka News

Zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije označila su okupljanje vjernika a posebno svečano uz propisanu distancu i s obaveznim maskama bilo je u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna, gdje je misu predvodio kotorski biskup mons. Ivan Štironja.

Ponoćka u Katedrali - foto Boka News
Ponoćka u Katedrali – foto Boka News

Ponoćki u Katedrali prisustvovao je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.

Predsjednik Opštine Budva donio Odluku o produženom radnom vremenu za praznike

0
Predsjednik Opštine Budva donio Odluku o produženom radnom vremenu za praznike
Budva – foto TO Budva

Na osnovu Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, Pravilnika o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredni, kao i Odluke o radnom vremenu, predsjednik Opštine Budva donio je Odluku o produženju radnog vremena za zainteresovane preduzetnike i pravna lica u periodu od 24. 12. 2021. godine do 14. 01. 2022. godine.

Prema odluci ugostitelji u navedenom periodu mogu raditi do 03 sata ujutro, a za doček Nove godine sa 31. decembra na 1. januara 2022. do 05 sati ujutro.

U obrazlođenju odluke ističe se da je donjeta u cilju nesmetanog funkcionisanja kao i održavanju kontinuiteta u važnom segmentu ugostiteljske ponude, a sve u nastojanju da se boravak turista i sugrađana učini što sadržajnijim.

Čudna pravila za COVID potvrde u Evropi

0
Čudna pravila za COVID potvrde u Evropi
Covid propusnica – foto EPA

Napori u Evropi da se potakne cijepljenje protiv COVID-a potvrdama koje dokazuju da je osoba cijepljena, bila negativna na testu ili da je preboljela COVID, stvorili su mnogo propisa.

Evo nekih zbunjujućih pravila dok se Evropljani pripremaju za još jednu sezonu zimskih praznika zasjenjenu prijetnjom pandemije:

Češke ‘zabave u povodu svinjokolja’

COVID potvrde postale su obvezne za različite javne događaje diljem Evrope. U Češkoj je propis proširen i na klanje svinja – predbožićnu tradiciju u kojoj mesar dolazi u domove ljudi kako bi osigurao meso za blagdanske delicije.

Uredba kaže da su sada potrebne COVID potvrde za sudjelovanje u tim “zabavama u povodu svinjokolja” i da do 1000 ljudi može biti na događajima na kojima obično ima samo nekoliko članova obitelji.

Prostor za ples u Engleskoj

U Engleskoj su COVID potvrde sada potrebne u noćnim klubovima i pubovima s plesnim podijima ili “prostorom za ples”.

Međutim, uvjet u pubovima vrijedi samo od 1 sat ujutro, što znači da gosti mogu otići na mjesto događaja prije tog vremena kako ih izbacivači ne bi tražili potvrdu.

Vlasnici klubova usprotivili su se mogućnosti da osoblje obilazi plesni podij kako bi provjerilo propusnice nakon 1 sat ujutro.

Zaštićene župe u Grčkoj

Pohađanje božićnih misa u grčkim crkvama postalo je zagonetka. Vlada je u studenom donijela odluku da necijepljeni moraju imati brzi test ili pokazati dokaz o cijepljenju kako bi mogli ići u crkvu.

Upravno tijelo Grčke pravoslavne crkve, gdje su mnogi svećenici izrazili skeptične stavove o cjepivima, priopćilo je da nije u poziciji provoditi provjere na ulazima u crkve.

Politika cjepiva u Latviji

U Latviji su dužnosnici privremeno suspendirani ako nemaju COVID potvrdu.

Do sada je suspendirano 19 općinskih vijećnika diljem zemlje.

Prema novim pravilima, svoja mjesta privremeno dobivaju drugoplasirani na izborima koji su ih prvobitno doveli na vlast.

Zastupnica u nacionalnom parlamentu Julija Stepanenko, suosnivačica stranke Latvia First! također je suspendirana.

Potvrda za benzinsku crpku u Litvi

Za odlazak na benzinsku crpku u Litvi potrebna je COVID potvrda.

Prije je vrijedilo pravilo da ljudi bez COVID potvrda mogu ući na benzinsku postaju, ali samo na manje od 15 minuta.

U svakom slučaju, i dalje se može natočiti gorivo ako je moguće platiti karticom na otvorenome.

Ljudi bez potvrde u Litvi također ne smiju ići u velike trgovačke centre, teretane ili toplice. Nije im dopušten ulazak u restorane, ali mogu kupiti hranu za van ili se koristiti garniturom za sjedenje – malo vjerojatno budući da temperature padaju i do minus 10 Celzijevih stupnjeva u glavnom gradu Vilniusu.

Povećan ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama

0
Povećan ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama
Kočarica – Foto: Boka News

U Hrvatskoj je 2020. godine povećan ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije za 10,8 posto, a vrijednost ribarstva je porasla za 10,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Statističari objašnjavaju kako je na rast vrijednosti ribarstva utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva, za 11,6 posto, do kojeg je došlo zbog porasta prodanih količina, za 11,1 posto.

Po podacima DZS-a, lani je prodano 67.248 tona plave ribe što je 7,8 tisuća tona više nego 2019. godine. Istodobno je vrijednost prodane plave ribe porasla za 13,9 posto, na 519,2 milijuna kuna.

Lani je prodano i 18.309 tona ostale ribe, a vrijednost te prodaje dosegnula je 774,8 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 13,5 posto.

U prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 0,4 posto, na 6.582. Pritom je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu smanjen za 1,5 posto, na 3.030, dok je broj ribara u malom obalnom ribolovu porastao za 0,6 posto, na 3.552.

Broj ribarskih plovila lani je smanjen za 0,8 posto, na 7.555.

Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2020. je veći za 10,8 posto u odnosu na godinu ranije, na 89.965 tona.

Glavninu ulova čini plava riba, najviše srdela

U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba s 65.057 tona, a doda li se 3.323 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 68.380 tona, ili 12,5 posto više nego 2019. godine.

Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe, 73,3 posto, ima srdela, koje je ulovljeno 50.134 tone ili 11,1 posto više nego godinu prije.

Povećan je i ulov i uzgoj tune, za 18,3 posto, na 4.223 tone. Kod tune prevladava uzgoj s 3.323 tone, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 900 tona.

Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 19.035 tona, što je 9,4 posto više nego godinu ranije.

Uzgoj lubina je lani iznosio 6.754 tone, a doda li se tomu i 15 tona iz ulova, ukupne su količine 6.769 tona, ili 10,9 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi rast za 14,6 posto, na 7.911 tona, od čega je 7.780 tona iz uzgoja.

Ulov rakova lani je smanjen za devet posto, na 925 tona, a ulov i uzgoj školjkaša za 45,1 posto, na 693 tone.

Istodobno je ulov glavonožaca povećan za 18,3 posto, na 932 tone.

Proizvodnje slatkovodne ribe pala za 10,3 posto

Podaci DZS-a pokazuju da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2020. smanjena za 10,3 posto, na 2.780 tona.

Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima smanjen za 12,5 posto, na 2.388 tona, dok je proizvodnja u pastrvskim ribnjacima povećna za 5,4 posto, na 392 tone.

Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. pala je za 11,1 posto. Na taj pad, kažu statističari, utjecala je manja prodana količina, za 10,4 posto.

Horizontalna i vertikalna signalizacija za veću sigurnost đaka

0
Horizontalna i vertikalna signalizacija za veću sigurnost đaka
Saobraćajna signalizacija HN

Realizacija projekta postavljanja saobraćajne vertikalne i horizontalne signalizacije i opreme magistralnog i lokalnih puteva u zonama škola na teritoriji grada počela je ove sedmice. Na ovaj način, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi će u saradnji sa Agencijom za izgradnju i razvoj grada i Centrom bezbjednosti Herceg Novi dodatno doprinijeti sigurnosti djece na putu do škole.

Podsjećamo, u oktobru je održan sastanak predstavnika lokalne samouprave i Centra bezbjednosti Herceg Novi, na kojem je donešena odluka o zajedničkoj kampanji koja će za cilj imati podizanje nivoa svijesti kod učesnika u saobraćaju o bezbjednosti i sigurnosti učenika.

Kako je kazala sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, u prethodnom periodu su sprovedene sve procedure i nabavka posebnih znakova kojima će se svim učesnicima u saobraćaju skretati dodatna pažnja da se nalaze u zoni vaspitno-obrazovnih jedinica.

Ona je istakla i da je prethodnih dana postavljena vertikalna signalizacija na više lokacija u Herceg Novom, a ovih dana se izvode radovi na iscrtavanju horizontalne signalizacije. Prva lokacija na kojoj je izvršeno iscrtavanje je u Zelenici u blizini OŠ „Ilija Kišić“, za koju su iz Mjesne zajednice i Savjeta roditelja više puta upozoravali na problematiku bezbjednosti djece koja pohađaju tu školu.

Saobraćajna signalizacija HN

Projekat postavljanja saobraćajne signalizacije predstavlja početak kampanje za poboljšanje saobraćajne kulture sa posebnim fokusom na bezbjednost djece, a druga faza ovog projekta biće realizovana u toku drugog polugodišta i u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore.

-Svi mi, kao učesnici u saobraćaju, moramo pokazati dodatnu odgovornost i poštovati sve ono što nam je zakonska obaveza kada je saobraćaj i sigurnost učesnika u saobraćaju u pitanju, poručila je Zambelić Pištalo.

Jokić i Katić na prijemu kod kotorskog biskupa uoči Božića

0
Jokić i Katić na prijemu kod kotorskog biskupa uoči Božića
Jokić i Katić sa biskupom I. Štironjom

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić danas su prisustvovali prijemu kod kotorskog biskupa mons. Ivana Štironje povodom katoličkog Božića.

Tokom prijema su razgovarali o međunacionalnom i međuvjerskom skladu. U obraćanju biskupu, predsjednik Jokić je istakao da su božićni dani, dani mira, saosjećanja i bliskosti i izrazio nadu da će baš ovi donijeti zdravlje i blagostanje u domove svih građanki i građana Kotora.

Zahvalivši se na srdačnom prijemu, predsjednik Katić je poželio srećan Božić kotorskom biskupu i svim katoličkim vjernicima, a tokom razgovora je ocijenjeno da je saradnja između Kotorske biskupije i Opštine Herceg Novi na zavidnom nivou i da će u narednom periodu biti nastavljena još uspješnije na obostrano zadovoljstvo.

Korona presjek: Jedan preminuli, 420 novopozitivnih, Kotor 34, H.Novi 21, Tivat 20

0
Korona presjek: Jedan preminuli, 420 novopozitivnih, Kotor 34, H.Novi 21, Tivat 20
IJZ – Foto: gov.me

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom. Preminuli je iz opštine Podgorica, starosti 66 godina. Laboratorije su dijagnostifikovale 420 novopozitivnih.

Iz Instituta su kazali da trenutno svi potvrđeni slučajevi infekcije Omikron sojem u Crnoj Gori, kao i njihovi kontakti, su dobrog opšteg zdravstvenog stanja i nisu hospitalizovani.

“Institut za javno zdravlje nastavlja da prati situaciju vezano za pojavu Omikron soja u Crnoj Gori i u skladu sa dobijenim podacima redovno će izvještavati javnost”, navodi se u saopštenju.

Laboratorije IJZCG, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana  završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 428 uzoraka na novi koronavirus.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 197
Kotor 34
Bar 25
Cetinje 21
Herceg Novi 21
Budva 20
Tivat 20
Nikšić 19
Berane 16
Bijelo Polje 16
Danilovgrad 13
Pljevlja 8
Šavnik 3
Ulcinj 3
Andrijevica 1
Kolašin 1
Mojkovac 1
Tuzi 1
UKUPNO 420

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 23.12.2021. godine je iznosio 17,29  odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2386.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 162364.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 971
Kotor 185
Tivat 129
Bar 124
Herceg Novi 122
Cetinje 117
Nikšić 117
Budva 101
Berane 86
Bijelo Polje 82
Danilovgrad 48
Pljevlja 45
Ulcinj 42
Tuzi 21
Andrijevica 13
Kolašin 13
Mojkovac 13
Šavnik 6
Rožaje 5
Žabljak 3
Plav 2
Plužine 2
Gusinje 1
Petnjica 1
Crna Gora 2249

Broj predstavlja sve slučajeve infekcije otkrivene korišćenjem PCR testova i brzih antigenskih testova koji su prijavljeni Institutu za javno zdravlje Crne Gore