Tokom posljednja 24 sata u Crnoj Gori od posljedica kovida-19 preminule su dvije osobe, a registrovano je 430 novih slučajeva koronavirusa.
U Herceg Novom registrovana su 32 novooboljela, Budvi 25 ,Tivtu 15 a u Kotoru 12
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) saopšteno je da je analizirano 1.176 uzoraka.
Prijavljen je oporavak kod 276 pacijenata, a trenutno su aktivna 3.916 slučaja.
Poviodom velikog jubileja specifična lokalne sportsko-društvene manifestacije Bućarske Olimpijade, Opština Tivat u saradnji sa ovdašnjim bućarskim klubovima, institucijama kulture i organizacijama civilnog društva, u petak će na gradskoj rivi Pine prirediti nesvakidašnji hepening.
Naime, dan prije nego što će na zogovima ovogodišnjeg domaćina, BK “Palma” u Donjoj Lastvi početi jubilarna, 70. Bućarska Olimpijada koja će potrajati narednih mjesec dana, na Pinama će u petak veče sa početkom u 21 sat biti priređen poseban kulturno-promotivni program u čast ove za Tivat i njegovu etnografsku baštinu, tako specifične i posebne manifestacije.
Na inicijativu Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat, uz podršku Savjeta za kulturu, tradicionalna tivatska ljetnja sportsko-pučka fešta Bućarska Olimpijada je uvrštena u kulturne manifestacije od izuzetnog značaja za Tivat.
Naime, žitelji najmanje bokeljske opštine su davne 1952.godine, kada su nakon Drugog svjetskog rata obnovljene i u Helsinkiju održane ljetnje Olimpijske igre, priredli svoju prvu Olimpijadu u bućanju i nastavili da je kontinuirano održavaju svakog ljeta do danas. Prva Bućarska Olimpijada održana je na “stadionu Kopište” u Đurđevom brdu, a od tada su se svi lokalni bućarski klubovi u Tivtu više puta izmijenjali u ulozi domaćina ove specifične i omiljene lokalne manifestacija sa izrazitim mediteranskim karakterom i šarmom. Budući da reprezentuije suštinu svega onoga što je tradicionalni mediteranski i primorski mentalitet i način života, tivatska Bućarska Olimpijada istovremeno predstavlja i originalan turistički brend. U slavu te manifestacije tako će u petak Opština Tivat u saradnji sa lokalnim bućarskim klubovima, Glazbeno-prosvjetnim društvom Tivat, Turističkom organizacijom, Radio Tivtom, Muzejom i galerijom Tivat, Centrom za kulturu Tivat, Foto-kino klubom Mladost, KUD-om Boka, klapom Jadran i Modno-plesnim studijom Modest, za domaće i furešte prirediti zanimljivo multimedijalno veče posvećeno Olimpijadi, ali i bućanju kao sportu u kojem Tivat ima više svjetskih prvaka.
Uz nastup Glazbeno-prosvjetnžog društva i KUD-a Boka ćiji će se članovi predstaviti narodnim igrama iz Boke, kao i etno-mažoretki Modesta, na gradskoj rivi će biti održana i premijerna projekcija dokumnetarnog filma naslovljenog “O’ šponde- 70 godina Bućarske olimpijade u Tivtu”, a koji je uradila mlada scenaristkinja iz Herceg Novog Jana Radan.
Na samom mulu bile postavljeno privremeno bućarsko igralište – zog gdje će najbolji crnogorski bućari demonstrirati atraktivne poteze ovog sporta, kojima zaslužuju mediteranska i svjetska zlata.Ovom prilikom biće prezentirane savremene tehnike u tom sportu-brzinsko izbijanje, štafetno izbijanje, precizno izbijanje.
Inače, tivatska “Bućarska Olimpijada” igra se po starim pravilima ovog drevnog mediteranskog sporta “ u 21 punat i dvije dobre”, što će reći da pobjeđuje ona ekipa koja prva stigne do 21 poena i tako dva puta savlada takmace.
Bućanje je i veoma star sport, a istoričari imaju podijeljen stav o porijeklu ove igre: jedni smatraju da je porijeklom iz Baskije, dok drugi smatraju da je postojbina bućanja Italija.
Igra se na bućalištu ili zogu –ravnom terenu dužine izmedju 20 i 30 metara, širine od 2,5 do 4 metra, a koji je ograđen, obično daskama visine 20 centimetara. Podlogu obično čini tvrdo utabani pijesak, a igra se bućama- nekada drvenim, a sada metalnim kuglama. Cilj igre je baciti buću tako da se ona što bliže dokotrlja do bulina (male kuglice-markera koja je orijentir za sve igrače). Za svaku buću koja je najbliže bulinu, dobija se bod (punat). Boduju se samo boće koje su bliže bulinu od protivničkih. Igra se dok jedna od ekipa ne postigne 21 punat.
Na tivatskoj Bućarskoj Olimpijadi tradicionalno učestvuje veliki broj takmičara, kako domaćih tako i “fureštih” (turista iz unutrašnjosti Crne Gore, Srbije ali posljednjih godina sve više i iz inostranstva). Među ekipama kokjih bude i preko 50, ima čisto muških, ženskih ili mješovitih, a posebnu draž ovoj manifestaciji daje to što donosi autentični duh nekih ranijih, prošlih vremena kada su bućališta bila mjesto društvenog okupljanja i lokacije na kojima se, često u šaljivom tonu “pretresao” ozbiljni, redovni život koji se odvijao mimo buća i bulina.
Na bućalištima se tako čuju dotada neispričane priče ili bar one koje nisu dovoljno puta ispričane, izmisle neke nove da se uvesele prisutni i rađaju nove zgode koje će se godinama prepričavati. Ne treba ni govoriti da oni koji gube, po pravilu imaju tanje živce, ali i „maštovitije“ psovke od onih koji pobijeđuju, a sve to kombinovano je sa razradama čitavih strategija kako treba odigrati – od šponde ili pak ampresavat, malo “liznuti” buću ili kako već preporuče iskusni vodje ekipa, sve to naravno, na originalnom bokeškom dijalektu. Najveći gušt igrača, osim pobjede njihove ekipe je, naravno, “naložiti” onoga ko je najveći živac ili ko će imati “najbolju” reakciju. E, onda slijedi opšte veselje i sva ona draž koja bućanje i Bućarsku Olimpijadu čine tako jedinstvenom i među turistima i domaćima manifestacijom.
Članovi Rotari kluba Kotor i njihovi gosti na četvrtom donatorskom krstarenju “Rotary Boka Cruise” održanom u subotu , prikupili su 5.335 eura za humanitarnu akciju pod nazivom “Morski svijet djeci Kotora i Tivta”.
Na ovaj način obezbijeđen je besplatan ulaz u Akvarijum “Boka” za oko 7.600 djece predškolskog i školskog uzrasta iz Kotora i Tivta.
Tradicionalnom krstarenju Bokokotorskim zalivom brodom “Katica” prisustvovalo je 170 gostiju među kojima su bili predstavnici diplomatskog kora, zvaničnici Vlade Crne Gore, brojni Rotarijanci iz Crne Gore i regiona, njihove porodice i prijatelji koji su učešćem putem sponzorstava, kotizacije, nagradne lutrije, humanitarne aukcije i donacija klubova pomogli da planirani iznos za akciju “Morski svijet djeci Kotora i Tivta”. bude dostignut.
U zvaničnom dijelu programa prisutnima su se obratili Predsjednik Rotari kluba Kotor Janko Racković, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing-Rajnke Rising Reinke, ministarka nauke i tehnološkog razvoja u Vladi Crne Gore Biljana Šćepanović, keo i direktor Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović.
Predsjednik Racković najprije se u ime svih članova kluba zahvalio porodici Čavor što su omogućili da se tradicija nastavi i veče održi prelijepom ambijentu. On je istakao je da je u toku prošle 2021/22 rotarijanske godine, veliki broj akcija bio posvećen školama sa prostora Boke, a nastavak tih aktivnosti je i akcija u okviru “IV Rotary Boka Cruise” koja će, kroz obilazak Akvarijuma koji djeluje pri Institutu za biologiju mora Kotor, omogućiti najmlađima da upoznaju bogatstvo živog svijeta mora ali i značaj njegovog očuvanja.
“Rotari klub Kotor je osnovan u ljeto 2017 godine. Za proteklih 5 godina, polako, korak po korak, gradili smo i gradimo ovu nasu priču i vjerujem da smo na dobrom putu. U nju je utkano, prije svega, puno dobre energije koju je svako od nasih članova donio sa sobom, ali i energije svih ljudi poput vas koji su nam na ovom putu svesrdno pružali podršku.”- kazao je Racković.
NJ.E. ambasadorka Reinke ovom prilikom se osvrnula na svoje odrastanje u rotarijanskom duhu i na smisao osnovnog mota Rotarija “nesebično služenje” koji izražava filozofiju volonterskog služenja zajednici istakavši da je ona veoma prisutna unutar djelovanja Rotari kluba Kotor sa čijim se djelovanjem upoznala na sastanku održanom u februaru ove godine u hotelu “Cattaro”.
“Rotari ne predstavlja samo zabavu i druženje već je njegova osnovna svrha da djeluje tako što čini dobro za zajednicu i ljude kojima je pomoć potrebna kao što će i ovom konkretnom akcijom djeci Kotora i Tivta biti omogućena nova iskustva.”- kazala je ambasadorka Reinke.
U ovom klubu, djeca i mladi su uvijek u centru pažnje, a akcije su obuhvatilie sakupljanje sredstava za nabavku psa – vodiča Udruženju mladih sa hedikepom Crne Gore, donaciju 60 paketa tablet računara i besplatnog interneta kotorskim i tivatskim osnovnim školama, sakupljanje sredstva za nabavku novog instrumenta za mlade generacije Gradske muzike Kotor, obezbjedjivanje stipendije za učenike srednje skole u Kotoru, te pomoć mladima iz kotorskih sportskih klubova “Lahor”, “Champion” i “Bokelj”.
Ovoga puta, cilj Rotari kluba Kotor je da omogućimo da sve predškolske ustanove, osnovne i srednje škole iz Kotora i Tivta uvrste u svoje obrazovne programe besplatnu posjetu svih učenika akvarijumu “Boka” u Kotoru tokom iduće školske godine.
Posebnu zahvalnost dugujemo agenciji “Allegra” iz Bara koja je donirala vaučer za krstarenje za dvije osobe za koji je organizovana licitacija a licitirana cifra je ušla u prikupljeni fond. Rotari klub Kotor zahvaljuje i svima ostalima koji su se odazvali ovoj humanitarnoj akciji i omogućili da ovaj humani cilj bude dostignut.”- poručuju iz Rotari kluba Kotor.
Za tradicionalno dobru atmosferu na prepoznatljivom ljetnom humanitarnom dogadjaju kluba bili su zaduženi učesnici u umjetničkom dijelu programa: Sanja Vučković Otašević sa kotorskom Botunadom, gitaristiknja Nađa Janković, duo “Đurđa i Pero” i animatori “New EnterTainment” iz Novog Sada koji izveli animacija na štulama i “Fire fan” animacija na ostrvu.
U svijetu je prošle godine došlo do porasta broja gladnih zbog pandemije koronavirusa, a UN-ove agencije upozoravaju da će se taj trend nastaviti i ove godine zbog rata u Ukrajini. Sukob je doveo do rasta cijena hrane, goriva i gnojiva, a strahuje se da će to prouzrokovati glad u još država. Neke afričke zemlje, u potpunosti zavisne o uvozu žitarica iz Rusije i Ukrajine, već se suočavaju s nestašicom hrane.
Počinje vrijeme žetve na plodnim ukrajinskim oranicama, a ukrajinski farmeri suočavaju se s najtežim izazovom u posljednjih 30 godina – silosi su puni žitarica od prošle godine i nema mjesta za novi urod.
– Skladišta odbijaju primiti pšenicu i zato je moramo ostaviti na poljima, a bojišnica je blizu i mnoga su polja u plamenu, rekao je farmer Juri Vakulenkv.
Poznata ukrajinska crnica plodna je do te mjere da se kaže kako će od prutića narasti breza. Ukrajina je među najvećim proizvođačima i izvoznicima žitarica, s 12 posto svjetskog izvoza pšenice, pogotovo u zemlje Bliskog istoka i Afrike, koje su i najviše pogođene blokadom ukrajinskih luka. Više od 90 posto ukrajinskih žitarica izvozilo se preko crnomorskih luka u kojima je sada blokirano 5 milijuna tona, ukupno u Ukrajini više od 20 miliona tona.
– Nadam se da ćemo otvoriti luke jer bez toga ukrajinski farmeri neće preživjeti i nećemo moći hraniti afričke zemlje, rekao je Mikola Horbačov, predsjednik udruge ukrajinskih proizvođača žitarica.
Somalija je najbolji primjer kako na afričke države utiče nedostatak ukrajinskih žitarica na svjetskom tržištu. Siromašna zemlja na rogu Afrike suočava se s jednom od najvećih suša u poslednjoj deceniji, a humanitarna pomoć gotovo da i ne stiže. Zalihe hrane potrošene su, a zemlja uvozi 90 posto pšenice iz Ukrajine i Rusije.
– Nestašica hrane izravno je povezana s činjenicom da je svijet okrenuo leđa Somaliji kako bi se usredotočio na Ukrajinu. To je razlog velike zabrinutosti, rekao je Shafici Ali Ahmed, voditelj humanitarne organizacije.
Haiti već tone u haos i nasilje zbog poskupljenja hrane i goriva, što samo produbljuje ionako golemo siromaštvo u toj karipskoj zemlji. U protivladinim protestima poginulo je najmanje 89 ljudi. UN upozorava da će glad rasti.
UN je objavio da je lani 828 miliona ljudi gladovalo, 100 milijuna više nego prije dvije godine. Na proizvodnju hrane uticale su elementarne nepogode, posebno suša, dok je pandemija COVID-a 19 poremetila proizvodnju i globalne opskrbne lance, a uz sve nepovoljne činioce, UN posebno zabrinjava to što su u ratu dvije ponajveće izvoznice žitarica, a osim plina, Rusija je važna i kao izvoznica gnojiva.
– Budući da Ruska Federacija prestaje izvoziti gnojivo, to bi moglo utjecati na sezonu sjetve sljedeće godine. Zbog nestašice gnojiva prinosi će biti manji i cijene poljoprivrednih proizvoda će porasti, rekao je Maximo Torrero, Organizacija za prehranu i poljoprivredu.
Kakvu-takvu nadu daje sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica dogovoren u Istanbulu koji bi trebao biti potpisan sledeće nedelje i odblokirati ukrajinske crnomorske luke, što bi, ako zaživi, omogućilo opskrbu siromašnih afričkih država ukrajinskom pšenicom.
U utorak, 19.jula sa početkom u 21.30 h na na sceni Atrijuma Buća u Tivtu biće izveden koncert Milice Knkaraš na harfi i Milene Kankaraš na klarinetu.
Na repertoaru će biti djela modernih kompozitora koji su pisali za harfu: Bernard Andrès (Bernar Andre) Plesovi jeseni, svita za duo “Algues” (Alge), Paul Lewis (Pol Luis) u aranžmanu za duo harfa i klarinet, Fabio Rizza (Fabio Riza) i drugi.
Milica Kankaraš, rođena je 20.10.1991. u Podgorici. Osnovno i srednje obrazovanje je stekla u Umjetničkoj školi za muziku I balet “Vasa Pavić” u klasi Lidije Skender. Kao izuzetan talenat pohađala je nastavu harfe kod prof.mr Milice Barić, predsjednice Udruženja harfista Srbije, paralelno sa srednjom školom na odsjeku za klavir. Sa svega 15 godina prvi put je nastupila kao harfistkinja sa Crnogorskim kamernim orkestrom a zatim i za prvu godišnjicu Crnogorskog simfonijskog orkestra. Diplomirala je harfu na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof.mr Ljiljane Nestorovske. Tokom studija pohađala je majstorske kurseve kod eminentnih harfista. Nastupala je na Međunarodnom festivalu harfe, Festivalu studenata Univerziteta umetnosti, Purgatorijama, KotorArt-u… Održala je niz solističkih koncerata, koncerata kamerne muzike kao i koncerata sa simfonijskim orkestrima. Na Međunarodnom takmičenju Arpademia za keltsku harfu u kategoriji do 30 godina plasirala se na drugom mjestu 2021-e godine. Održala je i niz koncerata i na keltskoj harfi.
Autorka je obrazovnog programa za osnovnu muzičku školu i programa za srednju školu. Otvorila je klasu harfe 2015-e godine u Umjetničkoj školi “Vasa Pavić”.
Milena Kankaraš rođena je 29.6.1993. u Podgorici. Osnovno i srednje obrazovanje stekla je u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić” u klasi prof. Veselina Bogićevića na odsjeku za klarinet. Završila je specijalističke studije na Muzičkoj akademiji na Cetinju u klasi prof. Petra Garića. Pored klarineta svira bubnjeve i klavir koje je pohađala kao uporedne instrumente tokom svog školovanja.
Tokom srednje škole i studija usavršavala se na majstorskim radionicama. Održala je niz koncerata kamerne muzike u Crnoj Gori.
Zaposlena je kao profesor klarineta u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić”. Član je Big benda koji čine profesori zaposleni u muzičkoj školi “Vasa Pavić” sa kojima je održala niz zapaženih koncerata džez muzike. Milena Kankaraš i njena sestra Milica Kankaraš nastupaju kao duo klarinet-harfa izvodeći modernu umjetničku muziku. Sa glumcem Slobodanom Marunovićem održale su multimedijalni koncert na Ljetnjoj sceni Ulcinja 2021. godine.
Ulaz će biti slobodan a više informacija možete dobiti pozivom na broj telefona 069 342 799
Ušuškan između najatraktivnije marine na crnogorskom primorju i istorijskog zdanja Zbirke pomorskog naslijeđa, novi projekat u Porto Montenegru, AudioPort, pomjeriće granicu maštovitosti svakog budućeg posjetioca. Prema riječima pr menadžera Porto Montenegra, Danila Kalezića, ideja kreativnog huba je da ljudima koji nisu muzičari, pruži jedinstveno iskustvo iz oblasti muziče produkcije.
..Ovo je uvod u neke naše nove projekte koje ćemo raditi u narednih nekoliko godina. Već od ove sezone, svi zainteresovani mogu da dođu u naš studio. Bez obzira da li imaju 18 ili 88 godina, mogu da nauče kako je to biti di-džej, snime pjesmu, rade sa ozbiljnim muzičarima, nauče da sviraju neki instrument.”
Osim današnjih, Kalezić je naglasio da idejni projekat uključuje i brojne druge ambasadora, poput: Dina Merlina, Kotor Arta, ekipe iz ,,Rabbit recordsa” koja se bavi džezom u Porto Montenegru, i mnoge druge.
Čast da prvi isprobaju opremu modernog audio prostora, pripala je internacionalnim zvijezdama evropske di-džej scene. Osnovana u Hamburgu, grupa ,,Skuter”, smatra se najuspješnijim njemačkim sastavom koji je do sada prodao više od 30 miliona ploča.
Njihov producent, Majkl Sajmson, otkrio je da iako ima bosanke korijene, prvi put boravi u Crnoj Gori. Takođe, naglasio je da ima veliku privilegija što boravi u Porto Montenegru.
,,Kada sam došao i vidio prelijepu luku, eksterijer studija u kojem se nalazimo, moram da priznam da sam bio malo ljubomoran. Ljepše je čak i od mog radnog prostora. Sve je oplemenjeno savremenom opremom. Softveri i monitori, jednostavno su savršeni. Želim da ostanem ovdje i kreiram muziku,” naveo je Sajmson i našalio se da bi mogao istog trenutka da napravi žurku u obližnjem Buddha-Baru.
Konekciju sa novim ambijentom, osjetio je i njegov kolega Ingo Martens, poznatiji kao Azzido da Bass. Dodao je da veliku zahvalnost duguju dugogodišenjem prijatelju Federiku, koji ih je s
pojio i omogućio da ovih dana upoznaju veliki broj sjajnih ljudi iz naše zemlje.
,,Prije svega, želio bih da se zahvalim na pozivu. Veoma nam je drago što smo odsjeli u Porto Montenegru. Počeo sam karijeru 2000. godine, i imam sjajnu eksluzivu za vas. Radim na tajnom projektu koji predstavlja moj veliki povratak na scenu koji će se desiti ove godine. Da bi kreirali muziku, neophodna vam je strast i energija. Ovo je fantastičan prostor za buduće produkcije,” zaključio je Bass.
U Porto Montenegru su pojasnili da AudioPortom žele da objedine priču o kreativnom rada sa vlasnicima stanova luksuznog rizorta, a na taj način uspostave saradnju i sa drugim ljudima iz Crne Gore koji žele da ispune svoje snove.
Već tri dana je aktivan požar na planini Vojnik, na nepristupačnom terenu, a u gašenju nikšićkim vatrogascima-spasiocima pomažu mještani, zaposleni u Upravi za šume, a pomoć je stigla i iz vazduha – od Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
”Osnovano sumnjamo da je požar, koji je na nepristupačnom terenu i širi se, podmetnut. Naši vatrogasci-spasioci su neprekidno na terenu s mještanima koji su se organizovali na potezu zvanom Gola strana, kod katuna Stojanovića”, kazao je komandir nikšićke Službe zaštite i spasavanja Slavko Tadić.
”Svakodnevno imamo po desetak požara, u prigradskim naseljima i rubnom pojasu opštine. Pojačaćemo kontrole zajedno s Upravom policije, a građane pozivamo da, ako primijete nešto sumnjivo, kontaktiraju s nama ili Upravom policije”, poručio je Tadić.
Juče su nikšićki vatrogasci-spasioci, zajedno s kolegama iz Danilovgrada, uspješno izvukli D. V. iz Dervente, iz provalije duge četrdesetak metara, u blizini Donjeg manastira Ostrog.
Nakon poziva u pomoć iz Službe zaštite su uspjeli da stupe u kontakt s državljankom Bosne i Hercegovine, koja im je u telefonskom razgovoru kazala da sumnja da je u nezgodi slomila nogu i da ima posjekotine na glavi.
”U intervenciji je učestvovalo šest vatrogasaca-spasilaca, kao i vatrogasci iz Danilovgrada. Žena je zatečena u svjesnom stanju s povredama glave i donjih ekstremiteta. Alpinističkom opremom je izvučena iz provalije i predata ekipi hitne pomoći”, kazao je “Vijestima” Goran Tripković iz nikšićke Službe zaštite i spasavanja.
Crna Gora ima duboke strukturne probleme koji su posljedica neuređenog političkog tržišta kao generatora svih ključnih društvenih procesa. Drugim riječima, stanje u društvu je odraz političke elite i dok se tu ne postave visoki standardi i kriterijumi priča o sektorskim strategijama nema nekog posebnog smisla – kazao je Pobjedi generalni menadžer Conte hotela i restorana Conte Stari grad Perast Darko Kasalica.
On je mišljenja da je crnogorskom turizmu potrebna strategija kao i za većinu drugih stvari, ali za to je potreban i kontekst.
– Strategija ima smisla u ozbiljnim poslovnim strukturama sa jasnom formulisanom vizijom i ciljevima kojima se iskreno i konzistentno teži. Međutim, ukoliko se strategija donosi forme radi, čisto da se ispoštuje zakonska obaveza ili zahtjev sa strane, bez namjere i/ili kompetencije donosioca da je i implementira, onda takva strategija ostaje mrtvo slovo na papiru, a razvoj se odvija stihijski i haotično – kazao je Kasalica.
Fokus je, kako dodaje, na operativne, svakodnevne probleme.
– Konkretno u mjestu gdje obavljam djelatnost, najveći problem je to što država i Opština infrastrukturno ne prate turistički razvoj grada. Otvaranje novih hotela, privatnih apartmana i restorana mora pratiti povećanje broja parking mjesta, adekvatan sistem za tretman otpadnih voda, renoviranje zapuštenog starog i novog puta, sređivanje plažnih kapaciteta i zelenih gradskih površina itd. Ovi problemi uzrokuju direktne gubitke privrednicima po dva osnova – katastrofalni deficit parking mjesta onemogućava veliki broj tranzitnih i izletničkih posjeta gradu, a zapuštena komunalna infrastruktura umanjuje vrijednost Perasta kao turističke destinacije, a samim tim i cijene naših ugostiteljskih proizvoda – kazao je Kasalica.
Tvrdi i da je teško bilo šta planirati u vanrednim okolnostima pandemije, rata u Ukrajini, opšteg pada životnog standarda usljed rastuće inflacije i očekivanog pada ekonomske aktivnosti krajem ove i tokom sljedeće godine.
– Međutim, naše strateško opredjeljenje je luksuzni turizam koji, za sada, nije poremećen negativnim globalnim trendovima, pa shodno tome i mi bilježimo odlične rezultate u prvoj polovini godine. Najave su jako dobre i za ostatak godine – kazao je Kasalica.
O tome da li da se opredijelimo za visokoplatežni ili masovni turizam kaže da mu se čini da smo, u skladu sa našim mentalitetom, željeli da uzmemo i ,,jare i pare“.
– Želimo luksuzni turizam i goste koji u prosjeku puno troše, ali za svoj novac očekuju komfor, intimu, netaknutu prirodu, autentičnu lokalnu kulturu i sofisticirani servis i gastronomiju. Istovremeno, u jagmi za brzim novcem, velikom brzinom betoniramo zelene oaze i obalu, razvijajući se tako za masovni turizam za koji nemamo putne, komunalne i turističke infrastrukture. Jasno je da sa ovakvim konceptom „bez koncepta“ luksuzni turizam dugoročno nema šansi – poručuje Kasalica.
Što se tiče kvalitetne radne snage smatra da to treba sagledati iz drugačijeg ugla.
– Kvalitetna radna snaga ne pada sa neba već je direktni proizvod odgovornog poslodavca, odnosno njegove spremnosti da dio profita i vremena investira u konkurentne uslove rada i usavršavanje zaposlenih. Ako svi percipiramo radnu snagu kao eksel trošak koji treba nabaviti što jeftinije i eliminisati što prije, onda je logična posljedica da i to malo kvalitetne radne snage u opticaju bježi u inostranstvo glavom bez obzira – objašnjava Kasalica.
Iz njegovog iskustva, najbolja investicija vremena i novca je upravo u zaposlene. Rast njihovih sposobnosti je najvažnija dodata vrijednost našeg ugostiteljskog proizvoda, odnosno osnov za veću razliku u cijeni i održivu atraktivnost naše ponude.
Boravišnu taksu tokom odmora u Herceg Novom u obavezi su da plaćaju svi nerezidentni građani, osim vlasnika nekretninta, koji plaća turističku, što predstavlja njihov doprinos budžetu lokalne uprave.
Pred odbornicima lokalnog parlamenta na narednom zasijedanju, 25. jula naći će se i predlog Turističke organizacije, koji bi trebalo da uvede red u ovu proceduru, tokom koje je do sada bilo dosta zloupotreba i pogrešnih tumačenja.
Kako za RTHN objašnjava vd direktora Turističke organizacije Herceg Novi, Dorđe Stanojlović, u Zakonu o boravišnoj taksi ne postoji član koji porodicu vlasnika nekretnine oslobađa plaćanja ove obaveze.
– Postoje određeni izuzeci kada je riječ o oslobađanju naplate boravišne takse, ali to su uredbe koje donosi lokalna uprava, ali koje još uvijek nisu usvojene. Turistička organizacija je pokrenula inicijativu prema Opštini da se članovi uže porodice (supružnici, djeca i unuci) oslobode plaćanja boravišne takse – navodi on.
Stanojlović očekuje da lokalni parlament na narednom zasijedanju usvoji ovaj predlog, kako bi porodica nerezidentnog vlasnika nekretnine u našem gradu bila oslobođena plaćanja boravišne takse, ali kako bi i ova procedura bila jasno definisana.
– Stavke ovog zakona do sada su primjenjivane selektivno i paušalno. Imali smo situacije da nismo znali ko su osobe, koje se, na osnovu usmene saglasnosti, oslobađaju boravišne takse, pa i situaciju da su ove obaveze oslobođena neka dalja srodstva, prijatelji i svi koji su kao rodbina samo usmeno definisani – objasnio je Stanojlović.
Lokalna TO u stalnoj je komunikaciji sa Nacionalnom, kao i sa ostalim lokalnim upravama na primorju, a odluku donosi Ministarstvo turizma i ekonomskog razvoja. Opština Budva pokrenula je sliču inicijativu, dok su u Kotoru i Tivtu različito primjenjivali odredbe zakona o boravišnoj taksi, ali problem je što u zakonu nije na pravi način definisana primjena naplate boravišne takse za užu rodbinu.
Odbijanje Ukrajine i zapadnih sila da priznaju kontrolu Moskve nad Krimom predstavlja “sustavnu prijetnju” za Rusiju, a svaki vanjski napad na regiju izazvat će odgovor “Sudnjeg dana”, rekao je u nedjelju bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
Rusija je anektirala crnomorski poluotok Krim od Ukrajine 2014., a Moskva je tada poduprla i proruske naoružane separatiste u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini.
U slučaju napada na Krim “sudnji dan će doći vrlo brzo i žestoko. Bit će se vrlo teško skloniti”, rekao je Medvedev, prenijela je ruska novinska agencija TASS.
Medvedev nije preciznije pojasnio svoju tvrdnju, ali je i ranije upozoravao Sjedinjene Države na opasnosti pokušaja da se kazni nuklearna sila poput Rusije zbog njezinog napada na Ukrajinu, rekavši da bi to moglo ugroziti cijelo čovječanstvo.
Njegovi su komentari objavljeni dan nakon što je ukrajinski dužnosnik sugerirao da bi Krim, koji većina svijeta još uvijek priznaje kao dio Ukrajine, mogao biti meta za rakete američke proizvodnje HIMARS, koje je Kijev nedavno dobio za borbu protiv ruskih snaga.
Ranije u nedjelju je novinska agencija Interfax citirala Medvedeva koji je rekao veteranima Drugog svjetskog rata da “ako bilo koja država, Ukrajina ili zemlje NATO-a, vjeruje da Krim nije ruski, onda je to za nas sustavna prijetnja”.
– Ovo je izravna i eksplicitna prijetnja, posebno s obzirom na ono što se dogodilo Krimu. Krim se vratio u Rusiju, rekao je Medvedev, koji je sada zamjenik predsjedatelja ruskog Vijeća sigurnosti.
Vadim Skibitski, dužnosnik ukrajinske vojne obavještajne službe, upitan je u subotu u televizijskom intervjuu može li se HIMARS koristiti protiv ciljeva na Krimu.
Skibitski je podsjetio da je Rusija izvela udare na ukrajinski teritorij s Krima i Crnog mora te da su to stoga legitimne mete.
Krim je od posebne strateške važnosti za Rusiju jer je na njemu stožerna baza njene crnomorske flote u Sevastopolju.
© BokaNews, 2021
