Obrazovanjem i pripremom do smanjenja rizika od katastrofa

0
Radionica OŠ Drago Milović – Međunarodni dan smanjenja rizika od prirodn…

Opština Tivat u saradnji sa Komunalnim preduzećem, Ministarstvom unutrašnjih poslova i osnovnom školom “Drago Milović”, ove godine kroz brojne aktivnosti obilježava 13. oktobar, Međunarodni dan smanjenja rizika od prirodnih katastrofa.

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović prethodne sedmice uputio je pismo namjere i time uvrstio Tivat u Međunarodnu mrežu otpornih gradova pod nazivom Resilient cities. Aktivnim učešćem u ovoj mreži, kao i kroz projekat Balance koji se realizuje u Bokokotorskom zalivu, planirano je područje Boke dovesti na značajno veći nivo spremnosti za katastrofe.

Službenici Komunalnog preduzeća prethodnog mjeseca su radili na čišćenju bujičnih kanala, orezivanju zelenila, suvih stabala, kao i druge aktivnosti u cilju pripreme za lošije vremenske prilike. U međuvremenu, najmlađi građani Tivta u osnovnoj skoli “Drago Milovic“ imali su priliku da prisustvuju edukativnim predavanjima o smanjenju rizika od prirodnih i drugih katastrofa, koja je održala Lidija Petrone Kolar, načelnica područne jedinice Kotor, Tivat i Herceg Novi Direktorata za vanredne situcacije MUP, dok je opštinska Služba zaštite je posjetila školu svojim vozilima i opremom, u cilju da dodatno doprinesu edukaciji ucenika.

Iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a su, povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, ukazali na to da se podizanjem svijesti građana doprinosi povećanju bezbjednosti i smanjenju rizika po život i zdravlje ljudi i sredine u kojoj žive. Kako su naveli, prirodne nepogode dešavaju se sve češće i sa velikim intenzitetom, o čemu govori i činjenica da širom svijeta sve više ljudi izgubi zivote i materijalna dobra zbog prirodnih katasrofa.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa ustanovila je Skupština Ujedinjenih Nacija 2009. godine i 13. oktobar proglasila danom koji je posvećen izgradnji i jačanju javne svijesti o rizicima katastrofa, očuvanju životne sredine i spriječavanju daljeg uništavanja planete Zemlje. “Opstina Tivat će i u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima koje će dati adekvatan značaj oblasti smanjenja rizika od katastrofa”, poručila je v.d. menadzerke opštine Tivat Patricia Pobrić.

Tri stotine volontera sakupilo preko tri tone otpada na 19 obala širom Crne Gore

0
Dan obale – statistika

Više od 300 volontera sakupilo je 3.3 tone otpada na 19 obala širom Crne Gore, u okviru obilježavanja Evropskog i Svjetskog dana čišćenja obala, koji je posljednje subote septembra organizovala NVO Zero Waste, a pod pokroviteljstvom Evropske unije u Crnoj Gori. U prostorijama EU info centra predstavljeni su rezultati akcije i revizije sakupljenog otpada. Revizija otpada urađena je na svakoj lokaciji, kako bi se dobili podaci koji to otpad dominantno zagađuje crnogorske obale i ko su najveći zagađivači.

Kao i prethodne četiri godine, tako i ove, dominira ambalaža za jednokratnu upotrebu, a posebno plastične boce.

Emina Adrovic

“Nikšićko pivo, Coca Cola, Rauch, Rosa i Suza su najveći zagađivači naših obala ove godine. Ono što je zajedničko svima njima jeste to što su proizvođači napitaka koji se pakuju u ambalaži za jednokratnu upotrebu. Koliko god akcija čišćenja da organizujemo nećemo uspjeti da riješimo problem otpada. Riješićemo ga jedino pametnom tranzicijom ka cirkularnoj ekonomiji, to jeste kroz povratnu ambalažu, kroz dobro osmišljen sistem šeme povrata depozita“, kazale je Emina Adrović iz NVO Zero Waste Montenegro.

Reciklaža otpada je dio rješenja, ali ne i rješenje, poručuje Adrović.

“Svi moramo preduzeti mjere ka smanjenju otpada,  pogotovo ambalaže za jednokratnu upotrebu. Ne samo pojedinci, već i kompanije i donosioci odluka na državnom i lokalnom nivou. Odluke koje se moraju što prije donijeti, jesu zabrana plastike za jednokratnu upotrebu, uvođenje povratne ambalaže kroz šemu povrata depozita i uvođenje zakona o produženoj odgovornosti proizvođača sa posebnim fokusom na  ambalažu za jednokratnu upotrebu. Nadam se da će više ljudi početi da koristi termose i cegere, da će se kompanije okrenuti cirkularnoj ekonomiji, a donosioci odluka promovisati ponovnu upotrebu kao prioritet“, poručila je Adrović.

Danica Laković

Dobra vijest je da, sa druge strane, raste broj partnera koji učestvuju u čišćenju obala. Tako je koordinator akcije čišćenja obala Morače u Podgorici bilo gradsko preduzeće Čistoća.

“Preduzeće Čistoća uvijek se odaziva na pozive za akcije u cilju podizanja svijesti o zagađenju životne sredine raznim vrstama otpada i potrebe njegovog smanjena. Kao koordinatori akcije na plaži Galeb podržali smo je obezbjeđenjem i radne snage i mehanizacije potrebne za odvoz sakupljenog otpada“, kazala je Danica Laković iz preduzeća Čistoća Podgorica.

Zaštita životne sredine u stalnom je fokusu Evropske unije pa tako i njenih predstavnika u Crnoj Gori, poručili su iz EU info centra.

“Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i EU info centar su proteklih godina sprovodili različite ekološke kampanje za podizanje svijesti  građana o potrebi zaštite životne sredine, smanjenja otpada i negovog pravilnog odlaganja i reciklaže. Budi šampion- baci otpad na pravo mjesto, Budi primjer-uključi se, samo su neke od njih. Podrška EU zaštiti životne sredine u Crnoj Gori kroz proces pristupanja je konstantna kao i prisustvo osoblja Delegacije na akcijama čišćenja. Ove godine zaposleni u Delegaciji čistili su plažu Buljarica u Budvi“, kazao je Saša Palibrk iz EU info centra.

Saša Palibrk

Ovo je bila jublarna 5. akcija čišćenja otpada tokom obilježavanja Evropskog i Svjetskog dana čišćenja obala i predstavlja najbrojniju volontersku akciju u Crnoj Gori.

U završnoj fazi povezivanje H. Novog na Regionalni vodovod

0
Regionalni vodovod – Tivat – Herceg Novi radovi – foto arhiv Boka News

Odbor direktora Regionalnog vodovoda saopštio je da se trenutno realizuju završni radovi na jednom od značajnijih infrastrukturnih projekta, zavšetak prve faze gradnje Regionalnog vodovoda, spajanjem primorske opštine Herceg Novi na regionalni vodovod. Vrijednost investicije je oko dva miliona eura.

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić ističe da je u realiziciji projekta bilo dosta problema sa rješavanjem imovinskih odnosa.

“Međutim, zahvaljujući posvećenosti i predanom radu zaposlenih u Regionalnom vodovodu, brojni izazovi koji su bili pred njima sa uspjehom su rješavani. Novi menađžment je sa uspjehom riješio u veoma kratkom vremenu spor koji je nastao na relaciji Regionalni vodovod – „Primorje“ AD Tivat -Uprava za katastar i državnu imovinu PJ Tivat, u vezi sa naknadom za nepotpunu eksproprijaciju zemljišta u vlasništvu „Primorja“ preko koga, u dužini od 35 m, prolazi trasa regionalnog vodovoda na dionici PK Podkuk – Jadranska magistrala – Opatovo. Zadovoljstvo je u Odboru direktora Regionalnog vodovoda da se i pored ovih prepreka uspjelo, na početku mandata novog menađžmenta, da se u Tivtu izvedu završni radovi kojim će Herceg Novi biti povezan na sistem regionalnog vodovoda”, kazao je Lakušić.

Ističe da su poslije zastoja od godinu dana, a kako dodaje zahvaljujući predanom radu novog menadžmenta na čelu sa izvršnim direktorom Josipom Đuraškovićem, stvoreni uslovi da se, napokon, uđe u završnu fazu realizacije projekta povezivanja Herceg Novog na regionalni vodovod.

“Dodatne količine vode iz regionalnog vodovoda omogućiće snadbijevanje i dodatnu sigurnost u snadbijevanju vodom Nerceg Novog. Ovaj cjevovod imaće ogroman značaj za distribuciju vode na poluostrvo Luštica, gdje se pored potreba stanovništa planira i izgradnja značajnih turističkih kapaciteta, a dodatne količine vode će upravo biti namijenjenje za ovo područje”, kazao je Lakušić.

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda dodaje da je za potrebe priključenja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem izgrađen 3,2 km cjevovod prečnika 500 mm na potezu od prekidne komore Tivat do Opatova, nakon čega će, kako je kazao, građani Herceg Novog koji žive na rivijeri od Svete Neđelje do Zelenike dobiti 130 l/s vode za piće iz sistema regionalnog vodovoda.

“Posebno je važno istaći da će i hercegnovski dio poluostrva Luštica dobijati 70 litara u sekundi, čime će ovaj projekat dodatno unaprijediti ambijent za realizaciju turističkih projekata i za dalji razvoj trističkog proizvoda i na tom dijelu opštine Herceg Novi”, navodi se u saopštenju.

Lakušić navodi i da je su u Regionalnom vodovodu uspostavljeni visoki standardi za investicije u infrastrukturne projekte, a podrška koju Vlada i resorno ministarstvo pružaju za razvojne projekte smatra dodatnim podstrekom i motivacijom za zaposlene da ostvare u narednom periodu još bolje rezultate.

“Projekat ‘Regionalni vodovod’ je promijenio Crnu Goru, označio je ekonomski i turistički razvoj ne samo primorja, već cijele države”, zaključio je Lakušić.

Opština Tivat – HGI-ju rok do kraja mjeseca da plati 65 hiljada eura zakupnine opštinskih prostorija

0
Opština Tivat

Opština Tivat uputila je Hrvatskoj građanskoj inicijativi opomenu pred utuženje sa zahtjevom da joj ta politička stranka do kraja mjeseca uplati oko 65 hiljada eura koliko joj HGI već godinama duguje za zakup poslovnog prostora.

Stranka na čijem je čelu Adrijan Vuksanović već godinama kao svoju partijsku centralu koristi opštinske poslovne porostorije u Ulici Luke Tomanovića u centru Tivta i ne plaća zakup lokalnoj samoupravi koja je vlasnik tih prostorija. HGI se pravdala  time da je parlamentarna stranka kako na lokalnom, tako i na državnom nivou zbog čega joj Opština i državna Uprava za imovinu, moraju obezbijediti prostorije za rad. Ipak, opštinske prostorije u centru Tivta koje ta stranka koristi značajno su veće nego što je obaveza lokane uprave da joj obezbijedi zbog dva odbornika koliko ih HGI ima u SO Tivat. Sa druge strane, Uprava za državnu imovinu Crne Gore toj stranci, dok je ona imala parlamentarni status na državniom nivou, nudila besplatne prostorije na korišćenje u Podgorici, a ne Tivtu. To je HGI odbila da prihvati, insistirajući da joj Uprava za imovinu plaća korišćenje prostorja u Tivtu jer je centrala te partije u tom gradu, a ne u Podgorici, Država to međutim, nije radila, pa se dug HGI-ja za korišćeje opštinskog poslovnog prostora u Tivtu u međuvremenu popeo na oko 65 hikljada eura.

HGI i dalje korist te prostorije iako već skoro svije godine nema važeći ugovor o njihovom zakupu sa Oštinom Tivat. Zbog toga, ali i činjenica da je HGI na izborima 30. avgusta prošle godine izgubila i parlementarni status na državnom nivou pa ni džava više nema obavezu da stranci Adrijana Vuksanovića obezbjeđuje prostorije, administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP) je ovih dana HGI-ju uputula opomenu pred utuženje dajući HGI- ju rok do kraja mjeseca da ova u potpunosti izmiri svoj dug za korišćenje opštinske nekretnine, kao i da sklopi sa Opštinom novi ugovor o zakupu tih prostorija. Ukoliko to ne uradi do kraja oktobra, HGI će se suočiti sa prinudnom deložacijom iz opštinskih prostorija u Ulici Luke Tomanovića, kao i sa blokadom stranačkog računa i skidanjem novca sa njega u visini duga koji ta stranak ima prema Opštini Tivat.

Inače, kako nezvanično saznajemo u lokalnoj upravi Tivta, Opština razmišlja da i prije njegovog isteka na proljeće naredne godine, prekine aktuelni ugovor o petogodišnjem davanju na upravljanje i korišćenje optinske imovine- objekta Doma kulture u Dnjoj Lastvi, HGI-ju biskoj NVO Hrvatska krovna udruga „Dux Croatorum“ iz Tivta. Ovaj objekat HGI, njoj blisko Hrvatsko nacionalno vijećee Crne Gore i „Dux Croatorum“ besplatno koriste već skoro deset godina jer im je to omogućila bivša gradska uprava Tivta predvođena DPS-om. To je urađeno iako su se „Dux Croatorum“ i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore na čijem je čelu potpredsjendik HGI Zvonimir Deković, više puta do sada oglušili o eksplicitne odredbe ugovora sa Opštinom da niti jedan dio Doma kulture u Donkjoj Lastvu ne smiju davati u podzakup trećim  licima.

Čak je i je Agencija za spriječavanje korupcije Crne Gore i to za vrijeme direktorskog mandata DPS-u i njegovim satelitima poslovično sklonog Sretena Radonjića, zvanično konstatovala da su Opština Tivat i NVO Dux Croatorum ugrozile javni interes u postupku raspolaganja državnom imovinom – objektom Doma kulture u Donjoj Lastvi, a koji je nezakonito dat u dugogodišnji besplatni zakup toj NVO.

ASK  je Opštini Tivat tim povodom poručila da „poštuje zakonske obaveze i proceduru prilikom davanja na korišćenje državne imovine kako bi se time spriječio nastanak potencijalnih rizika od radnji koje izazovaju sumnju u narušavanje integriteta, transparentnosti i zakonitosti rada institucije“, ali bivše gradsko DPS-SD-HGI rukovodstvo tim povodom nije ništa preduzelo. Aktelna gradska uprava Tivta koalicije građanskih listi NP-BF-GB, sada namjerava da „Dux Croatorum“ ili natjera da poštuje ugovor sa Opštinom i ne izdaje Dom kulture trećim licima a što ta NVO stalno radi, ili da jednostavno, nakon isteka aktuelnog uovora na proljeće naredne godine, taj aranžman Opština jednostavno više ne produži, te da Dom kulture u Donjoj Lastvi na upravljanje  i korišćenje da Mjesnoj zajednici.

U Norveškoj skoro kao i prije covida, u Rusiji i Rumunjskoj novi val zaraze

0
Oslo – Norveška – Jorg Greuel/Getty Images

Italija, koja je dosegnula 80 posto procijepljenosti ukupnog stanovništva, od danas je znatno ublažila mjere. U Njemačkoj, u kojoj i dalje nemaju toliki postotak cijepljenih, od danas vrijede nova pravila. Osim za djecu mlađu od 12 godina, ukinuta su besplatna testiranja.

Put prema potpunoj procijepljenosti u zemlji put je bez besplatnog testa na koronavirus, tvrde njemački pokrajinski ministri. No ipak za djecu, trudnice i sve one koji se ne smiju cijepiti testiranje je i dalje besplatno. Odluka je to koja, čini se, ima veliku potporu javnosti.

Norveška je na samom vrhu procijepljenosti, pa ne iznenađuje što se ondje živi gotovo jednako kao u vrijeme prije pandemije. Danas na konstituiranju 166. saziva parlamenta, svi zastupnici, poštovani gosti ali i kraljevska obitelj bili su bez maski.

– Nakon godinu i pol borbe, koronavirus je izgubio onaj presudni utjecaj na naše živote. Mogu reći da je Norveška u odnosu na druge zemlje imala bolji pristup, i napokon prestajemo s mjerama koje su nas sve opterećivale, kazao je kralj Harald, norveški suveren.

Portugalci na dobrom putu prema pobjedi nad virusom. Vlada je odlučila sve starije osobe od 65 docijepiti trećom dozom.

– Dobro smo se organizirali. Imamo gotovo 350 centara za dodatno cijepljenje. I vjerujte – uspjet ćemo u tome, kazala je Graca Freitas, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo.

Sasvim drugačija priča je iz Rumunjske u kojoj vlada potpuno nepovjerenje u cijepljenje. A podaci zabrinjavaju. Novi val zaraze koronavirusom u listopadu težak je i smrtonosan. Svakih šest minuta u zemlji premine jedna osoba. No ni to ne pomaže da se podigne svijest o opravdanosti cijepljenja.

Teško je stanje i u Rusiji. Samo u posljednja 24 je 25.000 novooboljelih, a preminulih je tisuću. To su podaci od vikenda koji su uvijek nekoliko puta manji od onih tijekom tjedna. Lokalne vlasti od danas opet donose stare, oštrije mjere, a u cijeloj zemlji uskoro se planira uvesti COVID potvrda koja će biti obvezna za posjet svim javnim institucijama.

Objavljeno od čega je najviše ljudi u Hrvatskoj umrlo prošle godine – Korona je tek na četvrtom mjestu

0

Od posljedica koronavirusa preminulo je 4.478 ljudi, pet puta manje nego od skupine bolesti od kojih najviše građana umire

Covid propusnica – foto EPA

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Izvješće o umrlim osobama u 2020. godine. Podatke je prikupio Državni zavod za statistiku a oni pokazuju kako je lani umrlo 5299 osoba više nego 2019. godine.

Umrle su 57.023 osobe, od kojih su 28.093 bili muškarci, a 28.930 njih žene, što daje omjer od 49,3 prema 50,7 posto. Porasla je opće stopa mortaliteta u odnosu na 2019. godinu i iznosila je 14,1 na 1000 stanovnika.

Kada se radi od uzrocima smrti, najviše ljudi je umrlo od bolesti cirkulacijskog sustava, njih 22.817. Drugi najčešći razlog smrti su novotvorine, odnosno tumori, od kojih je umrlo 13.508 osoba.

Od posljedica koronavirusa preminulo 4478 ljudi

Od bolesti endokrinog sustava je umrlo 5.735 osoba, a od posljedica koronavirusa je preminulo 4.478 ljudi. Ozljede i trovanje su peti najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj od kojih je preminulo 2.613 osoba.

HZJZ je objavio i tablicu koja prikazuje skupine bolesti od kojih su preminule 57.023 osobe tijekom 2020. godine. U njoj se vidi da su dvije žene preminule tijekom trudnoće, uslijed porođaja ili tijekom babinja.

Od bolesti kože i potkožnog tkiva preminulo je 13 osoba, a 21 od bolesti krvi, krvotvornog sustava i određene bolesti imunološkog sustava. Od duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja preminulo je 1246 osoba.

Džez muzičar Adriano Trindade nastupa u Kotoru

0
ADRIANO u Kotoru

Za ljubitelje džez muzike  JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor organizuje koncert brazilskog virtuoza na gitari Adriana Trindadea.

Trindade je učestvovao  na brojnim festivalima u Londonu, Amsterdamu, Minhenu, Pragu, a tokom svjetske turneje svirao je  u 54 zemlje Evrope.

Prvi put je u Crnoj Gori, a od zemalja okruženja nastupao je u Sarajevu, Mostaru i Skoplju.

Bogatu karijeru krunisao je sa 6 snimljenih CD  i 2 DVD.

Koncert je na programu 15. oktobra 2021.g. od 20 sati i biće u muzičkoj sali kotorskog Kulturnog centra.

Ulaz slobodan.

Luka Kotor za pola godine prihodovala skromnih 10.000 eur-a

Kruzer EURODAM prošle sedmice u Kotoru – foto S.L.

Luka Kotor AD u prvoj polovini ove godine nije značajno poboljšala poslovanje u odnosu na isti period prošle godine. To se može vidjeti u finansijskoj dokumentaciji te kompanije, koja je objavljena na sajtu Montenegroberze. U bilansu uspjeha evidentiran je poslovni prihod od 85.122 eura ostvaren u prvih šest mjeseci ove godine, dok je u istom periodu prošle godine ta stavka iznosila 75.103 eura.

Ukupni neto rezultat u prvih pola godine je u minusu 852.480 eura, dok je u istom vremenu prošle godine bio takođe u minusu 910.395 eura. Predstavnici Luke Kotor uspjeli su da u ovoj godini smanje poslovne rashode sa 1.014.541 euro – prvih šest mjeseci prošle godine, na 973.212 eura ove godine.
Portal Dana je sredinom juna ove godine objavio da kruzeri mogu uploviti u Kotor, ali da se putnici ne mogu iskrcati, a to je jako nepovoljno za nas, kazala je tada predsjednica Odbora direktora Luke Kotor Ljiljana Popović Moškov.
Od 480 rezervacija za dolazak, 350 kruzera je otkazalo dolazak u Luku Kotor, saopštila je Popović Moškov.
Mediji su ranije pisali da je megakruzer “MSC Splendida”, otkazao planirano uplovljavanje u luku Kotor. Popović Moškov tvrdi da kruzer koji je trebao da uplovi nije uplovio iz razloga što države Evropske unije propisuju svoje mjere zaštite protiv korone.

– Italija tako smatra da Crna Gora još uvijek ima visok stepen zaraze. Kruzeri mogu uploviti, ali se putnici ne mogu iskrcati. To su jako nepovoljne situacije koje su nas zadesile – istakla je ranije ona.

Dodala je da je pomorska privreda najpogođenija grana privrede kao posledica pandemije.

Luka Kotor

– To nije to mimoišlo ni Luku Kotor. Imali smo svega nekoliko kruzera i to početkom godine. Osjetilo se to sve na naše poslovanje, imali smo svega sedam odsto prihoda koje je imala prethodne godine. Taj trend se nastavlja i ove godine – zaključila je Popović Moškov.

Podsjetimo, u 2020. godini se očekivalo da će u kotorsku luku uploviti 540 kruzera. Inače, 2019. godine ova luka zabilježila je 464 dolaska brodova, što je nešto više u odnosu na 2018. godinu kada im je bilo 412. Kotorska luka je 2019. godine registrovala dolazak 1, 6 hiljada jahti što je nešto manje 2018. godine kada ih je bilo 1,8 hiljada. Broj putnika bio je veći i iznosio je 8,8 hiljada u odnosu na 2018. godinu kada ih je bilo 8.000.

Smanjen broj zaposlenih

Prema podacima Uprave prihoda i carina Crne Gore, Luka Kotor tokom 2020. godine imala je 73 zaposlena. U najnovijem finansijskom izvještaju, objavljenom na sajtu Montenegroberze, evidentirano je da na dan 30. jun 2021. godine Luka Kotor ima 65 zaposlenih.

Covid potvrde za talijanske radnike ne utiču na cijepljenje kako se očekivalo

0
Covid potvrde

Pokušaj talijanskih vlasti da povećaju procijepljenost protiv covida-19 uvođenjem obaveznih covid potvrda za sve radnike nije daao očekivane rezultate, pokazuju podaci na koje se u ponedjeljak poziva agencija Reuters.

Vlada premijera Marija Draghija prošloga je mjeseca donijela uredbu po kojoj će od 15. oktobra radnici morati imati tzv. “zelenu propusnicu” kojom pokazuju da su cijepljeni protiv covida-19, da su preboljeli covid-19 u posljednjih šest mjeseci ili da imaju negativan test u posljednjih 48 sati.

Radnici koji ne budu imali “zelenu propusnicu” bit će suspendirani i neće primati platu.

Ministar uprave Renato Brunetta kazao je po donošenju mjere 16. septembra da će ona dovesti do “enormnog” ubrzanja cijepljenja te da će cilj biti postignut prije nego što će mjera stupiti na snagu.

To se nije ostvarilo, piše Reuters.

U sedmici do 8. oktobra, oko 410 hiljada ljudi primilo je prvu dozu cjepiva, pokazuju podaci talijanskog stožera civilne zaštite, što je pad od 36 posto u odnosu na tjedan ranije. Riječ je o tjednu s najmanje cijepljenih od početka jula.

Činilo se da je vladina najava prvotno potaknula malo ubrzanje cijepljenja te je u prvom tjednu nakon donošenja mjere 16. jula došlo do porasta od 11 posto. Taj je broj ipak bila manji od broja cijepljenih dva tjedna prije toga.

Broj cijepljenih porastao je još u razdoblju od 24. septembra do 1. oktobra, da bi uslijedio snažan pad u narednoj sedmici.

Covid potvrde izvorno su zamišljene kao sredstvo za olakšanje putovanja u Evropi, ali ih je više zemalja postavilo kao uvjet ulaska u muzeje, sportske dvorane i restorane

Međutim, jedino su u Italiji covid potvrde obvezne za sve radnike.

Približavanjem 15. oktobr poslodavci s industrijskog sjevera zemlje upozoravaju da će im nedostajati radnika, a čelnici nekih pokrajina upozoravaju da će biti nemoguće omogućiti dovoljan broj testova za radnike koji se ne žele cijepiti.

Više od 10 hiljada ljudi prosvjedovalo je u Rimu u subotu protiv zelenih propusnica.

Prosvjedi su postali nasilni kada je nekoliko stotina prosvjednika, među njima i neofašistički aktivisti, provalilo u prostorije najvećeg talijanskog sindikata te su se sukobili s policijom.

Draghi je donio odluku o obveznim covid potvrdama za radnike usprkos uspješnoj kampanji cijepljenja.

Više od 80 posto Talijana starijih od 12 godina u potpunosti je cijepljeno.

Rusija planira uskoro ploviti Sjevernim morskim putem tokom cijele godine

0
Arktik

Rusija planira od 2022. ili 2023. godine ploviti Sjevernim morskim putem, preko Arktičkog oceana, tokom cijele godine, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik vlade Jurij Trutnev.
Rusija je uložila puno novca u infrastrukturu kako bi razvila Sjeverni morski put i želi da on postane glavna pomorska ruta na kojoj bi se tokom cijele godine moglo prometovati budući da se Arktik zagrijava brže od ostatka svijeta.

Trenutno se zimi ne koristi zbog debelog ledenog pokrova.

“Planiramo započeti prijelaz na cjelogodišnju plovidbu od 2022.ili 2023.”, rekao je Trutnev za državni televizijski kanal Rossiya 24.

Ruta se trenutno koristi za isporuku ugljikovodika i drugih resursa tijekom najviše devet mjeseci u godini.

Dužnosnici žele povećati količinu tereta koji se prevozi na toj ruti na 80 milijuna tona godišnje. Prošle godine isporučeno je 33 milijuna tona tereta.

Predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošlog mjeseca kako bi Rusija trebala početi s redovnim kontejnerskim prijevozom na ruti kroz Arktički ocean.

Moskva također planira izgraditi ledolomce koji će kao pogonsko gorivo koristiti ukapljeni prirodni plin, kao i vrlo snažne ledolomce za razvoj ruti i stvaranje uvjeta za plovidbu tokom cijele godine.