Budvanski ugostitelji: Neprihvatljiva zabrana dočeka Nove godine

0
Budva foto Boka News

Neprihvatljiva je odluka o zabrani organizovanja dočeka i proslave Nove 2022. godine na otvorenim javnim mjestima, stav je Udruženje ugostitelja Budve. Ističu da se još nijesu oporavili od 2020. godinem, a tvrde, slijedi nova kataklizma i to poslije godine u kojoj su, upravo zahvaljujući sniženoj stopi PDV-a naplatili rekordan iznos poreza ikada. Vlada je juče najavila da će od januara PDV za ugostitelje sa sedam biti vraćen na 21 odsto.

“Smatramo da uz određene stroge smjernice i pravila, kako su npr. organizovani muzički festivali, nema mjesta nikakvom dodatnom riziku za širenje zaraze. Ograđeni prostor, posjedovanje Nacinalne COVID potvrde, brzi antigenski testovi, stroga kontrola od strane inspektora UZIP uz asistenciju policije/redara organizatora – obezbijedilo bi poštovanje svih epidemioloških mjera i sigurnu zdravstvenu situaciju”, kažu iz Udruženja.

Da im se ne bi imputiralo kako im je bitniji profit od zdravlja ljudi, podsjećaju javnost da su u ovim teškim vremenima organizovali novčanu donaciju za zdravstveni sistem, akciju doborovoljnog davanja krvi, u našim mogućnostima pomogli akciju Crna Gora bez smeća, pozivali sve vrijeme na vakcinaciju, tražili dodatne punktove za vakcinaciju ispred Starog grada, vakcinisali se, svoje porodice, zaposlene, sami finansirali promociju bedževa “VAKCINISAN/A”, bili zatvoreni 153 dana sa minimalnim subvencijama.

“I dalje tražimo dijagol, a ne izlazimo na ulice, kako se to čini u drugim zemljama. Sportske hale i fubalski tereni su puni i to je dokaz da stvari mogu da funcionisu uz poštovanje mjera”, kažu budvanski ugostitelji.

Podsjećaju da je ugostiteljstvo djelatnost koja je pretrpjela ogromne gubitke.

“Moramo biti racionalni i naći pravu mjeru koja neće kompromitovati zdravlje ljudi, ali neće dovjesti ni do bankrota i socijalnih slučajeva stotine/hiljade građana, posebno imajući u vidu najavu vraćanja opšte stope PDV-a od 21 odsto za restorane. Još se nijesmo oporavili od 2020. godine a slijedi nova kataklizma i to poslije godine u kojoj su, upravo zahvaljujući sniženoj stopi PDV-a naplatili rekordan iznos poreza ikada”, navode u saopštenju.

Budva – foto Boka News

Ovakve odluke, su prema ocjenu ugostutelja iz Budve, koje su klasično pucanje samom sebi u nogu, je tek blaga metafora u odnosu na ono što ih čeka ukoliko ne naiđemo na razumjevanje kod nadležnih, ali i neizostavnu podršku opštine Budve, TOB, resornog ministarstva.

“Ne smijemo se predati pred naletom korone, već se organizovano suprostaviti i pobjediti”, poručuju iz Udruženja ugostitelja Budva.

HN – Građani da preko online ankete učestvuju u planiranju kapitalnog budžeta

0
Herceg Novi foto Boka News

Opština Herceg Novi kreirala je online anketu i pozvala sve građane da popunjavanjem jednostavnog obrasca učestvuju u planiranju kapitalnog budžeta za narednu godinu.

„Na ovaj način, odnosno konkretnim predlogom i njegovim opisom, građani su dobili mogućnost da izraze svoje potrebe i mišljenja, koji će lokalnoj upravi biti smjernica prilikom planiranja kapitalnog budžeta i investiranja za narednu godinu“, navodi se u saopštenju hercegnovske opštine.

Svoje predloge i sugestije građani mogu slati tokom narednih mjesec, odnosno do 12. decembra.

Anketa se može popuniti na linku

https://surveyheart.com/form/61831e9fbd071d245974fe82#welcome

Vikend obojen jesenjim bojama festivala u Luštici bay

0
Sajam – Luštica Bay

Luštica Bay festival jesenjih boja, na kojem će se predstaviti domaći proizvođači hrane, slatkih delicija, kozmetike i rukotvorina odrđava se danas u Marina naselju.

Manifestacija se održava na više lokacija na šetalištu u Marina naselju, uz gastronomske domaće specijalitete, mažoret marš, splet folklornih igara, te likovnu radionicu i poseban program za najmlađe posjetioce. U pažljivo osmišljenom programu predstavljaju se proizvođači sa Luštice, iz Boke i okruženja.

Posjetiocima će biti ponuđeni domaći sirevi Fromagerie Ovchar luštičkog proizvođača ukrajinskog porijekla Olge Ovchar, proizvodi od meda Pčelarskog gazdinstva Cimbaljević, proizvodi Natashe Garmash, uzgajivača povrća, te riba iz Fishermans’s Smokehouse i slatkiši Annabella Candy & Gift Shop.

Ručno rađene sapune, kozmetiku, aksesoar za kosu, i cvijeće ponudiće Nina Lakičević Soapy by Nina, Tauretis Natural Krasivabykr Kristina Radoičić i Flower Shop Nina.

Zainteresovani ljubitelji umjetnosti svoja umijeće mogu da unaprijede na likovnoj radionici za odrasle Art By You, koju vodi Dubravka Milivojević, akademska slikarka iz Kotora.

Sonja Banićević iz sektora organizacije događaja u Luštici Bay kazala je da kao integrisano naselje koje živi 365 dana u godini, Luštica Bay nudi raznovrsna dešavanja po mjeri svakog gosta i posjetioca tokom svih 12 mjeseci.

– Morski ambijent u jesenjem pejzažu je idealno okruženje za opuštanje i uživanje uz domaće proizvode i kvalitetnu gastro-ponudu te vrhunsku zabavu napolju. Kao porodična zajednica uvijek nastojimo da naši programi obuhvate sve generacije i obezbijede prilike za rekreaciju cijele porodice – rekla je Banićević.

Prema njenim riječima, jesenji sajam je već nekoliko godina veoma popularan i privuče veliki broj ljubitelja domaćih proizvoda, gastrodelicija i mediteranskog jesenjeg pejzaža.

Prvo izdanje Luštica Bay festivala jesenjih boja, u oktobru 2018. godine okupilo je brojne učesnike i goste što je pokazalo da su manifestacije ovog tipa veoma interesantne posjetiocima a korisne izlagačima.

Zabranjeni novogodišnji koncerti i proslave na trgovima, možda se odluka i promjeni tokom decembra…

0
Kotor – foto Boka News

Zdravstvene vlasti u Crnoj Gori zabranile su održavanje koncerata planiranih za doček Nove godine na trgovima uslijed rasta broja oboljelih i umrlih od koronavirusa.

Ta je zabrana u sklopu novih epidemioloških mjera koje će stupiti na snagu u ponedjeljak, a koje također predviđaju zabranu svadbi, zabranu rada noćnih klubova, te ograničavanje rada ugostiteljskih objekata do ponoći.

U medijima već je objavljeno da je na trgu u Budvi bilo planirano gostovanje Gibonnija, u Kotoru je trebao nastupati Zdravko Čolić, a u Baru Dino Merlin i slovenska zvijezda Senidah.

– Epidemiološka situacija ne dopušta ovakva okupljanja… Vi znate da se situacija može promijeniti, ali ne vjerujem da se za tako kratko vrijeme može promijeniti da bi dopustili okupljanja na trgovima, rekla je novinarima ministrica zdravlja Jelena Borovinić-Bojović komentarišući mogućnost da se ova odluka promijeni tokom decembra.

Ona je podsjetila da je nacionalna digitalna covid uslov za ulazak u Crnu Goru, za boravak u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata, te za predstave i sportska takmičenja.

Borovinić Bojović

Ministrica je ponovila da vlada u Podgorici razmatra mogućnost, da od 1. decembra Covid potvrda bude obavezna za sve zaposlene u javnoj upravi – zdravstvu, prosvjeti, policiji i vojsci.

– Svi koji su preminuli u Crnoj Gori od 1. maja do danas, a imali su ispod 40 godina, nisu bili vakcinisani. Molim građane da poštuju mjere i da se vakcinišu kako bi se zaštitili od teških oblika bolesti i smrtnih ishoda, a sve nadležne službe odgovorne za kontrolu mjera pozivam da budu ustrajni na zajedničkom zadatku suzbijanju epidemije, istaknula je Borovinić Bojović.

Crna Gora do sada je vakcinisala oko 55 posto odraslog stanovništva. Od početka pandemije, koronavirus je potvrđen kod više od 150 hiljada stanovnika Crne Gore, što je gotovo četvrtina populacije zemlje, dok je od posljedica zaraze preminulo blizu 2200 osoba ili 0,3 posto ukupne populacije.

Biden: Situacija na poljsko-bjeloruskoj granici ‘vrlo je zabrinjavajuća’

0
Biden – foto EPA

Sjedinjene Države zabrinute su zbog situacije na poljsko-bjeloruskoj granici gdje hiljade migranata pokušava ući u Evropsku uniju.

– Mislim da je to vrlo zabrinjavajuće, rekao je u petak američki predsjednik Joe Biden.

– Svoju zabrinutost prenijeli smo Rusiji, a prenijeli smo je i Bjelorusiji, rekao je Biden novinarima u vrtu Bijele kuće.

Moskva je glavni saveznik dugogodišnjega bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

EU optužuje Lukašenka da namjerno potiče priljev migranata zračnim putem do Minska te da ih zatim pod nadzorom šalje na granice s Poljskom, Litvom i Latvijom gdje su sada tisuće zaglavile u teškim uvjetima.

Tri države kao odgovor na to znatno su pojačale sigurnost na svojim granicama.

Žestoki spor između Minska i Bruxellesa traje od spornih izbora u Bjelorusiji 2020. i Lukašenkova nasilnog gušenja prosvjeda.

Otad ga Evropska unija odbija priznati kao legitimnog čelnika i nametnula je sankcije.

EU priprema još sankcija koje bi mogle biti nametnute sljedeće sedmice.

Neretva – Najveći dio ubranih mandarina završio u izvozu

0
Mandarina Foto Denis Jerković/HANZA MEDIA

Uzgajivačima mandarina vrijeme baš ne ide na ruku, kiša je na desetak dana prekinula berbu. Ipak, ovih je dana ponovno počela – beru se kasne sorte. Uzgajivači su nakon dugo vremena nešto zadovoljniji otkupnima cijenama.

S većine stabala mandarina skinut je teški teret, no ona kasnih sorti još uvijek krase zreli plodovi – berba kasni desetak do 15 dana. Odoljeli su plodovi kiši i vjetru koji su ih nemilice tukli proteklih dana.

Procijenjeni urod od 40 tisuća tona vjerojatno će se korigirati na kraju berbe. Najpoznatiji neretvanski agronom Robert Doko procjenjuje da je preostalo još 10 hiljada tona mandarina za branje.

– Određeni problem za plasman ovih 10 tisuća tona je što smo zadnjih 10-tak dan imali neprekidnu kišu, južinu pa čak na nekim područjima i nešto tuče. Vjerojatno će jedan dio onoga što je sad na granama ostati neuvjetan za daljnju prodaju, kaže Doko.

Najveći dio neretvanskih mandarina prodaje se u otkupnim centrima kojih je od Metkovića do Ploča 12. Prva otkupna cijena bila je 4 kune za prvu klasu i 3 kn za drugu, a najviše su se zadržale one od 3,5 i 2,5 kn. Uzgajači su zadovoljni.

– Mislim da smo ove godine uspjeli, nakon dvije, tri zadnje godine – ipak održati vrlo pristojnu otkupnu cijenu. To bi značilo da proivođači dobiju malo bolju cijenu, kako bi iduće godine malo više uložili u proizvodnju mandarina, kaže voditelj Otkupnog centra “Ena fruit” Dragan Crnomarković.

Najveći dio dosad ubranih mandarina je izvezen. Neretvani očekuju da će se taj trend nastaviti do kraja berbe.

Leksički vremeplov

0
knjiga

JU Gradska biblioteka Tivat od ove subote počinje sa svojom novom edukativnom rubrikom koju smo nominovali LEKSIČKI VREMEPLOV. U okviru ove rubrike svake subote davaćemo objašnjenje etimologije dvije riječi: jedne koja pripada opštem leksičkom fondu B/CG/H/S jezika, i druge koja je bokeljski lokalizam, tj. koja pripada autohtonoj bokeljskoj leksici i dio je specifičnog leksičkog blaga domicilnih Bokeljâ.

Cilj LEKSIČKOG VREMEPLOVA je trostruk: a) da proširimo opšti spoznajni fond naših (su)građanâ; b) da autohtonu leksiku domicilnih Bokeljâ približimo ljudima- prije svega našim sugrađanima- koji je ne poznaju u dovoljnoj mjeri, te da na taj način produbimo međusobno razumijevanje među našim sugrađanima koji pripadaju različitim kulturološkim slojevima, i c) da kod sâmih domicilnih Bokeljâ proširimo spoznaje o porijeklu njihove autohtone leksike: leksike koju oni i njihovi preci već stoljećima upotrebljavaju u svakodnevnoj govornoj upotrebi, često, međutim, ni izbliza ne poznajući smisaonu dubinu i složenost iste.

Danas ćemo objasniti porijeklo leksemâ brâk i grȍp. Leksem brâk postao je od praslavenskog *borkъ (starocrkvenoslavensko brakъ, makedonsko брак), a to praslavensko *brakъ vodi porijeklo od indoevropskog korijena  *bʰer-, koji nalazimo i u riječima brati, birati. Riječ brâk posvjedočena je samo u spomenicima dijela južnoslavenskih jezikâ. Etimologija- tj. postanak riječi brâk od indoevropskog korijena *bʰer-, koji nalazimo i u glagolu birati– pokazuje da je institucija braka makar u dijelu praslavenskoga svijeta, tj. na našem, južnoslavenskom prostoru, predstavljena kao izbor, odnosno uzimanje ženidbenog partnera. Ovo je za period ranog srednjeg vijeka- kad je nastala riječ (tj. riječ brâk) koja denotira datu instituciju- svakako veliki socijalni iskorak, ako znamo da je brak i danas u mnogim društvima svijeta institucija koja se zasniva na ugovaranju/dogovaranju.

Gordijev-čvor-grop

Leksem grȍp u govoru domicilnih Bokeljâ sinonim je leksema čvȍr iz opšteg leksičkog fonda B/CG/H/S jezika. Odakle leksem grȍp u govoru domicilnih Bokeljâ? Grȍp vodi porijeklo od italijanskog groppo, a to italijansko groppo, pak, od latinskog crūppa. Od grȍp izveden je denominal zagropȁti se, čiji je sinonim u opštem leksičkom fondu glagol zamrsiti se. A ako neko želi da osjeti sve “čari” radnje koju denotira glagol zagropati se, neka ode na ribanje (pecanje) i neka zagropa (zamrsi) pingvin (najlon). Malo šale na kraju ovog, nadamo se, u spoznajnom smislu korisnog članka.

LITERATURA:

  1. Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević- Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, vol I, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje, Zagreb 2016.
  2. Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. I, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971.

“Pravac muzej – Pravac izložba”

0
pravac izlozba

Izložbe učeničkih radova “Pravac muzej – Pravac izložba”, rađenih na likovnoj radionici tokom Dječje nedjelje i kampanje Pravac muzej 2021. biće otvorena u utorak, 16. novembra u 16 sati, u Crkvi sv. Pavla.

Izložba, organizuje OJU “Muzeji” Kotor povodom Dana opštine Kotor.

Obavezno je poštovanje važećih epidemioloških pravila i preporuka.

Više od 20 brodova zapelo u ledu tokom plovidbe Sjevernim morskim putem

0
Više od 20 brodova zapelo u ledu tokom plovidbe Sjevernim morskim putem
Brodovi zapeli u ledu – foto Splash

Ranije stvaranje leda u arktičkim vodama ove godine, u odnosu na prethodne godine, zateklo je brojne brodove koji su zapeli u ledu u Istočnom Sibirskom moru. Rusija šalje ledolomce u pomoć plovilima koja su zaglavila, javlja Splash247.

Lokalne vlasti izvještavaju da je oko 20 brodova zapelo u ledu tokom plovidbe Sjevernim morskim putem. Mnoga plovila vjerojatno neće moći krenuti ni tijekom iduće sedmice, pošto ledolomci moraju preći velik put kako bi uspjeli doći do njih.

S obzirom na karte leda koje je objavio Ruski institut za istraživanje Arktika i Antarktika, neki izvori procjenjuju da trenutno na većem dijelu Laptevskog i Istočnosibirskog mora postoji sloj leda debljine do 30 cm. Posljednjih nekoliko godina ovo područje bilo je bez leda tokom oktobra i većeg dijela novembra.

Tivat – u gradskoj kasi očekuju 18,6 miliona

0
Tivat – foto Anton Gula Marković – Boka News

Predsjednik Opšine Tivat Željko Komenović (NP) utvrdio je nacrt Odluke o budžetu Opštine Tivat za 2022. i stavio ga na javnu raspravu koja će trajati do kraja ovog mjeseca.

Prema nacrtu, budžet grada Tivta u narednoj godini iznosiće 18.585.700 eura. Od toga će 9,1 miliona eura biti potrošen na kapitalne izdatke, tekuči budžet kiznosiće 5,83 miliona, a na transfere će se potrošiti nešto preko 2 miliona eura. Na otplatu duga i obaveza iz prethodnog perioda otiči će 1,4 miliona, dok će tekuća i stalna budžetska rezerva iznositi 160.000 eura.

Budžet za narednu godinu za oko 1,6 miliona eura je veći od aktuelnog koji iznosi 16,95 miliona eura.

Lokalna uprava Tivta očekluje da dogodine naplati 8,25 miliona eura raznih poreza od čega najviše, čak 6,7 miliona eura, od poreza na imovinu. Planirani prihod od taksi je 320 hiljada eura što je za oko četvrtinu više nego ove godine, dok se od naklnada očekuje 3,38 miliona eura – oko milion više nego u 2021. Od toga se najveći porast očlekuje u naplati naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (komunalija) od kojih se dogodine u gradskoj kasi očekuje ukupno 3 miliona eura.

U budžet za narednu godinu administracija gradonačelnika Komnenovića planira da prense 5 miliona eura neutrošenioh sredstava iz ove godine. Opština u 2022. ne planira da uzimati kredita i da se adužuje, s obzirom da nije povukla ni potpuni iznos ove godine uzetog dugoročnog kredita za stabilizaciju lokalnih finansija uzetog kod CKB banke, jer je od odobrenih 3 miliona, do sada povukla ukupno 2,74 miliona eura.

Što se izdataka tiče, bruto zarade i doprinosi za zaposlene u Opštini građane Tivta dogodine će koštati 3,21 milion, a ostala čična primanja lokalne administracije još 277 hiljada eura, pa će ukupan trošak za primanja opštinara biti čak i za nijansu manji nego ove godine. Rashodi za materijal planirani su na nivou od 618.000, dok su oni za usluge drastično uvećani sa ovogodišnjih 555.500, na čak 955 hiljada eura u narednoj godini. Opština će dogodine više novca trošiti i na tekuće održavanje, kamate i rentu, dok je stavka „ostali izdaci“ neznatno smanjena.

Za oko 100 hiljada eura više novca od ove godine, Opština će u 2022. izdvojiti za transfere institucijama, pojedincima i NVO sektoru za što je nacrtom budžeta, opredijeljano ukupno 879.000 eura, dok su kapitalni izdaci planirani na iznos od 9,1 miliona eura, što je oko 2 miliona eura više nego ove godine.

Na otplatu duga i obaveza iz prethiodnog perioda Opština Tivat će prema nacrtu budžeta za 2022., dogodine potrošiti ukupno preko 900.000 eura manje novca nego što je to bio slučaj u 2021.