Evropska unija postigla je svoj prvi cilj masovnog cijepljenja protiv covida-19 u velikoj simboličkoj prekretnici, rekla je u utorak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Sedamdeset posto odraslih u Europskoj uniji u potpunosti je cijepljeno. A to je više od 250 miliona osoba”, rekla je von der Leyen u kratkoj video izjavi, objavivši to kao “veliko postignuće”.
“No pandemija nije gotova i moramo ostati oprezni”, rekla je ona pozvavši više Europljana da se brzo cijepe kako bi “izbjegli novi val zaraza i pojavljivanje novih varijanti.”
Unija također treba pomoći drugim zemljama da se cijepe, dodala je, “jer ćemo pobijediti ovu pandemiju jedino ako je porazimo u svakom kutku kugle zemaljske”.
Kampanja cijepljenja Europske unije započela je krajem 2020. godine, a cilj Komisije je da se do kraja septembra cijepi 70 posto osoba starijih od 18 godina.
70% of adults in EU are fully vaccinated.
I want to thank the many people making this great achievement possible.
But we must go further!
We need more Europeans to vaccinate. And we need to help the rest of the world vaccinate, too.
U Crnoj Gori je u julu u kolektivnom smještaju ostvareno 172,9 hiljada dolazaka turista i 810,87 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 90 odsto ostvarili su strani, a deset odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u julu je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 94,3 odsto, glavnom gradu 2,5 odsto, planinskim mjestima 1,9 odsto i ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima 1,3 odsto.
Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Kolektivni smještaj se odnosi na hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove.
Dok je sunce izlazilo nad gradom Nju Orleansom, ulice su bile tihe, a stanovnike je zatekla devastacija posle uragana Ida koji je pogodio obalu Luizijane. Stanovnici naselja Lover Najnt Vorda još uvek nose ožiljke od uragana Katrina iz 2005. godine, a sada procenjuju i štetu nakon novog nevremena. U stravičnoj oluji je poginulo dvoje ljudi, prenosi Gardijan.
Vesli Foster (74) penzioner i stanovnik ovog naselja, sećao se perioda Katrine dok je posmatrao kako mu uragan Ida lupa po zidovima kuće koju je obnovio nakon razornog uragana iz 2005. godine.
Ida je pogodila obalu Luizijane kao uragan četvrte kategorije i važi za jedan od najmoćnijih uragana koji je ikada pogodio SAD.
„Išlo je od 2. pa do 3. pa onda do 4. kategorije, tako brzo“, rekao je on.
„Znao sam da će biti loše, ali 10 sati snažnog vetra… Izgledalo je kao da je čudovište pokušavalo da uđe“, rekao je on.
Vetar je duvao brzinom od 241 kilometar na čas pre nego što se je projurio kroz Nju Orleans. A onda kao da je nastupila noćna mora.
Foster i ostali stanovnici još uvek moraju da se izbore sa velikim problemima. Ida je isključila struju u celom gradu. Vlasti procenjuju da je više od milion domova i preduzeća širom Luizijane bez struje.
„Imam dovoljno goriva da moj generator radi još jedan dan. Ali to je to“, rekao je Foster.
Iako je uragan izgubio na jačini, pa se sada vodi samo kao tropska oluja, kiša i dalje pada i postoje problemi sa poplavama u Luizijani i Misisipiju.
„Nema hrane, nema vode“
Put do parohije Džeferson pokazuje kakvo je uništenje prouzrokovala Ida. Električni stubovi srušeni pored puta, oboreno drveće blokira put, a kablovi nebezbedno vise iznad glave. Stanovnici u gradu Bridž siti preko reke Misisipi preživeli su pravu traumu sa dolaskom oluje. Ida je udarila jače nego sa druge strane reke, a neki ljudi su se spremali da se spakuju i odu, prenosi Gardijan.
„Nismo bili spremni da ostanemo bez struje. Nemamo pojma koliko će dugo ovo trajati ili kako ćemo jesti“, rekla je Karen Braun, prisetivši se da je nakon uragana Katrina imala struju.
Porodica Braun ima zalihe hrane za sledeći dan, a bez generatora planiraju da sede na verandi, pod vlagom i da se mole za brzo rešenje.
Njihova komšinica Karen Plejsents nije imala planove za ovo što se dogodilo.
„Nemam hrane za kuvanje, nema vode“, rekla je. „Volela bih da sam otišla kao za Katrinu. Više nikada neću ostati“,dodala je.
Strani i makedonski državljani od sjutra će za ulazak u Sjevernu Makedoniju morati da imaju sertifikat o imunizaciji, negativan PCR test ili dokaz da su nedavno preležali kovid.
Prema odluci vlade u Skoplju, od 1. septembra makedonski i strani držaljani u Sjevernu Makedoniji moći će da uđu ako prethodno na graničnom prelazu prilože sertifikat o vakcinaciji ili potvrdu o preležanom kovidu 45 dana od dana ozdravljenja ili negativan PCR test star najviše 72 sata.
Građanima Sjeverne Makedonije koji se vraćaju u zemlju poslije 1. septembra, a nemaju nijedan od ta tri „kovid dokumenta“ biće određen karantin od sedam dana u kućnoj izolaciji rješenjem Državnog sanitarnog inspektorata.
Strani državljani koji tranzitiraju kroz Sjevernu Makedoniju moći će da prođu u roku od pet sati, uz prethodno potpisanu izjavu na ulasku koju treba da predaju graničnoj kontroli na izlasku iz zemlje.
U četvtrak, 2. septembra 2021. godine u 20 časova biće otvorena izložba akademskog slikara Dalibora Dada Ćetkovića naziva “San u snu” u Gradskoj galeriji Kotor.
Dalibor Dado Ćetković je rođen u Baru 1982. godine. Četvorogodišnju srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ završio je na Cetinju i diplomirao kao likovni tehničar 2001. god. na odsjeku za slikarstvo. Iste godine upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Trebinju, a diplomirao je 2007. godine u klasi profesora Marka Musovića na slikarskom smjeru i stekao zvanje Diplomirani akademski slikar.
Od 2008. godine je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore – ULUCG, a 2014. godine, u svom ateljeu u Baru, počinje predano, kao likovni pedagog, da obučava i priprema učenike za profesionalno bavljenje likovnim umjetnostima.
U novembru 2019. godine odlazi u SAD (Phoenix-Arizona-USA), gdje uz brojne saradnje predstavlja svoje stvaralaštvo na festivalu umjetnosti First Friday u Finiksu. Godine 2020. postao je dio tima na međunarodnom trilateralnom Interreg IPA-CBC umjetničkom projektu COMPLICITIES.
Vodio je brojne likovne radionice, učestvovao je na više likovnih kolonija, a dobitnik je mnogih internacionalnih priznanja i nagrada od kojih je značajna sa izložbe “Abstract” u Los Anđelesu 2021.
Upisan je u prvi Sveopšti likovni leksikon kao i u veliku enciklopediju internacionalne umjetnosti “Art Universal” po izboru italijanskog eksperta za savremenu umjetnost i likovnog kritičara Frančeska Rusoa.
Do sada je imao 16 samostalnih i preko 70 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi se nalaze širom svijeta u privatnim kolekcijama. Živi i radi u Baru.
Zračna luka Dubrovnik objavila je svoj red letenja u razdoblju od 01. do 15. septembra ove godine. Dubrovnik će na samom početku posezone biti povezan s čak 50 odredišta!
S početkom septembra u Hrvatskoj kreće razdoblje posezone, kada tradicionalno manji broj turista dolazi u našu zemlju, ujedno i u naše zračne luke. U odnosu na prošlu ljetnu sezonu, ova je višestruko bolja, što se vidi i u mjesečnoj statistici naših zračnih luka.
Iako je Dubrovnik prošlog ljeta bio jedna od najteže pogođenih zračnih luka te nije imala značajan broj zrakoplovnih operacija i putnika, to se ove ljetne sezone promijenilo, stoga veseli podatak da će Dubrovnik od 01. septembra biti povezan s čak 50 gradova u Europi i svijetu. Prošle godine u istom razdoblju zračna je luka izrazito mali broj sedmičnih operacija i linija, što je bila direktna posljedica ranog završetka ljetne sezone zbog porasta broja zaraženih u našoj zemlji.
Zračna luka Dubrovnik u prvoj polovici septembra imat će direktnu vezu prema brojnim gradovima u Europi, no tu su i linije prema Istanbulu, New Yorku i Moskvi. Dubrovnik je jedina zračna luka u Hrvatskoj koja ove ljetne sezone ima prekooceanske (long-haul) linije, a ujedno na redovnim letovima jedino u Dubrovnik dolaze širokotrupni zrakoplovi. 8 puta tjedno u Dubrovnik dolaze zrakoplovi tipa B767-300ER United Airlinesa i Delta Air Linesa, u kolovozu je ruski Aeroflot svakodnevno slijetao na Čilipe sa A330-300, a to će se nastaviti i vikendima u septembru.
Brojni su poznati avioprijevoznici u ovom trenutku prisutni u Dubrovniku, poput britanskog EasyJeta (linije prema Amsterdamu, Baselu, Berlinu, Bristolu, Edinburghu, Londonu, Lyonu, Manchesteru, Nantesu, Parizu i Ženevi), Eurowings nastavlja prometovati prema Berlinu, Kelnu, Dusseldorfu i Hamburgu).
Nizozemski KLM nastavlja svakodnevno prometovati između Amsterdama i Dubrovnika, Croatia Airlines prometuje iz Dubrovnika prema Munchenu, Ateni, Frankfurtu, Osijeku, Parizu, Rimu i Zurichu, Vueling prema Barceloni i Rimu, Iberia svakodnevno prema Madridu, British Airways dva puta dnevno prema Londonu, Turkish Airlines četiri puta tjedno prema Istanbulu, poljski LOT prema Krakowu, Poznanu i Varšavi, popis je zbilja dug!
Letovi su dostupni prema svim velikim europskim čvorištima poput Beča, Frankfurta, Munchena, Londona, Amsterdama ili Pariza, no i prema svjetskim destinacijama poput New Yorka (Newark i John F. Kennedy), Moskve i Istanbula.
Nema sumnje da će Dubrovnik imati gužvu u prvoj polovini rujna, najavljeno je čak 235 tjednih operacija, pritom ne uključujući poslovnu (business) avijaciju koja u Dubrovniku čini značajan udio u ukupnom prometu.
Sezona se na jugu Hrvatske nastavlja, što je i više nego dobra vijest za sve one koji svoje prihode ostvaruju u turizmu!
Britanski putnici opisali su svoje haotično i dramatično putovanje kući iz Crne Gore, koje je kulminiralo slijetanjem na londonski aerodrom Gatwick, samo dva minuta prije roka za “crvenu listu” u ponedjeljak 30. avgusta u 4 sata ujutro, kada je Crna Gora i zvanično stavljena u najveću kategoriju rizika britanske vlade zbog zabrinutosti zbog stope epidemije koronavirusa.
Za svaki dolazak nakon isteka roka potrebno je platiti oko 2.300 eura za boravak jedanaest noći u hotelu s karantinom aerodromu, piše ExYu Aviation News i dodaje da je, kako bi putnicima omogućili da stignu na vrijeme, za dan ranije pomakao planirani polazak u ponedjeljak iz Tivta za London Gatwick.
Karte za jednosmjerni let prodavale su se preko 300 eura. Međutim, avion je pretrpio tehnički kvar i nije mogao letjeti iz Tivta natrag u Veliku Britaniju. Budući da se aerodrom Tivat mora zatvoriti nakon zalaska sunca (sun set), drugi avion je poslat iz Mančestera u Dubrovnik.
EasyJet je zbog toga organizovao autobuse za prevoz putnika preko hrvatske granice do dubrovačkog aerodroma, ali putnici koji imaju pravo da uđu u Veliku Britaniju, ali ne i u Evropsku uniju, bunili su se da neće moći ući u EU čiji je Hrvatska član.
Umjesto toga, pozvali su EasyJet da obavi let iz Podgorice. Prema riječima jednog od putnika, njihovi protesti su ignorisani.
“Rješenje koje je EasyJet pronašao bilo je samo za britanske državljane. Iako smo im rekli da nemamo schengensku vizu, odveli su nas u Hrvatsku, a zatim vratili u Tivat. Nakon što su nas ostavili, granična policija dodatno nam je utisnula pečat ‘odbijeno’ u pasoše. easyJet je u 2 sata ujutro poslao autobus i odveo nas u jedan od hotela u Tivtu”, kazao je ljutito jedan od putnika.
Avion iz Dubrovnika konačno je sletio u ponedjeljak 30. avgusta u Gatwick, samo dva minuta prije roka u 4 sata ujutro, sa 155 putnika. Oni koji su ostali mogu ili otići u hotelski karantin u Ujedinjenom Kraljevstvu ili provesti deset dana u drugoj zemlji koja nije na crvenoj listi Velike Britanije.
Od ugroženih kineskih riječnih dupina koji se zapliću u odbačene ribarske mreže i ugibaju, do slonova koji ‘kopaju’ po smeću u Šri Lanki, migratorne životinjske vrste su među najosjetljivijima kada je posrijedi onečišćenje plastikom, stoji u izvješću UN-a o stanju u Azijsko-pacifičkoj regiji te se međunarodna zajednica poziva na oštrije mjere s ciljem smanjenja plastičnog otpada.
Plastične čestice infiltrirale su se čak i u najudaljenija i naizgled netaknuta područja planeta, a sićušni dijelovi plastike pronađeni su u organizmu riba u najdubljim dijelovima oceana i ispod arktičkih ledenjaka.
Dokument Konvencije UN-a o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (CMS) fokusirao se na utjecaj plastike na slatkovodne vrste u rijekama te na kopnene životinje i ptice, za koje istraživači kažu da su često zanemarene žrtve sve veće krize ilegalnog odbacivanja otpada.
U dokumentu stoji da su ova stvorenja vjerojatno u većoj mjeri izložena riziku od konzumiranja plastike i s njom povezanim onečišćivačima jer nailaze na različita okruženja, uključujući industrijski razvijena i plastikom vrlo onečišćena područja.
Znanstvenici iznose podatak o tomu da oko 80 posto plastike koja završi u oceanima potječe s kopna, a rijeke u tomu imaju ključnu ulogu jer se ulijevaju u mora i oceane.
Izvješće UN-a objavljeno je samo nekoliko dana prije održavanja velikog samita Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN) gdje će se iznijeti ??prijedlog kojim se traži prestanak onečišćenja mora plastikom do 2030. godine.
“Koraci koji se poduzimaju, kada je posrijedi rješavanje ovoga globalnog problema, daleko su od onoga što je uistinu potrebno napraviti”, rekla je izvršna tajnica CMS-a Amy Fraenkel.
“Dosad je fokus bio na čišćenju naših oceana, no čini se da je za to sada već prekasno. Moramo se usredotočiti na to da spriječimo onečišćenje rijeka plastikom”, istaknula je.
Plastika, otpad
Dodatni stres
U UN-ovu izvješću fokus se stavlja na dvije regije, slivove rijeka Ganges i Mekong, koje zajedno svake godine donose oko 200.000 tona plastičnih čestica i plastike u Indijski i u Tihi ocean.
Ističe se i da veliku prijetnju za migratorne divlje životinje predstavlja i odbačena ribolovna oprema. Naime, dupini se mogu zaplesti u stare mreže u kojima ostaju zarobljeni te često ugibaju, a posebno su ugroženi dupini Irrawaddy (Orcaella brevirostris) i dupini iz rijeke Ganges.
U izvješću se upozorava da ptice selice, poput crnonogog albatrosa i sjevernopacifičkog laysan albatrosa možda neće uspjeti razlikovati plastiku od plijena kada nadlijeću ocean te mogu slučajno pojesti plutajući otpad.
A to znači da bi im se plastični otpad mogao nakupiti u utrobi ili se prenijeti na njihove mlade prilikom hranjenja.
Kada je o kopnenim životinjama riječ, u UN-ovu izvješću stoji da su odavno primijećeni azijski slonovi kako ‘kopaju’ po deponijima smeća u Šri Lanki i konzumiraju plastiku na Tajlandu.
Plastika u-moru–Greenpeace
U dokumentu se ističe i da se migratorne divlje životinjske vrste azijsko-pacifičkog područja suočavaju s mnoštvom prijetnja, poput gubitka staništa, prekomjernog izlova ribe, industrijskog zagađenja i klimatskih promjena.
“Čak i u slučaju da onečišćenje plastikom ne predstavlja najveći faktora stresa, ono može pridonijeti dodatnom stresu za već ugroženu populaciju”, navodi se u dokumentu u kojemu se međunarodna zajednica poziva na osmišljavanje strategija koje bi pridonijele tomu da se onemogući odlaganje plastike u okoliš, da se količina plastičnog otpada smanji, primjerice recikliranjem, i da se poduzmu veći napori na globalnom razumijevanju negativnog učinka koji zagađenje ima na migratorne životinjske vrste.
Laboratorije (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3 831 uzorak na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 598 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 i to 573 među građanima Crne Gore i 25 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
166
166
Bar
50
3
53
Nikšić
46
2
48
Budva
36
6
42
Rožaje
36
4
40
Bijelo Polje
31
31
Pljevlja
30
30
Herceg Novi
22
6
28
Ulcinj
21
2
23
Berane
21
21
Kotor
20
20
Tuzi
19
19
Danilovgrad
17
17
Cetinje
15
15
Tivat
11
1
12
Petnjica
11
11
Plav
10
10
Mojkovac
6
6
Andrijevica
2
2
Kolašin
1
1
Plužine
1
1
Gusinje
1
1
Žabljak
0
1
1
Šavnik
0
0
Ukupno
573
25
598
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 30.08.2021. godine je iznosio 15,58%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Ulcinj (2), Bijelo Polje (1) i Budva (1). Među preminulima najmlađi je imao 70 a najstariji 84 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1724.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 543 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8.305.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 115.385.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović sa saradnicima, boravio je danas u radnoj posjeti Opštini Tivat i razgovarao sa predsjednikom Opštine, Željkom Komnenovićem i njegovim saradnicima.
Ključna tema sastanka bila je izrada započetih planskih dokumenata, kao i izrada novog prostorno-urbanističkog plana Opštine Tivat.
„Prioritet nam je izgradnja škole, jer više nema mjesta u postojećem objektu. Takođe, prioriteti su i izgradnja vrtića, spratne garaže sa 480 mjesta i gradske pijace”, upoznao je Komnenović ministra Mitrovića.
Na sastanku je razgovarano o mogućnosti izgradnje reciklažnog centra za čvrsti otpad. S tim u vezi, ministar Mitrović je izjavio da će Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma o svom trošku raditi na sanaciji deponije Lovanja u blizini Aerodroma Tivat, a sve to u sklopu Programa obilježavanja 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom. Razmatrane su i opcije razvoja objekata infrastrukture u Opštini Tivat.
“Bićemo vjetar u leđa razvoju Opštine Tivat”, izjavio je na kraju ministar Mitrović.
