Covid-19 je dosad odnio više američkih života nego španjolska gripa 1918.-19., pokazuju podatci koje je u ponedjeljak objavilo sveučilište Johnsa Hopkinsa, vodeće na tom području.
Više od 675.700 ljudi zaraženih novim koronavirusom umrlo je u Sjedinjenim Državama, pokazuju najnoviji poatci instituta u ponedjeljak predvečer.
Povjesničari i Centri za prevenciju i suzbijanje bolesti, glavna američka agencija za javno zdravstvo, ocjenjuju da je takozvana španjolka usmrtila najmanje 50 milijuna ljudi u svijetu, među kojima 675.000 u SAD-u.
Tako je španjolska gripa, barem u apsolutnoj vrijednosti, u ponedjeljak izgubila naslov najgore pandemije u novijoj povijesti SAD-a.
No, za razliku od covida-19, ta je pandemija osobito snažno pokosila dobne skupine koje su trebale biti zdrave, primjerice djeca mlađa od 5 godina i osobe od 20 do 40 godina.
Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) se snažno protive prijedlogu uvođenja vjerske nastave u zvaničan obrazovni sistem i predlažu da Građansko obrazovanje postane obavezni predmet u osnovnim i srednjim školama. Pozivamo Vladu, na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem, da se posvete unaprjeđenju postojećeg obrazovnog sistema na osnovu naučnog metoda i građanskih vrijednosti, koje su propisane Ustavom, i koje su zajedničke svim ljudima i djeci u Crnoj Gori.
CGO je reagovao po objavljivanju u medijima nezvaničnog teksta Temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC), u kojem je navedeno da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između ovih. Uslijedila je i izjava mitropolita SPC Joanikija da će njegova obaveza i obaveza crkve biti da se zalažu za uvođenje vjeronauke u škole.
Smatramo da bi uvođenje vjeronauke u javne škole bilo pogrešno iz više razloga.
Prvo,ova ideja je suprotna građanskom konceptu države Crne Gore. Ustav propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države. Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole. Vjeronauka narušava sekularni karakter obrazovanja i doprinosi razgrađivanju građanskog koncepta, koji je jedini okvir u kojem crnogorsko multietničko i multikonfesionalno društvo može da funkcioniše. Obrazovanje je javno dobro, javni prostor koji pripada svima, bez obzira na vjerske razlike. Javno obrazovanje mora ostati svjetovnog karaktera, kako to i uređuje važeći zakon.
Drugo, u Crnoj Gori su evidentirane 32 vjerske zajednice i država je po Ustavu dužna da ravnopravno tretira sve njih i njihove vjernike, kao i one koji nisu vjernici. Umjesto da svaka vjerska zajednica dobije pravo da sprovodi vjersku nastavu u državnoj školi, država treba da obezbijedi da sva djeca upoznaju realnost, da se obavijeste da u Crnoj Gori žive ljudi i djeca koji imaju različita religiozna vjerovanja, kao i oni koji ih nemaju, i da svi imaju podjednako pravo da tako razmišljaju. Van škole, u slobodno vrijeme, svako može da pohađa posebnu vjersku obuku, kao i do sada. Građansko vaspitanje uči da se prepoznaju prava svih na slobodu misli i vjeroispovjesti, da se stekne kultura osnovnog poznavanja različitih religija, koja u srednjoj školi može da se dopuni u okviru izbornog predmeta Istorija religije.
Treće, uvođenje vjeronauke bi neminovno povećalo podjele među djecom, prvenstveno podjelu na vjernike, koji bi pohađali vjeronauku, i građane, koji bi birali Građansko obrazovanje ili druge izborne predmete, iako je u državi u kojoj su svi prvo i osnovno građani takva podjela bespredmetna. U kontekstu u kojem je Crna Gora već opterećena dubokim nacionalnim, političkim i vjerskim podjelama, uz aktivan sukob između SPC i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), uvođenje vjeronauke u škole bi izvjesno potenciralo konfesionalne podjele, a društvo izložilo riziku da umjesto generacija tolerantnih na vjerske razlike, iz obrazovnog sistema izlaze ljudi koji će podjele na kojima su vaspitavani nastaviti da produbljuju kada stasaju za donošenje političkih odluka. Crnogorskom društvu treba više znanja o religijama drugih i više tolerancije prema različitosti. Djeca, koja vjeruju u različita božanstva i ona koja u njih ne vjeruju, treba da nauče da žive jedna sa drugima, a ne samo jedna pored drugih, treba da poštuju različita vjerovanja, čemu ih uči Građansko obrazovanje, a ne vjerska nastava, koja je sama po sebi isključiva.
Četvrto, za razvoj Crne Gore kao demokratske države mnogo je korisnija investicija u obavezno građansko obrazovanje, koje buduće glasače i političare uči njihovim pravima, koje ih uči kako država funkcioniše i šta i na koji način da zahtijevaju od državnih institucija i političkih predstavnika da bi bolje živjeli. Za budućnost države je važnije da se Građanskom obrazovanju vrati status obaveznog predmeta u osnovnim školama, koji je 2017. godine degradirao raniji ministar i da se obavezan status tog predmeta uspostavi i u srednjim školama.
Istraživanja stavova mladih ukazuju na zabrinjavajuće nizak nivo njihove političke i građanske kulture. Mladi prave izrazit otklon od politike i političkog djelovanja, nemaju povjerenja u demokratske institucije, u velikom su broju homofobni, opterećeni etničkom distancom, posebno prema Romima i Egipćanima i skloni autoritarnim stavovima i vrijednostima. Više od 70% mladih nikada nije učestvovalo u nekoj volonterskoj akciji. Sve više se radikalizuju i zloupotrebljavaju u cilju političkih obračuna, sve češće su vinovnici nasilja u tim sukobljavanjima. Nasuprot tome, Građansko obrazovanje djecu uči vještinama komunikacije i mirnog rješavanja konflikata, razumijevanja ljudskih prava i preuzimanja odgovornosti za njihovu zaštitu, unapređenju razumijevanja i vlastite kulture, kao i kultura drugih.
Konačno, za razliku od vjerske nastave, koja propagira dogmu, građansko obrazovanje jača kritičko razmišljanje, koje je društvu neophodno da bi kroz nova otkrića išlo naprijed. Obrazovni sistem Crne Gore komparativno posmatrano nije dovoljno dobar, pa je tim veća obaveza nove vlasti da ga razvija podsticanjem kritičkog mišljenja zasnovanog na naučnom metodu. Očekujemo od vlasti da se posvete stvaranju kvalitetnog obrazovnog sistema baziranog na ljudskim pravima propisanim Ustavom, koji će djecu učiti da žive u miru i saradnji i sa onima koji ne djele njihova vjerovanja.
Sastanak sa konzulom Ambasade i delegacijom iz Rumunije
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je juče delegaciju poslovnih ljudi iz
Rumunije i sa njima razgovarao o mogućnostima uspostavljanja saradnje u oblasti EU projekata, ali i drugih vidova povezivanja Tivta sa gradovima i regijama Rumunije.
Delegaciju je predvodio konzul Ambasade Rumunije u Crnoj Gori Radu Gorincioi. Gosti su upoznali lokalnu tivatsku administraciju sa mogućnošću pristupanja inicijativi okruga Dolj za uspostavljanje evropske grupe za teritorijalnu saradnju (EGTC), zajedno sa drugim gradovima iz Rumunije, Bugarske, Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Ova inicijativa će povezati regije i gradove 3 države članice EU i gradove i oblasti zemalja koje pretenduju da to postanu i zajedno participiraju u realizaciji EU projekata.
Komnenović je izrazio spremnost da ostvaruje saradnju na ovom osnovu. On je goste upoznao sa ovdašnjim društvenim i ekonomskim okolnostima, te istakao da je osnovni prioritet lokalne uprave na čijem je čelu stvaranje novih radnih mjesta, održivi razvoj i diverzifikacija privrednih grana koje bi doprinosile daljem razvoju grada.
Predsjednik opštine upoznao je goste sa činjenicom da je nedavno dao pozitivno mišljenje na inicijativu ostvarivanja direktne avio-linije na relaciji Tivat – Krajova (Rumunija). U lokalnoj upravi Tivta ovo vide kao preduslov intenziviranja saradnje dva grada i dvije države.
Učesnici sastanka razmjenjivali su iskustva i praktične aspekte potencijalne dalje saradnje, a bilo je riječi i o ostvarivanju pobratimskih odnosa Tivta sa gradovima Rumunije.
NVO Kompas – Centar za informisanje i savjetovanje mladih“ iz Kotora trenutno realizuje niz projekata sa ciljem da mladi ljudi Kotora i neposredne okoline istražuju i utiču na život lokalne zajednice kreirajući medijske sadržaje, u prvom redu radio podcaste – saopštavaju iz ove nevladine organizacije.
„Mladi će u aktivnostima naših projekata dobiti:
-radionice i treninge o medijskoj pismenosti i kreiranju podcasta (sadržaj i tehnički dio)
-radionice i treninge o problemima i izazovima sa kojima se mladi suočavaju
-održavanje javnih radionica i javnih tribina koje će otvoreno govoriti o problemima mladih
-radionice i treninge sa profesionalnim medijskim edukatorima, novinarima, psiholozima
-kreiranje radio podcasta
-promotivne aktivnosti u medijima i gostovanje u lokalnim TV programima
Aktivnosti ste sprovode iz sljedećih projekata NVO „Kompas“:
Bruškin u akciji, podržan od strane Instituta za medije Crne Gore i EU
Putujuća Podrška, podržan od strane Fonda za Aktivno Građanstvo Fakt
Pričajmo Otvoreno, podržan od strane Opštine Kotor” – navodi se u saopštenju NVO “Kompas”.
Pozivaju mlade uzrasta od 13 do 21 godine da se prijave za učešće u njihovim aktivnostima na sljedeće adrese:
U Srbiji su u posljednja 24 sata registrirano još 6.424 nova slučaja korona virusa, a od posljedica COVID-a 19 preminulo je 38 pacijenata.
Širom zemlje hospitalizirane su 4.642 osobe od kojih se 181 COVID pacijent nalazi na respiratoru, prenosi Tanjug.
Od početka pandemije u Srbiji je na korona virus testirano 5.428.465 osoba, registrirano je 872.110 pozitivnih slučajeva, a umrlo je 7.808 pacijenata. Procent smrtnosti je 0,90.
Žrtve u BiH
U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini su registrirana 324 slučaja zaraze korona virusom, a preminulo je 39 osoba.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH su u posljednja 24 sata prijavljena 1.183 uzorka, od čega su 243 bila pozitivna na korona virus. U istom vremenskom periodu preminulo je 18 osoba, dok je pet smrtnih ishoda prijavljeno retroaktivno, prenosi Fena.
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj prijavljeno je 76 novih slučajeva zaraze korona virusom i 18 smrtnih slučajeva.
U Brčko distriktu BiH registrirano je pet novih slučajeva zaraze korona virusom i tri smrtna slučaja.
Hrvatska: 264 novozaraženih, 14 preminulih
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj su potvrđena 264 nova slučaja zaraze korona virusom, a umrlo je 14 osoba, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.
Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je ukupno 7.518, a 695 pacijenata je na bolničkom liječenju od čega je njih 85 na respiratoru, prenosi Hina.
Od početka epidemije u Hrvatskoj je zabilježeno 392.248 osoba zaraženih novim korona virusom, od kojih je 8.514 preminulo.
Ukupno se oporavila 376.216 osoba, od toga 1.018 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 20.966 osoba.
Do danas je ukupno testirano 2.730.993 osoba, od toga 3.863 u posljednja 24 sata.
Šest žrtava na Kosovu
Na Kosovu je u zadnja 24 sata od posljedica zaraze korona virusom preminulo šest osoba, prenosi Anadolija.
Ministarstvo zdravlja Kosova je saopštilo da je od 2.319 testiranih uzoraka, 48 bilo pozitivno na korona virus.
Izliječene su 903 osobe, pa je ukupan broj oporavljenih od COVID-19 dostigao 147.347. Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID-19 je 8.903.
Od posljedica COVID-19 preminulo je do sada ukupno 2.905 osoba. Testiran je 1.159.541 uzorak, od kojih je 159.155 bilo pozitivno.
Tokom jula 2021., započela je kampanja ”Postani čuvar posidonije” u sklopu koje je cilj osvještavanje javnosti, posebno nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih trava, s posebnim naglaskom na posidoniju. Takođe, cilj kampanje je približiti značaj i svrhu ekološki prihvatljivog sidrenja nautičarima te ih podstaći na promišljanje o sidrenju i lokacijama sidrenja. Namjera je stvoriti mrežu društveno odgovornih preduzeća i firmi koji će kao Ambasadori posidonije pomoći u ostvarenju cilja, te stvoriti mrežu nautičara Čuvara posidonije koji svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomažu u zaštiti morskih trava.
Posidonija (Posidonia oceanica), strogo zaštićena vrsta, morska je trava i endem Sredozemnog mora. Upravo se livade posidonije smatraju najvažnijim ekosistemom Sredozemlja zbog svojih ekoloških funkcija i usluga ekosustava koje pružaju. Uprkos rasprostranjenosti, ugrožene su brojnim ljudskim djelovanjima.
Sidreni sistem u NP Kornati
Narušavanje morskih ekosistema uništavanjem livada morskih trava povezano je s erozijom morskog dna, smanjenjem bioraznolikosti, redukcijom kiseonika u morskoj vodi. Ove biljke ugrožene su usled niza čovjekovih djelovanja poput brojnih uzgajališta riba i školjkaša, povlačenja ribarskih mreža po morskom dnu, betoniranja i nasipavanja prirodnih obala, kao i gradnja u obalnom pojasu i slobodno sidrenje koje nanosi trajne štete livadama posidonije. Projekt SASPAS veliku pozornost daje upravo problemu slobodnog sidrenja, budući da i mala sidra mogu uništiti velike površine morskog dna.
U tu svrhu, u sklopu INTERREG Italy-Croatia SASPAS projekta provodi se praćenje morskih trava i prikupljanje podataka praćenja na godišnjem nivou, postavljanje ekološki prihvatljivih sistema za sidrenje , pilot transplantacije morskih trava i uspostavljanje integriranog sistava upravljanja za morske trave u jadranskom području (GIS Digital Information Platform (DIP)) kao i izrada predloga Integrisanog programa upravljanja zaštite morskih trava (MSSIMP).
Konkretne projektne aktivnosti provode se na tri lokacije koje pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000 i koje su podvrgnute različitim stepenima antropogenih pritiska: Nacionalni park Kornati u Hrvatskoj te zaliv Panzano (Monfalcone), obala Brindisija i Park prirode Dune Costiere od Torre Canne do Torre San Leonardo u Italiji.
Još u junu 2019. godine, uspostavljen je monitoring livada posidonije na području Nacionalnog parka Kornati, te je provedeno praćenje stanja na dvije lokacije– uvala Kravljačica te uvala između o.Borovnika i o.Baluna.
Uvala Kravljacica NP Kornati
U svrhu smanjenja negativnog uticaja sidrenja na staništa morskih trava posidonije, tokom jula 2021., unutar Nacionalnog parka Kornati postavljeno je ukupno 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje, od čega je njih 40 postavljeno u sklopu SASPAS projekta. Takva sidrišta postavljena su u pet uvala: Kravljačica, Strižnja, Šipnate, Tomasovac – Suha punta i Vrulje. U svakoj od navedenih uvala postavljeno je do 10 sidrenih mjesta za plovila do 16 metara dužine. S obzirom da su na području Nacionalnog parka Kornati livade posidonije pod velikim pritiskom zbog višegodišnjeg nekontrolisanog slobodnog sidrenja, postavljanjem plutača za privez plovila spriječiti će se sidrenja „na divlje“, a samim time i ugrožavanje morskih trava na morskom dnu unutar ovog zaštićenog područja.
Sidreni sistem, odnosno bove, nisu postavljene uobičajenim načinom – vezanjem na betonske blokove, već metodom bušenja stjenovitog dna i postavljenjem svojevrsnog ”sidra” koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna.
Uspješnim postavljanjem takvog sidrenog sistema u sklopu SASPAS projekta, započelo je ostvarivanje dugoročnog cilja NP Kornati, odnosno da se uspostave sidrišta u svih 19 uvala te da se u potpunosti zabrani slobodno sidrenje na području nacionalnog parka.
Trideset osoba nezaposlenih duže od godinu dana izrađuje suvenire, šiva, kuva ili siječe drva u Centru za socijalnu integraciju otvorenom u martu.
Damian Sloma, visoki mladić pomalo ukočenog pogleda, radi na računaru i još dva stroja za graviranje slika na porcelanske čaše. Od djetinjstva pati od mentalnih smetnji zbog čega se nije dugo zadržavao na dosadašnjim radnim mjestima.
“Od malih sam nogu bio nervozan a to je sve jače dolazilo do izražaja kako sam rastao”, kaže 31-godišnji Sloma za Hinu. “Pronalazio sam razne poslove ali bih ostajao na njima kratko jer bi se uvijek nešto dogodilo”, dodaje.
No sve se promijenilo kada je prije šest mjeseci ušao u prostorije centra. S obzirom na to da voli računala i strojeve ponudili su mu obuku na njima. Od tada je dizajnirao i izradio na hiljade fotografija i natpisa istaknutih na čašama i drugim predmetima.
“I dalje imam probleme ali sam sada puno bolje”, kaže Sloma osmjehujući se.
Posao je, međutim, samo djelić onoga što mu je trebalo. Oko njega rade ljudi koji takođe imaju svoje probleme, napušteni i odbačeni. Beskućnici, bivši narkomani ili ljudi sa smetnjama međusobno se razumiju i podržavaju.
“Nikada nisam imao prijatelje a ovdje sam ih pronašao. Ovdje mi je divno”, kaže Sloma koji će u 16 sati, nakon završenog radnog dana, nastaviti druženje s ljudima koje je upoznao ondje. Centar ima psihologa koji radi s njima.
“Svi su oni ponovo potrebni društvu”, napominje Daniel Krawiec, načelnik regije Przeworsk. U tom kraju, jednom od najsiromašnijih u Poljskoj, nezaposleno je 11 posto stanovnika no Krawiec je uvjeren kako će taj postotak pasti zahvaljajući i ovom projektu jer polaznici stječu vještine potrebne na tržištu rada.
Centar je nastao na mjestu napuštene stare škole za što je iz fonda Evropske unije uplaćeno 85 posto od 870 miliona eura dok ostatak financira opština.
U Poljskoj usluge koriste i dugotrajno nezaposlene osobe, one s blažim teškoćama, beskućnici i osobe koje se slabije prilagođavaju prosječnim uvjetima radnih pozicija.
“U Poljskoj je vidljiva saradnja između agencije za zapošljavanje, lokalnih vlasti i samog centra. Dobrobit korisnika je na prvom mjestu”, napominje Šijan. “Navedeni model rada je kompleksniji i uključuje više dionika iz zajednice čime se osigurava primjerenija podrška, brža reakcija na osnovu potrebe, sustavno praćenje, timski rad i humani pristup u rješavanju privremene, povremene ili trajne teškoće osobe koja koristi usluge”, kaže.
Centar u Przeworsku je prvi takve vrste u Poljskoj te se širi u druge dijelove zemlje. Kada krajem 2022. završi finansiranje EU novcem u tom gradu, općina će preuzeti kompletno financiranje. Pri tom će se prijavljivati na nove EU natječaje kako bi proširila aktivnosti centra.
Damian Sloma, u bijeloj majci s kapuljačom i trapericama, kaže kako osjeća nervozu nakon ulaska 18 osoba u prostoriju gdje izrađuje suvenire koje će općina pokloniti svojim gostima a za čiju izradu on dobiva mjesečnu platu. No ne samo da ne iskazuje tu nervozu već ugodno na engleskom jeziku objašnjava kako proizvodi ukrašene čaše izložene na polici do njega.
Rehabilitatorica Šijan napominje kako su usluge koje centar pruža Slomi i drugim korisnicima nemjerljive jer “ne postoji način da izmjerimo sreću koja se jasno vidi u ponašanju zaposlenika ovog centra”.
“Različitost sadržaja omogućuje spektar aktivnosti u kojima svatko može pronaći nešto svojstveno vlastitim željama i potrebama, a istovremeno stvaramo klimu uključivosti za sve”, kaže Šijan.
“Razgovore koje sam imala priliku obaviti s pojedinim zaposlenicima u centru dovode do zaključka da su ovakvim modelom rada pojedinci napokon pronašli posao koji obavljaju s entuzijazmom i koji im omogućava samostalnost, dostojanstvo i priliku da stvaraju. Ono što je najvažnije u cijelom spektru usluga koje se nude korisnicima su humanost, prihvaćenost, podrška i brza reakcija sustava na potrebe pojedinca”, objašnjava rehabilitatorica.
Damian Sloma ostat će u centru još šest mjeseci. Nakon toga se vraća ondje gdje se dosad nije osjećao ugodno zbog čega su ga nazivali “ludakom”. Napominje, međutim, kako će ovaj put sve biti drugačije jer ima samo jednu želju.
U šumskom požaru koji je u ponedjeljak navečer buknuo u ljetovalištu Nea Makri, 38 km sjeveroistočno od Atine, gore makija i borovi, doznaje se od vatrogasne službe.
– Požar je buknuo u 22.35 sata po mjesnom vremenu (21.35 sati po srednjoeuropskom), blizu kuća u Nei Makri i izdane su preporuke za preventivnu evakuaciju, rekao je vatrogasni brigadir za agenciju France Presse.
– Sedamdeset vatrogasaca i dvadesetak vozila učestvovalo je u gašenju, rekao je.
Grčku su početkom avgusta zahvatile visoke temperature i šumski požari u kojima je izgorjelo više od 100.000 ha terena, sjeverozapadno od Atene, u podnožju planine Parnasa, na sjeveru otoka Eubeje, 200 km od glavnoga grada i na Peloponezu, na jugu. Tri osobe su poginule u tim požarima.
Visoke temperature su također prouzročile požare u Španjolskoj, Italiji, Hrvatskoj i na Kipru.
Stručnjaci misle da se sve veća učestalost požara može povezati s klimatskim promjenama. Toplinski valovi su nepobitni dokaz tomu i oni će biti sve češći, dulji i snažniji, što stvara idealne uvjete za nastanak požara.
Na sastanku na vrhu u Ateni u petak devet zemalja na jugu EU-a opetovalo je “čvrstu odluku” o provođenju Pariškog dogovora 2015. kojim se želi ograničiti klimatsko zatopljenje na 1,5 Celzijevih stupnjeva dok UN upozorava da svijet ide prema “katastrofalnih” 2,7 stupnjeva.
Protekle sedmice temperatura je u nekim dijelovima Grčke premašila 35 Celzijevih stupnjeva, pa tako i na Atici, a u ponedjeljak je pala na 32 stupnja. Meteorolozi predviđaju da će u utorak zahladnjeti.
NVU „Primorska“ u saradnji sa JU „Narodna biblioteka Budve“ organizuje Dječiju sekciju animiranog filma „Naša Anima“.
Dječija sekcija animiranog filma „NAŠA ANIMA“ je predviđena da započne sa radom od 22.09.2021.god. Predviđeno je da sekcija traje 3 mjeseca, od čega će prva radionica trajati u periodu od 22.09.-27.09.2021.god. i ostvariće se u saradnji sa JU Škola animiranog filma „ŠAF“ iz Vranja. Termin druge dvije radionice biće naknadno zakazan. Sekcija će se odvijati u prostorijama NVU „Primorska“, Trg sunca br.4, Budva.
Cilja programa je formiranje dječije sekcije za izradu animiranog filma koju će pohađati djeca iz Budve. Radionicu će pohađati djeca iz viših razreda osnovne škole i srednje škole. Broj djece je neograničen. Polaznici se upoznaju sa istorijom animacije, a potom usvajaju osnovne tehnike i uz stručno vođstvo izrađuju animirani film uz pomoć crteža, kolaža, pijeska, plastelina i sl. Zahvaljujući lakoći izrade prvih izuma, djeci je na jednostavan način moguće objasniti osnovne zakone i preduslove animacije. Finalni proizvod radionice je kratkominutni animirani film sa odabirom tema vezanih za Budvu, njenu kulturu i istoriju, društveno odgovorne teme, promocija ekologije i održivog razvoja. Tema prve radionice je priča Stefan Mitrov Ljubiše i priča o jednom danu u budvanskom selu.
Radionica je besplatna.
Radionica je zamišljena da nakon probnog perioda od 3 mjeseca, pokuša da nastavi sa radom i formira školu animiranog filma i cjelogodišnji program koji bi obuhvatao ljetnje radionice, radionice u okviru osnovnoškolskih i srednjoškolskih programa, saradnju sa specijalizovanim ustanovama i sl.
U planu je da animirani filmovi budu prezentovani u lokalnim medijskim kućama kao dio dječijeg programa i u okviru tradicionalnih manifestacija, kao i prijavljeni u okviru međunarodnih takmičenja dječijih animiranih filmova.
Cilj radionice je i razvijati dječiju kreativnost, takmičarski duh, osjećaj pripadnosti gradu, vidjeti pogled na društvene probleme iz dječijeg ugla, u konačnom razvoj kulture i umjetnosti Budve. Osim toga uz pomoć radionice animiranog filma ostvaruje se saradnja i druženje sa djecom iz regiona.
Radionicu će voditi Marija Bliznakovski, arhitekta i Jelena Lazić, arhitekta. Prva radionica biće ostvarena u saradnji sa mentorima i djecom iz JU „ŠAF“ – škole animiranog filma iz Vranja.
Javna ustanova „ŠAF“ je škola animiranog filma osnovana 1986. god. iz Vranja, sa dugogodišnjim iskustvom, brojnim nagradama i ostvarenom saradnjom sa drugim školama animiranog filma na državnom i međunarodnom nivou.
Prijava za druge dvije radionice je u okviru prostorija NVU „Primorska“, Trg sunca br. 4 (zgrada Zavoda za izgradnju) u Budvi svakog radnog dana u terminu 9-11h.
Elektroprivreda Crne Gore raspisala je tender za nabavku i isporuku opreme i materijala za realizaciju projekata Solari 3000+ za domaćinstva i Solari 500+ za fizička i pravna lica do 30kW. Tender vrijedan 19,9 mil EUR otvoren je do 25. oktobra, a u četri partije nabavljaju se: monokristalni fotonaponski moduli, invertori i smart meter trofazna brojila, potkonstrukcija fotonaponskog sistema i energetska infrastruktura i zaštitna oprema.
Kako je saopšteno iz kompanije, projekat Solari 3000+ i Solari 500+ predstavlja početak energetske tranzicije u Crnoj Gori i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u poslednjih 40 godina. Cilj projekta, je da se, kroz energetsku tranziciju, emisija CO2 svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina.
– Ovim projektom će se omogućiti da 3000 domaćinstava, koja stanuju u indivindualnim stambenim objektima, dobije instalacije fotonaponskih, odnosno solarnih panela i od potrošača i kupca postanu proizvođači i prodavci električne energije.Takođe, investicija će omogućiti da se i 500 pravnih lica, odnosno malih proizvodnih pogona i javnih ustanova kandiduje za učešće u ovom projektu – navodi se u saopštenju.
Projektom će se proizvodnja električne energije orijentisati na obnovljive izvore, a građanima, po najpovoljnijim uslovima, omogućiti da sami proizvode obnovljivu energiju bez emisije ugljen-dioksida.
– Građani će na ovaj način biti u prilici da sami proizvode električnu energiju za svoje potrebe i, eventualno, proizvedeni višak energije prodaju Elektroprivredi. To znači da, osim otplate kredita za solarne panele, neće imati troškove za električnu energiju, jer će je sami proizvoditi, a rata će biti približna prosječnom računu za električnu energiju. Dakle, kad građani otplate svoju opremu, a predviđeni period otplate je od 6 do 8 godina, dobijaju besplatnu električnu energiju – naglasio je predsjednik odbora direktora, Milutin Đukanović.
U realizaciji Projekta važnu ulogu imaće EKO fond koji će sredstva koja će mu uplatiti EPCG iskoristiti da subvencionira korisnike sa 20% vrijednosti instalacije.
Građani prijavom za ovaj projekat ostvaruju mnogobrojne koristi: sami proizvode električnu energiju čime se dugoročno umanjuje račun za električnu energiju, umanjena tržišna vrijednost fotonaponskog sistema zbog subvencije Eko fonda na opremu od 20%, rata kredita za solarni sistem približna je iznosu prosječnog računa umanjenog za subvenciju od 20%, koristi se obnovljivi izvor energije koji ne generiše štetne materije i ne zagađuje okolinu, samim tim ovezbjeđuje se zdravije i čistije okruženje, a uz isporuku i montažu opreme EPCG će obezbijediti i logističku podršku u daljoj realizaciji projekta.
Na međunarodni javni poziv za obezbjeđenje finansijskih sredstava za finansiranje projekta Solari 3000+ i Solari 500+, koji je Elektroprivreda Crne Gore raspisala 2. avgusta, prijavilo se osam zainteresovanih institucija i u toku je odabir finansijskog partnera. U najkraćem roku, biće raspisan i javni poziv za građane, da se prijave za učešće u projektu SOLARI.
