U hitnom postupku, sudija suda za prekršaje u Budvi, odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović danas je izrekla je okrivljenom N.M. (1994) iz Mladenovca, republika Srbija kaznu zatvora u trajanju od 15 dana jer je na magistralnom putu Kotor-Budva u mjestu Radanovići upravljao motociklom u alkoholisanom stanju u koncentraciji od 2,23 promila.
Zbog vožnje neregistrovanog motocikla, okrivljenom je izrečena novčana kazna u iznosu od 125,00 eura, koja je zbog nemogućnosti naplate zamijenjena u dodatnih 5 dana zatvora.
Okrivljenom je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motociklom na teritoriji Crne Gore. Odmah po izricanju rješenja, okrivljeni je upućen na izdržavanje kazne u UIKS.
Tokom jučerašnjeg dana Institutu za javno zdravlje prijavljena su tri smrtna ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom Nikšića, Pljevljai Ulcinja. Među preminulima najmlađi je imao 65 a najstariji 83 godine starosti. Ukupno je dijagnostikovano 288 novopozitivnih slučajeva infekcije virusom korona.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 09.10.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate 2536 uzoraka na novi koronavirus.
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
97
Pljevlja
51
Nikšić
33
Bar
20
Berane
11
Bijelo Polje
11
Tivat
11
Herceg Novi
10
Tuzi
10
Budva
9
Cetinje
9
Andrijevica
3
Danilovgrad
3
Kotor
3
Rožaje
2
Šavnik
2
Plav
1
Plužine
1
Ulcinj
1
Ukupno
288
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 09.10.2021. godine je iznosio 11,36%.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1986.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 374 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 5440.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 135 298.
Evropska organizacija za bezbjednost vazdušnog saobraćaja (Eurocontrol) omogućiće Aerodromima Crne Gore besplatno skeniranje mreže i javnih IP adresa koje koriste, što je jedan od najsavremenijih sistema nadzora.
„Ova analiza bi trebalo da prepozna potencijalne loše tačke i preduprijedi neželjenje efekte koji se mogu desiti zbog potencijelne „ranjivosti“ sistema“, navodi se u saopštenju Aerodroma.
Izvršni direktor Aerodroma, Goran Jandreoski, zahvalio se Eurocontrolu na tom grantu, koji iznosi oko 100 hiljada EUR.
“Ova usluga, koja je prilično skupa, za naše Aerodrome će biti besplatna. Zaista smo privilegovani što smo u zoni evropskih zemalja koje će imati tako savremen sistem nadzora”, rekao je Jandreoski.
Iz kompanije su objasnili da Eurocontrol ima široku paletu usluga koje pruža svojim članovima, a od skoro je aktivirala i ovu, baziranu na najpoznatijem svjetskom skeneru ranjivosti informacionih sistema i mreža Nessus.
U ovom procesu vodeću ulogu ima njeno odjeljenje EATM-CERT.
Od malih nogu je u kužini, inspriaciju nalazi svuda oko sebe, opušta ga priprema domaće paste, želja mu je da radi na “novoj crnogorskoj kuhinji”. Njegovo ime je Damir Moškov, kuvar i autor bloga Gastrolomije.
Boka News: Kako ste zavoljeli kuvanje i da li ste znali da će to biti Vaš poziv? Približite našim čitaocima pojam “private chef”?
Damir Moškov: Kuvanje, sam praktično volio od malih nogu, ali se nisam se prihvatao komplikovanijih recepata do mnogo godina kasnije. To je nekako došlo spontano, počeo sam sve više da kuvam, učim, istražujem, a kako mi je išlo dobro, vuklo me dalje. Onda su tu bila i putovanja, što je dodatno proširilo moje vidike, sa svakim novim putovanjem sam više novih kuhinja upoznavao i isprobavao nakon povratka kući.
Private chef priča je došla naposlijetku, vrlo skoro, kada sam postao dovoljno siguran u sebe i svoje umijeće u kuhinji. Nije da ranije nisam bio siguran, više je bilo u pitanju baratanje sa više kuhinja bez gledanja u recepte, što sam želio da savladam. Sada mi drugi recepti služe kao inspiracija i ideja, ali mogu sam da slažem jela po svom ukusu. A kako sam volim da pomijeram granice kada kuvam za sebe i svoju porodicu i prijatelje, tako i za svoje klijente uvijek nastojim da ponudim nešto više, nešto novo, neko uzbuđenje i dobro iskustvo.
Boka News: Ako spremate za svoju dušu, koja jela preferirate?
Damir Moškov: Ja uglavnom spremam za svoju dušu. Dobro, porodica prva bira što da spremim, ali uklopim ja uvijek nešto za sebe tu. Rekao bih da se jela za moju dušu mijenjaju po sezonama kao i moje kuvanje uopšte, ali ako bih izdvajao nešto, onda je to pasta. Volim da spremam domaću pastu i da je spremam na hiljadu načina. Taj ritual spremanja domaće paste, pa razvlačenja tijesta kroz pasta mašinu, veoma je smirujući po mom mišljenju. A ukus svježe tjestenine je neuporedivo bolji od kupovne. Neka pasta sa mesnim traguom bila bi moj izbor u hladnijim mjesecima, dok ljeti najčešće biva pasta sa gamborima.
Pasta
Boka News: Koja kuhinja je najizazovnija za spremanje? A šta je ono što najčešće spremate?
Damir Moškov: Neka jela mogu da budu više zahtjevna za pripremu i u svakoj kuhinji ima lakših i izazovnijih jela. Možda je najizazovnije spremati tradicionalna jela, pogotovo kada ste došli na nivo kuvanja da prosto želite da kuvate jela koja su inspirisana tradicijom, ali sa nekim izmjenama koje to jelo malo mijenjaju i modernizuju na vaš svjestven način. Moja velika želja je da radim sve više na “novoj crnogorskoj kuhinji”, tj. nekim mojim receptima koji uzimaju inspiraciju iz tradicionalne kuhinje.
Rekao bih da ipak najviše spremam italijansku kuhinju, ali to kod mene ide u naletima. U nekom periodu više spremam mediteransku kuhinju (Italija, Španija i Francuska), a u hladnijim mjesecima imam običaj da koristim više začina, pa spremam više azijsku kuhinju.
Boka News: Recepte iz Vaše kužine možemo pronaći na blogu, kako su nastale gastrolomije?
Damir Moškov: Kada su moje kuvanje i slike hrane počele da preplavljuju moj lični instagram profil, odlučio sam da pokrenem blog Damirove Gastrolomije, prvo kao instagram profil samo, a kasnije i online blog. Od skoro sam preimenovao u gastrolomije.me
Jela Damira Moškova
Gastrolomije su od samog početka neka vrsta dnevnika našeg svakodnevnog pjata. Na svom profilu dijelim ono što spremam, u prilično sirovom obliku, ne koristim photoshop, ne slikam hranu u savršenom svijetlu toliko da se hrana ohladi. Kod mene sve ide brzo i uvijek jelo jedemo dok je svježe i toplo, ne podređujemo se blogerskim standardima. Izgleda da moji pratioci vole taj sirovi pristup i inspirišu se od mog svakodnevnog kuvanja, što i jeste ideja. Nekada mi raspored dozvoljava da više kuvam, nekada manje, što se reflektuje u fekventnosti kojih objava, ali trudim se da donesem nešto novo svaki put kada objavljujem.
Boka News: Mi imamo Vaše recepte, a ko Vas ispriše?
Damir Moškov: Sve me inspiriše! Ja se zapravo lako inspirišem. Inspiriše me sama hrana i namirnice koje svježe kupim na pijaci, a kada kuvam za druge, inspiriše me ko zapravo dolazi na ručak/večeru, pa shodno tome ko dolazi ja se inspirišem i dobijam ideje što bi bilo interesantno da spremam.
Internet je inspirativno mjesto takođe, pogotovo Instagram. Sada sam već na nekom nivou kuvanja kada mogu da vidim neku sliku jela i imam dobru predstavu kako se sprema. Nekada stavim sa strane nekoliko recepata i čekam pravi trenutak da spremim, nekada impulsivno vidim nešto što mi se toliko svidi da odmah spremam.
Jela Damira Moškova
Boka News: Kuvar, bloger ali i učitelj. Kako izgledaju Vaši časovi kuvanja i šta polaznici sve uče?
Damir Moškov: Do nivoa učitelj je došlo prirodno, kao jedan malo drugačiji vid prenošenja znanja u odnosu na blog. Prilikom časova kuvanja polaznici direktno učestvuju, gledaju i probaju jela, pa je tako učenje lakše i efikasnije. Mnogi su nakon tih časova uvrstili probana jela u svoje redovno kuvanje u kući. Princip kojim se ja vodim je da sam ja kuvar koji kuva u svojoj kući, a ne školovani kuvar. Tako da ja prenosim znanje iz tog ugla, optimizovanog kuvanja u kući, a ne profesionalnoj kuhinji, što je naravno blisku polaznicima. Mislim da je to još jedan razlog zašto je moja priča pitka, jer se mnogi prepoznaju u mojim riječima. Ja kuvam u slobodno vrijeme, kao i večina, ja radim preko dana i imam ograničeno vrijeme da provedem u kuhinji, kao i većina. Tu se stvara kontakt i učenje dolazi prirodno.
Izbor onoga što učimo je najrazličitije, od nekih osnova, recepata koje svi treba da imaju u rukavu, do neke specifične kuhinje koju obradimo, kako bismo proširili neke vidike i naučili nešto neobično. Najviše sam ponosan na časove domaće paste na kojima sam mnoge ljude naučio da prave svoju pastu i koji su to nastavili širiti dalje, praveći svojim porodicama pastu, na njihovo oduševljenje.
Jela Damira Moškova
Na kraju, postoji još jedan aspekat moje kulinarske priče, koji se spaja sa mojim poslom u marketingu i organizaciji događaja. Kombinacija i kulminacija svega što sam do sada naučio u kuhinji, koncept pod imenom The Wild Table.
U osnovi, The Wild Table je jedinstveni “food experience” koncept koji je osmišljen i razvijen u agenciji M2C Montenegro. The Wild Table divlju lepotu Crne Gore prenosi do trpezarijskog stola, kroz lokalnu hranu i raznovrsne zalogaje. U sklopu koncepta organizujemo privatne i korporativne večere, tim bildinge, unikatna gastro iskustva koja predstavljaju poseban gastro i iskustveni dozivljaj.
Damir Moškov
Boka News: Postoji li neki „tajni” sastojak ili korak u pripremni da jela budu ukusnija koji koristite?
Damir Moškov: Ono što najviše volim kod kuvanja je to što je uloženo vrijeme direktno proporcionalno finalnom rezultatu i užitku na kraju. Uvijek kada provedem više vremena u kuhinji i potrudim se oko nekog jela, taj trud se osjeća dok jedemo. Zato smatram kuvanje i jednom relaksirajućom radnjom, koliko god nekada fizički može da bude zamorno.
“Tajni” sastojak možda ne postoji, ali jedno je sigurno: svježi, kvalitetni sastojak je najbolji sastojak. Kako vrijeme odmiče, tako više naginjem ka jednostavnijim receptima, dok kad sam učio, želio sam da zakomplikujem, misleći da tako dobijam bolje jelo.
Važno je u kuhinji biti samouvjeren i opušten, te raditi bez žurbe, pogotovo u počecima. I naravno biti radoznao. A prirodno ćemo biti radoznali ako naš nešto zanima. Ja sam lično više volio učiti preko video sadržaja, a zahvaljujući Youtube-u, takvog materijala bar ima dovoljno.
U Gradskoj kafani u H. Novom u subotu je u održano donatorsko veče za mjuzikl “San o Boki”, koje će svoju pretpremijeru pred novskom publikom imati 25. oktobra, a premijeru 26. oktobra.
Tokom večeri, učesnici mjuzikla, koji se s nestrpljenjem iščekuje u Novom, otkrili su samo dio onoga što je sadržano u “Sno o Boki” i tako uputili najbolji poziv svima za prvu zvaničnu predstavu koja će se održati u Park Hall.
Razgovor sa kapetanom Stumbergerom, muzika i pjesma Maje Lukšić, kao i Lukas Boka iz Argentine, dobra energija i zajednička želja da “San o Boki” postane stvarnost, ispunili su još jedno lijepo organizirano veče u Gradskoj kafani, koje postaje sigurna kuća, oslonite se na sve projekte hercegnovske kulturne scene.
Slike Gordane Špralje Tomašević sa motivima mjuzikla takođe su prodate na donatorskoj večeri , a prihod je namijenjen za obezbjeđivanje sredstava za mjuzikl.
Stanovništvo Kranjske Gore, popularnog slovenskog zimovališta, lani se povećalo za 44 posto, no radi se o fiktivnom prirastu koji je izazvala jedna protuepidemijska mjera.
Prema službenim podacima broj prijavljenih stanovnika u Kranjskoj Gori lani je porastao za 2300 ljudi, odnosno 44 posto, dok je na primjer Ljubljana lani izgubila oko hiljadu stanovnika, prenijeli su u subotu slovenski mediji.
Radi se o fiktivnim prijavama privremenog boravišta nakon što je vlada krajem oktobra 2020., zbog ozbiljne epidemiološke situacije, zabranila napuštanje matičnih opština. Rigorozna mjera “zatvaranja” u opštini trajala je skoro tri i pol mjeseca, uz kratki prekid za božićno-novogodišnje praznike.
Kako bi “zaobišli” tu mjeru, u Kranjskoj Gori su se privremeno prijavili vlasnici vikendica iz Ljubljane i drugih većih gradova. Na taj su način mogli legalno dokazivati da iz mjesta stalnog boravišta idu na privremenu adresu, a sve je bilo po propisima. Slične fiktivne “seobe” iz grada u ruralna područja zabilježene su lani i u drugim krajevima Slovenije, a jedno od popularnih odredišta za prijavu privremene adrese bila je i slovenska obala, gdje svoje vikendice imaju brojni Slovenci.
No, bilo je i onih koji su se u tu svrhu prijavljivali u lokalnim apartmanima, i to po povoljnim cijenama jer je i turizam u jeku lanjske epidemije bio zatvoren, a hoteli nisu smjeli raditi, pa su se apartmani iznajmljivali za oko tristo eura mjesečno, navode mediji.
Načelnik Kranjske Gore Janez Hrovat, kazao je da se broj stanovnika njihova mjesta pomalo smanjuje, pa ih je sada 5200, stotinjak manje nego prije četiri godine, a razlog je i u skupim nekretninama. No, priznaje da će im dobro doći to što se i privremeni stanovnici računaju u kvotu za financiranje općina iz državnog proračuna, pa će Kranjskoj Gori pripasti milijun eura više nego ranije.
Ove godine u Kranjskoj Gori ne očekuju novo zatvaranje lanjskog tipa, a računaju i na obnovu zimskog turizma, nakon propale lanjske sezone.
Stigli su u Jezera na otoku Murteru prekaljeni lovci na krupnu morsku divljač – domaći i strani. 55 natjecatelja! Put su pod noge bacili zbog 22. međunarodnog sportsko-udičarskog natjecanja.
Snažni morski grabežljivce lovili su se na mjestu koje je inače: promenada za tune srednjeg Jadrana. Mamile su ih posade sitnom plavom ribom.
Otprilike 20-ak kilograma dnevno. 3,4 kašete, kaže Ivan Babić iz Zagreba.
Uzalud! Mirovali su satima svi štapovi jugoistočno od Žirja.
– Imamo ribu na 60 metara, evo opet se pojavljuje. Naša udica je na nekih 70-ak, dodaje Babić.
No, zagrizla nije! Ni tada – a nije ni kasnije!
– Sad smo već 4 sata na poziciji, trenutno igra čekanja. Riba je bila pod brodom, ali nije htjela, objašnjava Babić.
Nadmudrili su na koncu jednu big gejmaši – zakvačila se 3 minute prije kraja prvog lovnog dana! Potvrdili su suci: Jedina u dva lovna dana! 21 minutu poslije i ispala. Inače, ulov ovdje rijetko kad izostaje.
Spuštale su se udice u more – za ludu! No “veliki igrači” podsjećaju: adrenalinsko je ovo iskustvo za najstrpljivije!
A lov na krupne morske primjerke zaštitni je znak Jezera. Zbog pandemije prošlogodišnji su otkazali. A ovogodišnji im deblja turističku statistiku. I puni otočke blagajne!
Jezerani su natjecanje prvi put organizirali prije 23 godine ufajući se u produljenje sezone.
I bi tako!
– Popunili su se i dijelom apartmani i restorani, hoteli, ljudi troše itd. A to je manifestacija koja je bila prva u Hrvatskoj, koja ima svoju tradiciju i Jezera kao ribarsko i pomorsko mjesto to zaslužuje, kaže direktor TZ-a Jezera Nenad Milin.
Hvale domaćine ribolovci. Kažu: zbog njih se ovamo i vraćaju.
Pamte dobro organizatori zlatne godine natjecanja, kada je broj natjecatelja bio troznamenkast. Ističu 2008. i 2009. Računali su: popunili su ribolovci tada i općinski i državni proračun. Itekako!
“Tu se vrtilo nekih do milijun eura. Počevši od potrošnje goriva, najam soba, apartmana, prodaja leške jer oni trebaju i mamce, leške za svoj ribolov, prodaja ribolovne opreme – svaki štap dođe tisuću, dvije eura, kaže Ervina Tomin iz ŠRD “Punta Rata” iz Jezera.
A ove godine ostali su morski kapitalci u moru. No, bit će prilike, kažu ribolovci, da morski lovac postane lovina! Uzdaju se u onu: strpljen – spašen!
Boj se u Jezerima bio za ulaznicu za Svjetsko prvenstvo u Kostarici. Ulov je izostao, ali dovitljivi su bili domaćini: pobjednik se prvi put otkad je natjecanja izvlačio iz šešira.
Protest – Hiljade ljudi na ulicama Rima i Ženeve prosvjeduju protiv korona mjera Foto: Remo Casilli / REUTERS
Oko 10.000 ljudi sudjelovalo je u protestnoj povorci u središtu Rima kako bi izrazili protivljenje uvođenju obvezne covid propusnice na radnim mjestima od 15. oktobra dok su u Ženevi hiljade protestovale protiv restrikcija u vezi s pandemijom koronavirusa, osudivši “zdravstvenu diktaturu”.
Covid propusnica, uvedena u avgustu za posjet muzejima, sportskim događajima i restoranima sadrži potvrdu o cijepljenju, potvrdu o preboljenju ili negativan test.
Talijanski premijer Mario Draghi je prije više od tri sedmice najavio da će ona od 15. oktobra biti obvezna i na radnom mjestu, a svima koji je ne budu imali prijeti obustava plaće. Propusnicu su već morali imati svi koji rade u zdravstvu i u prosvjeti.
– Oboje smo udaljeni s posla prije dva mjeseca, rekli su za AFP Cosimo i Morena, četrdesetogodišnjaci, medicinski radnici. Par ima problema s imunitetom i s alergijom pa je njihova obiteljska liječnica odlučila da se ne trebaju cijepiti, rekao je Cosimo, ali su ipak udaljeni s posla i ostali bez plaće.
– Uzeli smo odvjetnika jer imamo 20-godišnje blizanke koje uzdržavamo, dodao je.
Protest na kojemu je učestvovala i omanja skupina krajnjih desničara, obilježilo je naguravanje s policijom. Policija je upotrijebila vodeni top kako bi rastjerala gomilu koja se približila uredu premijera.
Podaci ministarstva zdravstva pokazuju da je gotovo 80 posto talijanske populacije iznad 12 godina potpuno cijepljeno.
Italija, prva europska zemlja zahvaćena epidemijom, platila je visoku cijenu s više od 130.000 umrlih.
“Zdravstvena diktatura”
Hiljade ljudi su u subotu poslijepodne izašle na ulice Ženeve kako bi prosvjedovale protiv restrikcija u vezi s pandemijom covida-19, osudivši “zdravstvenu diktaturu”, izvijestio je novinar AFP-a.
Noseći transparente na kojima je pisalo “Lažna pandemija, prava diktatura”, ” ‘Da’ slobodi i zdravom razumu, ‘ne’ propusnici i ucjeni “, prosvjednici su izvikivali “Sloboda!” i “Berset, daj ostavku!”, misleći na švicarskog saveznog ministra zdravstva Alaina Berseta.
Neki sudionici su na upit AFP-a rekli da se prednost daje cjepivu premda odavno postoje lijekovi koji “nisu skupi” poput ivermektina i hidroksiklorokina.
Ti se lijekovi nisu pokazali ni najmanje djelotvorni protiv covida-19, u više navrata je isticala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Neki su dovodili propusnice u vezu s III. Reichom, povezujući dva ‘s’ u riječi “pass” (propusnica) sa slovima ‘ss’ na nacističkim vojnim odorama i noseći žutu zvijezdu na kojoj je pisalo “necijepljen”.
Treći su pak verbalno napali prisutne novinare nazivajući ih “kolaboracionistima” i “lašcima” i optužujući ih da su pomagači uspostave “novog svjetskog poretka”.
Povorka koja je nekoliko sati hodala ulicama grada završila je svoju hodnju ispred europskog sjedišta Ujedinjenih naroda.
Podaci Saveznog ureda za zdravstvo pokazuju da je tek 59,8 posto odraslih potpuno cijepljeno, što je znatno manje nego u ostalim europskim zemljama.
Sud za prekršaje u Budvi u prvih devet mjeseci ove godine kroz izrečene novčane kazne naplatio je 886.179 eura.
Iz suda su naveli da su dio sredstava po izrečenim novčanim kaznama, kažnjena lica uplatila dobrovoljno ili preko službi računovodstva poslodavaca, dok je dio kazni naplaćen prinudnom naplatom sa raspoloživih računa poslovnih banaka kod kojih kažnjena lica imaju otvorene račune.
-U odnosu na prethodnu godinu, naplata novčanih kazni je povećana, a taj trend će biti nastavljen i do završetka 2021.godine i pored činjenice da se radi o izazovnim vremenima za referat izvršenja prekršajnih sankcija. Veliki doprinos efikasnoj naplati novčanih kazni sadržan je u činjenici povezanosti suda za prekršaje sa web servisom Centralne banke Crne Gore od kojeg se u realnom vremenu dobijaju podaci o svim računima koje kažnjena lica imaju kod poslovnih banaka u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Prinudna naplata, kako su dodali, preko poslovnih banaka vrši se i u slučajevima kada računovodstvene službe poslodavaca kažnjenih lica, Fond PIO ili Centralna banka, iz određenih razloga ne postupe po dostavljenoj naredbi.
-Sve navedene mjere koje se preduzimaju u cilju izvršenja novčanih sankcija izrečenih pravosnažnim rješenjima suda su preduslov za sprovođenje postupka zamjene novčane kazne u kaznu zatvora, što je i krajnja mjera u situacijama kada novčanu kaznu nije moguće naplatiti u postupku izvršenja prekršajne sankcije- dodali su iz suda.
Ovim putem se i, kako su kazali, preporučuje kažnjenim licima, da nakon pravosnažnosti rješenja o kažnjavanju za počinjeni prekršaj, postupe u skladu sa Zakonom o prekršajima i izrečenu novčanu sankciju izvrše u zadatom roku, kako ne bi došli u situaciju da se u cilju izvršenja izrečene sankcije pokreće postupak prinudne naplate ili pak zamjena za kaznu zatvora.
