Predsjednik Skupštine opštine Tivat dr Andrija Petković primio je danas mlade rukometaše, članove rukometnog kluba “Partizan 1949” iz Tivta, koji su osvojili nedavno održan turnir u Smederevu. Dječaci godišta 2010/2011 odnijeli su pobjede na svih sedam utakmica turnira, a u samom finalu savladali su vršnjake iz Bijeljine.
“Ponosni smo na vaš uspijeh. Tivat treba da vas njeguje i čuva”, rekao je dr Petković i poručio mladim rukometašima da kao i do sada budu jedinstven tim koji niko ne može podijeliti. “Na nadležnima je da vam obezbjede uslove za vaš dalji rad i razvoj u prave sportiste i ljude”, zaključio je Petković.
Mlade i usješne Partizanove talente pozdravila je i sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Borka Mršulja, koja je sa njihovim trenerom Vukom Kaluđerovićem razgovarala o izazovima svakodnevnog rada. Po riječima Kaluđerovića Partizan trenutno okuplja oko 80 djece, a posebna potvrda uspjeha je činjenica da se za mlade tivatske talente već interesuju renomirani evropski klubovi poput Zagreba i Vesprema. Stigao je i poziv za rukometnu reprezentaciju Crne Gore igraču Nemanji Batuti (2008. godište) iako ona okuplja nešto starije 2006. godište.
Progonjeni izbjegličkom krizom 2015. potaknutom sirijskim ratom, evropski lideri očajnički žele izbjeći novi priliv izbjeglica i migranata iz Avganistana, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press) dodajući da osim onima koji su pomagali zapadnim snagama tokom dvodecenijskog rata u zemlji, poruka Avganistancima koji razmišljaju o bijegu u Evropu glasi: ‘Ako morate otići, idite u susjedne zemlje, ali nemojte ovamo’.
Predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) priznao je izazove s kojim se Evropa suočava kada je u subotu (21. avgusta) posjetio Madrid kako bi obišao tamošnji centar za afganistanske izbjeglice. “Partnerstva sa zemljama trećim stranama bit će u centru naše rasprave”, rekao je dodajući da je neophodno pronaći “tu ravnotežu između dostojanstva Evropske unije i sposobnosti odbrane interesa EU.”
Austrija je predložila uspostavljanje “centara za deportaciju” u zemljama susjednim Afganistanu kako bi zemlje EU-a mogle deportovati Avganistance kojima je odbijen azil. “Naš cilj mora biti da zadržimo većinu ljudi u regiji”, rekao je prošle sedmice austrijski ministar unutrašnjih poslova Karl Nehamer, ponavljajući ono što, ukazuje AP, govore mnogi evropski čelnici.
Grčka, čiji su slikoviti otoci okrenuti prema turskoj obali bili prije šest godina evropska ulazna tačka za stotine hiljada Sirijaca, Iračana, Avganistanaca i drugih, jasno je dala do znanja da ne želi ponovo proživjeti tu krizu. Ministar migracija Notis Mitarači rekao je da Grčka neće prihvatiti da bude “kapija za neredovne protoke u EU”, te da smatra da je Turska sigurno mjesto za Afganistance.
S druge strane, dodaje Asošiejtid pres, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan , čija je zemlja već primila 3,6 miliona Sirijaca i stotine hiljada Afganistanaca, zaprijetio je da će ih poslati u Evropu radi političkog uticaja. “Turska nema nikakvu dužnost, odgovornost niti obavezu da bude evropsko skladište za izbjeglice”, upozorio je Erdogan u govoru 19. avgusta.
Iako posmatrači kažu da još nema naznaka bilo kakvog masovnog kretanja preko tursko-iranske granice, koja je ključna migracijska ruta iz centralne Azije u Evropu, Erdoan naglašava da je njegova vlada ojačala istočnu granicu – vojskom, žandarmerijom, policijom i novim zidom koji se gradi od 2017. godine.
Turske vlasti tvrde da su u ovoj godini presrele 35.000 Afganistanaca koji su ilegalno ulazili u zemlju, u poređenju s više od 50.000 u 2020. i više od 200.000 u 2019. godini. Prema podacima Agencije za statistiku EU, oko 630.000 Afganistanaca podnijelo je zahtjev za azil u zemljama EU u protekloj deceniji i najveći broj je u Njemačkoj, Mađarskoj, Grčkoj i Švedskoj. UNCHR procjenjuje da 90 odsto od 2,6 miliona afganistanskih izbjeglica izvan zemlje živi u susjednom Iranu i Pakistanu.
Bauk izbjegličke krize
Otkad su talibani zauzeli Kabul, bauk kruži Evropom – hoće li se ponoviti izbjeglička kriza koja je zahvatila region 2015. i zatrovala njenu politiku, piše Fajnenšl tajms , ukazujući da evropski lideri svih boja strahuju da bi se kontinent mogao suočiti s ogromnim prilivom tražilaca azila iz Avganistana, pojačavajući desničarske populiste uoči izbora u Njemačkoj i Francuskoj.
Većina članica EU složila se da prihvati mali broj Avganistanaca, posebno onih koji su radili za njihove vojske, ambasade ili međunarodne humanitarne organizacije, ali sve nerado razmatraju veći priliv, a posebno Njemačka, čija je odluka da primi više od milion tražilaca azila 2015-16. do temelja uzdrmala politički sistem te zemlje. Njemački strahovi od nove izbjegličke krize pojačali su se kada je ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (Seehofer) rekao da bi povratak talibana moglo da natjera na bijeg između 300.000 i pet miliona Avganistanaca.
Uprkos šoku od pobjede talibana i potonjih haotičnih scena na aerodromu u Kabulu, stručnjaci kažu da poređenja s 2015. nisu na mjestu, ističe britanski list, ali i navodi da se ne može poreći da postoje odjeci priliva migranata 2015. koja je dovela EU u egzistencijalnu krizu, otvarajući duboke podjele između zemalja poput Mađarske, koja je odbila da prihvati migrante i drugih, poput Njemačke koja je željela da raspodijeli tražioce azila u članicama Unije.
Evropski lideri se nadaju da će većina Avganistanaca ostati u svojoj zemlji, dok će oni koji bježe od talibana ostati u regionu umjesto da krenu u Evropu. Ipak, strah od novog priliva migranata natjerao je političare od Štokholma do Atine da insistiraju na tome da se “ne može ponoviti 2015.” i da su se, kako je rekao francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), kojeg sljedeće godine čekaju izbori, evropske zemlje složile da naprave “robustan, koordiniran i jedinstven” odgovor za pomoć tranzitnim zemljama i zemljama koje primaju migrante.
Uprkos takvim porukama, ističe Fajnenšl tajms, desničarske stranke pokušavaju da iskoriste događaje u Avganistanu da bi preusmjerile misli birača na imigraciju, uvjerene da će to povećati njihove izborne šanse.
Manjak saosjećanja
Slike hiljada Avganistanaca koji pokušavaju pobjeći iz zemlje, uspaničile su evropske političare koji se užasavaju novog masovnog pokreta muslimanskih tražilaca azila ali i uslijed zabrinutosti da će novi migranti zapaliti žar krajnje desničarskih i populističkih pokreta koji su preoblikovali politiku nakon što je talas tražilaca azila iz ratova u Siriji i Iraku prošao Evropom 2015., napisao je Njujork tajms (The New York Times).
S predstojećim izborima u Njemačkoj i Francuskoj, evropski političari odlučni su da izbjegnu vrstu populističke reakcije koja je uslijedila nakon izbjegličke krize prije šest godina kada je, dodaje list, etnonacionalizam pustio nove korijene a antiimigrantske stranke zaprijetile razbijanjem Unije. Ipak, stručnjaci kažu da je poređenje pogrešno jer je podrška strankama protiv useljenika od tada opala, zajedno s brojem migranata.
Avganistanci se ipak suočavaju s manjkom saosjećanja u Evropi koji bi mogao biti nepremostiv iako, ističe list, Avganistan može predstavljati posebnu moralnu obavezu i odgovornost za Evropu od ostalih ratova, jer su se mnoge evropske zemlje pridružile američkoj invaziji u snagama NATO-a nakon napada 11. septembra na SAD.
Tamo gdje postoji konsenzus kod većine evropskih zemalja je ideja da Evropljani žele zadržati izbjeglice u regiji u blizini Avganistana, napisao je Njujork tajms prenoseći izjave mnogih evropskih zvaničnika posljednjih dana uključujući i francuskog predsjednika Makrona koji je rekao da “Evropa ne može sama preuzeti posljedice” pada Avganistana.
Međutim, dodaje list, neki evropski lideri bili su otvoreniji u isticanju evropske odgovornosti. Premijer Italije Mario Dragi (Draghi), rekao je 17. avgusta na televiziji da su dobrodošli oni koji su pomogli Italiji u Afganistanu, kao i “svi oni koji su se izložili radi odbrane osnovnih sloboda, građanskih prava i ljudskih prava”.
Ograde i zidovi
Mogućnost da avganistanski migranati krenu prema evropskim obalama tjera Brisel da se suoči s Ahilovom petom: uprkos obećanim reformama zvaničnika iz 2015., oštar spor oko toga kako postupati s tražiocima azila nikada nije riješen i taj se neuspjeh sada nadvija nad evropskim liderima, napisao je Politiko (Politico).
Umjesto jedinstvenog izbjegličkog plana, evropski zvaničnici i diplomate plasiraju različite ideje o tome kako se nositi s očekivanim povećanjem afganistanskih tražilaca azila nudeći raznolike prijedloge koji se kreću od finansiranja premještanja izbjeglica u zemlje koje nisu članice EU, poput Turske i Pakistana, do nuđenja privremene zaštite EU Avganistancima, ali i izgradnje ograda koje su već podignute na granicama pojedinih država.
Kad je Mađarska 2015. izgradila ogradu uz granicu sa Srbijom i Hrvatskom, struktura je brzo postala simbol populističke kratice za višestruki problem poput migracije. U to vrijeme, ističe briselski portal, tadašnji predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker kritikovao je mađarski potez, rekavši da “zidovima i ogradama nije mjesto u državi članici EU”.
Ipak, naglašava Politiko, čini se da je ta nevoljkost s vremenom polako nestala – sve dok nije uključen novac Evropske unije. Komisija nije kritikovala Litvaniju kada je nedavno najavila graničnu ogradu kako bi spriječila susjednu Bjelorusiju da namjerno šalje migrante preko granice. Zapravo, glasnogovornik Komisije rekao je da “u situaciji s kojom se Litvanija suočava, takva prepreka bi zaista mogla biti dobra ideja”, pojašnjavajući pritom da se evropskim novcem ne finansiraju “ograde kao takve”.
Sada je Grčka svoje napore u izgradnji barijere usmjerila prema afganistanskim migrantima te je, napisao je Politiko, postavila 40 kilometara ograde i nadzora duž svoje granice uz obećanja zvaničnika da će granicu držati “sigurnom i neprobojnom”. Posmatrači ukazuju na ključni trenutak koji se dogodio prošle godine u martu, kada je novoimenovana predsjednica EK Ursula fon der Lajen (von der Leyen), tokom posjete Grčkoj, zahvalila zemlji “što je naš evropski štit u ovim vremenima”.
U Sloveniji za nedelju dana počinje nova školska godina, direktori škola dobili su službeno pismo po kojoj odbijanje zaposlenika da se testiraju na koronavirus može biti razlog za otkaz.
Za sve zaposlene u školi na snazi je uslov PCT (preboljeli, cijepljeni, testirani), što znači da se oni koji nisu vakcinisani ili preboljeli covid-19 moraju svake nedelje testirati, što je cirkularnim pismom mistarstva obrazovanja određeno kao radna obaveza.
Neopravdano odbijanje testiranja smatrat će se kršenjem obveze iz radnog odnosa, što znači da se zaposlenom izdaje pismeno upozorenje pred otkaz ili se pokreće postupak otkaza, a isto vrijedi ako zaposlenik odbije nositi zaštitnu masku, objasnilo je ministarstvo.
S druge strane, ako učenik ne nosi masku njemu se ne smije zabraniti ulazak u učionicu, ali direktor o toj obavezi mora obavijestiti njegove roditelje, te slučaj predati inspekciji.
Epidemiološka situacija u Sloveniji zadnjih se sedmica pogoršava, pa će ona krajem ove nedelje ući u “crvenu” fazu, a sredinom avgusta i u tamno crvenu po kriterijumima Evropskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), prognozira institut “Jožef Štefan” a prenose u srijedu slovenski mediji.
Uprkos tome, vlada na jesen i zimu ne planira veća zatvaranja društvenih i privrednih aktivnosti, te obrazovnog sistema jer smatra da se dosljednom primjenom PCT uslova stanje može držati pod kontrolom.
Grupna izložba radova akademskih slikarki Gordane Trebješanin, Nine Vukčević i Maše Jovović biće otvorena u četvrtak, 26. avgusta 2021.godine u Muzeju i galeriji Tivat sa početkom u 21 sat.
Izložba je zamišljena kao predstavljanje dijela opusa tri umjetnice nastalog u periodu njihovog intenzivnog druženja i razmišljnja na slične teme. Na izložbi će biti izložene slike, crteži i skulpture (jedne od umjetnica) malog formata .
Gordana Trebješanin, rođena 1979.godine. Akademiju likovnih umjetnosti završila na Cetinju, u klasi prof. Dragana Karadžića. Magistarske studije završila na istoj akademiji u klasi prof. Branislava Sekulića. Članica je ULUCG OD 2002. godine. Imala je 11 samostalnih i više grupnih izložbi. Živi i radi u Podgorici.
Ivana Ćupić, izlaže i stvara pod imenom Nina Vukčević, rođena 02.08.1976. godine u Baru, Crna Gora. Diplomirala na Fakultetu Likovnih umjetnosti na Cetinju 2003 god., magistrirala 2010 god. na slikarskom odsjeku u klasi profesora Branislava Sekulića. Član udruženja umjetnika Crne Gore od 2003 god. Radi kao profesor Likovne kulture i vizuelnih umjetnosti u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović”. Imala je preko desetak kako samostalnih tako i grupnih izložbi.
Maša Jovović, rođena je u Podgorici 1979. godine. Akademiju likovnih umjetnosti (odsjek slikarstvo) završila je u Trebinju u klasi prof. Marka Musovića. Magistarske studije (smjer: Istorija kulture i istorijska antropologija) završila je na Istorijskom institutu u Podgorici. Članica je ULUCG od 2007. Živi i radi u Pg.
Izložbu će svečano otvoriti istoričarka i teoretičarka umjetnosti Marija Saičić na platou ispred galerije.
Ovom prilikom napominjemo posjetice da su od 21. avgusta, propisane nove epidemiološke mjere IZJZCG po kojima su u obavezi da posjeduju i na zahtjev ovlašćenog lica pokažu jednu od sljedećih potvrda:
• potvrdu o potpunoj vakcinaciji ili vakciniciji jednom dozom vakcine protiv kovida-19;
• potvrdu o negativnom PCR test na koronavirus, koji nije stariji od 72 sata;
• potvrdu da je osoba preboljela kovid-19 (u periodu ne kraćem od 14 i ne dužem od 180 dana od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa);
• potvrdu o negativnom brzom antigenskom testu na koronavirus, koji nije stariji od 48 sati.
Ulcinjska solana je od utorka zvanično bez upravljača, imajući u vidu da je ugovor sa Nacionalnim parkovima (NPCG) istekao, a odbor direktora nije iskazao namjeru da ga produži.
Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, kazao je za Pobjedu da misli da će NPCG, ipak, nastaviti da upravljaju, što su radili od 2015. godine. Iz tog preduzeća, međutim, nijesu mogli da potvrde tu informaciju.
Kada je prije nekoliko godina Ostojić raspisao oglas za prodaju imovine, uključujući 14,5 miliona kvadrata zemljišta, naveo je da Solana ima pravo svojine samo na opremi i zalihama, a korišćenja na zgradi i zemljištu. Tada je kazao da to nije prepreka za prodaju imovine, jer je transformisana kroz više postupaka, što je čini imovinom Solane i stečajnom masom po sili zakona.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojana Ćirović, za Pobjedu je kazala da se uvidom u hronologiju upisa u Upravu za katastar i državnu imovinu u Ulcinju može jasno zaključiti da je riječ o državnom zemljištu, koje je dato Solani isključivo radi proizvodnje.
Ona je objasnila da bi Vlada na osnovu konačnog negativnog mišljenja Savjeta za privatizaciju, da Solana u postupku privatizacije nije platila tržišnu vrijednost, trebalo da donese zaključak kojim će naložiti Upravi da briše pravo korišćenja Solane koje je trenutno upisano i uknjiži državnu svojinu 1/1.
To bi, prema riječima Ćirović, trebalo da se desi brzo, a eventualni upravni postupak, koji bi stečajna uprava Solane mogla pokrenuti, ne može da odloži aktivnosti Vlade u postupku upisa svojine na zemljištu.
Solana-Ulcinj
Ipak, za očekivati je da se stečajna uprava žali na rješenje katastra kojim će biti izbrisano pravo korišćenja i upisano pravo svojine države, što će, kako smatra, uticati na momenat konačnosti rješenja o upisu.
Ćirović je navela da je država Solani dala koncesiju na morsku vodu, a ne na zemljište. Koncesija je Solani data 1995. godine, a produžena je 2011. godine u momentu kada je već bila u stečaju, pa im je krajem te godine država oduzela koncesiju.
Ona je ukazala i da je simptomatično da je stečaj, iako pokrenut u aprilu 2011, u katastru zabilježen tek osam godina kasnije. Na pitanje da li opština Ulcinj može preuzeti upravljanje Solanom, Ćirović je odgovorila da se u katastru opština ne pominje, pa se ne može govoriti o opštinskoj, već o državnoj zemlji.
Ipak, ona je navela da Vlada može dati tu zemlju opštini na upravljanje, ali svakako o tome može biti riječi tek nakon što i pravosnažno u katastru bude upisana kao vlasnik.
Orintolog Darko Saveljić smatra da NPCG nijesu ni smjeli da upravljaju Solanom.
– Zakon predviđa da NPCG mogu upravljati samo nacionalnim parkovima, a Solana im je na upravljanje data protivzakonito samo da bi pokazali Briselu da su zabrinuti i da su je dali najboljem mogućem upravljaču, jer oni ne znaju da se našim parkovima ne upravlja kako treba. Kad nekome u Briselu pomenete nacionalni park, za njih je to nešto posebno, svetinja iznad svih interesa – rekao je Saveljić.
On je objasnio da zaposleni u NPCG nijesu obučeni da upravljaju Solanom koja je vještački eko sistem, jer oni po zakonu mogu upravljati samo onim što je priroda stvorila.
– Sve što su NPCG do sada uradili bilo je pogrešno i Solana je pod njihovim upravljanjem nastavila da propada, jer oni nemaju kapaciteta ni samim sobom da upravljaju – poručio je Saveljić.
On je dodao da postoji interesovanje investitora iz Njemačke i Francuske, ali kako Solana nije imala vlasnika, nijesu imali sa kim da potpišu ugovor.
Iz Ambasade Njemačke je Pobjedi saopšteno da se trenutno vode razgovori sa Vladom o angažovanju eksperata za zaštitu Solane, ali da im nije poznato da postoje drugi projekti ili investicije iz ove zemlje.
Pozive za prodaju, kojih je do sada bilo 15, Saveljić ocjenjuje pravnim “nonsensom”, imajući u vidu da se prodavalo zemljište za koje se nije znalo čije je.
– Konačno imamo vlasnika, adresu za pregovore oko zakupa ili kupovine, zavisi šta Vlada misli sa tim – kazao je Saveljić.
Između sela Bjelskih Kruševica i Repaja u zaleđu Boke Kotorske probijeno je 2,5 kilometra puta i time su mještani dobili bolju povezanost sa Bijelom, Zelenikom, Podima i Herceg Novim.
Ovo je još jedna u nizu dobrih saradnji između lokalne samouprave i mještana, kazao je sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Dejan Radonić:
-Ovaj put mještanima će dosta značiti jer više ne moraju da kruže preko Poda i Herceg Novog da bi došli do Bijele i Tivta. Opština će nastaviti da podržava ovakve projekte mještana, kazao je Radonić.
Probijanje puta počelo je u aprilu, uz veliku podršku Opštine Herceg Novi i mještana, kazao je predsjednik Odbora za izgradnju puta, Petar Stanojlović.
Bijelske Kruševice
-To je jedna lijepa trasa gdje se nalaze crkve, a i pruža se divan pogled. Interesantna će biti i turistima i biciklistima, ali najviše će značiti mještanima i stanovnicima u okruženju, kazao je Stanojlović i dodao da očekuju da će uskoro uslijediti i jedan dio betoniranja puta.
-Betoniranjem bi put zaštitili od propadanja. Dogovaramo se i nadamo se da će taj posao početi što prije. Kada počne period kiša biće upitno koliko će put moći da opstane. Put je odlično odrađen, napravljeni su kanali i propusti i možda i više nego što smo zahtjevali, ali betoniranje ili asfaltiranje nekih djelova će ga održati, kazao je Stanojlović.
Investiciona vrijednost radova iznosi oko 30.000 eura.
Komunalna higijena u Risnu je na najnižem mogućem nivou, stanje je haotično jer se smeće preliva iz svih posuda za otpatke, a trg i šetalište vidno su zaprljani, upozoravaju iz Mjesne zajednice Risan.
Na ovakvu situaciju, kako ističu, već duže vrijeme ukazuju nadležnima, upućujući preduzeću “Komunalno Kotor” d.o.o. brojne dopise s molbom za pranje ulica i trga i zahtjevima za dodjelu adekvatnog broja radnika na održavanju komunalne higijene, ali odgovora nema.
“Na adresu Komunalnog preduzeća smo uputili dvadesetak dopisa, ali ni na jedan nismo dobili odgovor. S obzirom na to da oni ne reaguju na naše zahtjeve, primorani smo da se javnosti obratimo putem medija. Očekujemo da će konačno reagovati na naše apele ili ćemo u suprotnom blokirati saobraćaj”, najavio je predsjednik MZ Risan Trojan Čučković.
Risan – foto Boka News
Precizira da su tražili da se gradske površine peru jednom sedmično, prvenstveno Ulica Gabela, dva šetališta, trg, ali i da se Risnu dodijeli više čistača, jer jedan koji trenutno radi taj posao za područje Perasta i Risna nije dovoljan.
“Samo za Risan su potrebna minimum tri čistača. Najbitnije je čišćenje i pranje grada, a posebno kritične zone su pijaca, trg, šetališta kojima ljudi non- stop prolaze. Mi smo tražili i košenje nabujalog zelenila i ta aktivnost je tek danas počela”, objašnjava Čučković.
U dopisu – urgenciji, koji su Komunalnom preduzeću uputili 5. avgusta, traže da se u što kraćem roku u Risan pošalje cisterna s vodom za pranje grada, kao i određeni broj čistača.
“Stanje je haotično, svakodnevno dobijamo preko 20 pritužbi što mještana, što turista. Šetalište je u katastrofalnom stanju od smeća i prljavštine na pločnicima. Na trgu, to jest pjaci, nalaze se ostaci voća i povrća od pazarnog dana koji je bio u nedjelju, 1. avgusta, puno je smeća i životinjskih fekalija. Takođe, velika količina smeća nalazi se od Manastira Banja do Vitoglava, to jest na čitavoj teritoriji Risna. Ispod pitasfora od Malog Hipnosa pa do hotela “Teuta” smeća ima u nepreglednim količinama. Mjesna zajednica Risan vam se 21. jula obratila molbom za zakazivanje radnog sastanka i odgovor nismo dobili. Izričito zahtijevamo da se svakog ponedjeljka u ranim jutarnjim časovima obezbijedi cisterna za pranje pijace, rive i šetališta, kao što je praksa u Kotoru godinama poslije pazara subotom”, piše u dopisu MZ Risan.
U posljednja 24 sata u Srbiji je registrirano 2.216, na Kosovu 1.901, u S. Makedoniji 1.210, Crnoj Gori 661, Bosni i Hercegovini 522, a u Hrvatskoj 470 novih slučajeva zaraze korona virusom.
Korona virus se ponovo širi zemljama regije, zbog čega vlasti razmatraju pooštravanje epidemioloških mjera.
Srbija: Više od 2.000 novozaraženih
U Srbiji je u protekla 24 sata potvrđeno 2.216 novih slučajeva korona virusa, od 15.656 uzoraka koji su testirani.
Od posljedica ove infekcije preminulo je još osam osoba, prenosi Tanjug.
U bolnicama širom zemlje nalazi se 1.007 pacijenata zaraženih korona virusom, od kojih je 44 na respiratoru.
Od početka pandemije u Srbiji je registrirano 746.366 slučajeva ovog virusa, a testirano je 4.931.082 osoba.
Do sada je preminulo 7.226 osoba, a procenat smrtnosti je 0,97.
U Bosni i Hercegovini još 10 preminulih
U Bosni i Hercegovini je preminulo još deset osoba od posljedica korona virusa, a zabilježena su i 522 novozaražena pacijenta, od 3.248 obrađenih testova, izvijestile su zdravstvene vlasti.
Dan ranije u toj je zemlji prijavljeno 127 novozaraženih korona virusom, od 1.402 obrađena testa, dok je prijavljeno devet smrtnih slučajeva.
Vlasti razmatraju uvođenje dodatnih mjera ograničenja kako bi spriječili širenje COVID-19.
Od sredine augusta dnevni broj novozaraženih je trocifren, a epidemiolozi upozoravaju kako je nastupio četvrti val pandemije.
Ubrzano se povećava i broj hospitaliziranih s COVID-19 te onih kojima trebaju respiratori.
Crna Gora: 661 novozaraženih, deset preminulih
Na području Crne Gore u posljednja 24 sata ukupno je dijagnosticiran 661 novi slučaj zaraze korona virusom, i to 617 među građanima Crne Gore i 44 među turistima koji borave na teritoriju Crne Gore.
Prijavljeno je deset smrtnih ishoda povezanih s korona virusom, objavio je u utorak Institut za javno zdravlje Crne Gore, prenosi Fena.
Ukupan broj preminulih povezanih s COVID-19 u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.690.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6.748.
Od početka epidemijskih događanja ukupan broj registriranih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 111.038.
U Hrvatskoj se nadaju da će ostati ‘narandžasta zona’
Hrvatska je u posljednja 24 sata zabilježila tri smrtna slučaja zbog posljedica korona virusa te 470 novih slučajeva zaraze, pa je sada ukupno 2.560 aktivnih zaraženih osoba u toj zemlji, izvijestio je u utorak Nacionalni stožer civilne zaštite.
Na bolničkom je liječenju 330 pacijenata, od kojih je 44 na respiratoru, prema podacima prikupljenim do utorka.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izrazio je u utorak nadu da će turistički dio Hrvatske i dalje ostati “narandžasta zona“, ali i poručio kako to ovisi o ponašanju svih.
Od 25. februara 2020. godine, kada je registriran prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, zabilježeno je više od 370.000 osoba s korona virusom, od kojih je 8.306 umrlo, na 4,06 miliona stanovnika u zemlji.
Zaključno sa 23. augustom, u Hrvatskoj je 1.700.378 osoba vakcinisano barem s jednom dozom protiv korona virusa.
Na Kosovu zaražena još 1.901 osoba
Na Kosovu je u posljednja 24 sata 13 pacijenata preminulo, a registrirana je 1.901 osoba pozitivna na korona virus.
Ministarstvo zdravstva Kosova je saopćilo da je u posljednja 24 sata testirano 10.848 uzoraka sumnjivih na korona virus.
Izliječeno je još 433 građana, a ukupan broj oporavljenih je 107.999.
Trenutno je broj aktivnih slučajeva zaraze 21.922, prenosi Anadolija.
Od početka epidemije, u martu 2020. godin,e ukupno 132.277 osoba je rezultiralo pozitivno na korona virus od 900.028 testiranih.
Od posljedica COVID-19 preminulo je 2.356 osoba.
Još 31 žrtva u Sjevernoj Makedoniji
U posljednja 24 sata u Sjeverenoj Makedoniji utvrđeno je 1.210 novih slučajeva zaraze korona virusom, javila je reporterka Al Jazeere Milka Smilevska,
U istom vremenskom periodu od posljedica zaraze preminula je 31 osoba.
Od početka epidemije virus je potvrđen kod više od 170.000 osoba, a preminulo njih 5.727.
U Sjevernoj Makedoniji je blizu 12.000 aktivnih slučajeva.
U Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta održan drugi sastanak Radne grupe za organizaciju i praćenje vaspitno-obrazovnog procesa u periodu trajanja pandemije COVID 19 .
U skladu sa razmotrenim prijedlozima svih predstavnika, Radna grupa je formulisala konkretna rješenja za održavanje i organizaciju nastave u predstojećoj školskoj godini:
1. Predškolske ustanove će vaspitno-obrazovni rad realizovati kao i do sada, bez promjena.
2. Trajanje školskog časa biće 30 minuta, a nastavni planovi i programi će biti jedinstveni i prilagođeni tom trajanju.
3. Pauza između časova trajaće najmanje pet minuta, a trajanje malog i velikog odmora biće produženo u skladu sa mogućnostima škola.
4. Mjerenje temperature i dezinfekcija ruku na ulazu u školu su obavezni.
5. Nošenje maski je stroga preporuka Instituta za javno zdravlje i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, ali MPNKS ne može vratiti iz škole nijedno dijete koje ne nosi masku, zbog njihovog zakonskog prava na obrazovanje.
6. Organizovanje što većeg broja časova i nastavnih aktivnosti na otvorenom prostoru, u skladu sa prostornim, kadrovskim i ostalim kapacitetima škola i vremenskim uslovima.
7. Za djecu sa smetnjama u razvoju koja su onemogućena da redovno pohađaju nastavu, biće organizovana online nastava, a nastavni materijal će im se dostavljati na kućnu adresu.
8. Sve škole dobile su od Zavoda za školstvo i Centra za stručno obrazovanje uputstva koja su dužna da poštuju.
Potpredsjednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević, upoznao je ambasadora Kipra Dimitriosa Teofilaktua sa privrednim potencijalima grada, koji se zasnivaju na kruzing i izletničkom turizmu i posjetama gradskim bedemima.
On je podsjetio da je u planu i izgradnja hotela većeg kapaciteta u cilju razvoja stacionarnog turizma.
Iz Opštine Kotor je saopšteno da se Kovačević sastao sa Teofilaktuom koji boravi u prvoj zvaničnoj posjeti tom primorskom gradu.
Kotor
Na sastanku je razgovarano o kulturno istorijskom blagu Kotora, razvoju sporta naročito vaterpola i jedrenja, kao i potencijalima za zajedničku saradnju u tim oblastima.
Teofilaktu se zahvalio na gostoprimstvu i kazao da je zadovoljan što će imati priliku da vidi Kotor.
