U četvtrak, 2. septembra 2021. godine u 20 časova biće otvorena izložba akademskog slikara Dalibora Dada Ćetkovića naziva “San u snu” u Gradskoj galeriji Kotor.
Dalibor Dado Ćetković je rođen u Baru 1982. godine. Četvorogodišnju srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ završio je na Cetinju i diplomirao kao likovni tehničar 2001. god. na odsjeku za slikarstvo. Iste godine upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Trebinju, a diplomirao je 2007. godine u klasi profesora Marka Musovića na slikarskom smjeru i stekao zvanje Diplomirani akademski slikar.
Od 2008. godine je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore – ULUCG, a 2014. godine, u svom ateljeu u Baru, počinje predano, kao likovni pedagog, da obučava i priprema učenike za profesionalno bavljenje likovnim umjetnostima.
U novembru 2019. godine odlazi u SAD (Phoenix-Arizona-USA), gdje uz brojne saradnje predstavlja svoje stvaralaštvo na festivalu umjetnosti First Friday u Finiksu. Godine 2020. postao je dio tima na međunarodnom trilateralnom Interreg IPA-CBC umjetničkom projektu COMPLICITIES.
Vodio je brojne likovne radionice, učestvovao je na više likovnih kolonija, a dobitnik je mnogih internacionalnih priznanja i nagrada od kojih je značajna sa izložbe “Abstract” u Los Anđelesu 2021.
Upisan je u prvi Sveopšti likovni leksikon kao i u veliku enciklopediju internacionalne umjetnosti “Art Universal” po izboru italijanskog eksperta za savremenu umjetnost i likovnog kritičara Frančeska Rusoa.
Do sada je imao 16 samostalnih i preko 70 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi se nalaze širom svijeta u privatnim kolekcijama. Živi i radi u Baru.
Zračna luka Dubrovnik objavila je svoj red letenja u razdoblju od 01. do 15. septembra ove godine. Dubrovnik će na samom početku posezone biti povezan s čak 50 odredišta!
S početkom septembra u Hrvatskoj kreće razdoblje posezone, kada tradicionalno manji broj turista dolazi u našu zemlju, ujedno i u naše zračne luke. U odnosu na prošlu ljetnu sezonu, ova je višestruko bolja, što se vidi i u mjesečnoj statistici naših zračnih luka.
Iako je Dubrovnik prošlog ljeta bio jedna od najteže pogođenih zračnih luka te nije imala značajan broj zrakoplovnih operacija i putnika, to se ove ljetne sezone promijenilo, stoga veseli podatak da će Dubrovnik od 01. septembra biti povezan s čak 50 gradova u Europi i svijetu. Prošle godine u istom razdoblju zračna je luka izrazito mali broj sedmičnih operacija i linija, što je bila direktna posljedica ranog završetka ljetne sezone zbog porasta broja zaraženih u našoj zemlji.
Zračna luka Dubrovnik u prvoj polovici septembra imat će direktnu vezu prema brojnim gradovima u Europi, no tu su i linije prema Istanbulu, New Yorku i Moskvi. Dubrovnik je jedina zračna luka u Hrvatskoj koja ove ljetne sezone ima prekooceanske (long-haul) linije, a ujedno na redovnim letovima jedino u Dubrovnik dolaze širokotrupni zrakoplovi. 8 puta tjedno u Dubrovnik dolaze zrakoplovi tipa B767-300ER United Airlinesa i Delta Air Linesa, u kolovozu je ruski Aeroflot svakodnevno slijetao na Čilipe sa A330-300, a to će se nastaviti i vikendima u septembru.
Brojni su poznati avioprijevoznici u ovom trenutku prisutni u Dubrovniku, poput britanskog EasyJeta (linije prema Amsterdamu, Baselu, Berlinu, Bristolu, Edinburghu, Londonu, Lyonu, Manchesteru, Nantesu, Parizu i Ženevi), Eurowings nastavlja prometovati prema Berlinu, Kelnu, Dusseldorfu i Hamburgu).
Nizozemski KLM nastavlja svakodnevno prometovati između Amsterdama i Dubrovnika, Croatia Airlines prometuje iz Dubrovnika prema Munchenu, Ateni, Frankfurtu, Osijeku, Parizu, Rimu i Zurichu, Vueling prema Barceloni i Rimu, Iberia svakodnevno prema Madridu, British Airways dva puta dnevno prema Londonu, Turkish Airlines četiri puta tjedno prema Istanbulu, poljski LOT prema Krakowu, Poznanu i Varšavi, popis je zbilja dug!
Letovi su dostupni prema svim velikim europskim čvorištima poput Beča, Frankfurta, Munchena, Londona, Amsterdama ili Pariza, no i prema svjetskim destinacijama poput New Yorka (Newark i John F. Kennedy), Moskve i Istanbula.
Nema sumnje da će Dubrovnik imati gužvu u prvoj polovini rujna, najavljeno je čak 235 tjednih operacija, pritom ne uključujući poslovnu (business) avijaciju koja u Dubrovniku čini značajan udio u ukupnom prometu.
Sezona se na jugu Hrvatske nastavlja, što je i više nego dobra vijest za sve one koji svoje prihode ostvaruju u turizmu!
Britanski putnici opisali su svoje haotično i dramatično putovanje kući iz Crne Gore, koje je kulminiralo slijetanjem na londonski aerodrom Gatwick, samo dva minuta prije roka za “crvenu listu” u ponedjeljak 30. avgusta u 4 sata ujutro, kada je Crna Gora i zvanično stavljena u najveću kategoriju rizika britanske vlade zbog zabrinutosti zbog stope epidemije koronavirusa.
Za svaki dolazak nakon isteka roka potrebno je platiti oko 2.300 eura za boravak jedanaest noći u hotelu s karantinom aerodromu, piše ExYu Aviation News i dodaje da je, kako bi putnicima omogućili da stignu na vrijeme, za dan ranije pomakao planirani polazak u ponedjeljak iz Tivta za London Gatwick.
Karte za jednosmjerni let prodavale su se preko 300 eura. Međutim, avion je pretrpio tehnički kvar i nije mogao letjeti iz Tivta natrag u Veliku Britaniju. Budući da se aerodrom Tivat mora zatvoriti nakon zalaska sunca (sun set), drugi avion je poslat iz Mančestera u Dubrovnik.
EasyJet je zbog toga organizovao autobuse za prevoz putnika preko hrvatske granice do dubrovačkog aerodroma, ali putnici koji imaju pravo da uđu u Veliku Britaniju, ali ne i u Evropsku uniju, bunili su se da neće moći ući u EU čiji je Hrvatska član.
Umjesto toga, pozvali su EasyJet da obavi let iz Podgorice. Prema riječima jednog od putnika, njihovi protesti su ignorisani.
“Rješenje koje je EasyJet pronašao bilo je samo za britanske državljane. Iako smo im rekli da nemamo schengensku vizu, odveli su nas u Hrvatsku, a zatim vratili u Tivat. Nakon što su nas ostavili, granična policija dodatno nam je utisnula pečat ‘odbijeno’ u pasoše. easyJet je u 2 sata ujutro poslao autobus i odveo nas u jedan od hotela u Tivtu”, kazao je ljutito jedan od putnika.
Avion iz Dubrovnika konačno je sletio u ponedjeljak 30. avgusta u Gatwick, samo dva minuta prije roka u 4 sata ujutro, sa 155 putnika. Oni koji su ostali mogu ili otići u hotelski karantin u Ujedinjenom Kraljevstvu ili provesti deset dana u drugoj zemlji koja nije na crvenoj listi Velike Britanije.
Od ugroženih kineskih riječnih dupina koji se zapliću u odbačene ribarske mreže i ugibaju, do slonova koji ‘kopaju’ po smeću u Šri Lanki, migratorne životinjske vrste su među najosjetljivijima kada je posrijedi onečišćenje plastikom, stoji u izvješću UN-a o stanju u Azijsko-pacifičkoj regiji te se međunarodna zajednica poziva na oštrije mjere s ciljem smanjenja plastičnog otpada.
Plastične čestice infiltrirale su se čak i u najudaljenija i naizgled netaknuta područja planeta, a sićušni dijelovi plastike pronađeni su u organizmu riba u najdubljim dijelovima oceana i ispod arktičkih ledenjaka.
Dokument Konvencije UN-a o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (CMS) fokusirao se na utjecaj plastike na slatkovodne vrste u rijekama te na kopnene životinje i ptice, za koje istraživači kažu da su često zanemarene žrtve sve veće krize ilegalnog odbacivanja otpada.
U dokumentu stoji da su ova stvorenja vjerojatno u većoj mjeri izložena riziku od konzumiranja plastike i s njom povezanim onečišćivačima jer nailaze na različita okruženja, uključujući industrijski razvijena i plastikom vrlo onečišćena područja.
Znanstvenici iznose podatak o tomu da oko 80 posto plastike koja završi u oceanima potječe s kopna, a rijeke u tomu imaju ključnu ulogu jer se ulijevaju u mora i oceane.
Izvješće UN-a objavljeno je samo nekoliko dana prije održavanja velikog samita Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN) gdje će se iznijeti ??prijedlog kojim se traži prestanak onečišćenja mora plastikom do 2030. godine.
“Koraci koji se poduzimaju, kada je posrijedi rješavanje ovoga globalnog problema, daleko su od onoga što je uistinu potrebno napraviti”, rekla je izvršna tajnica CMS-a Amy Fraenkel.
“Dosad je fokus bio na čišćenju naših oceana, no čini se da je za to sada već prekasno. Moramo se usredotočiti na to da spriječimo onečišćenje rijeka plastikom”, istaknula je.
Plastika, otpad
Dodatni stres
U UN-ovu izvješću fokus se stavlja na dvije regije, slivove rijeka Ganges i Mekong, koje zajedno svake godine donose oko 200.000 tona plastičnih čestica i plastike u Indijski i u Tihi ocean.
Ističe se i da veliku prijetnju za migratorne divlje životinje predstavlja i odbačena ribolovna oprema. Naime, dupini se mogu zaplesti u stare mreže u kojima ostaju zarobljeni te često ugibaju, a posebno su ugroženi dupini Irrawaddy (Orcaella brevirostris) i dupini iz rijeke Ganges.
U izvješću se upozorava da ptice selice, poput crnonogog albatrosa i sjevernopacifičkog laysan albatrosa možda neće uspjeti razlikovati plastiku od plijena kada nadlijeću ocean te mogu slučajno pojesti plutajući otpad.
A to znači da bi im se plastični otpad mogao nakupiti u utrobi ili se prenijeti na njihove mlade prilikom hranjenja.
Kada je o kopnenim životinjama riječ, u UN-ovu izvješću stoji da su odavno primijećeni azijski slonovi kako ‘kopaju’ po deponijima smeća u Šri Lanki i konzumiraju plastiku na Tajlandu.
Plastika u-moru–Greenpeace
U dokumentu se ističe i da se migratorne divlje životinjske vrste azijsko-pacifičkog područja suočavaju s mnoštvom prijetnja, poput gubitka staništa, prekomjernog izlova ribe, industrijskog zagađenja i klimatskih promjena.
“Čak i u slučaju da onečišćenje plastikom ne predstavlja najveći faktora stresa, ono može pridonijeti dodatnom stresu za već ugroženu populaciju”, navodi se u dokumentu u kojemu se međunarodna zajednica poziva na osmišljavanje strategija koje bi pridonijele tomu da se onemogući odlaganje plastike u okoliš, da se količina plastičnog otpada smanji, primjerice recikliranjem, i da se poduzmu veći napori na globalnom razumijevanju negativnog učinka koji zagađenje ima na migratorne životinjske vrste.
Laboratorije (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3 831 uzorak na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 598 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 i to 573 među građanima Crne Gore i 25 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
166
166
Bar
50
3
53
Nikšić
46
2
48
Budva
36
6
42
Rožaje
36
4
40
Bijelo Polje
31
31
Pljevlja
30
30
Herceg Novi
22
6
28
Ulcinj
21
2
23
Berane
21
21
Kotor
20
20
Tuzi
19
19
Danilovgrad
17
17
Cetinje
15
15
Tivat
11
1
12
Petnjica
11
11
Plav
10
10
Mojkovac
6
6
Andrijevica
2
2
Kolašin
1
1
Plužine
1
1
Gusinje
1
1
Žabljak
0
1
1
Šavnik
0
0
Ukupno
573
25
598
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 30.08.2021. godine je iznosio 15,58%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Ulcinj (2), Bijelo Polje (1) i Budva (1). Među preminulima najmlađi je imao 70 a najstariji 84 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1724.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 543 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8.305.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 115.385.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović sa saradnicima, boravio je danas u radnoj posjeti Opštini Tivat i razgovarao sa predsjednikom Opštine, Željkom Komnenovićem i njegovim saradnicima.
Ključna tema sastanka bila je izrada započetih planskih dokumenata, kao i izrada novog prostorno-urbanističkog plana Opštine Tivat.
„Prioritet nam je izgradnja škole, jer više nema mjesta u postojećem objektu. Takođe, prioriteti su i izgradnja vrtića, spratne garaže sa 480 mjesta i gradske pijace”, upoznao je Komnenović ministra Mitrovića.
Na sastanku je razgovarano o mogućnosti izgradnje reciklažnog centra za čvrsti otpad. S tim u vezi, ministar Mitrović je izjavio da će Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma o svom trošku raditi na sanaciji deponije Lovanja u blizini Aerodroma Tivat, a sve to u sklopu Programa obilježavanja 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom. Razmatrane su i opcije razvoja objekata infrastrukture u Opštini Tivat.
“Bićemo vjetar u leđa razvoju Opštine Tivat”, izjavio je na kraju ministar Mitrović.
Epidemiološka situacija u Budvi je složena i kompleksna, kazao je agenciji Mediabiro doktor u DZ Budva Marko Mitrović.
“Sve ovo zahtijeva oprez i nadzor nadležnih institucija”, poručio je Mitrović. Kada je riječ o testiranju, u prosjeku je bilo do 150 PCR testiranja za one kojima je bio potreban odlazak u matične zemlje.
“Mimo toga, svakodnevno smo imali od 80 do 120 testiranja PCR i antigenskih testiranja”, rekao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, svako ko je imao sumnje da je kovid pozitivan je testiran. On je kazao da proces vakcinacije teče uredno i dodao da su vakcinaciju premjestili u ordinaciju sedam u Domu zdravlja.
Dr Marko Mitrović – BD
“Otpočela je vakcinacija Fajzer vakcinom i za nju se mogu prijaviti svi zainteresovani u prostorijama Doma zdravlja na Info pult”, naveo je Mitrović.
On je dodao da se građani svakodnevno vakcinišu Sinofarmom te da AstraZeneku imaju za revakcinu.
Mitrović je kazao da će vidjeti kako će se dalje razvijati epidemiološka situacija i dodao da spremni za bilo koju situaciju.
Biznismenu Draganu Brkoviću, njegovim sinovima Borisu i Bojanu, kao i izvršnom direktoru kompanije ,”Vektra” Miliću Popoviću danas je u podgoričkom Višem sudu određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da su, prilikom privatizacije hotelsko-turističkog preduzeća Boka, malverzacijama nanijeli štetu ovoj kompaniji.
Odluku o pritvoru donio je sudija za istrage Radomir Ivanović.
On je uvažio predlog tužilaštva da se ovim osumnjičenima pritvor odredi zbog mogućeg uticaja na svjedoke.
Sudija Ivanović juče je saslušao osumnjičene Brkoviće i Popovića ali je odluku o pritvoru donio tek danas nakon što je pregledao obimnu dokumentaciju koja mu je dostavljena u ovom slučaju.
Brkovići i Popović se terete za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca.
Monsinjor Ivan Štironja Izložba Stevana Kordića „Roma- Citta Eterna“
Izložba Stevana Kordića „Roma- Citta Eterna“
Stevan Kordić, autor
Izložba Stevana Kordića „Roma- Citta Eterna“
Izložba Stevana Kordića „Roma- Citta Eterna“
Izložba Stevana Kordića „Roma- Citta Eterna“
Izložba Stevana Kordića „Roma- Citta Eterna“
Izložba fotografija „ Roma- Citta Eterna“ autora Stevana Kordića svečano je otvorena u četvrtak, 30. avgusta u Galeriji Solidarnosti u Kotoru.
Kotorani su imali priliku da makar vizuelno prošetaju ulicama vječnog grada posmatrajući 26 fotografija pejzaža i arhitekture Rima.
Izložbu je otvorio kotorski biskup, monsinjor Ivan Štironja, koji je u svom govornu sve prisutne podjsetio i na rimskog papu Siksta Petog čiji je otac rođen u Boki iz koje se presilio na suprotnu stranu Jadrana, Italiju. Papa Siksto Peti bio je veliki graditelj grada Rima, pod čijim je vođstvom izgrađen je plan istorijskog Rima, završen je Trg Svetog Petra, obnavlja se vatikanska bazilika…
Monsinjor Ivan Štironja Izložba Stevana Kordića „Roma- Citta Eterna“
Poetičnim, metaforičnim govorom koji sa sobom nosi duboku poruku izložba je otvorena : „Kameni svjedoci dragi prijatelji, koji su svuda oko nas i ovdje u Boki kao i u Rimu svjedoci su vjere i duha kulture i umjeća, susreta i pomirenja, svjedoci saveza i sjećanja, zavjeta, molitve, kajanja, zahvala kao i svjedoci prepiranja i spoticanja. Vrlo je važno naglasiti da opis definicije tih svjedoka daje čovijek. Od nas ovisi hoće li biti znak susreta, pomirenja, saveza, sjećanja ili pak svjedoci prepiranja i spoticanja, ne daj Bože netrpeljivosti i mržnje. Uz kamene svjedoke, moja i tvoja mudrost i razum stoje, stojimo ti i ja, stoji moje i tvoje srce, stoji moj i tvoj narod. I od nas se traži da budemo svjeodci, ne kameni, jer mi smo ipak ljudi sa srcem od mesa, nadam se ujedno i svedoci vjere, nade i ljubavi.”
Izložba Stevana Kordića „Roma- Citta Eterna“
“Neka ovo veče bude u znak sjećanja na našeg svjedoka vjere don Antona, Tonća koji je slavu i ljepotu Rima tako rado prenosio svima zainteresiranima.Neka bude u znak sjećanja na našega zemljaka papu Siksta Petoga , neka bude i znak sjećanja na naše šetnje po gradu Rimu kao i znak zahvalnosti svima onima koji su taj centar kulture gradili i dušu mu davali, ukusno i znalački kamene svjedoke klesali i slagali, kistom i bojama, rječju i glazbom resili. Sve nam to vrlo znalački, fotografski i raznim drugim umjećima gospodin Kordić večeras dočarava i od srca mu hvala“, poručio je mons. Ivan Štironja.
Sinoćnja izložba, sedma je u nizu izložbi Stevana Kordića, a druga koja za temu ima Rim. Prva izložba za temu je imala Antički Rim, dok ova sagledava arhitekturu Vječnog grada. Ovu izložbu autor je, kako kaže, posvetio don Antonu Belanu.
Stevan Kordić, autor
„Ova izložba posvećena je sjećanju na don Tonća Belana iz jednog ličnog razloga. Ja sam često išao u Rim a don Tonći mi je ukazao tu čast da kao veliki poznvalac Rima nesebično da sve moguće upute o tome šta i kako vidjeti u Rimu. Ja sam profesor na Pomorskom fakultetu, ali sam bio učenik don Tonća kada je u pitanju istorija i kultura Rima, a kao što možete da zamislite u Rimu ne postoji crkva a da ima samo jedna važna stvar u njoj nego barem desetak i ja mu zbog toga dugujem zahvalnost. U budućim posjetama Rimu, svakako ću se sjećati njegove drage uspomene jer to je nešto na čemu sam mu lično zahvalan dok su Kotorani katoličke vjeroispovjesti zahvalni na njegovom pastoralnolm radu a svi Kotorani zajedno i na pastoralnom i kulturom radu koji je ostavio dubok trag na naš grad.“
Izložba Stevana Kordića „Roma- Citta Eterna“
Izložba „Roma – Citta Eterna“ za sve posjetioce biće otvorena 15 dana u Galeriji solidarnosti.
Pripadnici Uprave policije u Herceg Novom su, preduzimajući aktivnosti na otkrivanju privrednih delikata, podnijeli krivičnu prijavu protiv državljanke Rusije, A.T. (43), zbog sumnje da je utajila poreze i doprinose u produženom trajanju i oštetila budžet za 143,44 hiljade EUR.
Iz Uprave policije je saopšteno da je ta aktivnost realizovana u koordinaciji sa službenicima Uprave prihoda i carina.
„Ona je kao suinvestitor, na osnovu rješenja koje je izdao Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju, izgradila stambeni objekat u naselju Meljine nakon čega je u periodu od 2014. do 2018. godine obavljala promet – prodaju većeg dijela pripadajućih stambenih jedinica i na taj način ostvarila prihod koji je shodno Zakonu o porezu na dodatu vrijednost (PDV) bila u obavezi prijaviti nadležnom poreskom organu i platiti pripadajuće poreske obaveze“, navodi se u saopštenju.
Tokom izviđajnog postupka policija je došla do sumnje da je A.T. u tom periodu, kao građanin, na osnovu zaključenih ugovora o kupoprodaji obavila prodaju većeg dijela novoizgrađenih stambenih jedinica, u namjeri da izbjegne plaćanje poreskih obaveza nije prikazala oporezivi promet u ukupnom iznosu 771,8 hiljada EUR.
„Tačnije, ona nije nadležnom poreskom ogranu podnosila obavezne mjesečne poreske – PDV prijave, niti je platila pripadajuće poreske obaveze i to: PDV u ukupnom iznosu od 127,97 hiljada EUR što je bila u obavezi shodno Zakonu o PDV-u, kao i obavezu prijave i plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica za naznačeni period u ukupnom iznosu od 15,47 hiljada EUR shodno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica“, precizira se u saopštenju.
Na taj način ona je, kako se dodaje, izbjegla plaćanje pripadajućih poreskih obaveza, odnosno oštetila budžet Crne Gore u iznosu 143,44 hiljade EUR.
