Kakvo je stanje u Engleskoj danas, mjesec dana nakon ukidanja skoro svih mjera?

0
Engleska foto EPA

Engleska je sredinom jula napravila dramatičan zaokret i ukinula gotovo sve epidemiološke mjere, a na snazi su ostale samo one vezane za samoizolaciju zaraženih i njihovih kontakata.

U Engleskoj su se dvorane i stadioni mogli otvoriti u punom kapacitetu, diskoteke mogu ponovo raditi, opet se može biti za šankom u pubovima i više nema ograničenja broja ljudi koji se mogu okupljati.

Ni nošenje maske više nije obavezno, ali je preporučljivo u javnom prijevozu i u prodavnicama, a više se ne poziva ni na rad od kuće.

Zbog te odluke očekivao se nagli rast zaraženih, ali se dogodila situacija bez presedana.

Nakon otvaranja pao broj novih slučajeva

Naime, naučnici su ostali zbunjeni naglim padom dnevnog broja zaraza koronavirusom ne samo u Engleskoj već u čitavoj Velikoj Britaniji, uprkos slabijim mjerama.

“Niko zapravo ne zna što se događa”, rekao je tada epidemiolog John Edmunds s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).

Širenje zaraznije, delta varijante koronavirusa u Ujedinjenom Kraljevstvu činilo se, uprkos uspješnom programu cijepljenja, kao nadolazeća velika kriza. Eksponencijalni rast broja infekcija od lipnja doveo je do toga da se predviđalo da će se dnevno zabilježiti više od 100 hiljada novih slučajeva, a strahovalo se i od prevelikog pritiska na britanski zdravstveni sistem u vidu hospitalizacija.

U takvoj klimi mnogi su znanstvenici smatrali da je vladino potpuno ublažavanje mjera bezobzirno.

1200 znanstvenika upozorilo da je englesko otvaranje prijetnja cijelom svijetu

Uoči ukidanja mjera čak 1200 svjetskih znanstvenika potpisalo je otvoreno pismo, objavljeno početkom srpnja u uglednom medicinskom časopisu Lancet, u kojem kritiziraju Johnsonovu vladu zbog “neetičnog eksperimenta” koji provodi, a koji predstavlja prijetnju cijelom svijetu, budući da slobodno kolanje virusa osigurava plodno tlo za pojavu sojeva otpornih na cjepiva koja imamo.

“Zbog pozicije Engleske u globalnom prometu bilo koja varijanta koja postane dominantna u Ujedinjenom Kraljevstvu vjerojatno će se raširiti ostatkom svijeta. Politika Ujedinjenog Kraljevstva ne utiče samo na nas, ona utiče na sve”, naglasila je jedna od potpisnica, Christina Pagel, direktorica istraživačkog odjela na londonskom University Collegeu.

Britanski znanstvenici također su oglasili alarm. Model koji je napravio Imperial College London predviđao je da će ukidanje svih mjera dovesti do “značajnog trećeg vala, u kojem će skočiti broj hospitalizacija, a samim time i smrti od korone”. Naglasili su da su postojeća cjepiva protiv korone vrlo učinkovita, ali ne i sto posto i da će neki ljudi oboljeti bez obzira na to što su cijepljeni.

Simon Clarke, izvanredni profesor stanične biologije na Sveučilištu Reading, objasnio je za CNN da će “punjenje bolnica ljudima koji su dovoljno bolesni da budu hospitalizirani, ali ne i da budu na odjelu intenzivne”, napraviti ogroman pritisak na britanski bolnički sustav.

Nekoliko je mogućih objašnjenja

Uprkos upozorenjima naučnika, do značajnog širenja zaraze nakon ukidanja mjera nije došlo, a stručnjaci navode nekoliko mogućih razloga za razvoj te situacije. Prvo, u Velikoj Britaniji je gotovo 80% ljudi primilo obje doze cjepiva.

Drugi razlog pada broja slučajeva jest taj što nakon Evropskog nogometnog prvenstva više nije bilo tako masovnih okupljanja. Dodatno, zbog lijepog vremena je sve više ljudi boravilo na otvorenim prostorima, a nije bilo ni nastave.

Moguće je i da su se građani manje testirali jer, ako su pozitivni, čak i ako su cijepljeni, moraju ići 10 dana u karantin što često ne odgovara onima koji planiraju krenuti na godišnji odmor.

Broj zaraženih u sedam dana porastao za 13%

Prema zadnjim službenim podacima, dnevno u Velikoj Britaniji oko 100 ljudi umre od covida, a znanstvenici upozoravaju na to da će taj broj ponovno porasti kada se sljedeće sedmice milioni učenika vrate u škole.

Tone uginule ribe na obalama lagune na jugoistoku Španije

0
riba, foto: Reuters/ Eva Manez

Tone uginule ribe dospijele su proteklih sedmica na obale velike morske lagune na jugoistoku Španije, nakon masovnog pomora koji je šokirao lokalne stanovnike i ekologe.

Lokalna vlada okrivila je nedavnu visoku temperaturu za pomor ribe u Mar Menoru, južno od grada Mursije, prenosi BBC.

No naučnici kažu da je za pad kvaliteta vode odgovorna lokalna poljoprivreda.

Tužitelji istražuju slučaj, a stanovnici protestuju i traže da se nešto preduzme.

„Ljudi to zovu zelena supa“, rekao je Ramon Paha, član lokalne grupe za zaštitu životne sredine. „Uzrokovano je viškom veštačkog đubriva u vodi.“

Napisi u španskim medijima govore da centralna vlada razmatra zahtjev da se u Mar Menoru proglasi katastrofa.

Zahtjev je poslala regionalna vlada, izložena rastućem pritisku da spasi lagunu koja se godinama bori s ekološkim problemima.

Smještena na jugoistoku španske mediteranske obale, laguna je nekad bila magnet za turizam i utočište morskim životinjama.

No kvalitet vode se proteklih godina pogoršao, uzrokujući degradaciju eko sistema i masovne pomore ribe 2016. i 2019. godine.

Podmorski svijet bori se s još jednim velikim zagađivačem koji ozbiljno ugrožava život u moru

0
greenpeace

Jeste li znali da snažni zvukovi koje stvaraju pomorska plovila negativno utječe na život ispod površine mora? Osim pretjeranog izlova, plastike, otpadnih voda i raznog nasipavanja, morski život sve teže se bori i s još jednim velikim zagađivačem – bukom.; piše Morski.hr

Jeste li se ikad zapitali koliko buke proizvodi bačeno sidro, gliserski motor ili nasipavanje mora te koliko takvi zvukovi utječu na podmorski život? Ako niste, evo prilike da se osvijestite koliko je zapravo čovjek svojim utjecajem poremetio život u podmorju.

Snažni zvukovi koje proizvode plovila negativno utječu na morske životinje – sprječava okupljanje rakova, komuniciranje morskih sisavaca, otežava hvatanje plijena, traženje partnera, a time i razmnožavanje vrsta.

U tijeku je zajednički prekogranični projekt Hrvatske i Italije, koji ima za cilj istražiti koliko podvodna buka utječe na morsku faunu i ekosustav.

U projektu sudjeluje Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u sklopu Interreg projekta SOUNDSCAPE kojim će se, kroz prekograničnu suradnju, poboljšati učinkovitost zaštite morske bioraznolikosti u Jadranskom moru.

Kako bi se prikupili podaci o zagađenju Jadrana bukom, u sklopu Soundscape projekta biti će postavljeni hidrofoni na 8 lokacija – u Anconi, Riminiju, Veneciji, Trstu, Susku, Lošinju, Zadru i Splitu.

Akcionari Crnogorske plovidbe smjenjuju bord?!

Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Treća ponovljena redovna Skupština akcionara Crnogorske plovidbe a.d. Kotor zakazana je za 30. avgust u Kotoru.

Odluku o Skupštini donio je odbor direktora krajem jula, koji bi, prema dnevnom redu, krajem avgusta trebalo da bude razriješen. Na dnevnom redu je i izbor novih članova odbora, utvrđivanje njihove naknade kao i izbor nezavisnog revizora za ovu godinu.

Akcionari će na sjednici biti upoznati sa strukturom akcionarskog kapitala, a glasaće i o finansijskom i izvještaju nezavisnog revizora za prošlu godinu, kao i o rezultatima poslovanja Crnogorske plovidbe za 2020. godinu i izvještajima menadžmenta i odbora direktora.

Crnogorska plovidba ukupno ima 1.066.425 običnih akcija s pravom glasa, a sve odluke donose se većinom glasova prisutnih ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Odluka o izboru novog odbora direktora biće donijeta kumulativnim glasanjem, navodi se u obavještenju o sazivanju skupštine.

Trenutno su u bordu direktora Ivica Kordić (predsjednik), Jovo Lazarević, Vladimir Potpara, Nemanja Petrović i Nuri Ismailisufi. Izvršni direktor je Slobo Pajović.

Makarska ima najsimpatičnije kupčice na Jadranu!

0
Makarska / kupz;ice privatni album

Gordana Ožić na različite je načine izražavala svoju kreativnost – slikala je, dizajnirala nakit i odjeću – a o sasvim posebnom hobiju ove darovite Makarke svjedoči interesantna zbirka koja krasi njen restoran “Stari mlin” u centru grada.

Po zidovima restorana, unutrašnjim i vanjskim, pa čak i po ogradnim zidićima, po stolovima i na svim mjestima gdje se mogu vidjeti i dotaknuti, izložene su Gordanine kupe kanalice u sasvim novom izdanju. Na nekima je teško i prepoznati da je riječ o kupama, a na nekima je Gordanina intervencija bojom manja, ili je negdje čak ni nema. Svakako nastala su mala djela, suveniri, ukrasi… inspirirani morem, prirodom i ljepotom življenja.

Makarska / kupačice privatni album

Na kupama se tako mogu pronaći ‘alapače’ – kako Gordana naziva figurice debelih žena koje se sunčaju na ležaljci ili na ručniku i usput, veli nam autorica, ogovaraju sve oko sebe. Nekima društvo u kupi rade ribe, negdje su ribe same, ili uz koju školjku… ovisno o inspiraciji. A sve te ‘morske’ kupe sa ‘junacima’ obojene su u plavo i bijelo. Na drugim neobojenim kupama autorica slavi prirodu i život, kako je i sama rekla, a motivi se izmjenjuju… i tako na više od stotinjak kanalica. Toliko je ih, naime, bilo na početku izložbe, a neke su već otputovale na razne svjetske destinacije. Stranci se zaljube u Gordanine preuređene, umjetničke kupe, neki toliko da čovjek ne bi mogao ni povjerovati. Priča nam tako da su neki Norvežani njezine kupe odnijeli sa sobom kako bi tamo u svojoj zemlju, u svojem domu u kupu iz Makarske smjestili majčinu urnu! Čudna ideja, rekli bismo, ali ipak ne možemo ne spomenuti ovu priču.

Svakako, ove umjetničke kupe ne samo da su otputovale na sve strane, nego su i doputovale u Makarsku. Naravno, doputovale su u izvornom obliku. Neke iz Istre, a neke iz Dubrovnika. Pitate se zašto su kupe morale stizati s ta dva, od Makarske udaljena kraja? Odgovor sve objašnjava, jer ovdje nije riječ o novim, kupljenim kupama. Možda bi u tom slučaju priča bila dosadna, ali ovako saznajemo od autorice, sve su to redom bile odbačene kupe sa starih kuća, neke stare i tri stoljeća.

A kako je sve počelo? Gordana je još 2014. putovala iz Istre i kad se na putu zaustavila radi odmora, vidjela je da ljudi bacaju kupe sa neke stare kuće. Pitala je može li uzeti koju, a ljudi su bili široke ruke. Tako je skupila više od stotinjak kupa, šta tih s puta, šta sa starih kuća u Makarskoj na kojima su mijenjali krovove, šta od sjajne podrške dobrih ljudi koji su dali ruke. Na kraju su svi zajedno feštali te 2014., na zajedničkoj izložbi.

Prethodno je Gordana na zid Starog mlina objesila ‘gole’ kupe da ih uzme i ukrasi onaj tko želi. I bilo je svakakvih ideja, priča nam ova vedra Makaranka, od crtanja po kupama do pisanja pjesama. A i pjevalo se tada na otvorenju, čak je i njihov župnik sudjelovao i u kreaciji i u pjesmi, a sve uz pomoć jedne makarske klape.

Korone je sve poremetila, ali evo Gordana Ožić je, kako smo već rekli na početku, ‘obnovila’ novih stotinjak kupa i priča se ponovila, možda uz manje pjesme, ali ipak nova izložba plijeni pažnju domaćih i stranih.

Makarska / kupz;ice privatni album

Ne bi bilo fer ne kazati da je Gordana Ožić radila i kolaže koje je izlagala čak u Madridu, ali i kod nas, naravno. Proslavila se i svojim kotulama, pareo suknjama koje, kaže nam, možeš staviti na sebe na sto načina.

Na pitanje što je zapravo po struci, Gordana će pomalo tužno da nije uspjela doći do akademije, što je silno željela. Bile su to neke prijelomne godine jedne nesretne reformske generacije, kad je obrazovanje bilo preustrojeno onako kako ne bi poželio ni djeci neprijatelja. Ali, naša kreativna Makarka našla je svoj put. Doduše, u međuvremenu je navigavala na kruzerima i obišla cijeli svijet.

– Kad putujete, svašta vidite i inspirirate se – zaključuje Gordana dok žuri između stolova i svojih izložaka.

/Piše Olgica Ivić Grizelj/

IJZ: Crni bilans, preminulo 10 osoba, 661 novopozitivni

8
coronavirus

Tokom jučerašnjeg u Crnoj Gori još 10 osoba je preminulo od posljedica korona virusa. Ukupno je dijagnostikovan 661 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2 i to 617 među građanima Crne Gore i 44 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopštio je IJZCG.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno deset smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Bar (3), Podgorica (2), Kotor (2), Ulcinj (1), Cetinje (1), Petnjica (1).

Među preminulima najmlađi je imao 57, a najstariji 91 godinu.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.690.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 329 pacijenata.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore Novopozitivni slučajevi među turistima UKUPNO
Podgorica 197 197
Budva 53 12 65
Bar 57 8 65
Ulcinj 37 11 48
Nikšić 41 2 43
Bijelo Polje 42 42
Kotor 30 4 34
Rožaje 27 1 28
Herceg Novi 24 3 27
Tivat 19 1 20
Cetinje 19 19
Berane 15 2 17
Pljevlja 13 13
Petnjica 9 9
Tuzi 8 8
Danilovgrad 7 7
Mojkovac 7 7
Plav 7 7
Plužine 2 2
Kolašin 1 1
Gusinje 1 1
Žabljak 1 1
Ukupno 617 44 661

 

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6 748.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 111 038.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1515
Ulcinj 903
Budva 761
Bar 673
Nikšić 443
Bijelo Polje 360
Herceg Novi 329
Kotor 308
Rožaje 283
Tivat 267
Berane 224
Cetinje 121
Pljevlja 106
Danilovgrad 93
Plav 93
Tuzi 83
Petnjica 56
Plužine 26
Mojkovac 22
Gusinje 21
Kolašin 20
Andrijevica 18
Šavnik 13
Žabljak 10
Crna Gora 6748

U vodama u blizini Maroka za pet dana spašeno 438 migranata

0
Izbjeglice – ilustracija

Obalska straža Maroka saopćila je kako je za pet dana spašeno 438 migranata, prenosi Anadolu Agency (AA).

Marokanska novinska agencija MAP, pozivajući se na vojni izvor, objavila je informacije o aktivnostima obalske straže u Sredozemnom moru i Atlantskom okeanu od 19. do 23. augusta.

U pomenutom periodu spašeno je 438 migranata kojima je ukazana prva pomoć, a potom su predati nadležnim službama.

Marokanske vlasti su saopćile kako je od 20. do 23. jula spašeno 368 migranata, većinom s područja Afrike.

Svake godine nekoliko hiljada ljudi u potrazi za boljim životom iz Afrike kreće na put preko Sredozemnog mora do Evrope. Dio njih uspije doći do cilja, ali mnogi stradaju na ovom opasnom putovanju.

Primorske opštine: Donacija od 10.000 eura kotorskoj bolnici

0
Predsjednici primorskih opština

Dogovorena je donacija od strane četiri primorskih opština u vrijednosti od 10.000 eura za nabavku maski za neinvazivnu ventilaciju koje su potrebne Opštoj bolnici Kotor za liječenje covid pacijenata, saopšteno je iz Opštine Kotor.

“Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić je održao sastanak sa predsjednicima opština Tivat, Herceg Novi i Budva, Željkom Komnenovićem, Stevanom Katićem i Markom-Batom Carevićem i predstavnicima domova zdravlja i zdravstvenih ustanova sa teritorije četiri primorske opštine koje su uključene u sistem zaštite i prevencije virusa covid-19 direktoricom Doma zdravlja (DZ) Tivat – Danicom Stevović, direktorom DZ Kotor – Igorom Kumburovićem, Direktorom Opšte bolnice Kotor – Davorom Kumburovićem, direktorom DZ Herceg Novi – Goranom Komarom, predstavnikom DZ Budva – Nikolom Božovićem i direktoricom Bolnice Meljine – Oliverom Elez”, navode u saopštenju.

Na sastanku je, ističu, dogovorena donacija od strane primorskih opština u vrijednosti od 10.000 eura za nabavku maski za neinvazivnu ventilaciju koje su potrebne Opštoj bolnici Kotor za liječenje covid pacijenata.

Foto Opština Kotor – donacija bolnici

Kako navode iz Opštine Kotor, predsjednici opština su izrazili spremnost da u što većoj mjeri pomognu zdravstvenim ustanovama u nabavci opreme te je dogovoreno da zdravstvene ustanove izvrše popis i razmjenu opreme kako bi se medicinskim radnicima olakšao posao koliko je to moguće.

Bolnica Kotor – foto Boka News

“Predstavnici zdravstvenih ustanova i predsjednici opština su apelovali na građane da se što hitnije vakcinišu kako bi se spriječilo širenje koronavirusa, kao i fatalne posljedice koje isti može izazvati među stanovništvom”, zaključuju u saopštenju.

Međunarodna biciklistička trka „Adriatic Luštica Bay Montenegro Race 2021”

0
Adriatic Luštica Bay Montenegro Race

Nova sportska uzbuđenja u Luštici Bay prirediće biciklisti, na međunarodnoj biciklističkoj drumskoj trci „Adriatic Luštica Bay Montenegro Race 2021”, u organizaciji Biciklističkog kluba Budva i u partnerstvu sa Lušticom Bay. Trka počinje u subotu, 28. avgusta, u 10 sati.

Ovaj značajan sportski događaj je organizovan prema propisima Međunarodne biciklističke unije (UCI), a otvoren je za sportiste sljedećih kategorija: muškarci elitna kategorija i muškarci mlađi od 23 godine. Događaj je upisan u kalendar UCI Europe Tour i registrovan kao događaj UCI klase 1.2.

Na trci učestvuju nacionalni timovi, regionalne selekcije, „UCI kontinentalni timovi” i klupski timovi, a ekipe imaju od četiri do šest vozača. Pobjednici osvajaju bodove za UCI listu, na osnovu čega se kvalifikuju za olimpijske igre i svjetska i kontinentalna prvenstva. Prvoplasirani takmičar osvaja 40 UCI poena. Pored bodovanja, biće dodijeljene i novčane nagrade, kao i medalje i pehari pobjednicima.

„Ovog ljeta smo podržali organizaciju nekoliko izuzetnih sportskih događaja, kako na moru tako i na kopnu, i veoma smo zadovoljni što na taj način ispunjavamo zamisao da se Luštica Bay prepoznaje kao destinacija koja profesionalnim sportistima pruža odlične uslove za trening i takmičenja. Iznova se dokazujemo kao domaćin koji može da ponudi vrhunske uslove, ambijent i infrastrukturu za organizaciju prestižnih sportskih takmičenja”, rekla je Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija. Pored toga, zahvaljujući čitavoj mreži biciklističkih i pješačkih staza u naselju, redovni gosti i posjetioci takođe imaju priliku da ovdje provedu aktivan odmor baveći se sportom i rekreacijom, što čini važan dio koncepta zdravog života Luštice Bay, dodala je Radulovićeva.

Takmičari koji učestvuju na trci „Adriatic Luštica Bay Montenegro Race 2021” voziće kroz krajolik netaktnute prirode, unutar rezervata prirode Solila kraj Tivta, kroz Radoviće i šumovite dijelove poluostrva Luštica, što daje posebnu draž ovoj biciklističkoj trci na samoj obali Jadrana.

Adriatic Luštica Bay Montenegro Race

Svečani početak trke je ispred hotela The Chedi Luštica Bay, 28. avgusta u 10 sati. Prvi krug trke počinje ispred picerije „Fortica”, a linija finiša je na poligonu Luštica Bay. Ruta trke je: Luštica Bay – Solila – Radovići – Luštica Bay. Konfiguracija staze obuhvata i pet planinskih sprinteva. Vozi se 12 krugova, u dužini od 9,8 kilometara, dok se uzbudljivi finiš odigrava na poligonu Luštica Bay, čime se ukupna trasa trke zaokružuje na 118,90 km. Dolazak prvih vozača na cilj se očekuje oko 12.50 časova.

Zvanične prijave za trku do sada je podnijelo 14 ekipa:  nacionalni timovi Srbije i Bugarske, Yoeleo Test Team PB 4Mind (UCI Continental Team) iz Kanade, tim Biciklističke akademije (UCI Continental Team) iz Kambodže, Electro Hiper Europa (UCI Continental Team) iz Argentine, Global Cycling Netherlands Team iz Holandije, Kolesarski Klub Kranj iz Slovenije, Croatia Mix-Team iz Hrvatske, CCN Metalac Sunbelt Kraljevo iz Srbije, tim Vasil Levski Sofia iz Bugarske i Herzegovina Team Široki iz Bosne i Hercegovine, te Nacionalni tim Bosne i Hercegovine, Biciklistički klub Pljevlja iz Crne Gore i Biciklistički klub Zmaj od Bosne iz Tuzle iz Bosne i Hercegovine.

Registracija takmičara i završne pripreme se odvijaju 27. avgusta tokom dana. Generalni sponzor trke je Luštica Bay, a organizaciju su podržale opštine Kotor i Tivat, kao i turističke organizacija Kotora i Tivta.

Prijem za zlatnog olimpijca Dušana Mandića

20
Komnenovic i Mandić

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je danas vaterpolistu iz Tivta Dušana Mandića, kako bi mu čestitao na zlatnoj medalji koju je Mandić osvojio sa vaterpolo reprezentacijom Srbije na upravo održanim Olimpijskim igrama u Tokiju.

“Tvoj uspjeh je istorijski. Još je i veći, imajući u vidu da dolaziš iz grada koji se ne može pohvaliti sportskom infrastrukturom ili vaterpolo klubom. Ali isto tako, tvoj uspjeh je veliki motiv da situaciju promjenimo i stvorimo bar minimum uslova za razvoj vaterpola u Tivtu.” – rekao je Komnenović mladom i uspješnom tivatskom vaterpolisti.

Mandić se zahvalio na prijemu i otvoreno izrazio spremnost da se angažuje na popularizaciji vaterpola i sporta u Tivtu uopšte, posebno imajući u vidu značaj koji sport ima kada je u pitanju stasavanje novih mladih generacija.

Zlatna olimpijska medalja iz Tokija, druga je u nizu, nakon zlata iz Rija 2016., koja krasi sportsku karijeru Dušana Mandića. Profesionalnu vaterpolo karijeru, nakon italijanskog “Pro Reka”, Mandić će nastaviti u vaterpolo klubu “Novi Beograd”.