U Crnoj Gori je zabilježeno još 92 novopozitivna slučaja infekcije virusom Kovid 19 i to 75 među građanima Crne Gore i 17 među turistima koji borave na teritoriji naše države. Prijavljen je jedan smrtni ishod.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1852 uzorka na novi koronavirus.
Novopozitivni slučajevi su iz sljedećih opština:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
24
2
26
Budva
8
7
15
Kotor
5
5
10
Cetinje
8
8
Ulcinj
7
1
8
Nikšić
7
7
Herceg Novi
6
1
7
Bar
4
1
5
Berane
4
4
Bijelo Polje
1
1
Pljevlja
1
1
Ukupno
75
17
92
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 01.08.2021. godine je iznosio 4,97%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljen je jedan smrtni ishod obolijevanja od COVID-19 infekcije kod pacijenta iz Bijelog Polja, starosti 61 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1631.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 29 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1513.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 102 184.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Jedno od omiljenih turističkih odredišta je Dubrovnik. Trenutačno u njemu boravi oko 18 800 turista, što je 68% turističkog prometa na današnji dan prije dvije godine. I turista i gužve ima, ali nema zagušenja ni čekanja. Dubrovnik je prošle godine bio najveća žrtva pandemije koronavirusa, jer je izrazito avio-odredište. Ove je godine dobro povezan,i ljudi putuju zrakoplovima jer su cijepljeni.
– Dubrovnik je pun, to nije ni blizu našeg prekomjernog turizma ali to je na neki način i promjena smjera koji nam je donijela koronakriza. Možemo biti zadovoljni sa stanjem bookinga za cijeli osmi mjesec i naravno svim letovima, posebice izravnom linijom sa SAD-om. Dakle, očekuje nas dobar kolovoz ukoliko epidemiološka situacija bude ovako umjerena mislimo da će biti dobro i u rujnu i u listopadu, rekla je u Dnevniku HTV-a Jelka Tepšić, zamjenica dubrovačkoga gradonačelnika.
Mislimo da je Dubrovnik zanimljiv turistima i u septembru i u oktobru, u tim mjesecima u kojima gosti ne traže samo sunce i more.
– Imamo puno luksuznih jahti, stalno su zakupljene i vile za goste visoke platežne moći i osjeća se da Dubrovnik ima kvalitetne goste, a takav je naš turistički proizvod i to je dokaz da smo dobri i u svijetu prepoznati.
U Dubrovniku je ističe, oko 50% građana cijepljeno i vjerujemo da će se brojke povećavati. Nadaju se da će posezona biti dobra jer može podignuti postotke, dodaje.
Dubrovnik se približava rezultatu od 70% u istom razdoblju prije pandemije
Slika dubrovačke povijesne jezgre podsjeća na onu pretpandemijsku. Primjećuje to i gospođa Kate koja na Skalinima od Dominikanaca već godinama prodaje svoje rukotvorine.
– Ja nikad, i kad su bila najbolje vremena, nikad nisam radila baš najbolje u srpnju. Meni je većinom bio svibanj i listopad. To je sad nemoguće jer nema kruzera, nema mase ljudi, ali vidim da se grad popunio i dosta ljudi prolazi, rekla je Kate Stojanović.
Gostiju je gotovo 19 000. Zašto baš Dubrovnik, razlozi su različiti.
Na godišnjoj razini Dubrovnik je tek na četvrtini turističkog prometa iz 2019., no posljednjih se dana približava rezultatu od 70% u ovom istom razdoblju prije pandemije.
– Optimizam vlada, ljudi žele hoće putovati, Dubrovnik je u svakom slučaju popularna i hit vidljiva destinacija koju ljudi žele doći posjetiti, međutim kažem – ukoliko sve te okolnosti nam budu išle na ruku možemo očekivati dobar 8. i 9., pa i 10. mjesec, rekla je Ana Hrnić, direktorica TZ-a grada Dubrovnika.
Preduvjet su aviolinije. Dubrovačka je Zračna luka već neko vrijeme povezana sa 60 destinacija.
– Međutim broj rotacija određenih destinacija se povećava svaki tjedan tako da je i broj putnika sve veći i veći tako da, kao što već rekoh, smo na 50% na tjednoj bazi od 2019. godine, rekao je Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik.
Stoga na jugu povoda za optimizam ima, ali i za oprez. Jer epidemiološka situacija je krhka i sve se može promijeniti preko noći.
Zaštita i održivo upravljanje šumama ključni su za borbu protiv klimatskih promjena, kaže Evropska komisija (EK) u novoj strategiji za šume, no ostvarenju ciljeva prijete razorni šumski požari uzrokujući goleme emisije ugljendioksida i pridonoseći globalnom zatopljenju.
Od Finske na sjeveru do Italije, Grčke i Turske na jugu, Evropom ovoga ljeta haraju veliki požari u kojima nestaju goleme šumske površine, najveći prirodni prijatelj ljudima u borbi protiv klimatskih promjena.
Evropska komisija je 14. avgusta predstavila paket od 13 zakonskih prijedloga “Fit for 55“, ključnih za postizanje ugljične neutralnosti do 2050., cilja zacrtanog u evropskom Zelenom planu.
Da bi se ostvario, procjenjuje se da će do 2030. trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. Jedna od najjednostavnijih metoda “čišćenja” atmosfere je pošumljavanje, pa se novom strategijom planira sadnja tri milijarde stabala u Evropi do 2030.
Predlozi tek trebaju proći kroz Evropski i nacionalne parlamente država članica i očekuje se bitka između industrijskih lobija i Zelenih.
Aktivisti za zaštitu okoliša smatraju da zakoni nisu dovoljno revolucionarni, a drvna industrija ima vlastite korporativne interese.
Prije predstavljanja strategije za šume, Evropski parlament je početkom 2021. glasao o nizu izvješća u kojima predlaže da se sateliti EU-a Copernicus i Galileo koriste za praćenje krčenja šuma i šumskih požara u trećim zemljama.
Zastupnici su takođe pozvali EK da učini više za promicanje održivog upravljanja šumama u Uniji, zaštitu šuma u inozemstvu uklanjanjem iz lanca opskrbe onih proizvoda koji pridonose sječi šuma i poveća ulaganja iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo i u istraživanje alternativa fosilnim gorivima.
Na šume otpada 43 posto kopnenog pokrova EU-a i u njima se nalazi 80 posto kopnene bioraznolikosti. Ključne su za borbu protiv
globalnih klimatskih promjena jer apsorbiraju ugljikov dioksid (CO2) iz atmosfere, godišnje gotovo devet posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji.
Šume su ekološki gospodarski sektor s potencijalom za stvaranje dodatnih 10 do 16 milijuna održivih radnih mjesta diljem svijeta, navodi se na stranicama Evropskog parlamenta.
No, šumske se površine smanjuju uslijed intenzivnih suša, poplava i požara čiji golemi razmjeri traže međunarodni odgovor. Uništavaju ih i nekontrolirana sječa šuma te drugi fenomeni koji su posljedica klimatskih promjena – pojave tropskih nametnika i drugih štetnika te sve češće razorne oluje, vjetrolomi i ledolomi.
Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici, održanoj 30. jula, donijela Odluku o stavljanju pod preventivnu zaštitu lokalitete Sopot i Dražin vrt u Bokokotorskom zalivu.
Glavni razlog zbog kojeg su ti lokaliteti, kao posebni rezervati prirode, stavljeni pod preventivnu zaštitu je izuzetna vrijednost biodiverziteta, a posebno koraligene zajednice vrste Savalia savaglia Bertolini (Zlatni koral) koje su izložene značajnom antropogenom pritisku.
Prema rezultatima projekta GEF Adriatic, lokaliteti Sopot i Dražin vrt na kojima su kolonije vrste Savalia savaglia (Zlatni koral) konstatovane u najvećoj brojnosti, predstavljaju reprezentativna staništa vrste na području Mediterana, koja se zbog svoje jedinstvenosti, rijetkosti i ugroženosti svrstavaju u posebne rezervate prirode.
Istraživanja vrste Savalia savaglia Bertoloni u Crnoj Gori pokazala su njeno prisustvo samo u Bokokotorskom zalivu, kada je utvrđeno nešto manje od 1.000 kolonija Zlatnog korala, što je dvostruko više od svih poznatih kolonija ove vrste u čitavom Mediteranu. Najveće populacije su zabilježene na lokalitetima Sopot i Dražin Vrt. Osim ova dva lokaliteta, znatno manja brojnost populacija je konstatovana kod rta Sv. Nedjelja, zatim kod ostrva Sv. Đorđe, i u široj zoni Strpa ka Lipcima.
Lokaliteti se nalaze u Bokokotorskom zalivu i pripadaju Opštini Kotor: Sopot pripada MZ Risan, dok se Dražin vrt nalazi u sklopu MZ Perast.
Preventivna zaštita ovih lokaliteta rezultat je saradnje između nacionalnih institucija. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma finalizovalo je Predlog odluke, Stručnu analizu o potrebi preventivne zaštite morskih lokaliteta Sopot i Dražin vrt izradila je Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa Institutom za biologiju mora, koji je takođe ukazao na značaj zaštite ovih lokaliteta i radio na prikupljanju podataka, uz podršku projekta GEF Adriatic. Na inicijativu Instituta za biologiju mora, Opština Kotor je pokrenula postupak stavljanja ovih lokaliteta pod preventivnu zaštitu. Značajno je pomenuti i podršku koju je pružilo JPMD kroz finansiranje čišćenja ovih lokaliteta od čvrstog otpada i ograđivanja i obilježavanja lokaliteta.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji s pomenutim institucijama, NVO i civilnim sektorom predano radi na uspostavljanju potrebne zaštite prirodnih vrijednosti i obezbjeđivanju efikasnog upravljanja ovim lokalitetima u obalnom području Crne Gore.
Ovo je još jedna u nizu aktivnosti kojima potvrđujemo opredjeljenje Crne Gore da se održivo razvija kao ekološka zemlja.
Podsjetimo, podaci o stanju ovih koralnih zajednica, prvi put su dobijeni u 2019. godini u okviru projekta GEF Adriatic koji je sprovelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Mediteranski akcioni plan Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu. Na osnovu podataka dobijenih kroz ovaj projekat, pokrenuta je inicijativa kod nadležnih institucija za zaštitu staništa kolonija Zlatnog korala (lat. Savalia savaglia), na lokalitetima Dražin vrt i Sopot u Bokokotorskom zalivu.
Nastavljajući projekat započet u junu, posjetioci Porto Montenegra moći će da pogledaju djela studenata Fakulteta likovnih umetnosti Univerziteta Crne Gore zahvaljujuci projektu Otvoreni studio – umjetnost u marini, i tokom mjeseca avgusta.
Ideja projekta je interakcija sa umjetnicima, razgovor i praćenje stvaranja njihovih djela.
Ovog mjeseca, umetnici master studija FLU-a, čiji radovi će biti izloženi u galeriji koja se nalazi u ulici Strada Navale, glavnom šetalištu Porto Montenegra, biće Iva Đurović i Vlatka Vujosević. Njihovi radovi bice izlozeni tokom cijelog avgusta, svakog dana od 11 sati do 15 sati i od 18 sati do 21,30 sati.
Umjetnica Iva Đurović je diplomirani dizajner enterijera i namještaja. Trenutno je na prvoj godini master studija, smjer za graficki dizajn.
Vlatka Vujošević je specijalista vajarstva i ima status samostalne umjetnice. Umjetnica iz Podgorice je i laureate Nagrade Crnogorskog Likovnog Salona “13. novembar”, za 2017. godinu.
Glumac Petar Božović otvorio je sinoć na Kanli kuli 34. Filmski festival Herceg Novi.
On je publici na Kanli kuli rekao da “zamišlja Herceg Novi kao jedan bijeli pramac broda koji se zove kopno čiji mornari idu okenom i donose svojim draganama kovčege ogrlica dijamantskih, svilenih tkanina”.
“Na pramcu stoje književnici, mislioci, Ivo Andrić. Iza njih tamo sjećanje na umjetničku školu koja je dala Dada Đurića, a iza njega jedno golobrado momče iz Ozrinića koje donose svoju baklju i upotpuni svjetlost sedme umjetnosti, Živko Nikolić”, rekao je Božović.
On je istakao da bi njegova biografija bilo mnogo siromašnija da nije bilo Nikolića.
Glavni administrator Opštine Herceg Novi Nenad Đorđević kazao je da je Filmski festival Herceg Novi tokom tri decenije savladao sve izazovekoji su pred ovakvu manifestaciju postavljali vrijeme i ljudi.
Đorđević je kazao da je protekla godina bila teška, ali da mu je drago što vidi, uz poštovanje epidemioloških mjera, punu Kanli kulu.
“Filmski festival je jedna od ključnih tačaka identiteta Herceg Novog kao grada kulture i grada filma”, rekao je Đorđević.
On je istakao da opština Herceg Novi sanažno podržava ovu manifestacijui dodao da vjeruje da će ovo izdanje podstaknuti na razmišljanje o budućnosti festivala kako bi iznjedrio nove pravce i rješenja “koje će garantovati da naš hercegnovski đir kroz svijet pokretnih slika i dalje nas povezuje sa svijetom”
Generalni direktor za podsticanje i razvoj kulturno umjetničkog stavralaštva Andrija Radulović kazao je da je festivala svojimtrajanjem i kvalitetom učinio da Herceg Novi i cijela Boka žive u umjetnosti.
Otvaranje 34. FFHN MFF (2)
“Ministartsvo podržava ovaj značajni kulturni dogadjaj i uvjereni smo u njegov kvalitet”, kazao je Radulović.
“Film pruža mogućnost svakom čovjeku da na svoj način doživi umjetnost, jer pored svega iznosi na svjetlost ljepotu, tugu i radost i progovara svojim munjevitim slikama o onim zataškanim stavrima i problemima savremenog čovječanstva”, poručio je Radulović.
Program su vodili glumci Dejan Đonović i Dubravka Drakić.
Na festivalu je sinoć emitovan film Jabuke grčkog reditelja Hristosa Nikoua, koji je imao premijeru na 77. festivalu u Veneciji, a potom Polje maka rumunskog reditelja Eugena Jebelenaua.
Oba se takmiče za nagrade u selekciji dugometražnog igranog filma.
Na Kanli Kuli biće prikazani filmovi selekcije dugometražnog igranog filma, na Forte Mare program Kino Evropa i Mreža festivala Jadranske regije, u amfiteatru Dvorane Park studentski filmovi, u velikoj sali Dvorane jugoslovenski klasici Zdravka Velimirovića i Živka Nikolića.
U program su ušle i projekcije na Luštici, u selu Klinci gdje će biti prikazana četiri filma programa Luštica Replay.
Prateći programi su radionica za mlade fimske kritičare u okviru Mreže festivala Jadranske regioje, koja će biti održana u Kući nobelovca Iva Andrića, i Uvodna sesija: Razgovori o preispitivanju profila Festivala, 6. avgusta u Dvorani Park.
Nagrade za najbolja filmska ostvarenja biće dodeljene poslednje noći festivala, 7. avgusta na Kanli Kuli. Novost su nagrada publike Adriatic Audience Award u okviru selekcije Mreže festivala Jadranske regije i Plaketa Zorana Živković koja je dio glavne nagrade, u čast dugogodišnjeg producenta i poslovnog direktora Festivala.
Selektor programa dugometražnog igranog filma i Kino Evropa je filmski reditelj Ivan Bakrač, koji je i koselektor programa Mreže festival Jadranske regije.
Žiri glavnog programa su Zlatko Vidačković, Sali Saliji – Sallini, Andamion Murataj, Ivan Salatić i Tanja Bošković.
Žiri studentskog programa su Marija Nikčević, Vuk Vuković i Igor Bošnjak.
Selektor i domaćin programa radionice za mlade filmske kritičare je reditelj Ivan Salatić (Crna Gora), predavači i mentori su filmski kritičari Vlado Petković, Nino Kovačić i Mirza Skenderagić, a gostujući predavač je Arman Fatić.
Festival će biti organizovan uz poštovanje aktuelnih epidemioloških mjera.
Snažno olujno nevreme pogodilo je danas (1. avgust) djelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH).
Oluja je tokom prijepodneva izazvala štetu na objektima, srušena stabla i teškoće u saobraćaju i snabdevanju strujom u djelovima Hrvatske.
Kako javlja agencija HINA, štete najviše ima u Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.
Prema pisanju portala Index.hr, najteže je bilo na Baniji, gdje je vjetar čupao stabla i oštetio kuće, a padao je i grad.
U Petrinji je snažan vjetar oštetio objekte koji su pretrpjeli štetu u zemljotresu krajem prošle godine. Oštećen je i krov Crkve svetog Lovra. Mnoga domaćinstva ostala su bez električne energije.
Stradao je i kamp na petrinjskom kupalištu.
Vatrogascima je prioritet uklanjanje popadalog drveća i bandera s ulica i puteva, rekla je Služba civilne zaštite i navela da njene ekipe rade na 20 mjesta.
Kako javlja Index.hr, na društenim mrežama je objavljen snimak iz Čađavice kod Virovitice, na kome se vidi kako u desetak sekundi olujni vjetar odnosi šator, dok ljudi bježe.
Olujno nevrjeme zahvatilo je danas i gradove na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine – Bihać, Cazin, Veliku Kladušu, Prijedor i Kostajnicu.
U Bihaću je palo nekoliko stabala, a građanima pomažu ekipe hitne pomoći, policija i vatrogasci.
U Cazinu je oluja s kišom lomila krovove kuća, drveće i ograde.
Na području Kostajnice jaki udari vetra brzine 50 do 70 kilometara na čas, čupali su drveće i skidali krovove.
Farmaceutske kompanije Pfizer i Moderna povećale su cijene svojih vakcina protiv covida-19 u najnovijim ugovorima o nabavci za zemalje članice Evropske unije, objavio je u nedjelju Financial Times.
Nova cijena za Pfizerovu vakcinu sada iznosi 19,50 eura u odnosu na 15,50 eura, koliko je iznosila prije, objavio je list, pozivajući se na dijelove ugovora koje je dobio na uvid.
Nova cijena Modernine vakcine po dozi sada iznosi 25,50 dolara (21,50 eura), a u sklopu prvog ugovora iznosila je oko 19 eura, no to je manje od prethodno dogovorenih 28,50 dolara (24 eura) jer je narudžba količinski porasla, stoji u izvještaju u kojemu se citira dužnosnik upoznat s potpisivanjem ugovora.
Evropska komisija u utorak je priopštila da je EU na putu da postigne cilj – potpuno vakcinisanje najmanje 70 posto odrasle populacije do kraja ljeta.
U maju je EU izvijestila kako očekuje da će do kraja septembra primiti više od milijardu doza vakcine od četiriju proizvođača lijekova.
Ni iz Pfizera ni iz Moderne nisu odmah bili dostupni za komentar, piše Reuters.
Prva manifestacija naziva „Dani pamidore, masline i meda“ koja se održavala u Radanovićima u organizaciji MZ Radanovići i Gornji Grbalj a uz pomoć Društva pčelara i Maslinarskog društva “Boka” završena je u nedelju, 1. avgusta .
Prvog dana, u subotu 31.jula je u Radanovićima bilo preko 35 izlagača koji su osim poznate grbaljske pamidore, maslina i meda izlagali i druge domaće proizvode.
Ispred organizatora MZ Radanovići i Gornji Grbalj sve prisutne pozdravio predsednik MZ Radanovići, Mirko Kordić: „Želim da se zahvalim svima na prisustvu, u nadi da će ova manifestacija u narednim godinama poprimiti tradicionalni karakter, sa mnogo bogatijim programom i većim brojem izlagača. Poljoprivredni proizvođači sa područja Grblja su bili poznati i priznati, te kao takvi njihovi proizvodi su bili prisutni na trpezama u Boki i izvan nje. Naša obaveza je da tu tradiciju nastavimo i da Grbalj u budućnosti bude nepresušni izvor voće i povrće, a naročito grbaljske pamidore“
Potpredsednik Opštine Kotor, Siniša Kovačević, kazao je da pored poljoprivrednog Grbalj ima i veliki turistički potencija, koji u narednim godinama treba valorizirati na najbolji način za Grbalj i Boku. „Dužni smo da zaštitimo naš prostor i autentične proizvode kako bi stvorili sve potrebne preduslove za dalji razvoj Grblja, kao najvećeg poljoprivrednog, turističkog i privrednog predvodnika Boke Kotorske. Samo tako stvorit ćemo uslove da se Boka pozicionira u Evropi i svijetu na način na koji joj to istorijski, kulturno, geografski, ekonomski i pripada, a što nam je u jednom istorijskom trenutku bilo oduzeto. Na nivou četiri bokeljske opštine potrebno je napraviti strategiju daljeg privrednog i strukturnog razvoja ove istorijske, geografsko i kulturno posebne cjeline. Potrebno je da kao posebna regija idemo ka Evropi i svijetu u smislu ekonomske i kulturne saradnje”.
Posjetioci su imali priliku da degustiraju paštu na pamidoru, grbaljski sir i ostale delicije ovog kraja.
Ovo veče upotpunili su nastupi Danice Crnogorčević, Đoka Koprivice, Jelene i Ognjena Koprivice, Pjevačkog društva Grbalj, Sava Ćetkovića, Sava Šumara i KUD-a Sv. Jovan Vladimir iz Bara.
U nedelju, 1. avgusta na istom mjestu, drugi dan za redom održan je bazar na kome su svi prisutni mogli pazariti domaće grbaljske proizvode.
Organizatori ove manifestacije, kažu da su veoma veoma zadovoljni posjetom i odazivom te se nadaju da je Grbalj, osim tradicionalne Ribarske noći u Bigovi dobio još jednu manifestaciju.
Jedna od najčuvenijih svjetskih klasičnih suoerjahtiu, predivna stara morska dama „Christina O“, uplovila je jutros u marinu Porto Montenegro u Tivtu.
Ovaj lijepi klasični brod koji vije zastavu Malte, u Tivat je stogao iz albanske luke Sarandi, a „Christina O“ vezala se na vrhu mula 1 u najekskluzivnijem dijelu Porto Montenegra rezervisanom za najveće i jahte vlansika koji insistriraju na strogoj privatnosti i diskreciji.
„Christina O“ najpoznatija je po tome što je nekada pripadala grčkom brodovalničkom tajkunu Aristotelu Onazisu i bila sviojevrsni rodonačelnik onoga što danas u jahtingu poznajemo od pojmom ulttraluskuzna superjahta.
Onazis je na ovom impozantnom brodu svojevremeno ugostio mnoga slavna imena iz svijeta biznisa, politike, medija i filma. Tako je na ovoj jahti obavljena i svečanost vjenčanja princa Renijea III od Monaka sa amerilčkom glumicom Grejs Keli, „Christinom“ su plovili i sa njenim vlasnikom na najljepšim destinacijama u Mediterabnu i na Karibima uživali američki predjednik Džon Kenedi, britanski premijer Vinston Čerčil, i glumačke ili muzičke zvijezde poput Džona Vejna, Marije Kalas, Frenka Sinatre, Merilin Monro, Grete Garbo, Ričarda Bartona, Elizaet Tejlor, Rudolfa Nurejeva ili Eve Peron… Sredinom pedesetih godina prošlog vijeka „Christina“ je uplovila i u Kotor gdje je sa Onazisom na njoj u to vrijeme bila i njegova partnerka, grčka operska diva Marija Kalas i njihova zajednička prijateljica, bivša prva dama SAD, Elenor Ruzvelt, supruga pokojnog američkog predjsenika Frenklina Delana Ruzvelta.
Predivan stari brod klasičnih formi elegantnog, u bijelo ofarbanog trupa i nadgrađa, dugačak je 99 metara, širok i 11 metarara, sa gazom od 4,24 metra, ima deplasman od 1.802 tone. Svoj život je on počeo prije više od 78 godina – u brodogradilištu kompanije Canadian Vickers u Monteralu, gdje je današnja „Christina O“ izgrađena 1943. kao fregata „Stormont“ K-237 za potrebe Ratne mornarice Kanade.
Poslije Drugog svjetskog rata fregatu „Stormont“ koja je bila povučena iz operativne upotrebe kanadske Ratne mornarice, kupio je poznati grčki brodarski magnat Aristotel Onazis. Kupljenu fregatu on je povjerio čuvenom projektantu i dizajneru jahti Cezaru Pinou da ovaj bivši ratni brod pretvori u do tada neviđeno luksuzno plovilo za uživanje. Uz uloženih za to vrijeme vrtoglavih 4 miliona dolara, nekadašnji ratni brod sa ožiljcima iz brojnih bitaka, nakon par godina je iz brodogradilišta u Kilu u Njemačkoj izašao gotovo neprepoznatljiv – kao izuzetno elegantna, prva super jahta u svijetu, imenom „Christina“, sa do tada neviđenim nivoom luksuza na jednom privatnom plovilu za uživanje. Pored ostaloga, jahta koju je Aristotel Onazis nazvao imenom svoje kćeri, imala je otvoreni bazen na krmenom dijelu, plesni podijum, spiralno unutrašnje stepenište u glavnom salonu i 19 ultraluksuzno opremljenih apartmana za goste. O do tada nezamislivom nivou luksuza govori i podatak da su kuke za kačenje garderobe u centralnom baru bile napravljene od zubova kita vrste orka, dok su barske stolice bile presvučene kožom sa jednog vrlo posebnog organa Rudolfijevih kitova.
Zahvaljujuči veličini i čvrstoći trupa i mehaničke osnove ratnog broda iz koga je nastala, „Christina“ je imala nivo luksuza nezamisliv za predratne privatne jahte i početkom pedesetih, kao prva prava super-jahta u svijetu, inaugurisala je potpuno nove pravce u dizajnu, projektovanju i osmišljavanju najvećih i najluksuznijih privatnih jahti.
Poslije Onazisove smrti 1975. njegova kćerka Kristina je jahtu-imenjakinju poklonila grčkoj Vladi, da bi brod karjem prošlkog kupio američko-grčki preduzetnik Džon Pol Papanikolau koji je nekada impresivnoj jahti, vratio stari sjaj i potpuno je obnovio u brodogradilištu „Viktor Lenac“ u Hrvatskoj.
Pod novim-starim imenom „Christina O“, ovaj elegantni ultraluksuzni brod opet se vratio na svjetska mora i elitne turističke destinacije. „Christina O“ je „nakrcana“ najmodernijom tehnologijom, ali je u eksterijeru i enterijeru zadržala svoj šarm klasičnog, pravog broda-oldjamera kakav je bukvalno nedostižan za moderne i od nje mnogo skuplje super-jahte. „Christina O“ može primiti do 34 putnika, o čijoj se udobnosti i sigurnosti brine 38 članova posade jahte. Ona sada radi kao čarter-jahta, a njeno iznamljivanje, zavisno od doba godine, košta od 560.000 do 700.000 eura sedmično, plus troškovi.
