Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) želi da ukaže na veliku socijalnu isključenost, izolaciju i sistemsko kršenje ljudskih prava sa kojima se osobe sa mentalnim invaliditetom i članovi njihovih porodica suočavaju, a koji su još više produbljeni zbog pandemije Covid-19. Osobe sa mentalnim oboljenjima u Crnoj Gori su stigmatizovane, teško se odlučuju da potraže pomoć, a i tada ona je ograničena, često neadekvatna ili nedostupna u svim opštinama.
Kroz projekat „Prava osoba s invaliditetom u Crnoj Gori – Gdje smo i gdje treba da idemo”, došli smo do podataka da je unutar ustanova primarne zdravstvene zaštite osnovano trinaest centara za mentalno zdravlje. Iako je njihov cilj da, u okviru primarne zdravstvene zaštite, osobama sa mentalnim oštećenjima pruže medicinski tretman i druge vrste podrške, ne postoje javno dostupni podaci o tome koliko osoba sa mentalnim invaliditetom ima podršku postojećih centara. Takođe, ovi centri ne postoje u 20 opština u Crnoj Gori, te smo zbog toga daleko od međunarodnog standarda koji obavezuje da se osobama sa mentalnim invaliditetom, uz adekvatnu podršku, omogući život u zajednici.
U Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor trenutno boravi 239 pacijenata, od čega je skoro polovina, zbog nedostatka adekvatnih usluga u zajednici, osuđena na stalni boravak u toj ustanovi. Od pojave pandemije 81 pacijent je bio zaražen koronavirusom, što čini više od 1/3 (33,90%) hospitalizovanih pacijenata. Jedan pacijent liječen izvan bolnice je preminuo. Prava pacijenata tokom pandemije su ograničena u vidu ograničenog kretanja izvan odjeljenja ili bolnice i zabrane posjeta. Kontakti sa porodicama uglavnom su se održavali telefonom.
Bolnica – psihijatrija Kotor
Uprkos preporukama Komiteta UN-a za prava osoba s invaliditetom iz 2017. godine, u vezi sa spriječavanjem gušenja pacijenata, Protokol za prevenciju ovakvih slučajeva donijet je tek u februaru 2021. godine. U poslednje četiri godine, četiri osobe smještene u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor su umrle od gušenja. Bolnica je obezbjedila mehanizme za podnošenje žalbi, sugestija ili obavještenja o pružanju usluga, pa čak ima i Zaštitnika prava pacijenata, ali nema informacija o tome da li su pacijenti iskoristili ovo pravo i da li su bili dovoljno obavješteni o ovom mehanizmu.
Iako je Vlada Crne Gore usvojila Strategiju o zaštiti i unaprijeđenju mentalnog zdravlja za period 2019-2023, njena implementacija je na veoma niskom nivou, jer je samo 18% planiranih aktivnosti preduzeto 2020. godine, shodno Izvještaju o realizaciji njenog Akcionog plana. Mentalna oboljenja, uključujući depresiju, anksioznost i šizofreniju, jedan su od glavnih uzroka invalidnosti, što govori i potrebi hitnog preduzimanja mjera na unaprijeđenju mentalnog zdravlja i obezbjeđivanju dostojanstvenog i podržanog života u zajednici osobama sa mentalnim invaliditetom.
Završeno je Evropsko prvenstvo u jedrenju za olimpijske klase koje je održano u Varni, Bugarska, od 02. – 09.10.2021.
Od naših reprezentativaca Nikola Golubović je ostvario najbolji rezultat. Uklasi ILCA6 je 9. u konkurenciji do 21 godine i 13. je u generalnom konkurenciji.
Dukić i Marković su finale jedrili u zlatnoj grupi. Za mjesto u grupi najboljih izborili su se nakon tri kvalifikaciona dana.
Milivoj Dukić iz je zauzeo 18. mesto u Evropi, a Ilija Marković je šampionat Evrope završio na 46. mestu. U Open konkurenciji Dukić je 23. a Marković 58.
Evropsko prvenstvo u jedrenju
U olimpijskoj klasi ILCA 7, zlatnu medalju je osvojio Majkl Beket iz Velike Britanije, do srebra je dojedrio Filip Jurišić iz Hrvatske a bronzanu medalju je osvojio Džonatan Vadnai iz Mađarske. Isti je raspored i u Open delu takmičenja.
U konkurenciji jedriličara do 21 godine. Oskar Madonič iz Ukrajine je osvojio zlatnu, Umut Ejriparmak iz Turske srebrnu, a Božidar Golubić bronzanu medalju.
U klasi ILCA 6 u konkurenciji jedriličara, zlatnu medalju je osvojio Stipe Gašpić iz Hrvatske, srebro je pripalo Oskaru Madoniču iz Ukrajine, a bronzana medalja Umutu Ejriparmaku.
Evropsko prvenstvo u jedrenju
Uskoro novi izazov za naše jedriličare, Svjetsko seniorsko prvenstvo na kom će se takmičiti Milivoj Dukić i Ilija Marković.
Završen je četvrti regionalni pjesnički konkurs NVO “Bokeški Forum” posvećen pjesnikinji Maji Perfiljevoj. Od 162 pristigla rada žiri u sastavu: Katica Čavor, Sandra Sindik, dr Jasmin Dorić i dr Andrija Petković izabrao je najbolje. Pobjedničku pjesmu posvećenu Maji Perfiljevoj napisao je Jovan Bundalo iz Beograda.
Drugo mjesto osvojila je Esma Sarić iz Sarajeva, a trećeplasirani je Mirko Kasipović iz Rijeke. Pobjedniku pripada nagrada od 200 eura, drugoplasiranom 150 i trećeplasiranoj pjesmi 100 eura, uz poštovanje propozicija takmičenja.
Pored tri pobjedničke pjesme žiri je odabrao i 27 radova koji će se naći u zbirci koja će biti promovisana u martu naredne godine. Tada će istovremeno biti promovisana i treća zbirka pod nazivom “Hvala ti”. Njena promocija koja je bila planirana za početak ove godine odložena je zbog epidemiloške situacije. Novac dobijen od prodaje obje zbirke biće uplaćen u humanitarne svrhe.
Pored pobjedničkih među 30 najboljih radova izabrani su i oni sledećih stvaralaca: Sinša Milić (Sombor), Jepuranović Irena (Beograd), Teodora Zorić (Banja Luka), Kristina Kamenarović (Kotor), Mirjana Babić, Aleksandra Papović (Nikšić), Olivera Skerlić, Milan Cimbaljević (Berane), Dragan Mitić (Niš), Miloš Milosavljević (Ćuprija), Milko Stojković (Smederevska Palanka), Gorica Samardžić (Tivat)
Vlada Crne Gore dala je saglasnost na izmijenjeni Plan korišenja sredstava Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD) za 2021.godinu kojim se drastično redukuju planirani, prihodi, ali i rashodi te monopolističke državne firme koja gazduje najvrijednijim dijelom prostora u državi – morskom obalom.
Prema izmijenjenom Planu, očekivani ukupni prohodi Morskog dobra za ovu godinu se sa 5.830.000 eura, smanjuju na 4.740.000 eura, odnosno za preko 20%. U istim iznosima smanjuju se i planirani rashodi JPMD za 2021.
U obrazlođženju novog Plana stoji da je „konstatovano kako se ove godine neće moći ostvariti planirani prihodi JPMD u iznosu od 1.090.000 eura“ i to zbog toga što Morsko dobro neće dobiti sav novac koji je ove godine očekivao od italijanske firme Terna koja je prije par godina sagradila novi podmorski elektro-kabel Italija-Crna Gora.
„Planirani prihod od 2.180.000 eura koliko iznosi druga rata po zaključenom Ugovoru o korišćenju morskog dobra za impementaciju i izvođenje infrastrukture sa privrednim društvom „Terna Crna Giora“ doo iz Podgorice iz 2015.godine, uslovljen je dobijanjem potrebnih dozvola za rad energetskog objekta. Shodno dostavljenim odgovorima na zahtjev za izvršenje uplate, obaviješteni smo da je odloženo postavljanje i puštanje u rad „Pola 2“, pa sa tim u vezi nisu dobioene dozvole i licence za isti što je uslov za plaćanje. Napominjemo da je formirana komisija i postignut dogovor za plaćanje dijela navedene rate u iznosu od 1.090.000 eura, ili 50%“- piše u obrazloženju izmijenjenog Plana korišćenja sredstva JPMD.
U prevodu, zbog toga što je Terna do sada postavila samo jednu od dvije planirane žile velikog podmorskog elektrokabla od Crne Gore do Italije, JPMD nije u situaciji da naplati ni polovinu ugovorenog iznosa za korišćenje morskog dobra za postavljanje kabla u crnogorskim vodama i na obali.
Kompletiranje energetskog kabla, između Crne Gore i Italije inače, prije par godina je odloženo jer je italijanska kompanija Terna navela da “procjenjuje finansijsku izvodljivost postavljanja druge žile kapaciteta 500 MW.” Ugovoreni kapacitet podmorskog kabla, pa time i ugovorna obaveza Terne je 1.000 MW. Terna do sada nije ispunila svoj dio dogovora o postavljanju kabla od 1000 MW, odnosno položila jesamo jedan kabl od 500 MW. Prema nezvaničnim informacijama italijanska kompanija je procijenila da joj nije isplativo da postavlja i drugu žilu kabla jer za sada nema ništa od ranije najavljivane gradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, a nema još ni većih energetskih objekata u region. Stoga, ako nema dovoljno struje, druga žila neće biti ni potrebna.
Nerealizacija ugovorenog projekta bivše crnogorske Vlade sa Italijanima oko gradnje podmorskog elektrokabla u punom njegovojm kapacitetu, uslovila je i da Morsko dobro ne može nalatiti očekivana sredstva. To je, sudeći prema podacijma iz izmijenjenom Plana korišćenja sredstva JPMD, prouzrokovalo i ozbiljne porobelem u poslovanju te firme koja je morala drastično da izmijeni i redukuje sva svoja za ovu godinu planirana investiciona i ulaganja u tekuče održavanje zone morskog dobra. Stoga su drastično redkovana ili potpuno obustavljena neka ranije planirana ulaganja u izvođenje radova i nadzor nad konkretnim projektima revitalizacije i uređenja obalne infrastrukture na teritoriji svih šest primorskih opština, kao i izdvajanja za izradu tehničke dokumentacije za nove projekte, odnosno za izradu elaborata, stručnih studija, analiza i ispitivanja.
Zbog neostvarivanja planiranih prihoda, JPMD na čijem je čelu Mladen Mikijelj (DF) odlučilo je da smanji i prvobitno planirane izdatke za neto zarade zaposlenih sa 870.400 na 772.237 eura, a troškovi za porezi i doprinosi na njihove zarade umanjuju se za oko 50 hiljada eura. Za skoro polovinu redukovani su i troškovi prevoza prvobitno planirani na 60 hiljada eura, za 20 hiljada su smanjeni izdaci za društveno odgovorno poslovanje prvobitno predviđeni na 88 hiljada eura, a prepolovljen je i trošak reprezentacije koji sada iznosi 10 hiljada eura. Ukinuta je i nabavka svih novih osnovnih sredstva koja nisu nepohodna za poslovanje JPMD u 2021, a za trećinu su skresani i troškovi službenih putovanja koji sada iznose 20.000 eura.
Zanimljivo je međutim, da se po novom Planu povećavaju neki totalno neproduktivni troškovi poslovanja JPMD pa se tako tako neto naknade za članove Upravnog odbora ove firme sa 68.000, podižu na 81.485 eura, a drastičan rast sa 124.000 na iznos od čak 569.393 eura bilježi stavka „Ostali lični rashodi: pomoć zaposlenima, jubilarne nagrade, otpremnine i ostale isplate po Kolektivnom ugovoru“. Iz menadžmenta JPMD ovo objašnjavaju usvajanjem nove sistematizacije zbog koje je jedan dio dosadašnjih zaposlnih odlučio da napusti firmu pa treba obezbijediti otpremnine za ukupno 5 radnika koji odlaze u penziju i 13 zaposlneih koji su se odlučili na sporazumni raskid radnog odnosa.
Zaustavlja se i desetak većih i značajnijih započetih i projekata prenesenih iz prethodnih godina, u ukupnoj vrijenosti od 1,055 miliona eura. Umjesto njih će se taj novac kako je navedeno, usmjeriti na više manjih „bitnih i prioritetnih projekata koji su realni da se mogu realizovati do kraja tekuće godine“.
Erupcija vulkana Cumbre Vieja na španjolskom otoku La Palmi i dalje traje, a jutros su rijeke lave uništile nekoliko građevina koje su im se našle na putu. Magma je uništila barem četiri kuće u selu Callejon de la Gata.
Vulkan Cumbre Vieja počeo je erumpirati 19. septembra te je uništio više od 800 objekata i prisilio na evakuaciju oko 6000 ljudi iz njihovih domova na otoku. La Palma, s populacijom od oko 83.000 stanovnika, jedan je od Kanarskih otoka u Atlantiku.
Rano jutros, blizu erupcije viđene su munje. Studija objavljena 2016. godine u časopisu Geophysical Research Letters otkrila je da može doći do munja tijekom vulkanskih erupcija zbog sudara čestica pepela i električnog naboja.
Lava iz vulkana zahvatila je 150 hektara poljoprivrednog zemljišta, od kojeg se većina koristi za uzgoj banana koji je jedan od glavnih usjeva na otoku.
– Aerodrom na La Palmi zatvoren je od četvrtka zbog pepela – rekli su iz španjolske aviokompanije Aena.
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori preminula su tri covid pacijenta, od kojih je najmlađi imao 84, a najstariji 89 godina. Preminuli su iz Podgorice, Bare i Bijelog Polja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Registrovano je 408 novih slučajeva, a oporavilo se 489 pacijenata. Broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 5529.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 08.10.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate 3030 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 408 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naglasili su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
127
Nikšić
69
Pljevlja
46
Bijelo Polje
21
Bar
19
Tivat
19
Berane
17
Budva
17
Herceg Novi
13
Kotor
12
Danilovgrad
10
Cetinje
9
Ulcinj
6
Kolašin
5
Mojkovac
5
Plužine
4
Tuzi
3
Žabljak
3
Rožaje
2
Plav
1
UKUPNO
408
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 08.10.2021. godine je iznosio 13,23 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1983.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 135 010.
U čast Dana opštine, 28. oktobra, u Herceg-Novom će tokom narednog mjeseca biti organizovano pet sportskih turnira.
Prvi na programu je treći Međunarodni bućarski turnir u čast oslobođenja grada koji počeo danas u organizaciji Bućarskog kluba Meljine 1983.
Jubilarni, deseti šahovski turnir „Memorijal Obrad Manojlović“ zakazan je za sledeći vikend u hotelu „Play“. Otvaranje takmičenja biće upriličeno u subotu, 16. oktobra u 10 sati.
Treće subote oktobra očekuju nas dva sportska događaja. Kup rombuna „Memorijal Milovan Miško Vujičić“ biće održan 22. put u akvatorijumu hercegnovskog zaliva, 23. oktobra od 07 časova i 30 minuta.
Istog dana, od 11 do 17 sati biće održan treći košarkaški turnir veterana „Gradu s ljubavlju“, u sali Sportskog centra Igalo.
Posljednjeg vikenda u mjesecu, 30. oktobra na programu je šesti Internacionalni karate turnir „Grand Prix Montenegro“. Otvaranje takmičenja najavljeno je za 13 sati.
Sva sportska dešavanja biće organizovana uz poštovanje aktuelnih epidemioloških mjera.
Zbog bolje epidemiološke situacije u Crnoj Gori od danas nije potrebna Nacionalna digitalna kovid potvrda kao uslov za ulazak u tržne centre, poslovne centre i poslovne zgrade koje imaju preko hiljadu metara kvadratnih prostora.
Takođe, iako je to bilo najavljeno, od danas neće biti potrebna kovid potvrda kao uslov prilikom ulaska u prehrambene prodavnice koje imaju preko hiljada metara kvadratnih prostora.
U skladu sa očekivanjem da se Crna Gora pridruži EU digitalnom COVID sertifikatu, trajanje izolacije se skraćuje sa 14 na 10 dana, odnosno jedan od elemenata digitalne COVID potvrde je pozitivan PCR test koji je stariji od 10 i nije stariji od 180 dana. To je preporuka Direktorata za digitalno zdravlje i to na osnovu evropskih standarda.
Ostali elementi digitalne COVID potvrde su: Da je lice u cjelosti vakcinisano, nezavisno od toga koliko je dana prošlo od revakcinacije; Da osoba posjeduje negativan PCR test na COVID-19 koji nije stariji od 72 sata; Da osoba posjeduje negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati.
Velika Britanija uklanja Crnu Goru sa “crvene liste”
Brexit
Velika Britanija će od ponedeljka, 11. oktobra, ukloniti Crnu Goru sa crvene liste zemalja za međunarodna putovanja.
– Od 11. oktobra u 4 sata, 47 zemalja, uključujući i Crnu Goru, će biti uklonjeno sa crvene liste zemalja za međunarodna putovanja ka Engleskoj – saopšteno je na Twitter nalogu Ambasade Velike Britanije u Crnoj Gori.
To će, kako su istakli, olakšati ljudima putovanje u inostranstvo.
– Putnici koji se vraćaju u Veliku Britaniju iz ovih 47 država neće morati da idu u hotelski karantin – objašnjeno je.
Kako je navedeno, za više od 30 zemalja izmijenjena su i pravila u vezi sa potvrdama za vakcinaciju putnika koji stižu Veliku Britaniju.
Festivali nijesu samo kultura, već platforma za mnoštvo stvari. Svaki uloženi euro u kulturu, višestruko se vraća u budžet jedne države. Grad Ljubljana, recimo, izdvaja preko 10 odsto budžeta za kulturu – kazao je Darko Brlek, generalni i umjetnički direktor Festivala Ljubljana, na prvoj od šest radionica u okviru evropskog projekta #synergy.
Radionica pod nazivom „Finansiranje klasične muzike: Različite forme finansiranja i načini za postizanje finansijske samoodrživosti“ održana je ove sedmice u Ljubljani. Pored stručne javnosti i ljubljanskih institucija kulture, tima Festivala Ljubljana, radionicama su prisustvovali i predstavnici svih #synergy partnera: KotorArta, inicijatora i glavnog koordinatora projekta, Centra Beogradskih festivala, Dubrovačkih ljetnih igara, Kosovo Šopen asocijacije i organizacije Vox Baroque iz Tirane.
Projekat #synergy KotorArt festivala Don Brankovi Dani muzike jedan je od 13 koje je Evropska komisija 31. jula prošle godine, na posebno ustanovljenom konkursu za jačanje kulturne saradnje i konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija na Zapadnom Balkanu, podržala sa 410.930 eura.
RAZUMIJEVANJE
Upravo podatak da preko 10 odsto budžeta Ljubljana izdvaja za kulturu je najviše fascinirao članove tima KotorArt-a koji su činili Viktor Varoši, izvršni producent KotorArta i menadžer projekta #synergy, Sara Mandić, menadžerka za produkciju i razvoj KotorArta i menadžerka projekta #synergy, kao i Marija Nikčević, predstavnica u mladom istraživačkom timu.
– Ovaj nevjerovatan podatak pokazuje potpuno razumijevanje za značaj umjetnosti i kulture – i pokazuje da bi finansiranje kulture trebalo da se posmatra kao ulaganje u društveni, ali i ekonomski razvoj. Grad Ljubljana je savršen primjer toga – rekao je Viktor Varoši za Pobjedu.
O važnosti ulaganja, kreiranju dobrih programa i podizanju ljestvice kvaliteta, kao i primjerima dobre prakse, govorili su Andrej Drapal, konsultant za menadžment kompanije Consensus, Blaž Peršin, direktor Muzeja i galerija Grada Ljubljane, kao i Tibor Mihelič Syed, generalni direktor Slovenačkog omladinskog teatra.
#synergy – Kotor-art-radionica u Ljubljani foto Darja Stravs Tisu
PODIZANJE KAPACITETA
Radionica u Ljubljani je prva u nizu zanimljivih aktivnosti u okviru #synergy projekta, najavio je jedan od menadžera projekta.
– Okupili smo tim mladih istraživača, čeka nas još pet radionica, a predstoji nam i selekcija kompozitora, javni pozivi za muzičare koji će učestvovati u projektu. Svi partneri se raduju aktivnostima, a atmosfera i razmjena iskustava iz Ljubljane ukazuje na to da smo projektu dali adekvatan naziv i da će značajno doprinijeti podizanju kapaciteta čitavog sektora umjetničke muzike u regionu – rekao je Varoši.
Stečena saznanja i iskustva, najavljuju iz tima #synergy, biće sjedinjena u jedinstvenu publikaciju, svojevrsni „Vodič za produkciju umjetničke muzike“ u našem regionu.
Ciljevi projekta #synergy su usavršavanje i povezivanje kulturnih radnika, prije svega onih koji se bave festivalima i umjetničkom muzikom, zatim podsticanje komponovanja novih djela klasične muzike inspirisanih lokalnom baštinom svih navedenih zemalja, počev od Kotora i Crne Gore, kao i uvezivanje i saradnja mladih muzičara, kompozitora i organizacija koje se bave umjetničkom muzikom na Zapadnom Balkanu.