Završeno je takmičenje u jedrenju na Mediteranskim igrama u Alžiru. Crna Gora, na žalost, nije uspjela da osvoji medalju, iako smo se potajno nadali da naši jedriličari mogu do pobjedničkog postolja.
Nakon šest dana jedrenja i devet ođedrenih regata, Milivoj Dukić je osvojio šesto mjesto, dok je Ilija Marković osmi. Dukić je na poslijednjoj finalnoj trci osvojio drugo mjesto.
Selektor jedriličarske reprezentacije Crne Gore Ilko Klakor je nakon takmičenja u Oranu rekao da ostaje žal za medaljom.
-Malo je nedostajalo da osvojimo medalju. Smatram da bi je Dukić osvojio da ga sudije nisu diskvalifikovale pretposlijednjeg dana takmičenja zbog prestupa, kada je osvojio prvo mjesto na trci. Opšti utisak je da je bila loša organizacija i loše suđenje, kazao je Klakor.
Prvo mjesto na Mediteranskim igrama u jedrenju osvojio je Francuz Žan Baptis Bernaz, svijetski prvak iz Meksika, drugo mjesto pripalo je Špancu Žoelu Perezu, dok je treći Italijan Đovani Kokuloto.
Malakološki muzej Franjevačkog samostana u Makarskoj je otvoren za javnost 30. travnja 1963. godine u starom dijelu Franjevačkog samostana koji je zaštićeni spomenik kulture. Sadrži više od 3000 primjeraka izloženih školjaka.
U muzeju se mogu vidjeti ne samo školjke Jadranskog mora, već i brojne vrste tropskih i suptropskih mora, koje su i najprivlačnijih boja i oblika među svim školjkama.
Makarski Malakološki muzej jedna je od najvrjednijih kulturnih ustanova, kako grada Makarske tako i cijele zemlje.
Malakološki muzej Franjevačkog samostana utemeljio je 1963. godine dr. fra Jure Radić atraktivnom postavom školjkaša Jadrana i cijelog svijeta. Uz vrijednu i bogatu malakološku kolekciju, dr. fra Jure Radić sačuvao je i vrijedan herbarij bilja planine Biokovo i manje paleontološke kolekcije.
Utemeljitelj muzeja bio je sin pomorca, koji se od djetinjstva zagledao u lice mora i njegove darove, a posebno školjke duž priobalja i otoka Hrvatske, pa tako i svijeta.
Glavninu muzejskog fundusa u izložbenom dijelu čine školjke morskih puževa, školjkaša i po nekoliko primjeraka iz drugih razreda mekušaca, zatim koralja i mali broj drugih morskih vrsta.
Osim školjaka iz našeg mora, u izložbenom su postavu školjke iz drugih mora i oceana: Havaja, Oceanije, Kalifornije, Kine, Japana, Kariba, Australije, Madagaskara, Tanzanije, Filipina, Indonezije, Crvenog mora, Antarktike i Koraljne barijere.
Malakološki muzej u Makarskoj od utorka 5. srpnja ima novo radno vrijeme i to od ponedjeljka do nedjelje, od 8.00 do 22.00 sata.
Cijene ulaznica kao i sve druge informacije o radu Malakološkog muzeju možete pronaći na službenoj Internet stranici https://malakoloski-muzej-makarska.eu/
Jul je uveliko počeo, školske obaveze su završene, a kotorska djeca, koja treniraju plivanje i vaterpolo, i njihovi roditelji još čekaju datum otvaranja ljetnjeg bazena na kojem bi počeli sa treninzima, kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru.
Prema njihovim riječima, skoro sva djeca koja treniraju vaterpolo i plivanje uvijek su započinjala sa treninzima na ovom bazenu.
– Baš na ovom bazenu svoje prve sportske korake napravili su gradski velikani ovoga sporta. Tu ili na nekom drugom otvorenom bazenu u Kotoru – ali hajde da otvorimo ovaj glavni po starom običaju “daj šta daš” – a za danima kad su djeca trenirala na Prčanju, Orahovcu i Risnu ostaju samo žal i sjećanja – kazali su iz kotorskog DPS-a.
Prema njihovim riječima, ove godine je istekla odluka Skupštine opštine Kotor da otvorenim bazenom upravlja VPK “Primorac”, a upravljanje je preuzela Opština Kotor, tačnije Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora.
– Međutim bazen u julu još nije stavljen u funkciju, što je za sve Kotorane neshvatljiv nemar opštinskih organa. Neodgovornim ponašanjem gradske uprave pozamašno se kasni sa stvaranjem neophodnih uslova (uređenjem bazena) za treniranje oba gradska kluba, kao i za bezbjedno kupanje naših sugrađana – navode oni.
Iz budvanskog DPS-a poručuju da je još veća šteta što je bazen van upotrebe “kada znamo da je u ljetnjem periodu značajno povećano interesovanje djece za ove sportove, što je ove godine izostalo”, a kako su ocijenili, to će se itekako odraziti na budućnost naša dva kluba, ako se stanje ne popravi.
– Napominjemo da se ove godine obilježava 100 godina od osnivanja “Primorca” i da su na bazenu mogle biti upriličene razne aktivnosti povodom tog jubileja koji nam je svakog dana bliži, ali od toga nažalost nema ništa. Apelujemo na gradske vlasti, radi kotorske djece i svih Kotorana, da se što hitnije preduzmu neophodne aktivnosti kako bi se bazen stavio u funkciju i preda na upotrebu građanima – zaključili su u saopštenju.
Policija je izvijestila da je uhitila Roberta E. Crimoa osumnjičenoga za pucnjavu u kojoj je u ponedjeljak ubijeno šest i ranjeno više od 36 osoba kada je naoružan puškom pucao s krova na okupljene na mimohodu u povodu Dana neovisnosti u Highland Parku, predgrađu Chicaga.
Policija je okružila automobil i Crimo je iz njega izašao s podignutim rukama, prema snimci videa čikaške podružnice ABC Newsa. Crimo je ležao na tlu prije no što ga je policija odvela u pritvor. Optužba će biti biti podignuta, najavila je policija Highlanda. Policija nije utvrdila motiv pucnjave.
– Zvučalo je kao vatromet, rekao je umirovljeni doktor Richard Kaufman koji je stajao na ulici preko puta mjesta s kojeg je napadač otvorio vatru dodavši da je čuo oko 200 hitaca.
Bio je metež, stampedo, ljudi su tražili zaklon, neki i okrvavljeni, posrtali jedni preko drugih.
– Više od 36 osoba je ozlijeđeno, većinom vatrenim oružjem. 26 žrtava u dobi od 8 do 85 godina odvezeno je u bolnicu Highland Park, rekao je liječnik hitne pomoći Brigham Temple.
Pucnjava se dogodila dok je mnogim Amerikancima još u mislima oružano nasilje nakon masakra 24. svibnja u kojemu je ubijeno 19-ero školske djece i dvoje nastavnika u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu i napada 14. svibnja u kojemu je u supermarketu u Buffalu u državi New Yorku ubijeno 10-ero ljudi.
U prisustvu predstavnika hercegovačke lokalne samouprave, boračkih organizacija Herceg-Novog i Kotora, te mještana Sutorine, jutros je u spomen parku u tom naselju tradicionalno obilježen 4. jul, Dan boraca.
Predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi Ivan Otović, potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić i predsjednik Opštinskog odbora SUBNOR-a 1941-1945 Herceg-Novi Đoko Zloković položili su vijenac na spomenik palim borcima.
Kako je Otović istakao u svom obraćanju, važno je sačuvati kulturu sjećanja, „kako bi buduće generacije znale da svoju sadašnjost duguju prošlosti, odnosno svim onim precima koji su živote položili za slobodu Sutorine. , Igal, Herceg-Novi i naša domovina“.
– Nikada nismo želeli da porobimo strane osvajače. Platili smo visoku cijenu. Da nismo takvi kakvi jesmo, danas bi nas bilo mnogo više. Ali sačuvali smo svoj identitet, vjeru i naciju – rekao je.
Dan borca HN
Vijenac na spomenik položili su potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Ljubenko Borović i predstavnici kotorske boračke organizacije, a potom i direktorica preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Olivera Doklestić.
Prema Borovićevim riječima, cijeli bokokotorski kraj dao je veliki doprinos u NOB-u od 1041. do 1945. godine.
– Zato se sjećamo Orjenskog bataljona i Prve boke brigade, koji su odavde otišli sa naših prostora i učestvovali u oslobađanju 17 crnogorskih opština – rekao je Borović.
Današnjoj svečanosti prisustvovali su konzul Republike Srbije u Herceg-Novom Mićo Rogović, sekretar za lokalnu samoupravu Željko Bajčeta i direktor Opštine Herceg-Novi Dušan Vukić.
U okviru spomen parka u Sutorini nalazi se spomenik Bokeljima i Crnogorcima koji su porazili Napoleonovu vojsku, bista vođe Hercegovačkog ustanka vojvode Luke Vukalovića, spomenik palim borcima NOB-a, spomenik palim borcima u ratu 1991-1995, kao i spomenici dobrovoljcima u Hercegovačkom ustanku, Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu.
U sklopu uklanjanja ruševnih objekata u Mostaru je srušena kuća u kojoj je odrastao veliki književnik, humanista, borac za ljudska prava i slobodu riječi i misli Predrag Matvejević čije je djelo “Mediteranski brevijar” prevedeno na 23 svjetska jezika.
Izgleda da gradske vlasti prilikom donošenja odluke u uklanjanju ruševnih objekta u Mostaru nisu vodile računa o važnosti nekih građevina, poput kuće koja se nalazila u poznatoj Liska ulici, odmah pored Doma zdravlja uz Bulevar Narodne revolucije, gdje je odrastao Matvejević, a koji je bio nominovan i za Nobelovu nagradu, piše Klix.
Tome svjedoči i činjenica da gradske vlasti nisu željele kupiti njegovu kuću kada je, svjestan značaja tog objekta, posljednji vlasnik iz širokobriješke porodice Čović, u čijem je vlasništvu bila od sredine prošlog stoljeća, nudio Gradu Mostaru na otkup. Vlasti nisu ništa poduzele ni kada je novi vlasnik odlučio srušiti.
Ovo je među brojnim Mostarcima koji poštuju život i djelo Predraga Matvejevića izazvalo ogorčenje, a neki od njih su komentarisali kako oni koji su takvo što dozvolili, možda nisu ni znali ko je Predrag Matvejević, ni koliko bi za Mostar bilo važno sačuvati kuću u kojoj je odrastao.
Zanimljiva je činjenica da je kuća bila udaljena svega oko 200 metara od Gradske vijećnice Mostara i da je godinama bila zanemarivana, iako se nalazila odmah uz sam Dom zdravlja, te da mnogi nisu ni znali njezin historijat ni značaj.
Valja podsjetiti i da je Centar za mir i međuetničku suradnju Mostar dodijelio Matvejeviću 2014. nagradu “Mimar mira”, a kuću, teško oštećenu u nedavnom ratu, namjeravao urediti kao Rezidencijalnu kuću za pisce i postaviti spomen-ploču u čast Predraga Matvejevića.
Tada se govorilo o planovima da se u kuću smjesti Matvejevićeva velika biblioteka i rukopisna ostavština, a u kandidaturi Mostara za evropsku prijestolnicu kulture (EPK) 2024. najavljeno je da će se urediti kao “Mediteranska kuća” jer je Matvejević smjestio Mostar u “srce Mediterana”.
Međutim, kako je kuća srušena i svi veliki planovi su pali u vodu, a dio kulturne ostavštine najvećeg grada na Neretvi je otišao u nepovrat, neznanjem ili nemarom, vrijeme će pokazati.
Ali je zanimljivo da je u sklopu inicijative promjene ulica u Mostaru u Gradsko vijeće prije nekoliko dana došao prijedlog i da jedna od ulica nosi ime baš Predraga Matvejevića.
Što će biti po tom pitanju i hoće li Matvejević u rodnom gradu, gdje mu je kuća srušena, imati mjesta bar u nekoj ulici, ostaje nam za vidjeti.
Predrag Matvejević je rođen u Mostaru 7. oktobra 1932. godine, a preminuo u Zagrebu, 2. februara 2017. godine. Bio je hrvatski i talijanski državljanin, član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. godine i jedan od najprevođenijih književnika u svijetu sa područja Balkana. Grupa talijanskih intelektualaca je 2016. predložila Matvejevića za Nobelovu nagradu za književnost.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) rano jutros uspješno je završila kaciju spašavanja jedrilice “Django” sa dva člana posade, u vodama južno od Bara.
Naime, Pomorsko operativni centar UPSUL-a primio je sinoć u 21.30 sati poziv da se 12-metarska jedrilica na kojoj su bili jedan francuski i jedan belgijski državljanin, nalazi u opasnosti i da je ostala bez pogona na oko 17 milja jugoistočno od Bara.
“Operateri POC-a Svetozar Bukelić i Milorad Krgović su uspostavili kontakt i sa iscrpljenim i uznemirenim članovima posade francuske jedrilice te su koordinirali i navodili spasilačke čamce SAR-1 sa posadom Jasmin Koković i Ekrem Zaganjor, i SAR-3 sa posadom Stevan Asović i Marko Čejović prema ugroženom plovilu. U 23.10 časova jedrilica je uspješno uzeta u tegalj i uputila se ka graničnom prelazu u luci Bar, gdje je o svemu obavješten Sektor granilne policije- regionalni centar Jug i Mornaričko operativni centar MVCG.”- kazao je pomoćnik direkrora UPSUL-a za traganje i spašavanje na moru, Žarko Lukšić.
Pozicija
On je dodao da je uvidom u elektronski traking na VTMIS radarskom sistemu utvrđeno, da je jedrilica “Django” pokušavala da dođe do luke Bar, ali usljed kvara motora i slabog vjetra ostala je da pluta u teritorijalnom moru Crne Gore.
Spasilački čamci UPSUL-a sa francuskom jedrilicom u teglju, rano jutros uplovili su u Bar čime je akcija uspješno okončana.
U jeku kruzing sezone, u Kotoru je danas pristiglo pet kruzera sa oko 8.000 turista zajedno sa posadom. Turisti svih jezika i nacija ovi dana mogu se vidjeti u Kotoru. Kada su posrijedi gosti koji borave u ovom gradu broj je za nekih petnaestak procenata manji od rekordne 2019., a dvadeset procenata više u odnosu na jun 2021 godine,kazao je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić.
“Raduje nas što brojke rastu kada je u pitanju izletničnki turizam, i mi smo negdje na nakih 50 procenata u odnosu na rekordnu 2019 godinu. Danas je u Kotoru pet kruzera, sa 8.000 gostiju zajedno sa posadom.Prošle godine smo imali u junu mjesecu samo četiri uplovljavanja, a ove godine smo već u maju imali 54 kruzera, odnosno 66 u junu mjesecu”, kazao je on.
Ristić je naglasio da pomenute brojke neizostavno prati naplata boravišne takse.
“Tu smo na nekih 20 procenata više u odnosu na prošlu godinu. Brojke su dobre, izletnička taksa raste i svi ostali prihodi prate, na opšto zadovoljstvo, i kvalitet i posjetu”, naglasio je on
Dodao je da su gosti zadovoljni ponudom grada Kotora. Pritužbe koje su pristizale u proteklim godinama su uglavnom, kako je rekao, vezane za buku i nepropisno odlaganje otpada.
“Međutim, u posljednje vrijeme situacija se znatno poboljšala, tako da sve manje imamo pritužbi i za ove dvije stvari”, rekao je direktor TO Kotora.
Komentarišući manifestacije koje su opotpunile ovogodišnju turističku ponudu, Ristić naglašava da je, pored KotorArta koji je trenutno aktuelan, jako značajno ništa manje zanimljivo Pozorište za djecu.
“Program je svakodnevan do 12 – og jula. Predstave su posjećenje, i njihov kvalitet je na onom nivou na koji smo bili i navikli u prethodnim godinama”, zaključio je on.
Tokom parade povodom Dana nezavisnosti SAD u Highland Parku u Ilionosu, u predgrađu Čikagu, ubijeno je devet ljudi, a 57 je ranjeno, saopštila je policija. Do pucnjave je došlo desetak minuta nakon što je svečanost počela.
Policija je saopštila da je ubijeno najmanje devet ljudi a da je 57 ranjeno, prenosi NBC Chicago.
Stotine ljudi bježale su od pucnjave. Jedan od svjedoka je rekao da je izbrojao više od 20 hitaca.
“Maknite se. Nije sigurno biti ovdje”, poručila je policija građanima.
G. Ćazime Lisičiću (SDP), vaš ostrašćeni tekst slikovito govori o vama i vašoj stranačkoj politici. Iako ničim nijeste zavrijedili, zbog javnosti ću vam ipak odgovoriti na vaš pamfletić u pokušaju u kome ste zbog svoje nemoći izlili sve svoje frustracije i komplekse, poručuje u regovanju predsjednik opštine Tivat, Željko Komnenović
“Danak neiskustvu se plaća, a prijetiti nekome ko nije previše strašljiv prilično je naivno. Naivno je i to što u polemici sa nekim ko je mnogo više napisao nego što ste vi u životu pročitali, spočitavate nekakvu pomoć „medijskih eksperata“. Trebali ste se konsultovati sa starijim stranačkim kolegama oko toga.
Vaša manjinska podrška formiranju vlasti u Tivtu nakon izbora 2020.g. nije bila jeftina, a desila se u trenutku kada su vaši odbori ugašeni u čitavom okruženju. Tivatski SDP je manjinsku podršku uskratio zbog ideoloških razloga i pod žestokim pritiskom svoje stranačke centrale uoči izbora na Cetinju. Napravili ste svoj izbor. Mogli ste da ostanete vjerni svojoj predizbornoj paroli „odbranimo grad“, a ovako ste izvršili zasluženi politički harikiri o čemu svjedoče i rejtinzi o kojima mnogo više znate nego ja. Ali ideologija nije i jedini razog ukidanja manjinske podrške. Razlog leži i u klijentelizmu, povrijeđenoj sujeti i ugroženim privatnim interesima vaših članova od kojih neki godinama potpuno nelegalno koriste opštinske prostore. A tu je i direktan uticaj DPS hobotnice i kontroverznih biznismena koji sada i otvoreno vladaju vama i koji su izašli iz sjenke. Primjena zakona je u potpunoj suprotnosti sa vašim interesima, pa vam je mnogo bliže bezakonje. Potencirate da imate velika očekivanja od novog odbora povjerenika u pogledu smjene predsjednika opštine, što je po važećoj zakonskoj regulativi u uslovima prinude uprave mimo zakona i pameti i što bi grad uvelo u politički haos. Ja sam vam najmanji problem u tome, problem je politički legitimitet koji se jedino može steći na izborima. Malo veći problem su građani koji vam neće dozvoliti prekrajanje izborne volje i koji jedva čekaju da kažu šta misle o tome. Slobodno nastavite u tom pravcu, ali budite spremni da snosite posljedice.
Isti scenario je viđen tokom 2020.g. u Budvi, a prethodno i u Kotoru u kome je SDP bila direktno uključena sa istom strašću, pa vidimo kako se sve završilo.
Sposobnost se mjeri rezultatima, a rezultati rada gradske uprave na čijem sam čelu su mjerljivi i jasni. I u pogledu efikasnosti i u pogledu upravljanja finansijama i racionalizacije i transparentnosti. I to sve uprkos vašoj opsesivnoj opstrukciji i pokušajima prekrajanja izborne volje Tivćana. Koliko ste vi sposobni dovoljno govori vaše priznanje da predsjednika opštine bez uspjeha čitavu godinu pokušavate da smijenite, a ništa više nijeste bili uspješni ni u pokušaju da blokirate reforme u FK Arsenal ili donošenje budžeta. Jedino u čemu ste sposobni je opstrukcija, ali ćete se brzo uvjeriti koliko vam je to profitabilno i ko će biti odlazeći a ko dolazeći.
Do tada smirite živce, iskoristite ljeto, kupajte se i sunčajte. Kažu da se tako u organizam unosi B vitamin. Trebaće vam snaga. Dugo je ljeto”.
