Galić: Za sada ne razmišljamo o zaključavanju

0
Galić

Aktuelne epidemiološke mjere ostaće na snazi naredne dvije sedmice, saopštio je direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić i poručio da se za sada se ne razmišlja o zaključavanju Crne Gore.

Galić je naveo da je u svjetlu ažuriranja protivepidemijskih mjera, trend u svijetu, koji prati i Crna Gora, da se prednost daje vakcinaciji.

On je kazao da imunizacija vodi ka dodatnoj liberalizaciji epidemioloških mjera.

“Za sada se ne razmišlja o zaključavanju Crne Gore, ali mi pratimo epidemiološku situaciju i, shodno njoj, mjere će biti prilagođavane situaciji na terenu. Konkretno, aktuelne mjere ostaće na snazi naredne dvije sedmice”, rekao je Galić na konferenciji za novinare.

On je naveo da je u posljednje dvije sedmice, broj zaraženih opao oko 25 odsto, a da je zabilježen i pad hospitalizacija za oko osam odsto.

Galić je rekao da je od 1. avgusta do 18. oktobra u Crnoj Gori zaraženo 36.515 ljudi da se oporavilo 98,9 odsto.

“Nažalost, 1,1 odsto zaraženih je preminulo. Osam od deset preminulih pacijenata su bile nevakcinisane osobe. Svi preminuli mlađi od 40 godina su takođe bili nevakcinisani”, kazao je Galić.

On je istakao da je, bez obzira što su neposredni uzročnici smrti bili najrazličitiji, zajednički imenilac da su svi bili nevakcinisani.

Galić je rekao da je najviše preminulih između 70 i 79 godina.

On je kazao da je Institutu za ljekove i medicinska sredstva, podnijet zahtjev za uvoz dodatnih količina vakcine Sputnik V, 40 hiljada doza, koji se trenutno nalazi u postupku stručne procjene.

Galić je objasnio da se u Institutu svaki zahtjev procjenjuje u skladu sa propisanim postupcima kojima su implementirani evropski i međunarodni standardi koji garantuju kvalitet, bezbjednost i efikasnost lijeka.

On je rekao da se u skladu sa zakonom, za imunološke ljekove odobrava svaki pojedinačni uvoz, odnosno kontroliše kvalitet prije njihovog stavljanja u promet, odnosno upotrebe.

Galić je kazao da će, prema informacijama iz CInMED-a, odluka u vezi sa upotrebom Sputnjika V biti poznata narednih sedam dana i da će ona biti konačna.

“Mi koristimo vakcine koje preporučuju Evropska agencija za ljekove i medicinska sredstva i Svjetska zdravstvena organizacija, ali to ne znači da ne treba da se primjenjuju druge vakcine koje su, u slučaju Crne Gore, prethodno ispitane i za koje CInMED garantuje kvalitet, bezbjednost i efikasnost”, istakao je Galić.

On je naveo da se Sputnjik V koristi u 70 zemalja svijeta – od Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine do nekih zemalja članica Evropske unije, poput Mađarske.

“Zdravlje građana je prioritet, a vakcinacija, pokazuju podaci i iz naše zemlje, u najvećem procentu štiti od najtežih oblika bolesti”, poručio je Galić.

Otvoren nautički sajam 23. Biograd Boat Show

0
Biograd Boat Show

Nautički sajam 23. Biograd Boat Show, s popratnom izložbom plovila i opreme otvoren je u srijedu u Marini Kornati, u sklopu kojeg će se do 24. oktobra održati niz stručnih skupova te premijerno predstaviti 24 plovila.

Jedan od vodećih nautičkih sajmova u zemlji održava se u organizaciji i uz domaćinstvo tvrtke Ilirija te pokroviteljstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK), s kojom će se u suradnji 21. i 22. oktobra na sajmu održati i izložba “Croatia Charter Expo” te 5. HGK Dani nautike, sa sjednicama svih nautičkih udruženja HGK, izvijestili su iz HGK.

Sajam je otvorila ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, koja je istaknula kako su brojke sajma i nautike općenito impresivne.

“Ovo je jedinstven sajam koji ima veliki doprinos za hrvatsko gospodarstvo. Izazove ste pretvorili u prilike i okupili bogatu flotu, a nadam se da ćete ovakvim tempom nastaviti i ubuduće razvijati turizam u ovom kraju”, kazala je ministrica.

Predsjednik HGK Luka Burilović na otvaranju je naglasio da se nautika u pandemiji pokazala ‘najžilavijim’ dijelom iznimno pogođenog sektora turizma te da to pokazuju i brojke. “Od početka godine do kraja rujna u nautičkom čarteru ostvareno je više od 400 tisuća dolazaka i oko 2,8 milijuna noćenja turista, što je 80 posto bolji rezultat nego u istom razdoblju 2020. Još su bolji rezultati posezone, jer je samo u rujnu u Hrvatskoj boravilo oko 90 tisuća nautičara, ostvarivši 656 tisuća noćenja, što je čak i više nego rekordne 2019.”,  istaknuo je Burilović.

Predsjednik Uprave Ilirije te organizator i domaćin sajma Goran Ražnjević ocijenio je da je Biograd Boat Show prepoznat kao središnje mjesto okupljanja svih ključnih segmenata hrvatske nautičke industrije, koja je i u izrazito otežanim uvjetima poslovanja ostvarila izuzetne turističke rezultate.

“Danas Biograd Boat Show zapravo sjedinjuje četiri sajma – izlagački sajam brodova i opreme, kongresni, charter i B2B sajam – što dovoljno govori o njegovoj tradiciji, snazi, prepoznatljivosti i konkurentnosti”, poručio je Ražnjević, iznoseći i da na sajmu nema nijednog slobodnog izložbenog mjesta, kao i da među stotinama izloženih plovila ima i onih vrijednih i po nekoliko milijuna eura.

Biograd Boat Show

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić istaknuo je da se zahvaljujući cijelom turističkom sektoru i odlukama Vlade danas može razgovarati o tome da je Hrvatska i ove godine turistička pobjednica na Mediteranu, ali i da je to i obveza da se već sad promišlja o idućoj sezoni koju s pravom možemo dočekati u optimističnoj atmosferi.

“Mi ćemo sve svoje snage usmjeriti u to da ostanemo sigurna, kvalitetna i održiva destinacija”, poručio je Staničić.

Iz HGK napominju i da je glavna tema na HGK Danima nautike, koji i ove godine okupljaju sve relevantne stručnjake iz nautičke branše, Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO), kao prilika za rast i razvoj nautičkog turizma Hrvatske. Po riječima glavnog ekonomista HGK Zvonimira Savića, NPOO usmjerava više od 900 milijuna kuna u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti te gotovo 1,3 milijarde kuna na jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u turizmu.

“U tome su predviđene investicije vezane i za nautički turizam i njima će se poticati ulaganja u zbrinjavanje otpada i otpadnih voda u lukama nautičkog turizma, desalinizatore, pročiščivače vode, sustave napajanja, eko rasvjetu marina, digitalne bove i slično. Navedene investicije doprinose očuvanju bioraznolikosti, a time i provedbi Europskog zelenog plana“, istaknuo je Savić.

I predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak također smatra da će nautika, djelatnost marina i charter biti posebna vrsta turizma, koja se oslanja na primjenu najviših ekoloških standarda.

“Kvalitetno povlačenje i realizacija sredstava iz NPOO-a ovisit će o takvoj viziji i dugoročnom promišljanju managementa svih naših članica. Za kvalitetan razvoj naše djelatnost u budućnosti ipak je najpotrebnije donijeti ključne zakonske pretpostavke, za što nisu potrebna nikakva financijska sredstva, već kvalitetan dijalog i sugovornici koji se razumiju i imaju volju osigurati stabilnu budućnost nautičkog turizma RH u narednim desetljećima”, poručio je Lisjak.

Predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK Paško Klisović očekuje, pak, da se prepozna nužnost potpore tom sektoru kroz programe odobravanja bespovratnih sredstava kojim bi se potaknule nove investicije nakon značajnog pada poslovanja u 2020. uzrokovanog koronom, te da se kroz programe dugoročnog financiranja uz povoljne kamatne stope (do 1,5 posto) omogući obnova charter flote i stabilizacija poslovanja u nadolazećem razdoblju.

„Pomorski saobraćaj“ u prvostepenom postupku izgubio još jedan spor protiv bivših zaposlenih

0
Lepetane – mikophotography montenegro

Kompanija „Pomorski saobraćaj“ iz Herceg Novog izgubila je jop jedna u nizu sudskih procesa koje po raznim osnovama vodi sa svojim bivšim i aktuelnim zaposlenima. Osnovni sud u Herceg Novom donio je naime, presudu u korist 14 bivših radnika Pomorskog saobraćaja, kojom je ova kompanija obavezana da u roku od osam dana po pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja, radnicima isplati iznos veći od 220.000 eura.

Bivši zaposleni tužili su kompaniju za uskraćene im prihode na ime radnog staža, minulog rada, prekovremenih sati, godišnjih odmora, toplog obroka i regresa od 2007.godine na ovamo.

„Pomorski saobaćaj“ je kompanija koja ima monopol na jedinoj trajektnoj liniji u državi, Kemenari-Lepetane preko tjesnacve Verige u Boki Kotorskoj i u vlasništvu je podgoričkih biznismena, braće Dejana i Dupana bana i njjhovog partnera Željka Mihailovića.

Bivši radnici su u tužbi nkoju su podnijeli protiv te firme, tražili da im ona nadoknadi neisplaćena primanja, a pojedinačlni odštetni zajtejvi kretali su se u iznosima o 7 do 12 hiljada eura. Nakon što je Osnovni sud u Herceg Novom njihovu tužbu prihvatio i prvostepeno presudio u korist bivših zaposlenih, oni su saopštili da je to dokaz osnovanosti ranijih navoda radnika i sindikata „Pomorskog saobraćaja“, da su ta kompanija i njen izvršni direktor Dejan Ban, novim ugovorima o radu koje su u međšuvremenu nudili na potpis zaposlenima, htjeli spriječiti ovakav ishod. U tim ugovorima inače, radnicima je traženo da potpišu da im kompanija navodno ništa ne duguje iz ranijeg perioda.

Bivši radnici su spor protiv „Pomorskog saobraćaja“ po osnovu neisplaćenih im primanja, započeli još 2019. godine, a po ovom osnovu još uvijek se vode dva zasebna spora. Takođe, pet bivših radnika tuži Pomorski saobraćaj i Dejana Bana zbog, kako ističu, nezakonitih otkaza.

U međuvremnu, i Viši sud u Podgorici potvrdio je raniju presudu Osnovnog suda iz Herceg Novog koji je poništio aneks ugovora o radu kojim je predsjednik sindikalne organizacije „Pomorskog saobraćaja“, Ivan Vučinović, prije skoro dvije godine premješten na drugo, znatno lošije radno mjesto i to odmah nakon što je u toj kompaniji formiran sindikat a Vućinović stao na njegovo čelo. To je od strane radnika, ali i Unije slobodnih sindikata Crne Gore čiji je član Sindikalna organizacija „Pomorskog saobraćaja“, tadd ocijenjeno kao pokušaj gušenja sindikalne djelatnosti u monopolistilkoj trajektnoj kompaniji.

Trajekt – Pomorski saobraćaj – foto Boka News

Vučinović, njegove kolege, članovi sindikata ali i generalni sekratar USS Srđa Keković su tada poručili da pokušaj premještanja Vučinovića na druga i značajno slabija radna mjesta od onog koje je pokrivao prije nego što je postao predsjednik sindikata u toj firmi, „ukazuje na očiglednu činjenicu da su doo Pomorski saobraćaj i njegovi organi vršili pritisak na sindikalnu aktivnost zaposlenih iz čega se može zaključiti da se radilo o antisindikalnoj diskriminaciji.“ Vučinović je u međuvremenu dobio i otkaz, i još uvijek vodi sudski spor za povratak na svoje ranije radno mjesto u „Pomorskom saobraćaju“.

Tokom poslednjih godina ukupno je  dvadesetak radnika je tužilo „Pomorski saobraćaj“ po više osnova. Njihov advokat Jovan Pejović iz Herceg Novog kaže da „ovakvo kršenje prava radnikau Crnoj Gori nije zabilježeno.“

„Viši sud iz Podgorice je potvrdio presudu Osnovnog suda Herceg novi koji je poništio aneks ugovora o radu po kome je predsjednik Sindikata „Pomorkog saobraćaja“ raspoređen na kažnjeničko radno mjesto. Time je stvorena sudska praksa po kojoj bi trebali uspjeti i ostali radnici koji su zbog antisindikalne diskriminacije dobili otkaze. Osnovni sud u Herceg Novom usvojio je tužbeni zahtjev za 14 radnika „Pomorskog saobraćaja“ po osnovu pogrešnog obračuna zarada po više osnova. Ova presuda još nije pravosnažna.”-kazao je Pejović naglašavajući da ga  raduje da diskriminisani i radnici koje je kompanija uskratila za njihova zakonska prava, ipak uspijevaju da pred sudom dokažu da su bili u pravu.

Tivat postao novo odredište na globalnoj karti Glovo aplikacije

Glovo Tivat

Najmanja opština u Crnoj Gori, ali grad prepoznat po žućenici, bući i superjahtama, od danas je domaćin i globalnom servisu – Glovo, koji povezuje građane Tivta s brojnim restoranima, supermarketima i maloprodajnim objektima.

Neki od najposjećenijih tivatskih restorana dio su Glovo mreže u Tivtu, a među njima su Astoria, LaParisienne, Theodorus, Portokali i Franca. Uskoro se mreži pridružuju i lokalne apoteke, kao i prodavnice mješovite namjene.

Kao poklon građanima Tivta, Glovo prvih nedelju dana poklanja besplatnu dostavu svima koji postanu dio Glovo zajednice. Osim toga, Glovo je za sve nove korisnike u Tivtu pripremio i specijalni popust – korištenjem promo koda GLOVOVOLITIVAT, korisnici dobijaju popust ukupne vrijednosti 6 eura (dva puta po 3 eura).

„Zadovoljstvo nam je da smo od danas prisutni u Tivtu, značajnom turističkom centru naše zemlje. Vjerujemo da će Tivćani i njihovi gosti na našoj aplikaciji pronaći svoja omiljena mjesta, koja su im od sada dostupna i iz udobnosti njihovih domova, što je u hladnijim godišnjim periodima naročito važno. Jako smo srećni i ponosni da su neke od najznačajnijih prodavnica i najeminentnijih restorana, zbog kojih se iz cijele Crne Gore dolazi u Tivat dio naše mreže i uvjereni smo da ćemo našu uslugu u Tivtu u narednom periodu dodatno unaprijeđivati,“ kazala je generalna menadžerka Glova za Crnu Goru, Bojana Radović.

Glovo Tivat

Ovime je Tivat postao dio Glovo mreže u Crnoj Gori, kojoj takođe pripadaju i Podgorica, Budva, Nikšić, Bar, Herceg Novi, Kotor, Ulcinj i Cetinje.

Glovo je jedna od prvih aplikacija za dostavu više kategorija proizvoda i jedna od vodećih svjetskih platformi za dostavu. Osnovan u Barseloni 2015. godine, Glovo posluje u Jugozapadnoj Europi, Istočnoj Europi i Africi. Aplikacija povezuje korisnike s restoranima, lancima supermarketa i maloprodajnim prodavnicama. Takođe, uključuje kategoriju „bilo šta“ koja korisnicima omogućava da naruče što god žele u svom gradu.

Za više informacija o Glovu posjetite: http://about.glovo.com/en/

Obnovljena krovna kontrukcija na objektima Doma zdravlja Kotor

0
dom zdravlja kotor

Dom zdravlja Kotor, u okviru kontinuiranih aktivnosti na modernizaciji zdravstvenih objekata, završio je kompletnu sanaciju krovne kontrukcije na glavnom objektu ustanove u Dobroti, kao i na zgradi zdravstvene stanice u Risnu.

Radovi na krovovima oba objekta, površine 120, odnosno 125 kvadrata, obuhvatili su skidanje postojeće i izradu nove hidroizolacije ravnog krovišta, sa svim potrebnim elmentima, zatim opravku metalnih opšivaka, slivnika i oluka na kosom krovu i zamjenu oštećenih crijepova.

Ukupna vrijednost radova bila je gotovo 15 hiljada eura, koje je iz sopstvenih sredstava obezbijedio Dom zdravlja Kotor.

Ovo je nastavak kontinuiranih aktivnosti, koje Dom zdravlja Kotor sprovodi u cilju osavremenjavanja ustanove i obezbjeđivanja kvalitenijih uslova za rad zaposlenih i tretman pacijenata.

Regent Porto Montenegro – proglašen jednim od najboljih IGH hotela u Evropi

0
Hotel Regent
Hotel Regent

Hotel Regent Porto Montenegro se u proteklom periodu 2021.godine iskazao kao jedan od najboljih IHG hotela u Evropi po svim parametrima uspješnosti između ostalog ocjenama koje su dali gosti na društvenim mrežama i čistoći. Navedeni parametri se brižljivo bilježe i mjere u benchmarking sistemu grupacije koja broji preko 6,000 hotela na svijetu. Posljednja u nizu nagrada pristigla je za najbolju organizaciju niza aktivnosti u okviru „Mjeseca dobrih djela“ koji se u IHG lancu obilježava tokom septembra.

 „Sve nagrade nas čine izuzetno ponosnim međutim najviše nas raduju osmjesi onih za koje smo tu i sa kojima radimo i živimo: naših gostiju i naših susjeda. Čast nam je da je grupacija kojoj pripadamo prepoznala duh dobrog domaćina i našu pripadnost lokalnoj zajednici“. Izjavio je Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela Regent.

Award Regent_Porto Montenegro

”Sajam domaćih proizvoda”

Butiko

Po prvi put ”Sajam domaćih proizvoda” održaće se u Shoping centru „Butiko“ u Radanovićima, gdje će biti predstavljene: rukotvorine, stari zanati, umjetničke zanatlije, suveniri i domaći prehrambeni proizvodi proizvedeni u Crnoj Gori.

Ovaj sajam ima za cilj očuvanje tradicionalnih vrijednosti svih krajeva Crne Gore, kroz autentične zanate i proizvode rađene po tradicionalnoj recepturi.

Na sajmu će biti predstavljeni predmeti domaće radinosti, autentični prehrambeni proizvodi, ručno rađeni suveniri, umjetnička djela kao i ručno rađen nakit.

”Sajam domaćih proizvoda” će se održati 22. i 23. oktobra u Shoping centru od 10:00 do 20:00 časova, a zbog trenutne epidemiološke situacije biće preduzete sve mjere zaštite.

Ruska strateška inicijativa: Stvaranje flote za cjelogodišnju plovidbu Sjevernim morskim putem

0
sjeverni-morski-put-wm

Za cjelogodišnje korištenje Sjevernog morskog puta (NSR) Rusija će stvarati flotu i graditi lučke i energetske infrastrukturne objekte, navodi jučer ruska vlada na svom Telegram kanalu. Prema procjenama teretni promet spomenutom morskom rutom premašit će 80 milijuna tona, prenosi Geopolitika News.

„…Pojavit će se učinkovita prometna veza između Dalekog istoka i zapadnih regija Rusije”, naglasila je ruska vlada.

Bivši potpredsjednik Vlade i predstavnik ruskog predsjednika u Dalekoistočnom federalnom okrugu Juri Trutnev izjavio je kako je prijelaz na cjelogodišnju plovidbu Sjevernim morskim putem planiran za 2022.-2023. i da će on postati konkurent Sueskom kanalu. Naglasio je kako će ta linija redovnog prijevoza postati samoodrživa u roku od tri godine.

Sjeverni morski put prolazi uz arktičku obalu Rusije na Sjevernom ledenom i Tihom oceanu. Konkretno, prolazi barentsovim, karaskim, laptevskim, istočnosibirskim, čukotskim i beringovim morem. NSR povezuje europske i dalekoistočne ruske luke, kao i ušća plovnih sibirskih rijeka u jedinstveni prometni sustav. Dužina NSR je 5.600 km od tjesnaca Karska vrata do zaljeva Providence.

Podsjetimo, Rusija je nakon nedavne objave o ostvarivanju cjelogodišnje plovidbe Sjevernim morskim putem dala još optimističnije prognoze. Izgradnja nove klase ledolomaca pomoći će ostvarivanju cjelogodišnje plovidbe. Osim toga, od 2000-tih zabilježen je trend sve tanjeg leda zbog klimatskih promjena, što također omogućuje češće korištenje ovog prolaza. Zbog svega toga se predviđa da će teret koji se prevozi rutom premašiti 80 miliona tona već u 2024. godini.

Crna Gora – Pogledajte kako u završnoj fazi izgleda auto-put

0

Ostalo je još nešto malo više od mjesec do kraja izgradnje auto-puta od Smokovca do Mateševa, kao prve dionice trase od Bara do granice sa Srbijom.

Ranije je saopšteno da će nakon završetka gradnje proći još neko vrijeme do puštanja u saobraćaj, zbog ostalih procedura.

Kompanija Bemax, glavni podizvođač radova, objavio je novi snimak sa gradilišta, na kojem se vidi da je u toku asfaltiranje i uređenje odmorišta kao i postavljanje horizontalne signalizacije.

“Duga tradicija pomorskih nauka“- Predavanje o značaju pomorstva i trgovine

0
Sa predavanja o pomorstvu i trgovini

“Značaj pomorstva i trgovine, kao i uvažene ličnosti iz pomenute sfere”-naziv je predavanja koje je održano u srijedu za učenike trećeg i četvrtog razreda nautičkog smjera u amfiteatru Srednje pomorske škole u Dobroti.

Predavanje je održano u okviru projekta “Duga tradicija pomorskih nauka“, koji Opštinska javna ustanova (OJU) “Muzeji” Kotor realizuje u saradnji sa Srednjom pomorskom školom iz Kotora.

Prvi dio predavanja održao je član Unije pomoraca, kapetan duge plovidbe Nikola Peranović. On je učenicima govorio o prvom susretu sa brodom, pisanim i nepisanim pravilima života na njemu i savjetima kako voditi brodski dnevnik.

“Prvi ukrcaj na brod i prvi radni dan svim pomorcima je traumatičan. Dolazite u novu sredinu, istog dana kada se smjestite, dobijate radnu opremu, stariji oficiri vas prije svega upoznaju sa dužnostima u slučaju požara i napuštanja broda. U prvih sedam dana upoznajete se sa posadom i strukturom broda. Vrlo brzo morate naučiti zvanja i hijerarhije na brodu, kao i dužnosti, obaveze i ovlašćenja”, podsjetio Peranović.

On je govorio i o tome što nije dozvoljeno na brodu.

“Lista je prilično duga. Međutim, izdvojio bih ipak ono što je strogo zabranjeno. To su: kašnjenje na posao, raditi posao za koji niste obučeni, raditi poslove za koje niste zaduženi jer se na brodu zaduženja članova posade ne preklapaju, raditi bez zaštitne opreme, pominjati u negativnom kontekstu druge vjere i nacije, sjedati na mostu, započinjati obrok prije dolaska najstarijeg oficira, dolaziti nepropisano obuven na palubu i u zajedničke prostorije, kladiti se na brodu, ostavljati prostorije za rekreaciju neurednim, objavljivati slike na društvenim mrežama sa radnog mjesta, bacati smeće u more, praviti buku, kretati se bez HTZ opreme na poslu”, kazao je, između ostalog, Peranović.

U drugom dijelu predavanja, rukovoditeljka Muzeja grada Perasta i muzejska savjetnica Danijela Đukić, imala je izlaganje o značaju pomorskih predmeta koji se čuvaju u Muzeju grada Perasta i znamenitim pomorcima, koji su ostavili trag u pomorskoj istoriji našeg kraja.

“Najstariji sačuvani dokument o početku gradnje jedrenjaka u Perastu je iz 1336. godine. Vjeruje se da je istorija brodogradnje u Boki počela i ranije, a naše područje se postepeno razvijalo i prošlo kroz više vladavina. To je, izemđu ostalog, uslovilo i razvoj pristaništa. Luka u Kotoru povezivala je more i zaleđe i samim tim su mnogi pretendovali na područje Kotora, kao strateški zanačajan položaj. Pomorstvo je oblikovalo i način života u zajednici. Upravo zahvaljujući pomorcima koji su i izgradili brojne palate doprinijeli su da se Kotor nađe na UNESCO listi i postane zaštićeno područje. Perast, koji je u jednom periodu bio odvojen od Kotora, imao je gradske kapetane i pomorski trgovci su doprinijeli razvoju mjesta i njegovom zlatnom dobu u 17. i 18. vijeku”, istakla je Đukić.

Podsjetimo, u okviru projekta “Duga tradicija pomorskih nauka“ naglasak je na saradnji dviju institucija, te edukaciji i širenju svijesti o pomorstvu, pomorskom nasljeđu kroz muzejske predmete, istoriji pomorstva Boke Kotorske, obrazovanju na neformalan način i uspostavljanju i jačanju kontinuirane saradnje.