U Zagrebu se okupilo više od 10.000 prosvjednika protiv Covid potvrda i cijepljenja

0
Zagreb – protesti – Foto: Stipe Majić /AA

Na Trgu bana Josipa Jelačića u subotu se okupilo se više od 10.000 prosvjednika koji su na okupljanje protiv obaveznih Covid potvrda u Zagreb stigli autobusima iz raznih dijelova Hrvatske, javlja Anadolu Agency (AA).

Prosvjednici su se okupili na Trgu žrtava fašizma i na Trgu Francuske Republike odakle su se uz transparente, hrvatske zastave i slogane zaputili na Trg bana Josipa Jelačića na kojem se, prema procjeni hrvatskih medija, okupilo preko 10.000 osoba. Inicijativa prava i slobode, organizatori prosvjeda koji nije službeno prijavljen policiji, ocijenili su kako je na prosvjed pristiglo 30-ak autobusa s građanima iz različitih dijelova Hrvatske.

Prosvjednici, koje su podržali i određeni političari i saborski zastupnici, protive se uvođenju obaveznih Covid potvrda za sve zaposlene ili one koji koriste državne i javne institucije, poduzeća isl., a koje je Vlada Hrvatske, uz mogućnost testiranja za necijepljene ili one koji nisu preboljeli Covid-19 u proteklih 12 mjeseci, uvela kao obavezu od prošlog utorka, 16. studenog.

Protive i protuepidemijskim mjerama te obaveznom cijepljenju, koje je Vlada Hrvatske navela kao jednu od mogućnosti u borbi protiv epidemije od 4. siječnja 2022., ovisno o razvoju epidemiološke situacije koja je u Hrvatskoj proteklih tjedana eskalirala. U Hrvatskoj se dnevno bilježi preko 60 mrtvih, dok je preko 2.5000 osoba hospitalizirano.

Prosvjed “Bijeli tihi marš” održava se već nekoliko dana u većim hrvatskim gradovima, a organiziran je putem društvenih mreža i okuplja brojne nezadovoljnike odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Francuska zabranila upotrebu plastične ambalaže za voće i povrće

0
supermarket

Evropske zemlje žele smanjiti upotrebu plastike. Uvode razne mjere kako bi potrošače potaknule na izbor ekološki prihvatljivije ambalaže. Francuska će za malo više od mjesec dana, od početka iduće godine, zabraniti uporabu plastične ambalaže za gotovo sve voće i povrće.

Vijest da od iduće godine voće i povrće neće biti pakirano u plastičnoj ambalaži, Francuzi su jedva dočekali. U Francuskoj trećina voća i povrća prodaje se u ambalaži, a u polovini slučajeva riječ je o plastičnoj.

Nova pravila odnose se na 30 različitih vrsta. Na popisu su, među ostalima, poriluk, patlidžan i rajčica te jabuke, banane i naranče. No ne misle svi kupci da je zabrana plastične ambalaže dobra.

Jedna je od mogućnosti prodaja voća i povrća u rinfuzi. No nije moguće tako prodavati sve vrste voća i povrća. Primjerice jagode i maline koje se lako oštete.

– Ako stavimo u kartonsku ambalažu, kupci više neće moći vidjeti kvalitetu voća i povrća. I ne samo kupci, nego i naši zaposlenici koji neće moći provjeriti svježinu proizvoda, rekao je Bertrand Swiderski, direktor Odjela održivog razvoja u Carrefouru.

Zato će se jagode i gljive moći prodavati u ambalaži do 2026. Povrće koje je narezano također neće podlijegati takvim pravilima. Plan je da do 2026. sve voće i povrće bude u ponudi bez plastične ambalaže.

Nagrada “21. Novembar” zaposlenima u Opštoj bolnici i Domu zdravlja Kotor

0
Bolnica Kotor – foto Boka News

Nagrada “21. Novembar” za nesebičan trud i požrtvovanje u borbi za zdravlje i živote građana Opštine Kotor tokom pandemije virusa Covid 19, ove godine je pripala zaposlenima u Opštoj bolnici Kotor i Domu zdravlja Kotor –  saopšteno nam je iz lokalne uprave.

Prenosimo , odnosno, odluku o dodjeli Nagrade za 2021.godinu koje nam je proslijeđeno iz Opštine Kotor..

“Godina iza nas protekla je u znaku intenzivne borbe sa do danas nepoznatim virusom koji je promijenio način funkcionisanja savremenog čovječanstva. U fokusu su se našli stubovi društva, ustanove i zaposleni koji se bore za zdravlje i ljudske živote. Obično u sjenci, istupili su herojski i hrabro se uhvatili u koštac sa nepoznatim. U ovom teškom periodu, medicinsko i nemedicinsko osoblje u svim zdravstvenim ustanova na teritoriji naše opštine pokazalo se kao glavni oslonac i nada da nismo sami, da ćemo zajedno prevazići situaciju u kojoj se nalazimo. Oni su svoje živote izložili rizicima zarad opšteg dobra i sigurnosti cijele zajednice stavljajući javni interes iznad sopstvenog.

Zato, nagradu „21. Novembar”, posebno priznanje Opštine Kotor koje se dodjeljuje za zasluge i rezultate od posebnog značaja za naš grad, uz veliku zahvalnost, dodjeljujemo zaposlenima u Opštoj bolnici Kotor i Domu zdravlja Kotor” – kaže se u saopštenju Žirija za dodjelu nagrade “21.novembar”.

Predstavljeno kapitalno djelo “Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima”

„Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima“ naziv je zbornika koji je promovisan u subotu u Pomorskom muzeju Crne Gore u sklopu proslave Dana opštine Kotor.

O zborniku su govorili Aleksandar Dender, predsjednik UO Bokeljske mornarice, Snežana Pejović, arhivistkinja Istorijskog arhiva Kotor, govor admirala Bokeljske mornarice Antuna Sbutege, pročitao je Slavko Dabinović, bibliotekar.

Broj dokumenata koji su se našli u zborniku je 777, na više od 1000 stranica i svjedoče o bogatoj povjesti Bokeljske mornarice staroj XII vjekova. Štampanje zbornika pomogli su Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Kotor.

Predsjednik UO Bokeljske mornarice Aleksandar Dender posebno se zahvalio arhivistkinji Arhiva Kotor Snežani Pejović i njenim saradnicima, koji su uradili ogroman i veoma kompliciran posao na prikupljanju, istraživanju, transkipciji i prevođenju dokumenata od kojih su većina do sada nepoznati, naročito iz novije povjesti Bokeljske mornarice, kao i Dubravku Stamatoviću koji je pripremio knjigu za štampu.

Predstavljen zbornik Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima – foto Boka News

„Zbornik će sigurno postati baza podataka za sve buduće istraživače povjesti Bokeljske mornarice. Naročita vrijednost zbornika je što će predstavljeni dokumenti otkloniti mnoge dileme i zablude u tumačenju povjesti Bokeljske mornarice“ – kazao je Dender.

Admirala Bokeljske mornarice Antun Sbutega poručio je da se radi o najvažnijim dokumentima od Ranog srednjeg vijeka do danas koji se tiču direktno i indirektno Bokeljske mornarice kao i ukupne političke, privredne, pomorske, kulturne, vjerske i društvene povjesti Kotora, Boke, Crne Gore, Jadrana i Mediterana.

„Ovi dokumenti svjedoče o značaju i brojnim funkcijama najvažnije i najstarije bratovštine u Kotoru u Boki i cijeloj regiji i najvažnije institucije civilnog društva tokom stoljeća. Oni svjedoče koliko su Mornarica i Boka bili integrisani u zapadno evropsku i mediteransku civilizaciju i koliko su učestvovali u procesima razvoja. Članovi Mornarice su bili pismeni, poliglote sa svjetskim iskustvom. Mornarica je od Srednjeg vijeka imala svoj Statut, bila je demokratska institucija sa Skupštinom. Dokumenti svjedoče ne samo o njenim uspjesima već i o problemima sa kojima su se suočavali… Budući da je veliki dio ovih dokumenata do sada bio nedostupan i nepoznat naučnoj i stručnoj javnosti njihovo objavljivanje će izmjeniti neke aspekte dosadašnjih interpretacija te povjesti, uključujući i spisak admirala i viceadmirala.

Naša sreća je još veća jer smo informisani da sa velikim stepenom izvjesnosti možemo očekivati da će početkom narednog mjeseca na konferenciji u Parizu, Bokeljska mornarica biti proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom čovječanstva, prvim takve vrste iz Crne Gore. Zahvaljujem se svima koji su tome doprinjeli, stručnom timu Ministarstva kuture na čelu sa Milicom Nikolić i radnom timu Mornarice, kao i svima koji su podržali našu kandidaturu“ – poručio je između ostalog admiral Sbutega.

Snežana Pejović, arhivistkinja Istorijskog arhiva Kotor kazala je da su u zborniku na jednom mjestu našla dokumenta koja do sada nisu bila poznata u nauci i dostupna su javnosti u integralnom obliku. Ispravljene su sve greške u ranijim iščitavanjima dokumenta, tako su korigovane neke važne pogreške u ranije objavljenim podacima. Zahvaljujući ovom istraživanju identifikovani su svi admirali Bokeljske mornarice na tačan način.

„Ovaj zbornik dokumenata predstavlja pionirski korak u objedinjavanju pisanih dokumenata o postojanju i djelatnosti Bokeljske mornarice kroz vjekove. Njime smo tek zagrebali po površini ove značajne teme. Očekujemo da objavljena dokumenta postaknu naučni interes za dalje istraživačke procese vezano za Bokeljsku mornaricu” – kazala je Pejović.

Pripremu za štampu priredio je Dubravko Stamatović koji je predstavio DVD koji prati štampano izdanje zbornika

Prezentacija zbornika Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima – foto Boka News

Prezentaciji zbornika „Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima“ prisustvovao je gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić, predsjednica SO Kotor Maja Mršulja, viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija Radović, kao i gosti gradonačelnik Splita Ivica Puljak i predsjednik opštine Stari grad, Beograd, Radoslav Marjanović sa saradnicima, koji će prisustvovati i današnjoj proslavi 21. novembar – Dan opštine Kotor.

“Ljetnjikovci na području Tivta – Tragovi vremena”

0
CZK Tivat

Izložba “Ljetnjikovci na području Tivta – Tragovi vremena” bit će otvorena u utorak, 23. novembra  u Muzeju i galeriji Tivat, s početkom u 19 sati.

„Ova izložba ima za cilj skrenuti pažnju na važnost lokalnog kulturnog nasljeđa, njegovo očuvanje i promociju. Postavku čine 20 slika sa motivima grbova porodica koje su imale svoje posjede na području Tivta, salon koji je pripadao porodici Radimir, kratke biografije porodica i istorijske mape sa lokacijama ljetnjikovaca i imanja kotorskih, dobrotskih, prčanjskih i peraških porodica“.

Autorica slika je akademska grafičarka Tanja Nikolić,  dok su autori tekstova istoričarka umjetnosti Jelena Bošković i etnolog Igor Lazarević.

Izložbu, koja će biti postavljena u etnografskoj zbirci svečano će otvoriti direktorica mr. Jelena Bošković na platou ispred glavnog ulaza JU Muzej i galerija Tivat.

Predstava ,,Idealna polovina” u kotorskom Kulturnom centru

0
Idealna polovina

Komedija  “Idealna polovina” u režiji Nikole Zavišića, a po tekstu Milene Depolo, gostuje u Kotoru, na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” u četvrtak 25. novembra 2021. sa početkom u 20 sati.

Prodaja ulaznica po cijeni od 5,00 eura(za đake, studente i penzionere 3,00 eura) biće na blagajni Kulturnog centra dva sata prije početka predstave.

U predstavi glume: Anastasia Mandić, Milan Kalinić, Olga Odanović i Vučić Perović .

“Idealna polovina” je nova urnebesna komedija o četvoro ljudi, koji u želji da pronađu sebe, svako u svom životnom dobu, upadaju u neočekivane situacije iz kojih moraju da se izuku i pokreću priču o odnosima između roditelja i djece koja nisu u mogućnosti ili ne žele da napuste dom roditelja iako imaju više od 30 godina.

Svo četvoro traže idealne partnere, postavljajući pitanja ima li uopšte ,,idealnog ili idealne” ili je to samo dio naših želja i snova.

Broj mjesta je ograničen, u skladu sa mjerama Ministarstva zdravlja.

Obavezno je držanje distance, nošenje maski  i dezinfekcija ruku na ulaz u  zgradu Pozorišta.

Jesenja fešta: Vatromet boja i bogatstvo ukusa i ponude

0

Glavna hercegnovska ulica jutros je, zahvaljujući manifestaciji Jesenja fešta , bila praznik za oku, ali i za nepca.

“Jesenja fešta iz ciklusa stađunskih fešti NVO  RUKE, najbogatija je po ukusima i bojama jer je jesen raskošno i velikodušno godišnje doba. Okupilo se 35 izlagača iz Herceg Novog, Boke, ali i Podgorice sa raznovrsnom i zanimljivom ponudom ”, kazala je  jedna od organizatorki Maja Erenji Hare-Brown.

Šipak, rogač, mandarina, kivi, kake, maginja, ali i bundeve, dunje i drenjine, sa jesenjim jabukama i koštunjavim voćem, ove godine i čili papričice, bili su inspiracija za razne slatke i slane delicije.

NVO Novska kužina stalno je prisutna na stađunskim i drugim feštama u Herceg Novom, stalno iznenadjujući posjetioce novom i zanimljivom ponudom džemova, sušenih smokava, arančina, sira iz ulja, a ove godine i platnenim vrećicama različite namjene.

Rajka Kulinović iz Mojdeža izložila je sokove, slatko i džemove od voća karakterističnog za ovo podneblje. Kaže da je sve sama napravila od domaćeg i organskog voća koje uzgaja u njenom selu u zaleđu Herceg Novog.

Jesenja fešta HN

Igor Šundić iz Podgorice vlasnik poljoprivrednog gazdinstva Chili Montenegro u Rastovcu, u Nikšiću.  “Bavimo se isključivo organskom proizvodnjom čili papričica – ove godine smo gajili oko sto vrsta. Imamo džemove, slatko ljute soseve, marinirane salate od čilija od ove  fantastične biljke, predivnih cvjetova i plodova čija ljekovitost je poznata još od Inka, Maja i Asteka koji su živjeli na Andima i Južnoj Americi, a po današnjem Čileu su dobile naziv chili. Živio sam u Španiji, puno putovao i želi sam da dio te tradicije prenesem i kod nas”, kaže Šundić zadovoljan što kod nas ima dosta zainteresovanih za proizvode od ove biljke.

Među rukotvorinama bilo je nakita, odjevnih predmeta, igračaka, slika, papirnatih cvjetova, kozmetike napravljene od bilja sa ovog područja I drugih upotrebnih predmeta.

U Concept Store Ikhaja prostoru  od juče posjetioci mogu pogledati izložbu MANDALA ART Vesne Musić, predmeta oslikanih u stilu mandale, istočnjačke tehnike oslikavanja koja se koristi kao dekorativna i meditativna tehnika.

Za nedjelju je planirana JESENJa ŠTRAFTA –  kostimiranabiciklistička parada, od Titove vile na Igalu do Hotela Lazure u Meljinama. Ispred hotela će ih čekati malo osvježenje, a nagrade ce se dodjeliti za najbolje maskirane učesnike i dekorisana bicikla. Istoga dana, Hotel Lazure se pridružuje u proslavi jeseni uz Nedeljni Brunch, kasni doručak sa jesenjim delicijama.

/S.Kosić/

Opština Kotor – prijem vjerskih velikodostojnika

0
Prijem vjerskih velikodostojnika

Svečani prijem vjerskih velikodostojnika koji se tradicionalno organizuje u susret 21. novembru, Danu Opštine Kotor, održan je danas u sali za sastanke u zgradi opštine.

Predsjednik Opštine Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine Maja Mršulja, i potpredsjednici Siniša Kovačević i Nebojša Ševaljević, primili su arhijerejskog namjesnika kotorsko-tivatskog protojereja Nemanju Krivokapića, kancelara kotorske biskupije don Roberta Tonsatija i glavnog imama za Boku kotorsku i Budvu Meha ef. Martinovića.

U prijatnom i neposrednom razgovoru istaknuta je dobra saradnja koju imaju sve tri konfesije i lokalna uprava. Zajedništvo i otvorenost koje odlikuju  Kotor i Boku kotorsku najveće su vrijednosti naših građana. Boka i Kotor posebno, kao takvi  prepoznati su kako u Crnoj Gori, tako i u cijelom regionu.

21. novembar istinski je simbol tog jedinstva jer u njemu kotorani proslavljaju Dan opštine, Gospu od zdravlja i Aranđelovdan.

Čestitajući međusobno praznik, prisutni su poželjeli da se uvijek u slozi i zdravlju okupljaju i kao takvi budu najbolji primjer drugima.

SD Tivat: Opozicija kriva, a zakonski rokovi odavno prošli

0
SD Tivat – arhiva Boka News

Dok razni teoretičari i advokati sa društvenih mreža pokušavaju da prebace odgovornost na opoziciju zbog nemogućnosti usvajanja akata koji su neophodni za nesmetan rad privrednih društava, dužni smo radi građana Tivta da ukažemo na sledeće nepobitne činjenice, kaže se u saopštenju OO SD Tivat.

Naime, Zakon o privrednim društvima je objavljen u Službenom listu Crne Gore 03.07.2020. godine,a stupio na snagu 11.07.2020. godine. U dopisu odbora direktora DOO „Vodovod i kanalizacija“ Tivat,koji je odbornicima proslijeđen od strane Skupštinske službe, navedeno je da su ostala privredna duštva koja su registrovana u CRPS do stupanja na snagu ovog zakona radi usklađivanja sa odredbama ovog zakona, dužna da ista usklade u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Međutim, privredno društvo, Vodovod i kanalizacicija Tivat je preregistrovano iz Javnog preduzeća u DOO još 2013. godine, pa čudi činjenica da su dali sebi za pravo da se pozivaju na stav 2 člana 239 Zakona o privrednim društvima, umjesto na stav 1 Zakona o privrednim društvima koji jasno kaže da su AD i DOO dužni svoja akta uskladiti u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o privrednim društvima.

Imajući u vidu navedenu odredbu, jasno se može zaključiti da su DOO „Vodovod i kanalizacija“ Tivat, ali i druga privredna društva kojima je opština osnivač, probila rokove za usklađivanje akata i da je to trebalo biti urađeno najkasnije do 11.aprila 2021. godine. To je period kada je   opozicija pružala punu podršku rada lokalnog parlamenta i kada su se navedeni akti nesmetano mogli usvojiti, pa se pitamo zašto to preduzeća nijesu uradila godinu dana unazad od kada je Zakon stupio na snagu,  već sada traže krivca u opoziciji za ono za šta oni nijesu bili sposobni na vrijeme uraditi. Još jedna bitna činjenica za ukazati jeste da se ne radi o preregistraciji Društva kako se kroz dopis ponegdje  može zaključiti, već se radi o usklađivanju organizacije društva, odnosno akata društva čiju promjenu je samo neophodno registrovati u CRPS.

SD Tivat

Dakle,po Zakonu rokovi su odavno prošli, a Centralni registar nije pristupio likvidaciji i gašenju preduzeća, a i da jeste jedno je sigurno, a to je da opozicija ne bi bila kriva već isključivo stručne službe preduzeća koje su bile u obavezi na vrijeme preduzeti korake ka usklađivanju navedenih akata i predočiti ih Skupštini na usvajanje najkasnije do aprila 2021. godine, a ne u poslednjoj sedmici oktobra kada je po njihovom računanju rokova, bio poslednji datum za uskladiti akte, što se može zaključiti iz dopisa koji je Odbor direktora proslijedio Skupštinskoj službi gdje se kao tačka dnevnog reda  navodi Odluka o donošenju Statuta 22.10.2021. godine.

Zaista je jeftin pokušaj sakriti nestručnost i kašnjenje u donošenju jednog jedinog akta, koji je bio neophodan uslov za usklađivanje sa Zakonom,  iza onih koji bojkotuju rad lokalnog parlamenta. S toga vam predlažemo da se suočite sa činjenicom da vam je podrška uskraćena, i da ste vi jedini krivci ukoliko dođe do određenih posledica po privredna društva kojima ste osnivač, i nad kojima osim Odbora direktora i vi vršite nadzor, saopšteno je iz OO SD Tivat.

Ovogodišnja statistika iz hrvatskih luka bolja je nego lanjska – Najviše putnika prošlo je kroz Split

0
Luka Split – foto portsplit.com

U hrvatskim morskim lukama u trećem je ovogodišnjem tromjesečju evidentirano 127 hiljada uplovljavanja brodova ili 27,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a putnika je bilo 50,1 posto više odnosno 16 milijuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Promet robe pao je za devet posto, na nešto više od pet miliona tona.

Iako su porasti u morskim lukama ostvareni ovoga ljeta veliki u odnosu na lanjsko kada je na snazi bilo znatno više ograničenja putovanja i nije bilo covid potvrda ni cijepljenja, ovogodišnji pokazatelji još uvijek su manji od 2019. godinu, pa je putnika je ovog ljeta u lukama bilo 15,9 posto manje nego tada.

Rezultatima ove godine i određenom oporavku morskih luka u pandemijskim okolnostima pridonijeli su i strani kruzeri, koji su se počeli vraćati na Jadran, te je njima u trećem tromjesečju došlo 162 tisuće putnika, osobito u Dubrovnik, Split, Šibenik, Hvar i Zadar.

Najviše putnika među svim morskim lukama bilo je u trećem tromjesečju u Splitu, 2,1 milijun ili 57 posto više nego lani, a zatim u luci Jablanac, njih malo više od milijun ili 52 posto više, što slijedi luka Korčula s 998,6 tisuća putnika, te luke Zadar, Dubrovnik, Cres itd.

Sve su morske luke kroz ljeto imale poraste broja putnika u odnosu na isto vrijeme 2020., a najznačajniji među njima od 96 posto je onaj luke Dubrovnik, sa 955,6 tisuća putnika.

PUTNIČKIH VOZILA NA BRODOVIMA VIŠE NEGO 2019., AUTOBUSA MANJE

Te poraste u trećem tromjesečju je pratio i porast iskrcanih i ukrcanih putničkih vozila na brodove, i to od 40,5 posto u odnosu na 2020., sa 3,2 milijuna vozila, a na brodovima je bilo i 86 posto više autobusa ili 10,1 tisuća.

Vozila se ove godine ukrcalo/iskrcalo za 5,2 posto više nego u trećem tromjesečju 2019., no autobusa je bilo 52 posto manje, kažu iz DZS-a.

Kod prometa robe, morske su luke imale pad u trećem tromjesečju zbog, kako navode iz DZS-a, pada prometa tekućeg tereta za 15,7 posto i suhog rasutog tereta za 3,2 posto, dok je promet robe u kontejnerima porastao za 6,9 posto.

Od pet luka koje ostvaruju 93 posto ukupnog prometa robe u morskim lukama, pad je u trećem tromjesečju bio u luci Omišalj, za oko 23 posto, u luci Rijeka za oko 1 posto, te u luci Bakar za 39,5 posto.

DEVET MJESECI BOLJI ZA MORSKE LUKE NEGO LANI

Kako dobro treće tromjesečje, tako su i rezultati za devet mjeseci 2021. u morskim lukama bolji nego lanjski, odnosno brodova je u te luke ukupno prispjelo 250,4 tisuće ili 29 posto više.

Putnika je na brodovima bilo 23,6 milijuna ili 47 posto više nego u prvih devet mjeseci 2020., a i promet robe je porastao za 5 posto, na 16,2 milijuna tona.