COVID-19: Korona virus se ponovo širi zemljama regije

0
Sarajevo – foto EPA

U posljednja 24 sata u Srbiji je registrirano 2.216, na Kosovu 1.901, u S. Makedoniji 1.210, Crnoj Gori 661, Bosni i Hercegovini 522, a u Hrvatskoj 470 novih slučajeva zaraze korona virusom.

Korona virus se ponovo širi zemljama regije, zbog čega vlasti razmatraju pooštravanje epidemioloških mjera.

Srbija: Više od 2.000 novozaraženih

U Srbiji je u protekla 24 sata potvrđeno 2.216 novih slučajeva korona virusa, od 15.656 uzoraka koji su testirani.

Od posljedica ove infekcije preminulo je još osam osoba, prenosi Tanjug.

U bolnicama širom zemlje nalazi se 1.007 pacijenata zaraženih korona virusom, od kojih je 44 na respiratoru.

Od početka pandemije u Srbiji je registrirano 746.366 slučajeva ovog virusa, a testirano je 4.931.082 osoba.

Do sada je preminulo 7.226 osoba, a procenat smrtnosti je 0,97.

U Bosni i Hercegovini još 10 preminulih

U Bosni i Hercegovini je preminulo još deset osoba od posljedica korona virusa, a zabilježena su i 522 novozaražena pacijenta, od 3.248 obrađenih testova, izvijestile su zdravstvene vlasti.

Dan ranije u toj je zemlji prijavljeno 127 novozaraženih korona virusom, od 1.402 obrađena testa, dok je prijavljeno devet smrtnih slučajeva.

Vlasti razmatraju uvođenje dodatnih mjera ograničenja kako bi spriječili širenje COVID-19.

Od sredine augusta dnevni broj novozaraženih je trocifren, a epidemiolozi upozoravaju kako je nastupio četvrti val pandemije.

Ubrzano se povećava i broj hospitaliziranih s COVID-19 te onih kojima trebaju respiratori.

Crna Gora: 661 novozaraženih, deset preminulih

Na području Crne Gore u posljednja 24 sata ukupno je dijagnosticiran 661 novi slučaj zaraze korona virusom, i to 617 među građanima Crne Gore i 44 među turistima koji borave na teritoriju Crne Gore.

Prijavljeno je deset smrtnih ishoda povezanih s korona virusom, objavio je u utorak Institut za javno zdravlje Crne Gore, prenosi Fena.

Ukupan broj preminulih povezanih s COVID-19 u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.690.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6.748.

Od početka epidemijskih događanja ukupan broj registriranih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 111.038.

U Hrvatskoj se nadaju da će ostati ‘narandžasta zona’

Hrvatska je u posljednja 24 sata zabilježila tri smrtna slučaja zbog posljedica korona virusa te 470 novih slučajeva zaraze, pa je sada ukupno 2.560 aktivnih zaraženih osoba u toj zemlji, izvijestio je u utorak Nacionalni stožer civilne zaštite.

Na bolničkom je liječenju 330 pacijenata, od kojih je 44 na respiratoru, prema podacima prikupljenim do utorka.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izrazio je u utorak nadu da će turistički dio Hrvatske i dalje ostati “narandžasta zona“, ali i poručio kako to ovisi o ponašanju svih.

Od 25. februara 2020. godine, kada je registriran prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, zabilježeno je više od 370.000 osoba s korona virusom, od kojih je 8.306 umrlo, na 4,06 miliona stanovnika u zemlji.

Zaključno sa 23. augustom, u Hrvatskoj je 1.700.378 osoba vakcinisano barem s jednom dozom protiv korona virusa.

Na Kosovu zaražena još 1.901 osoba

Na Kosovu je u posljednja 24 sata 13 pacijenata preminulo, a registrirana je 1.901 osoba pozitivna na korona virus.

Ministarstvo zdravstva Kosova je saopćilo da je u posljednja 24 sata testirano 10.848 uzoraka sumnjivih na korona virus.​​​​​​​

Izliječeno je još 433 građana, a ukupan broj oporavljenih je 107.999.

Trenutno je broj aktivnih slučajeva zaraze 21.922, prenosi Anadolija.

Od početka epidemije, u martu 2020. godin,e ukupno 132.277 osoba je rezultiralo pozitivno na korona virus od 900.028 testiranih.

Od posljedica COVID-19 preminulo je 2.356 osoba.

Još 31 žrtva u Sjevernoj Makedoniji

U posljednja 24 sata u Sjeverenoj Makedoniji utvrđeno je 1.210 novih slučajeva zaraze korona virusom, javila je reporterka Al Jazeere Milka Smilevska,

U istom vremenskom periodu od posljedica zaraze preminula je 31 osoba.

Od početka epidemije virus je potvrđen kod više od 170.000 osoba, a preminulo njih 5.727.

U Sjevernoj Makedoniji je blizu 12.000 aktivnih slučajeva.

Radna grupa donijela konkretne zaključke o načinu realizacije nastave od 1. septembra

0
Radna grupa foto Vlada CG

U Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta održan drugi sastanak Radne grupe za organizaciju i praćenje vaspitno-obrazovnog procesa u periodu trajanja pandemije COVID 19 .

U skladu sa  razmotrenim prijedlozima svih predstavnika, Radna grupa je formulisala konkretna rješenja za održavanje i organizaciju nastave u predstojećoj školskoj godini:

1.    Predškolske ustanove će vaspitno-obrazovni rad realizovati kao i do sada, bez promjena.

2.    Trajanje školskog časa biće 30 minuta, a nastavni planovi i programi će biti jedinstveni i prilagođeni tom trajanju.

3.     Pauza između časova trajaće najmanje pet minuta, a trajanje malog i velikog odmora biće produženo u skladu sa mogućnostima škola.

4.    Mjerenje temperature i dezinfekcija ruku na ulazu u školu su obavezni.

5.    Nošenje maski je stroga preporuka Instituta za javno zdravlje i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, ali MPNKS ne može vratiti iz škole nijedno dijete koje ne nosi masku, zbog njihovog zakonskog prava na obrazovanje.

6.    Organizovanje što većeg broja časova i nastavnih aktivnosti na otvorenom prostoru, u skladu sa prostornim, kadrovskim i ostalim kapacitetima škola i  vremenskim uslovima.

7.     Za djecu sa smetnjama u razvoju koja su onemogućena da redovno pohađaju nastavu, biće organizovana online nastava, a nastavni materijal će im se dostavljati na kućnu adresu.

8.    Sve škole dobile su od Zavoda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje  uputstva koja su dužna da poštuju.

U planu izgradnja hotela većeg kapaciteta u Kotoru

0
AMBASADOR REPUBLIKE KIPAR POSJETIO OPŠTINU KOTOR

Potpredsjednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević, upoznao je ambasadora Kipra Dimitriosa Teofilaktua sa privrednim potencijalima grada, koji se zasnivaju na kruzing i izletničkom turizmu i posjetama gradskim bedemima.

On je podsjetio da je u planu i izgradnja hotela većeg kapaciteta u cilju razvoja stacionarnog turizma.

Iz Opštine Kotor je saopšteno da se Kovačević sastao sa Teofilaktuom koji boravi u prvoj zvaničnoj posjeti tom primorskom gradu.

Kotor

Na sastanku je razgovarano o kulturno istorijskom blagu Kotora, razvoju sporta naročito vaterpola i jedrenja, kao i potencijalima za zajedničku saradnju u tim oblastima.

Teofilaktu se zahvalio na gostoprimstvu i kazao da je zadovoljan što će imati priliku da vidi Kotor.

Kakvo je stanje u Engleskoj danas, mjesec dana nakon ukidanja skoro svih mjera?

0
Engleska foto EPA

Engleska je sredinom jula napravila dramatičan zaokret i ukinula gotovo sve epidemiološke mjere, a na snazi su ostale samo one vezane za samoizolaciju zaraženih i njihovih kontakata.

U Engleskoj su se dvorane i stadioni mogli otvoriti u punom kapacitetu, diskoteke mogu ponovo raditi, opet se može biti za šankom u pubovima i više nema ograničenja broja ljudi koji se mogu okupljati.

Ni nošenje maske više nije obavezno, ali je preporučljivo u javnom prijevozu i u prodavnicama, a više se ne poziva ni na rad od kuće.

Zbog te odluke očekivao se nagli rast zaraženih, ali se dogodila situacija bez presedana.

Nakon otvaranja pao broj novih slučajeva

Naime, naučnici su ostali zbunjeni naglim padom dnevnog broja zaraza koronavirusom ne samo u Engleskoj već u čitavoj Velikoj Britaniji, uprkos slabijim mjerama.

“Niko zapravo ne zna što se događa”, rekao je tada epidemiolog John Edmunds s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).

Širenje zaraznije, delta varijante koronavirusa u Ujedinjenom Kraljevstvu činilo se, uprkos uspješnom programu cijepljenja, kao nadolazeća velika kriza. Eksponencijalni rast broja infekcija od lipnja doveo je do toga da se predviđalo da će se dnevno zabilježiti više od 100 hiljada novih slučajeva, a strahovalo se i od prevelikog pritiska na britanski zdravstveni sistem u vidu hospitalizacija.

U takvoj klimi mnogi su znanstvenici smatrali da je vladino potpuno ublažavanje mjera bezobzirno.

1200 znanstvenika upozorilo da je englesko otvaranje prijetnja cijelom svijetu

Uoči ukidanja mjera čak 1200 svjetskih znanstvenika potpisalo je otvoreno pismo, objavljeno početkom srpnja u uglednom medicinskom časopisu Lancet, u kojem kritiziraju Johnsonovu vladu zbog “neetičnog eksperimenta” koji provodi, a koji predstavlja prijetnju cijelom svijetu, budući da slobodno kolanje virusa osigurava plodno tlo za pojavu sojeva otpornih na cjepiva koja imamo.

“Zbog pozicije Engleske u globalnom prometu bilo koja varijanta koja postane dominantna u Ujedinjenom Kraljevstvu vjerojatno će se raširiti ostatkom svijeta. Politika Ujedinjenog Kraljevstva ne utiče samo na nas, ona utiče na sve”, naglasila je jedna od potpisnica, Christina Pagel, direktorica istraživačkog odjela na londonskom University Collegeu.

Britanski znanstvenici također su oglasili alarm. Model koji je napravio Imperial College London predviđao je da će ukidanje svih mjera dovesti do “značajnog trećeg vala, u kojem će skočiti broj hospitalizacija, a samim time i smrti od korone”. Naglasili su da su postojeća cjepiva protiv korone vrlo učinkovita, ali ne i sto posto i da će neki ljudi oboljeti bez obzira na to što su cijepljeni.

Simon Clarke, izvanredni profesor stanične biologije na Sveučilištu Reading, objasnio je za CNN da će “punjenje bolnica ljudima koji su dovoljno bolesni da budu hospitalizirani, ali ne i da budu na odjelu intenzivne”, napraviti ogroman pritisak na britanski bolnički sustav.

Nekoliko je mogućih objašnjenja

Uprkos upozorenjima naučnika, do značajnog širenja zaraze nakon ukidanja mjera nije došlo, a stručnjaci navode nekoliko mogućih razloga za razvoj te situacije. Prvo, u Velikoj Britaniji je gotovo 80% ljudi primilo obje doze cjepiva.

Drugi razlog pada broja slučajeva jest taj što nakon Evropskog nogometnog prvenstva više nije bilo tako masovnih okupljanja. Dodatno, zbog lijepog vremena je sve više ljudi boravilo na otvorenim prostorima, a nije bilo ni nastave.

Moguće je i da su se građani manje testirali jer, ako su pozitivni, čak i ako su cijepljeni, moraju ići 10 dana u karantin što često ne odgovara onima koji planiraju krenuti na godišnji odmor.

Broj zaraženih u sedam dana porastao za 13%

Prema zadnjim službenim podacima, dnevno u Velikoj Britaniji oko 100 ljudi umre od covida, a znanstvenici upozoravaju na to da će taj broj ponovno porasti kada se sljedeće sedmice milioni učenika vrate u škole.

Tone uginule ribe na obalama lagune na jugoistoku Španije

0
riba, foto: Reuters/ Eva Manez

Tone uginule ribe dospijele su proteklih sedmica na obale velike morske lagune na jugoistoku Španije, nakon masovnog pomora koji je šokirao lokalne stanovnike i ekologe.

Lokalna vlada okrivila je nedavnu visoku temperaturu za pomor ribe u Mar Menoru, južno od grada Mursije, prenosi BBC.

No naučnici kažu da je za pad kvaliteta vode odgovorna lokalna poljoprivreda.

Tužitelji istražuju slučaj, a stanovnici protestuju i traže da se nešto preduzme.

„Ljudi to zovu zelena supa“, rekao je Ramon Paha, član lokalne grupe za zaštitu životne sredine. „Uzrokovano je viškom veštačkog đubriva u vodi.“

Napisi u španskim medijima govore da centralna vlada razmatra zahtjev da se u Mar Menoru proglasi katastrofa.

Zahtjev je poslala regionalna vlada, izložena rastućem pritisku da spasi lagunu koja se godinama bori s ekološkim problemima.

Smještena na jugoistoku španske mediteranske obale, laguna je nekad bila magnet za turizam i utočište morskim životinjama.

No kvalitet vode se proteklih godina pogoršao, uzrokujući degradaciju eko sistema i masovne pomore ribe 2016. i 2019. godine.

Podmorski svijet bori se s još jednim velikim zagađivačem koji ozbiljno ugrožava život u moru

0
greenpeace

Jeste li znali da snažni zvukovi koje stvaraju pomorska plovila negativno utječe na život ispod površine mora? Osim pretjeranog izlova, plastike, otpadnih voda i raznog nasipavanja, morski život sve teže se bori i s još jednim velikim zagađivačem – bukom.; piše Morski.hr

Jeste li se ikad zapitali koliko buke proizvodi bačeno sidro, gliserski motor ili nasipavanje mora te koliko takvi zvukovi utječu na podmorski život? Ako niste, evo prilike da se osvijestite koliko je zapravo čovjek svojim utjecajem poremetio život u podmorju.

Snažni zvukovi koje proizvode plovila negativno utječu na morske životinje – sprječava okupljanje rakova, komuniciranje morskih sisavaca, otežava hvatanje plijena, traženje partnera, a time i razmnožavanje vrsta.

U tijeku je zajednički prekogranični projekt Hrvatske i Italije, koji ima za cilj istražiti koliko podvodna buka utječe na morsku faunu i ekosustav.

U projektu sudjeluje Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u sklopu Interreg projekta SOUNDSCAPE kojim će se, kroz prekograničnu suradnju, poboljšati učinkovitost zaštite morske bioraznolikosti u Jadranskom moru.

Kako bi se prikupili podaci o zagađenju Jadrana bukom, u sklopu Soundscape projekta biti će postavljeni hidrofoni na 8 lokacija – u Anconi, Riminiju, Veneciji, Trstu, Susku, Lošinju, Zadru i Splitu.

Akcionari Crnogorske plovidbe smjenjuju bord?!

Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Treća ponovljena redovna Skupština akcionara Crnogorske plovidbe a.d. Kotor zakazana je za 30. avgust u Kotoru.

Odluku o Skupštini donio je odbor direktora krajem jula, koji bi, prema dnevnom redu, krajem avgusta trebalo da bude razriješen. Na dnevnom redu je i izbor novih članova odbora, utvrđivanje njihove naknade kao i izbor nezavisnog revizora za ovu godinu.

Akcionari će na sjednici biti upoznati sa strukturom akcionarskog kapitala, a glasaće i o finansijskom i izvještaju nezavisnog revizora za prošlu godinu, kao i o rezultatima poslovanja Crnogorske plovidbe za 2020. godinu i izvještajima menadžmenta i odbora direktora.

Crnogorska plovidba ukupno ima 1.066.425 običnih akcija s pravom glasa, a sve odluke donose se većinom glasova prisutnih ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Odluka o izboru novog odbora direktora biće donijeta kumulativnim glasanjem, navodi se u obavještenju o sazivanju skupštine.

Trenutno su u bordu direktora Ivica Kordić (predsjednik), Jovo Lazarević, Vladimir Potpara, Nemanja Petrović i Nuri Ismailisufi. Izvršni direktor je Slobo Pajović.

Makarska ima najsimpatičnije kupčice na Jadranu!

0
Makarska / kupz;ice privatni album

Gordana Ožić na različite je načine izražavala svoju kreativnost – slikala je, dizajnirala nakit i odjeću – a o sasvim posebnom hobiju ove darovite Makarke svjedoči interesantna zbirka koja krasi njen restoran “Stari mlin” u centru grada.

Po zidovima restorana, unutrašnjim i vanjskim, pa čak i po ogradnim zidićima, po stolovima i na svim mjestima gdje se mogu vidjeti i dotaknuti, izložene su Gordanine kupe kanalice u sasvim novom izdanju. Na nekima je teško i prepoznati da je riječ o kupama, a na nekima je Gordanina intervencija bojom manja, ili je negdje čak ni nema. Svakako nastala su mala djela, suveniri, ukrasi… inspirirani morem, prirodom i ljepotom življenja.

Makarska / kupačice privatni album

Na kupama se tako mogu pronaći ‘alapače’ – kako Gordana naziva figurice debelih žena koje se sunčaju na ležaljci ili na ručniku i usput, veli nam autorica, ogovaraju sve oko sebe. Nekima društvo u kupi rade ribe, negdje su ribe same, ili uz koju školjku… ovisno o inspiraciji. A sve te ‘morske’ kupe sa ‘junacima’ obojene su u plavo i bijelo. Na drugim neobojenim kupama autorica slavi prirodu i život, kako je i sama rekla, a motivi se izmjenjuju… i tako na više od stotinjak kanalica. Toliko je ih, naime, bilo na početku izložbe, a neke su već otputovale na razne svjetske destinacije. Stranci se zaljube u Gordanine preuređene, umjetničke kupe, neki toliko da čovjek ne bi mogao ni povjerovati. Priča nam tako da su neki Norvežani njezine kupe odnijeli sa sobom kako bi tamo u svojoj zemlju, u svojem domu u kupu iz Makarske smjestili majčinu urnu! Čudna ideja, rekli bismo, ali ipak ne možemo ne spomenuti ovu priču.

Svakako, ove umjetničke kupe ne samo da su otputovale na sve strane, nego su i doputovale u Makarsku. Naravno, doputovale su u izvornom obliku. Neke iz Istre, a neke iz Dubrovnika. Pitate se zašto su kupe morale stizati s ta dva, od Makarske udaljena kraja? Odgovor sve objašnjava, jer ovdje nije riječ o novim, kupljenim kupama. Možda bi u tom slučaju priča bila dosadna, ali ovako saznajemo od autorice, sve su to redom bile odbačene kupe sa starih kuća, neke stare i tri stoljeća.

A kako je sve počelo? Gordana je još 2014. putovala iz Istre i kad se na putu zaustavila radi odmora, vidjela je da ljudi bacaju kupe sa neke stare kuće. Pitala je može li uzeti koju, a ljudi su bili široke ruke. Tako je skupila više od stotinjak kupa, šta tih s puta, šta sa starih kuća u Makarskoj na kojima su mijenjali krovove, šta od sjajne podrške dobrih ljudi koji su dali ruke. Na kraju su svi zajedno feštali te 2014., na zajedničkoj izložbi.

Prethodno je Gordana na zid Starog mlina objesila ‘gole’ kupe da ih uzme i ukrasi onaj tko želi. I bilo je svakakvih ideja, priča nam ova vedra Makaranka, od crtanja po kupama do pisanja pjesama. A i pjevalo se tada na otvorenju, čak je i njihov župnik sudjelovao i u kreaciji i u pjesmi, a sve uz pomoć jedne makarske klape.

Korone je sve poremetila, ali evo Gordana Ožić je, kako smo već rekli na početku, ‘obnovila’ novih stotinjak kupa i priča se ponovila, možda uz manje pjesme, ali ipak nova izložba plijeni pažnju domaćih i stranih.

Makarska / kupz;ice privatni album

Ne bi bilo fer ne kazati da je Gordana Ožić radila i kolaže koje je izlagala čak u Madridu, ali i kod nas, naravno. Proslavila se i svojim kotulama, pareo suknjama koje, kaže nam, možeš staviti na sebe na sto načina.

Na pitanje što je zapravo po struci, Gordana će pomalo tužno da nije uspjela doći do akademije, što je silno željela. Bile su to neke prijelomne godine jedne nesretne reformske generacije, kad je obrazovanje bilo preustrojeno onako kako ne bi poželio ni djeci neprijatelja. Ali, naša kreativna Makarka našla je svoj put. Doduše, u međuvremenu je navigavala na kruzerima i obišla cijeli svijet.

– Kad putujete, svašta vidite i inspirirate se – zaključuje Gordana dok žuri između stolova i svojih izložaka.

/Piše Olgica Ivić Grizelj/

IJZ: Crni bilans, preminulo 10 osoba, 661 novopozitivni

8
coronavirus

Tokom jučerašnjeg u Crnoj Gori još 10 osoba je preminulo od posljedica korona virusa. Ukupno je dijagnostikovan 661 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2 i to 617 među građanima Crne Gore i 44 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopštio je IJZCG.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno deset smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Bar (3), Podgorica (2), Kotor (2), Ulcinj (1), Cetinje (1), Petnjica (1).

Među preminulima najmlađi je imao 57, a najstariji 91 godinu.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.690.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 329 pacijenata.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore Novopozitivni slučajevi među turistima UKUPNO
Podgorica 197 197
Budva 53 12 65
Bar 57 8 65
Ulcinj 37 11 48
Nikšić 41 2 43
Bijelo Polje 42 42
Kotor 30 4 34
Rožaje 27 1 28
Herceg Novi 24 3 27
Tivat 19 1 20
Cetinje 19 19
Berane 15 2 17
Pljevlja 13 13
Petnjica 9 9
Tuzi 8 8
Danilovgrad 7 7
Mojkovac 7 7
Plav 7 7
Plužine 2 2
Kolašin 1 1
Gusinje 1 1
Žabljak 1 1
Ukupno 617 44 661

 

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6 748.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 111 038.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1515
Ulcinj 903
Budva 761
Bar 673
Nikšić 443
Bijelo Polje 360
Herceg Novi 329
Kotor 308
Rožaje 283
Tivat 267
Berane 224
Cetinje 121
Pljevlja 106
Danilovgrad 93
Plav 93
Tuzi 83
Petnjica 56
Plužine 26
Mojkovac 22
Gusinje 21
Kolašin 20
Andrijevica 18
Šavnik 13
Žabljak 10
Crna Gora 6748

U vodama u blizini Maroka za pet dana spašeno 438 migranata

0
Izbjeglice – ilustracija

Obalska straža Maroka saopćila je kako je za pet dana spašeno 438 migranata, prenosi Anadolu Agency (AA).

Marokanska novinska agencija MAP, pozivajući se na vojni izvor, objavila je informacije o aktivnostima obalske straže u Sredozemnom moru i Atlantskom okeanu od 19. do 23. augusta.

U pomenutom periodu spašeno je 438 migranata kojima je ukazana prva pomoć, a potom su predati nadležnim službama.

Marokanske vlasti su saopćile kako je od 20. do 23. jula spašeno 368 migranata, većinom s područja Afrike.

Svake godine nekoliko hiljada ljudi u potrazi za boljim životom iz Afrike kreće na put preko Sredozemnog mora do Evrope. Dio njih uspije doći do cilja, ali mnogi stradaju na ovom opasnom putovanju.