IJZ: Pet osoba preminulo, registrovana 483 nova slučaja, H. Novi 15, Tivat 8, Kotor 7

1
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3.862 uzorka na novi koronavirus.

Potvrđena su 483 nova slučaja infekcije.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije koronavirusa po opštinama:

  • Podgorica 162
  • Nikšić 57
  • Budva 38
  • Bar 36
  • Berane 27
  • Bijelo Polje 25
  • Danilovgrad 21
  • Cetinje 20
  • Herceg Novi 15
  • Ulcinj 15
  • Pljevlja 15
  • Tuzi 9
  • Tivat 8
  • Kotor 7
  • Andrijevica 7
  • Rožaje 6
  • Plav 5
  • Petnjica 3
  • Kolašin 2
  • Žabljak 2
  • Mojkovac 1
  • Plužine 1
  • Šavnik 1
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno pet smrtnih ishoda iz sljedećih opština: Podgorica (4) i Budva (1).

Među preminulima najmlađi je imao 64 a najstariji 87 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.879.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 8.104.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 539 pacijenata.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama

  • Podgorica 2909
  • Nikšić 933
  • Pljevlja 624
  • Bar 490
  • Berane 409
  • Budva 379
  • Bijelo Polje 325
  • Danilovgrad 293
  • Kotor 285
  • Herceg Novi 252
  • Ulcinj 227
  • Rožaje 179
  • Cetinje 175
  • Tuzi 145
  • Tivat 141
  • Kolašin 106
  • Andrijevica 50
  • Žabljak 48
  • Mojkovac 36
  • Petnjica 26
  • Plužine 22
  • Šavnik 21
  • Plav 20
  • Gusinje 9

Tivat – nakon višemjesečne pauze nastavljeni radovi na šetalištu Belani

6
Nastavak radova na Belanima – foto Radio Tivat

Direkcija za investicije Opštine Tivat nastavila je radove na izgradnji prve faze lungo mare šetališta i uređenja obale na Belanima.

Radovi koje izvodi kompanija MCG iz Podgorice, obavljaju se na dijelu trase šetališta od ponte Petkovića na istoku, zapadno prema plaži Belane.

Direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Budimir Cupara (NP) kazao je da su radovi na Belanima nastvaljeni čim je aktulna gradska NP-BF-GB uprava uspjela da stabilizuje finansijsko stanje u gradskoj kasi, a koju je prethodna DPS-SD-HGI vlast Tivta ostavila u katastrofalnom stanju i sa višemilionskim dugovima. Čim je u gradski budžet počelo pristizati nešto više svježeg novca od naplate komunalija od investitora koji grade nove objekte po Tivtu, Opština je nastavila i sa proteklih mjeseci zbog besparice, maltetne potpuno zamrznutim ulaganjima u izgradnju javnih objekata i nove infrastrukture.

Tako je nastavljena i gradnja šetališta i uređenje obale na Belanima, a prema riječima Cupare u ovoj fazi poslova završiće se armirano betonski radovi, radovi na hidrotehničkim instalacijama- atmosferska i jedan dio fekalne kanalizacije, dio cjevovoda, radovi na postavljanju kablova za električne instalacije, odnosno instalacije slabe struje, telekomunikacije, instalacije javne rasvjete i postavljanje razvodnih ormara za napajanje objekata i napajanje ormara za javnu rasvjetu.

Tivat foto Opština Tivat

On je najavio da će se do kraja godine, izvoditi i radovi na preostale tri dionice budućeg lungo mare šetališta na Belanima, a oni predviđaju izgradnju potpornih zidova i određenih elemenata koji su potrebni za rekonstrukciju mula. Šetalište je inače, ukupne dužine oko 400 metara, a obuhvata potez od mula kod kuće Faža na zapadu pa sve do žičane ograde na samom istočnom kraju, prema kompleksu Župa.

Vrijednost preostalih radova koji su planirani da se završe do kraja ove, odnosno početkom naredne godine, iznose 111.873,61 eura.

Time će se završiti prva faza objekta vrijedna ukupno 499.800 eura a koja je započeta u septembru 2019., pa lani prekinuta zbog pandemije koronavirusa i besparice u gradskoj kasi Tivta. Do sada su inače, na Belanima izvedeni poslovi vrijedni skoro 388 hiljada eura, a taj iznos je i isplaćen izvođaču.

Druga faza radova na Belanima procijenjene vrijednosti million eura, podrazumijeva izgradnju kafeterije- vidikovca, otvorenog mandraća- bazena sa dvije ponte i plažnog objekta. Opština Tivat je te radove kandidovala za finansiranje kapitalnih projekata za narednu godinu kod Ministarstva finansija iz državnog kapitalnog budžeta.

Luka Kotor oslobođena plaćanja za koncesiju i pilotažu za period trajanja zabrane uplovljanja plovila u luku

Luka Kotor
Luka Kotor foto Boka News

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja prihvatilo je zahtjev Odbora direktora kompanije Luka Kotor da se ta firma odlobodi plaćanja fiksne koncesione naknade za period trajanja zabrane uplovljanja brodova u tu luku tokom 2020.godine, kao i da se odloži plaćanje koncesionih obaveza za 2021 godinu.

Potvrdio je to danas Odbor direktora Luke Kotor kojim predsjedava Ljiljana Popović-Moškov (URA).

Luka Kotor bila je izuzetno pogođena mjerama na suzbijanju pandemije koronavirusa koje je lani sprovodila bivša DPS-om predvođena Vlada, a koja je sredinom marta uvela zabvranu uplovljavanja u crnogorske luke svih brodova na kružnim turističkjm putovanjima i jahti. Zabrana je kada su jahte u pitanju, poslije nekoliko mjeseci relaksirana, ali su kruzeri i njihove klasične operacije dovođenja putnika, ostali u najvećoj mjeri zabranjeni duže od godinu dana. Uz pogubne efekte koje je pandemija koronavirusa generalno, tokom 2020. i 2021. uzrokovala u svjetskoj kruzing industriji, ovo je učinilo da Kotor skoro potpuno ostane bez očekivanih dolazaka kruzera. Prije izbijanja pandemije lani je inače, bilo planirano i u najvećoj mjeri potžvrđeno uplovljavanje čak 500 kruzera u luku Kotor, međutim zbog vanrednih epidemioloških okolnosti i politike zatvaranja zemlje koju je sprovodila bivša DPS-om predvođena vlast, u Kotor je lani uplovilo samo 7 brodova, a ove godine do sada je Luka Kot0or imala samo 30-tak dolazaka, mahom manjih kruzera.

“Odbor direktora , je od imenovanja u aprilu mjesecu 2021.godine postavio sebi  kao najvažniji i najprioritetniji zadatak pregovore sa nadležnim ministarstvima u Vladi, a vezan za ogromna finansijska opterećenja koje našem Društvu stvaraju dvije fiksne koncesione naknade (za prvenstvenu koncesiju i za pilotažu). Ove naknade ukupno iznose 500.000 eura na godišnjem nivou i koje bez posledica po opstanak Društva, jednostavno ne mogu biti izmirene”- saopštio je menadžment te kompanije koja je u većinskom vlasništvu Opštine Kotor.

Kruzer EURODAM prošle sedmice u Kotoru – foto S.L.

Predsjednica Odbora direktora Ljiljana Popović-Moškov precizrala je da su proteklih mjeseci vodili intezivne pregovore sa resornim Ministarstvom kapitalnih investicija, kao i sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja.

“Naš zahtjev je bio oslobađanje navedenih naknada za period trajanja zabrane uplovljanja plovila u našu luku, kao i jedan period prolongiranja njihovog plaćanja, kako bi se stvorili preduslovi za finansijsku konsolidaciju „Luke Kotor” A.D., koja je prijeko potrebna  usled štete u poslovanju koju smo pretrpjeli  u 2020. godini, ali i u ovoj 2021. U luku Kotor je tokom 2020.godine uplovilo sedam brodova, a ove godine imamo oko 30-tak uplovljavanja. Ako se zna da su pomenuti Ugovori i određivanja fiksnih koncesionih naknada rađeni na pretpostaci uplovljavanja od blizu 500 brodova, jasno smo kao argumentaciju naveli da su isti jednostavno neodrživi i da su se okolnosti drastično promijenile te da iste treba izmijeniti i korigovati”- kazala je Popović-Moškov.

Istakla je da su takvi zahtjevi menadđžmenta konačno juče prihvaćeni od Ministarstva finansija i socijalnog staranja koje je uputilo dopis Ministarstvu kapitalnih investicija “kojim nas oslobađaju plaćanja obje fiksne koncesione naknade za period trajanja zabrane uplovljanja plovila u našu luku, kao i da se odloži plaćanje obaveza za 2021 godinu, uz obavezu izrade Aneksa oba Ugovora u skladu sa novonastalim okolnostima.”

“Bravo Bravissimo” – poziv umjetnicima

0
Bravo Bravissimo

Projekat “Bravo Bravissimo” je projekat koji finansira Evropska zajednica, a čiji je cilj oživljavanje nasljeđa Rossinijeve opere povezujući je sa modernim oblicima umjetnosti poput pozorišta, muzike, dizajna, kuvanja i promovisanjem kulturnog nasljeđa kao izvora inspiracije za umjetničko ko-stvaralaštvo i inovacije.

Za potrebe realizacije projekta raspisan je poziv mladim umjetnicima (starosti između 23 i 30 godina) koji je otvoren do 15. oktobra 2021. godine. Potrebni su sljedeći umjetnici: 1 operski pjevač – bas bariton i instrumentalisti: 2 violine, 1 viola i 1 violončelo. Za odabrane umjetnike obezbijeđena je finansijska podrška od 1.000 €, plus plaćanje svih troškova putovanja i smeštaja tokom međunarodnih putovanja.

„Bravo Bravissimo“ koristi mladim umjetnicima pružajući im jedinstvenu priliku profesionalnog napretka i podrške lokalne zajednice, sa posebnim naglaskom na aktivno uključivanje mladih. Odabrani mladi umjetnici će učestvovati u zajedničkom, umjetničkom procesu punih 12 mjeseci, koliko traje projekat za razvoj ove opersko-pozorišne predstave u kojoj će ponovo oživjeti najznačajnije partiture iz čuvenih Rosinijevih djela.

Partneri na projektu su JU Kulturni centar “Nikola Djurkovic” Kotor (Crna Gora), Association Des Agences De La Democratie Locale (Francuska), Municipio De Lousada (Portugal) i Theatro Aeroploio – Ena Theatro Giapiadia (Grčka), a nosilac čitave ideje je Udruženje Societa Musicale Orchestra e Coro San Marco iz Italije.

Detalje Konkursa, kao i prijavni formular možete pronaći na sljedećem linku: http://kckotor.me/bravo-bravissimo/

Le Figaro: Crna Gora jezgro Balkana pod suncem

7
Gospa od Škrpjela – Foto Zoran Nikolić

Prestižni francuski magazin Le Figaro objavio je članak o Crnoj Gori kao atraktivnoj turističkoj destinaciji koju vrijedi posjetiti, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

“Novinari ovog magazina, koji su u organizaciji Nacionalne turističke organizacije boravili u studijskoj posjeti Crnoj Gori, u članku nisu krili oduševljenje našom zemljom.

U članku se između ostalog navodi: Njena obala je jedna od najsjajnijih na Mediteranu, dok se na sjeveru mogu naizmjenično pronaći divlja jezera, duboki kanjoni i netaknuti vrhovi.

Ono što posebno ističu jeste da je naša zemlja ima veliki broj pravoslavnih i katoličkih crkvi, kao i džamija i da je Crna Gora u stvari jezgro Balkana pod suncem.

Bokokotorski zaliv je predstavljen kao predio nestvarne ljepote i mješavina jezera u Švajcarskoj, norveških fjordova i venecijanske lagune. Osim toga, u članku se navodi, da u tom predjelu svaki ćošak na ulici predstavlja jednu stranu istorije i da se uticaj Venecijanske Republike i njihova elegancija može pronaći na cijeloj crnogorskoj obali.

Novinari su bili impresionirani Skadarskim jezerom, brojem i vrstama ptica koje se na njemu nalaze, kao i okolnim selima i njihovim načinom života. Poseban utisak na njih je ostavila Pavlova strana i pogled koji se pruža sa tog dijela, koji su nazvali Amazon Balkana”, piše u saopštenju.

Skadarsko jezero

Njihovu priču završavaju Prokletijama. Dolaskom u dolinu Grebaje uočili su očaravajući alpski pejzaž, sa livadama punim cvijeća i impresivnim vrhovima.

Svojom ljepotom i vrhovima sa oštrim grebenima, koji stoje uspravno prema nebu izdvajaju se Volušnica i Talijanka, a ukoliko se odvažite da krenete u osvajanje ovih vrhova obavezno koristite pomoć vodiča, preporučuju čitaocima, navodeći da ih ne treba zavarati činjenica da je Crna Gora teritorijalno mala zemlja”, piše u saopštenju.

Pravo je čudo kako je ova mala zemlja zapravo toliko velika, a njena kompaktna geografija nudi beskrajne horizonte, zaključuje se na kraju teksta.

Gimnazija Kotor obilježiće Evropsku nedjelju sporta

0
Gimnazija Kotor

Gimnazija Kotor priključila se inicijativi Evropske komisije pod nazivom Evropska nedelja sporta, čiji su osnovni ciljevi usmjereni na promociju sportske i fizičke aktivnosti koja je namjenjena svima, bez obzira na starost, fizičku spremnost ili bilo koju drugu karakteristiku pojedinaca, kao i da podstakne građane da svakodnevno budu aktivni i usvoje zdrave stilove života.

Shodno planirananom,  predviđene su sljedeće aktivnosti:

-u četvrtak 23.09. 2021. godine učenici trećeg i četvrtog razreda Gimnazije Kotor, zajedno sa svojim profesorima popeće se uz kotorske bedeme do tvrđave San Đovani;

– u petak 24. 09. 2021. god. održaće se kros za učenike prvih i drugih razreda Gimnazije Kotor na potezu od Instituta za biologiju mora do Mjesne zajednice u Dobroti;

– za  subotu 25.09. 2021.god. planirana je biciklistička tura za zaposlene u JU Gimnazija Kotor donjim putem u Dobroti.

Slovenija donira BiH 100.620 doza vakcine Pfizer

0
Vakcina

Vlada Slovenije donijela je odluku da Bosni i Hercegovini donira 100.620 doza vakcine protiv korona virusa proizvođača Pfizer/BioNTech, prenosi Anadolija.

Slovenska vlada je na jučerašnjoj sjednici odlučila da donira vakcine na osnovu zahtjeva iz BiH, u svrhu humanitarne pomoći u borbi protiv pandemije COVID-19, saopštilo je Ministarstvo zdravstva Slovenije.

Priprema vakcina za transport

Kako prenosi slovenska novinska agencija STA, Vlada Slovenije uputila je Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo vanjskih poslova da poduzmu sve potrebne korake za provedbu humanitarne pomoći te je ovlastila ministra nadležnog za zdravstvo Janeza Poklukara da potpiše ugovornu dokumentaciju između Slovenije, Bosne i Hercegovine i BioNTech/Pfizera.

Nacionalni institut za javno zdravstvo će pripremiti vakcinu za transport i predati je primatelju, kojeg utvrđuje i šalje nadležno ministarstvo iz BiH.

Ekstremno visoke temperature ugrozile uzgoj dagnji u Grčkoj

0
Mušlje
Mušlje

Ekstremno visoke temperature ovoga ljeta uništile su oko polovine ovogodišnje proizvodnje dagnji u ključnoj regiji Solunskog zaliva, upozorile su grčke vlasti.

Temperature su u julu u Grčkoj rasle iznad 45 Celzijevih stupnjeva, a more se zagrijalo na 28 stepeni.

Takvi su uvjeti posebno teško pogodili Solunski zaljev, središte uzgoja dagnji u Grčkoj, koja uz Italiju, Francusku i Španjolsku spada među vodeće proizvođače tih školjki u svijetu.

Uništeno je oko 50 posto proizvodnje dagnji, ističu vlasti Središnje Makedonije, a uginulo je i 90 posto mlađi koja je trebala stići u ribarnice iduće godine.

Dagnje ne podnose visoke temperature, doživljavaju svojevrsni toplotni udar, objašnjava profesor fiziologije životinja na Sveučilištu Aristotle Basile Michealides, koji, između ostalog, proučava utjecaj globalnog zatopljenja na život u moru.

Grčka je prošle godine proizvela oko 23 hiljade tona školjki u uzgoju, no pandemija je naštetila turizmu i potražnji s glavnih tržišta Italije i Španjolske, rekao je viceguverner Središnje Makedonije zadužen za rast i okoliš Kostas Gioutikas.

„Zaljev bi idućih godina mogao ostati bez uzgajivača dagnji, a regija čini 85 posto nacionalne proizvodnje. Situacija je doista jako teška“, rekao je Gioutikas.

Predsjednik udruženja lokalnih uzgajivača školjki Poseidon Konstantinos Vervitis poručuje vladi da im hitno nadoknadi gubitke jer baš i nemaju puno izbora.

„Moramo ostati ovdje i boriti se. Uložili smo u ovo sav svoj životni trud”, zaključuje.

Francuskinja iz Bordeauxa osuđena zbog krivotvorenja covid propusnica

0
Covid propusnica – foto EPA

Mlada Francuskinja (19) koja radi u najvećem centru za cijepljenje u Bordeauxu uvjetno je u srijedu osuđena na 18 mjeseci zatvora jer je krivotvorila dvadesetak covid propusnica za Krivični sud u Bordeauxu joj je također odredio petogodišnju zabranu rada u javnom sektoru.

Nastavlja se istraga korisnika lažnih dokumenata i mogućih drugih prijevara.

Radovići – na prostoru nekadašnje kasarne, Luštica Development gradiće stambeno poslovni objekat

1
Luštica Bay – Stambeno poslovni objekat

Kompanija Luštica Development planira izgradnju stambeno poslovnog objekta u mjestu Radovići na poluostrvu Luštica, na prostoru nekadašnje kasarne Milan Spasić.

Naime, na portlu Opštine Tivat objavljeno je da je kompanija Luštica Development podnijela zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za objekat mješovite namjene – stambeni objekat sa poslovnim sadržajima 3A-1,2, na dijelu urbanističke parcele UP3, u obuhvatu Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Donji Radovići Centar.
Kako je navedeno u elaboratu, šira lokacija planiranih objekata predstavlja novoplanirano naselje Luštica Centrale, a master planom su u komplesku predviđeni apartmani, luksuzne vile, gradske kuće, golf tereni, gradski komercijalni i stambeni centar, te prateći infrastrukturni i saobraćajni sadržaji.
U okruženju objekta nalaze se izgrađeno stambeno-poslovni objekti kolektivnog i individualnog stanovanja. Na udaljenosti od 500 metara nalazi se naselje Luštica Bay koje se između Radovića, Pržna i Oblatna fazno gradi od 2013. godine. Morska obala je od lokacije udaljena oko 550 metara.
Na urbanističkoj parceli 3 planirana je gradnja tri objekta, ali je predmet ovog elaborata samo objekat 3A-1,2.
Parcela je sa sjevera oivičena novoplaniranom servisnom saobraćajnicom, sa zapada i istoka novoplaniranim lokalnim saobraćajnicama, dok je sa južne strane novoplanirana uređena javna površina – centralni trg, kao i postojeći objekat koje je planiran za adaptaciju.
Kako je već navedeno, objekat 3A-1,2 čini samo dio kompleksa od ukupno tri stambena objekta. Površina UP3 iznosi 3.852 m2.