Luštica Bay organizuje Spektakl Svjetlosti na otvorenom, nesvakidašnji događaj koji će biti jedna od glavnih atrakcija noćnog života saopštili su iz kompanije Luštica Development.
Svečano otvaranje Luštica Bay Spektakla Svjetlosti zakazano je za 7. avgust u 21 sat, uz dinamične svjetlosne i muzičke sesije koje se nastavljaju u 22 sata, dok vrhunac vječeri predstavlja raskošan vatromet u 23 sata.
Glavna pozornica će biti lukobrani i svjetionik Luštice Bay koji osvjetljavaju more i kopno, talase i nebo u vrelim ljetnim noćima, pružajući nezaboravan doživljaj svakom posjetiocu. Čarobna predstava kroz igru svjetlosti i lasera biće popraćena muzičkim kompozicijama, uz prisustvo animatora i bacača plamena koji će upotpuniti ugođaj.
Ovaj čudesan svjetlosni šou prikazuje i osvijetljene brodiće kao umjetničke instalacije, kugle i raznovrsne iluminirane postavke i animatore. Izuzetan audio-vizuelni spektakl na otvorenom privući će pažnju svakog gosta, posjetioca i nautičara koji će baciti sidro u zalivu Trašte, donoseći nezaboravno iskustvo koje za mnoge može biti i najupečatljiviji momenat njihovog ljetovanja u Luštici Bay.
U ponedjeljak, 2. avgusta sa početkom u 21 čas na tivatskoj Ljetnjoj pozornici biće odigrana predstava “Čitač” Beogradskog dramskog pozorišta.
Roman njemačkog književnika i pravnika, iz 1995. godine, analiza je konflikta poslijeratne generacije s Holokaustom i koncentracionim logorima, te postavlja moralna pitanja o ispravnosti suđenja nacistima u poslijeratnoj Njemačkoj. Knjiga je prevedena na trideset devet jezika, a po njoj je 2007/08. godine snimljen istoimeni američki film u režiji Stivena Daldrija, s Kejt Vinslet, koja je nagrađena Oskarom za najbolju glavnu žensku ulogu 2009. godine. Knjiga je prodata u tiražu od milion primjeraka u džepnom izdanju u SAD, a u nekim njemačkim pokrajinama je obavezna školska lektira u gimnazijama. Ovo je povratak Liješevićevim temama: odnosu odgovornosti i krivice u kolektivnoj i pojedinačnoj svijesti, prepoznavanju suštinskog zla u vremenu, ideologiji, društvu, čovjeku.
„Radnja se dešava deset, petnaest i dvadeset pet godina poslije Drugog svjetskog rata, kada su posljedice još žive, a zločinci su i dalje tu, preobraženi u mirne građane. Pitanje je kakav stav zauzeti prema nekome ko je počinio ratni zločin, gledati ga isključivo kroz prizmu grijeha ili u toj osobi koja je pored tebe potražiti i nešto drugo.” – Boris Liješević
Reditelj: Boris Liješević
Autor dramatizacije i dramaturgije: Fedor Šili
Scenograf: Janja Valjarević
Igraju: Hana Šmic: Mirjana Karanović
Mihael Berg: Marko Grebež
Otac, Sudija: Slobodan Ninković
Majka, Komšinica, Herta Grese, Irma Kunig: Jadranka Selec
Sofija, Ćerka – svedok na suđenju: Milica Zarić
Brat, Branilac, Vozač, Nadležni u gradskom saobraćajnom prevozu, Čuvar u zatvoru, Poštar: Ivan Tomić
Građevinski radovi na izgradnji fabrike vakcina Sinopharm u Zemunu trebalo bi uskoro da počnu, najavio je predsjednik te beogradske opštine Gavrilo Kovačević i dodao da se u blizini ovog proizvodnog pogona očekuje razvoj industrijske zone Autoput što će dovesti do daljih investicija.
Kovačević je nedavno obišao lokaciju gdje će se graditi fabrika kineskih vakcina Sinopharm, koja se nalazi u okviru privredne zone Autoput u naselju Soko Salaš, i tom prilikom je rekao da će se pored fabrike za proizvodnju vakcina graditi i pogon za proizvodnju PCR testova, piše eKapija.
„Fabrika u kojoj će se prvo pakovati Sinopharm vakcina, a kasnije i proizvoditi, biće zajedničko ulaganje Srbije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Predviđen je i pogon za proizvodnju PCR testova. Planirana proizvodnja je dva miliona doza vakcine mesečno. Za fabriku koja će se graditi po sistemu „ključ u ruke“, srpska strana je obezbijedila zemljište, a biće obezbijeđena i infrastruktura. Ova kompletno greenfield investicija omogućiće proizvodnju znatnih količina kineske vakcine Sinopharm, koja će biti dovoljna ne samo za Srbiju, već i za region“, izjavio je predsjednik Gradske opštine Zemun.
Kovačević je tom prilikom istakao da se nakon realizacije ove investicije očekuje izgradnja novih fabrika u industrijskoj zoni uz auto-put koja će biti kompletno opremljena komunalnom infrastrukturom.
Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda u okviru Plana detaljne regulacije za područje privredne zone Autoput opremanje lokacije povjerila je Institutu za puteve ad Beograd, kao najpovoljnijem ponuđaču.
migranti / foto: Flavio Gasperrini SOS Medititerranea
Posada broda Ocean Viking humanitarne organizacije SOS Mediterranee spasila je u subotu na Sredozemnom moru 196 migranata u nekoliko operacija, saopštila je ta organizacija novi bilans spasavanja, prenosi agencija Beza pozivajući se na AFP.
U prvom izvještaju bilo je navedeno da je iz mora spašeno 175 migranata.
Brod je u subotu ujutro spasio 57 migranata koji su iz Libije čamcem plovili prema Evropi, navela je organizacija. Poslijepodne su spašene 54 osobe i kasnije još 64.
Organizacija je dodala da neki migranti imaju opekotine od goriva za čamce i brodove.
Tokom večeri spašena je 21 osoba, među kojima sedam žena i tri maloljetnika, navela je organizacija i dodala da je to ukupno 196 spašenih migranata u jednom danu.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, 1.146 ljudi stradalo je moru od početka godine.
SOS Mediterranne tvrdi da je od februara 2016. godine spasio više od 30.000 ljudi.
Ugostitelji Crne Gore zatražili su od nadležnih institucija da do ponedjeljka revidiraju nove epidemiološke mjere, kazao je predsjednik Udruženja Nikola Buzdovan.
Novim mjerama Instituta za javno zdravlje predviđeno je da je ulazak u unutrašnjost ugostiteljskih objekata moguć samo uz dokaz o potpunoj vakcinaciji ili da je primljena prva doza vakcine protiv koronavirusa.
“Tražimo od nadležnih institucija da se mjere revidiraju. Naš je stav je da ćemo čekati do ponedjeljka do 15 sati kada je i zakazan sastanak Udruženja na kome će se donijeta odluka o našim narednim djelovanjima”, kazao je Buzdovan agenciji Mediabiro.
On je kao problem istakao i to što veliki broj zaposlenih u ugostiteljstvu nije vakcinisan.
“Nalazimo se u situaciji gdje je mnogo teško naći radnika, a sad imamo situaciju da moramo tražiti vakcinisane ljude. Faktički ostajemo bez radne snage”, kazao je Buzdovan.
Kuvari
Prema njegovim riječima, ugostitelji će teško iznijeti posao, pogotovo jer je trenutno špic sezone.
On je kazao da su gosti već sinoć počeli da pitaju da li mogu da uđu.
“Mi smo sinoć goste puštali da uđu, ali danas već ne možemo nikog pustiti da uđe u naše ugostiteljske objekte”, kazao je Buzdovan
Buzdovan je napomenuo da su ugostitelji bili i inicijatori kampanje o značaju vakcinacije.
“Mi smo i te kako svjesni epidemiološke situacije u našoj zemlji, ali je prilikom donošenja novih mjera potrebno bilo pitati kako možemo nekog legitimisati prilikom ulaska u naš objekat”, naveo je Buzdovan.
On je upitao da im se objasni i kako to tražiti kovid potvrdu od ljudi koji su pušteni da uđu u Crnu Goru bez ikakve potvrde.
“Ono što je najvažnije pitanje zašto to samo važi za zatvorene prostorije ugostiteljskih objekata”, kazao je Buzdovan.
On je istakao da u Udruženju smatraju da se radi o diskriminaciji, pogotovo u vremenu kada je svega 35 odsto populacije vakcinisano,
“I kada je pretežno vakcinisana starija populacija koja najmanje koristi naše usluge”, poručio je Buzdovan.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) danas je u Boki Kotorskoj podnijela 17 prijava protiv nesavjesnih nautičara koji su svojim plovilima kršili propise i ugrožavali sigurnost na moru.
Preko radarskog VTMIS sistema i po prvi put, korišćenjem dronova za nadzor akvatorijuma, UPSUL je za samo par sati “pohvatao” 17 voditelja glisera, jahti i drugih sličnih plovila koja su se kretala brzinom značajno većom od maksimalno dozvoljene u zalivu.
Foto: UPSUL
Nakon što bi počinili prekršaj i bili snimljeni preko VTMIS-a i drona, presretalo bi ih plovilo SAR-5 UPSUL-a koje bi identifikovalo nesvjesne nautičare i protiv njih podnosilo prijave zbog kršenja Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.
Maksimalno dozvoljena brzina plovidbe u Boki inače, za sva plovila bez izuzetka iznosi 10 čvorova, odnosno šest čvorova u Kumborskom i tjesnacu Verige.
“Rekorder” među prekršiocima propisa, a koga je u prebrzoj plovidbi danas uhvatila UPSUL, na izlasku iz Kumborskom tjesnaca prema Tivtu, vozio je brzinom od čak 33,7 čvorova – preko tri puta više od maksimalno dozvoljene brzine plovidbe.
Festival mediteranskog i evropskog filma biće održan od 3. do 8. avgusta u Trebinju, a ljubitelji sedme umjetnosti, u šest festivalskih dana, biće u prilici da pogledaju 26 igranih, dokumentarnih i kratkih filmova iz desetak zemalja Evrope i Mediterana.
“Zlatni platan” priznanje za poseban doprinos evromediteranskoj kinematografiji ove godine biće dodijeljeni glumcima Nataši Ninković i Svetozaru Cvetkoviću.
Umjetnički direktor festivala Peđa Milojević najavio je dolazak brojnih gostiju iz svijeta filma, glumaca, reditelja, članova filmskih ekipa ostvarenja koja su na festivalskom programu.
Festival se održava pod sloganom „Pod svjetlom mjesečeve rijeke“, kako bi simbolički pokazao neraskidivu vezu grada sa svojom rijekom, a svečanost otvaranja biće održana upravo na obali Trebišnjice.
– Posebno mi je drago što jedan “Zlatni platan” ostaje u Trebinju , dobitnica je Nataša Ninković, kojoj će Zlatni platan biti uručen na otvaranju, u utorak, 3. avgusta. Svetozar Cvetković će, takođe, biti gost festivala i njemu će Zlatni platan biti uručen u subotu, 7. avgusta – rekao je Milojević.
Posebna ovogodišnja novina je, dodaje on, program dječijeg filma, a uz projekcije ostvarenja sedme umjentosti, posjetioci festivala uživaće i u muzičkim koncertima, druženju sa festivalskim gostima na tradicionalnoj kafi pod platanima, a planirane su i dvije promocije knjiga, Ane Atanasković i Gorana Gocića, te izložba slika Bojana Stojanovića.
Načelnik Odjeljenja za kulturu, porodicu, sport i obrazovanje Slađana Skočajić navela je da Trebinjce očekuje izuzetno bogat filmski festival, koji postaje prepoznatljiv i nezamjenljiv događaj u okviru Trebinjskog kulturnog ljeta i na kojem ovom gradu mogu da zavide i mnogo veći centri.
Festivalska događanja ove godine planirana su na pet različitih scena, ljetnoj sceni Doma mladih, u Кulturnom centru, u dvorištu Muzeja Hercegovine, bašti hotela „Leotar“ i terasi pivnice „Humsko“.
Vlada Češke usvojila je u petak, 30. jula, odluku prema kojoj su ponuđena dva dodatna dana godišnjeg odmora državnim službenicima koji se vakcinišu protiv bolesti koju izaziva koronavirus, COVID-19, saopštio je premijer Andrej Babiš.
Češka, koja ima 10,7 miliona stanovnika, saopštila je da je do 29. jula dato 10,19 miliona doza i da je 4,74 miliona ljudi potpuno vakcinisano.
“Cilj je da imamo maksimalnu vakcinaciju, da se zaštitimo od zaraze iz inostranstva”, rekao je Babiš, prenosi agencija Rojters. On je dodao da je vakcinacija glavni zadatak.
U Češkoj je od početka pandemije registrovano 1.673.219 slučajeva zaraze, a preminulo je 30.363 ljudi.
U Pragu u gradskom autobusu vakcinišu i turiste
Od ovog vikenda Pražani i turisti iz zemalja Evropske unije u posjeti češkoj prijestonici mogu da se bez registracije vakcinišu protiv kovida-19 vakcinom po izboru u specijalnom autobusu gradskog prevoza koji kreće prvog dana u subotu kod Zoološkog vrta.
“Tempo kojim vakciniše vlada je jadan. Zato planiramo veliku vožnju autobusa za vakcinaciju u Pragu. Želimo da maksimalno olakšamo ljudima. Predsjednici opština nam pomažu da odaberemo stanice, prometna mjesta ili ona gdje su manifestacije”, poručio je na Tviteru gradonačelnik Praga Zdenjek Hžib.
U autobusu koji je besplatno Pragu stavilo na raspolaganje gradsko saobraćajno preduzeće dnevno se može vakcinisati 300 ljudi a pošto cilja na mlađe ljude na većini stanica u autobusu će biti i pedijatri kako bi mogla da se vakcinišu i deca između 12 i 15 godina.
Specijalni autobus za vakcinaciju samo je jedna od ideja kojom u Češkoj ili susjednoj Poljskoj vlasti pokušavaju da podstaknu sve manju volju građana da se vakcinišu.
Sve filmove zajedničkog programa Mreže festivala Jadranske regije, selekciju Adriatic Audience Award, moći ćete osim na tvrđavi Forte Mare gledati i online, tokom svih sedam dana 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala.
Prijavom na link imate priliku da na lokaciji koju sami odaberete ili u kućnoj atmosferi, sami ili sa društvom, na svom uređaju pogledate neka od šest novih ostvarenja evropske kinematografije i jedan jugoslovenski klasik, Dan četrnaesti Zdravka Velimirovića.
Filmove su odabrali selektori četiri regionalna festivala koji su dio Mreže festivala Jadranske regije: Izeta Građević – Sarajevo Film Festival (BiH), Lana Matić – Zagreb Film Festival (Hrvatska), Stefan Ivančić – Festival autorskog filma (Srbija) i Ivan Bakrač – Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival (Crna Gora).
Ulaznice/kodove za gledanje filmova publika u Crnoj Gori može kupiti od 01. do 07. avgusta po cijeni 3 eura pojedinačno ili 15 eura za paket svih filmova, na sledećem linku
Nakon kupovine, odnosno na datum koji je naznačen na svakom filmu, film će biti dostupan za gledanje. Nakon što prvi put kliknete play, odnosno nakon pokretanja filma, film ćete biti u mogućnosti gledati 48 sati koliko god puta želite. Film je moguće stopirati, gledati od početka ili nastaviti gledanje od trenutka na kojem ste film zaustavili. Kako gledati filmove na online platform Kino Meeting Point pogledajte ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=MkzjDQTDYAE
Filmovi iz ovog programa biće prikazani na redovnim izdanjima festivala koji su dio Mreže, a odluka o dobitniku Adriatic Audience Award biće donijeta sabiranjem glasova publike sve četiri zemlje. Mreža festivala Jadranske regije podržana je kroz program Kreativna Evropa.
– Malo tijelo (Small Body) italijanske rediteljke Laure Samani je prvi dugometražni film ove autorke, koji je premijerno prikazan u selekciji Nedjelja kritike na ovogodišnjem festivalu u Kanu. Ovo je bolna priča o mladoj ženi koja skrhana bolom napušta svoje primorsko seoce kako bi pokušala da oslobodi dušu svoje bebe koja je umrla na porođaju, time započinjući opasno putovanje ka izolovanom planinskom svetilištu gdje se nada da će pronaći čudo.
– Čuvar brata svog (Brother’s Keeper) je film nagrađivanog turskog reditelja Ferita Karahana. Jusuf i njegov najbolji prijatelj Memo su učenici u internatu za kurdske dječake, izolovanom u planinama Istočne Anadolije. Kada se Memo iznenada misteriozno razboli, Jusuf je primoran da se izbori sa birokratskim preprekama represivnog režima internata kako bi pomogao svom prijatelju. Kada odrasli napokon shvate ozbiljnost Memove bolesti i pokušaju ga da povedu u bolnicu, internat je već zakopan u gomili snijega koji je iznenada napadao. Sa nemogućnošću pronalaženja rješenja, sada već očajno pokušavajući da se domognu pomoći, nastavnici i đaci započinju igru prebacivanja krivice, gdje kivnost, osjećaji krivice i skrivene tajne izlaze na vidjelo dok vrijeme nemilosrdno teče.
– Ljudski faktor (Human Factors) je ostvarenje čiju režiju i scenario potpisuje reditelj Roni Troker (Ronny Trocker). Misteriozni napad na kuću uzdrmao je do temelja kosmopolitansku porodicu srednje klase i otkrio krhkost istine i moć individualne perspektive.
– Film Časovi njemačkog (German Lessons) potpisuje režiser i scenarista Pavel G. Vesnakov, kojem je ova bugarsko-njemačka koprodukcija prvi dugometražni film. Priča prati srednjovječnog Nikolu koji donosi odluku da napusti težak život u rodnoj Bugarskoj i preseli se u Njemačku, a dan prije polaska pokušava da popravi odnose sa svojim bližnjima.
– Prirodno svijetlo (Natural Light) je djelo mađarskog reditelja i scenariste Deneša Nađa (Dénes Nagy). Radnja filma smještena je u vrijeme Drugog svjetskog rata, u okupirani Sovjetski savez, i prati mađarskog farmera Ištvana koji je postavljen za kaplara u specijalnoj vojnoj jedinici koja traga za partizanskim četama. Na putu ka izolovanom selu njegova jedinica ulijeće u neprijateljsku vatru. Nakon što je komandir ubijen, Ištvan mora da se oslobodi strahova i preuzme komandu nad jedinicom, dok sve više tone u haos koji ne može da obuzda.
– Neprijatelj (The Enemy) belgijskog reditelja i scenariste Stefana Štrekera (Stephan Streker) kroz priču o istaknutom političaru optuženom za ubistvo svoje supruge postavlja gledaoce u položaj porote i podstiče nas da preispitamo svoja unutrašnja uvjerenja.
– Dan četrnaesti (The Fourteenth Day) je film velikana jugoslovenske kinematografije, reditelja Zdravka Velimirovića, po scenariju Borislava Pekića. Protagonisti ove filmske storije su četvorica zatvorenika koji su zbog dobrog vladanja dobili privremeni otpust iz zatvora u trajanju od dvije sedmice. Kako oni pokušavaju da se prilagode životu na slobodi je jedan sloj priče, a drugi je sa kakvim se sve dilemama suočavaju dok se približava dan kada se moraju vratiti iza rešetaka.
Novi izvještaj BIMCO-a i ICS-a o radnoj snazi u pomorstvu upozorava da pomorska industrija mora značajno povećati nivo obuke i regrutovanja ako želi da izbjegne ozbiljan nedostatak oficirskog kadra do 2026. godine. S obzirom na sve veću potražnju za STCW sertifikovanim oficirima, predviđa se da će do 2026. godine biti potrebno dodatnih 89.510 oficira za upravljanje svjetskom trgovačkom flotom. Izvještaj procjenjuje da svjetska trgovačka flota trenutno broji 1,89 milion pomoraca koji plove na preko 74 000 brodova širom svijeta.
Pomenuti dokument pod nazivom Seafarer Workforce, nekadašnji Manpower Report, ima povjerenje brodskih operatera, agencija i vlada i osnovno je sredstvo upravljanja za sve koji imaju zadatak da razvijaju strategije regrutovanja i obuke, pružajući informacije o tržištu neophodne za planiranje budućnosti pomorske industrije.
Novi izvještaj takođe ističe trenutni manjak od 26.240 STCW sertifikovanih oficira ukazujući na to da je potražnja za pomorcima u 2021. nadmašila ponudu. Sa druge strane, u proteklih pet godina industrija postigla napredak u smanjenju postotka zamjene oficirskog kadra sa 8% na 6%, zadržavajući kvalifikovane pomorce. U poređenju sa procjenama iz izvještaja za 2015., prosječna starost pomoraca koji plove na rukovodećem i operativnom nivou se povećala.
Izvještaj se takođe fokusira na diverzifikaciju pomoraca, analizirajući niz podataka, uključujući starost, nacionalnost i pol. Najnovije statistike pokazuju da postoji pozitivan trend u rodnoj ravnoteži, sa procijenjenih 24.059 žena u pomorstvu, što predstavlja procentualno povećanje od 45,8% u poređenju sa izvještajem iz 2015. godine. Procjenjuje se da procenat žena oficira sa STCW sertifikatom čini 1,28% globalne radne snage u pomorstvu, pretežno u sektorima kruzera i putničkih trajekata.
Usljed pandemije COVID-19, pomorci su se našli na prvoj liniji globalnog odgovora i u teškim radnim uslovima koji uključuju neizvjesnost i poteškoće u pristupanju lukama, snabdijevanju, smjeni posade, repatrijaciji itd.
U ovom kontekstu, organizacija IMO je pokrenula kampanju ‘Dan pomoraca 2020’ pozivajući vlade da priznaju pomorce kao žilu kucavicu pomorske industrije, smanje ograničenja prilikom putovanja i olakšaju smjenu posade.
U kampanji pod nazivom ‘Fer budućnost za pomorce’ je sprovedena anketa o pitanjima koja su važna za pomorce i nakon pandemije, kao što su fer odnos prema pomorcima, fer uslovi rada (u skladu sa Međunarodnom konvencijom o radu na moru), obuka, sigurnost itd. Kampanja je dosegla 51 milion ljudi na Tviteru i hiljade na drugim društvenim mrežama. Ankete su prikupile ključne uvide o važnim temama koje su u vezi sa fer budućnošću pomoraca. U okviru sprovedene ankete na pitanje ‘Da li smatrate da ste
dovoljno obučeni za suočavanje sa budućim izazovima u pomorstvu?’ 45% ispitanika je odgovorilo pozitivno dok je 42% ispitanika iskazalo potrebu za dodatnom obukom a 11% je smatralo da postojeće obuke ne mogu da održe korak s nastupajućim promjenama. Takođe je 73% ispitanika odgovorilo da je pandemija Covid-19 promijenila budućnost pomorstva nagore.
Prema navodima ICS-a, da bi se zadržao pomorski kadar potrebno je analizirati i nastaviti redovno globalno praćenje radne snage kako bi se osiguralo da ponuda pomoraca sa STCW sertifikatom nastavi da ide u korak sa potražnjom. Od vitalne je važnosti da pomorska industrija aktivno promoviše karijeru u pomorstvu i unaprijedi obrazovanje i obuku pomoraca širom svijeta, što je posebno važno u periodu oporavka od posljedica pandemije.
