Neki od tajnih dokumenata vezanih za atentat na bivšeg američkog predsjednika Johna F. Kennedyja biće objavljeni 15. decembra, dok će ostatak biti spreman za objavu u roku od godinu dana, javlja Anadolu Agency (AA).
U priopćenju Bijele kuće s potpisom američkog predsjednika Joea Bidena navodi se da se 15. decembra očekuje dovršetak redigovanja predmetnih dokumenata, a Državnom arhivu (NARA) će biti data dodatna godina za preostali dio dokumenata čije redigovanje nije dovršeno.
Ubistvo Kennedyja je opisano kao “veoma duboka nacionalna tragedija koja nastavlja da odjekuje u sjećanju Amerikanaca koji su živjeli taj strašni dan i američku istoriju”, podsjećajući da je 250.000 dokumenata, koji čine 90 posto dokumenata u zbirci NARA-e, otvoreno za javnost.
Američki predsjednik John F. Kennedy ubijen je 22. novembra 1963. godine u Teksasu, gdje je otišao zbog izbornih aktivnosti.
U istrazi koju je vodio predsjednik Vrhovnog suda Earl Warren, zaključeno je da je Lee Harvey Oswald, koji je izvršio atentat, djelovao sam. Međutim, istraga je kritikovana zbog navodne nekompletnosti, a komisija osnovana u Kongresu kasnije je proglasila da bi atentat mogao biti zavjera.
Srbija Covid potvrde- Foto: Ilustracija / Shutterstock
U Srbiji je sinoć u 22 sata stupila na snagu obveza o posjedovanju COVID-propusnica za boravak u svim ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru.
Na ulicama Beograda održao se protest protiv tih mjera. Trajao je neko vrijeme, ali sve je proteklo mirno.
COVID- propusnice obavezne su za ulazak u restorane, kafiće i barove. Od sinoć je krenula kontrola, a novčano kažnjavanje počet će od ponedjeljka.
Uprkos iznimno brzom porastu broja zaraženih, britanska vlada isključuje mogućnost novog zatvaranja tokom zime, dok austrijska najavljuje ponovno uvođenje lockdowna, ali samo za one koji nisu cijepljeni.
Svoje domove moći će napustiti samo radi kupnje osnovnih namirnica ili brige za blisku osobu. Austrijski kancelar Alexander Schallenberg tu će odluku donijeti ako broj pacijenata na intenzivnoj njezi dosegne 30 posto opterećenosti kapaciteta.
Kompanijii Adriatic 42 iz Tivta Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo je urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju postojećih objekata brodogradilišne luke u Bijeloj.
Kako se navodi u dokumentaciji, rekonstrukcija objekata u brodogradilištu biće izvršena u okviru postojećih gabarita. U sklopu 10 parcela nalazi se više objekata različitih površina i namjene – od poslovnih zgrada, zgrada brodogradnje, trafostanica i neplodnog zemljišta, do bazena i dokova.
U urbanističko-tehničkim uslovima navedeno je da se na postojećim objektima rekonstrukcija može vršiti u okviru postojećih gabarita, shodno namjeni, prema pdgovarajućoj planskoj dokumentaciji.
Podsjetimo, koncesija za privredno korišćenje brodogradilišta u Bijeloj dodijeljena je konzorcijumu Montenegro Jacht Services, koga su činile kompanije Adriatic Marinas i Holandski Damen. Krajem septembra prošle godine saopšteno je da se Damen povlači iz ovog posla, a njegovo mjesto zauzela je kompanija Drydocks World iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen
Kako je tada saopšteno, plan dvije kompanije je da transformišu Brodogradilište Bijela u prvoklasnu kompaniju za servisiranje, održavanje, popravku i remont superjahti. Ugovorom je predviđeno da koncesionar adaptira, rekonstruiše, izgradi, opremi i iskorišćava brodogradilišnu luku na koncesionom području u periodu od 30 godina.
– Montenegro Yacht Services d.o.o Tivat će nuditi sveobuhvatne usluge održavanja, popravke i konverzije za jahte i superjahte za različite tržišne segmente – objašnjeno je ranije.
Konzorcijum će tokom prve tri godine u brodogradilište uložiti 20 mil EUR, a investicioni ciklus počeće nakon procesa remedijacije, čiji završetak se očekuje do 31. decembra 2021.
Procjene su da Zapadni Balkan gubi 800 mil EUR godišnje zbog nedostatka zajedničke carinske kontrole na graničnim prelazima ili dva eura po satu zbog čekanja na granici. Za jeftiniji, ali i brži transport građana i robe neophodno je smanjiti broj graničnih prelaza i vrijeme čekanja, poručeno je sa konferencije o saobraćaju zemalja regiona i Evropske unije u Budvi.
Transport robe i putovanje građana unutar regiona, ali i prema Uniji trebalo bi da bude lako i brzo, ali u praksi nije tako, ocijenjeno je na skupu u Budvi. Glavni razlog je navode veliki broj graničnih prelaza.
– Poptuno je besmisleno ulagati milijarde eura u kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu i čekati sate na granici. Svaki sat čekanja, kako se procjenjuje košta dva eura – rekao je kaže Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.
Ne mala sredstva izdajaju se i u prelaze sa obje strane granice.
– Investicija samog graničnog prelaza sa strane BiH negdje je 20 mil KM odnosno 10 mil EUR. Pretpostavljam da je isti takav iznos i sa strane Hrvatske. To je samo jedan podatak o vrijednosti koja je uložena, a mogla se izbjeći dvostruka izgradnja, a s druge strane ubrzati promet robe i putnika – naveo je Vojin Mitrović, iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Da bi se to i ostvarilo, resorni ministri iz regiona na skupu o saobraćaju u Budvi predložili su izgradnju integrisanih graničnih prelaza.
Jedan takav biće izgrađen i na pruzi od Bara do Beograda.
– Mi smo napravili projekat i usvojen je, u fazi smo tendera i računamo da ćemo to do kraja godine da završimo i napravimo jedan zajednički granični prelaz u Bijelom Polju, gdje ćemo sa carinom CG i Srbije napraviti jedinstven punkt – naveo je Mladen Bojanić, ministar kapitalnih investicija Crne Gore.
Upravo investicije u željeznicu, kako je istaknuto na skupu, moraju biti jedan od prioriteta u regionu u narednom periodu kako bi se opterećenost sa puteva premjestila na pruge.
Za sve to region može očekivati podršku Unije.
– Imamo planove i okvire i 2022. trebalo bi da bude godina primjene i konkretnih reformi. Ekonomski investicioni plan za ovaj region koji je usvojila Evropska komisija mobilisaće do devet milijardi eura u narednih sedam godina za ekonomsko približavanje Zapadnog Balkana i Unije – navela je Mona Bjorklund, iz Direktorata za mobilnost i transport Evropske komisije.
Direktor Transportne zajednice Matej Zakošnjek vjeruje da će za nekoliko godina željeznički saobraćaj u regionu izgledati mnogo bolje.
– Mnogo više mora se raditi i na povećanju bezbjednosti u saobraćaju, jer podaci pokazuju, da je broj smrtnih slučajeva i povreda na putevima i pružnim prelazima na Zapadnom Balkanu iznad evropskog prosjeka – zaključeno je.
Ušli smo u ambiciozan projekat i sad je pitanje kako će se organski, harmonično složiti. Energija je odlična i radimo sa zadovoljstvom. Jedva čekam premijeru, ali ova tri dana će biti duga, jer sve mora da se sklopi na najbolji način. Mislim da ćemo da napravimo dobru stvar, kazao je režiser, Pear Pejakovićna konferenciji za novinare održanoj u susret pretpremijeri i premijeri mjuzikl „San o Boki“. Pejaković je naročito istakao zadovoljstvo radom u Herceg Novom, gdje kako je rekao uvijek ima sjajnu saradnju sa ljudima iz kutlure i doda da je Herceg Novi jedan od rijetkih gradova koji baštini mjuzikl kao izražajnu formu.
„I to je nekako dodatni izazov da se posadi to sjeme koje stalno niče. Potrebna je i jedna baza podrške, ne samo finansijske, jer ovo je urađeno na mišiće i entuzijazam, da je to rijetko viđeno, poručio je Pejaković. Autor teksta Peđa Ristić kao veliki zaljubljenik Hereg Novog smatra da je realizacija ovog mjuzikla još jedn potvrda da ovaj grad ima neiscrpan kreativni i umjetnički potencijal
„Ja sam se prije deset godina djelimično naselio u Herceg Novom, a potpuno zaljubio. Otkad sam u penziji tu sam stalno sa suprugom, tako da sam veliki obožavatelj ovog grada. Shvatio sam vrlo brzo, kroz druženje sa Novljanima da tu ima ogromnih potencijala kreativnih, sportskih i umjetničkih, i kada me je prije nešto malo više od godinu dana Mirela Šćasni pozvala da zajedno pokušamo da napravimo nešto gdje će se prikazati dvije – tri njene studentkinje solo pjevanja, ni sanjali nismo da ćemo danas ovdje sjedeti sa ovakvom ekipom iza nas, sa ekipom koju broji stotinjak ljudi koji realizuju ovaj mjuzikl“, rekao je Ristić.
San o Boki
Član ansambla Gradskog pozorišta Podgorica, Novljanin glumac Dejan Đonović je kazao da je projekat „San o Boki“ veoma zahtjevan, jer će se samo na sceni pojaviti preko 20 talentovanih ljudi različitih uzrasta u najvećoj mjeri iz Herceg Novog, ali i iz drugih gradova Boke Kotorske. Kako je rekao, mjuzikli su skupi projekti, do te mjere da se svaka lokalna samouprava koja se suoči sa ovakvim projektima uhvati za glavu, ali da se Herceg Novi mora pokazati kao dobar primjer koji će omogućiti predstavi da živi,
„Jer su kultura i umjetnost duša ovog grada i mi nemamo mnogo drugog da ponudimo ponudi“, zaključio je Đonović
Predsjednica NVO „Bruna“ Mirela Šćasni je zahvalila svima koji su pomogli u pripremi i realizaciji mjuzikla, istakavši da ovaj projekat treba da nastavi da živi.
Pretpremijera mjuzikla „San o Boki“ na repertoaru je u ponedeljak, 25. oktobra, a dan kasnije, u utorak, 26. oktobra, i premijera u 20 sati u dvorani „Park“.
Atlantska plovidba izvijestila je u subotu da se traga za članom posade njihovog broda u Japanskom moru, nakon što je oko 9 sati po lokalnom vremenu primijećen njegov nestanak.
Brod koji se nalazi u Japanskom moru, na putu iz ruske luke Shakhtersk prema Kini, odmah je okrenut u suprotnom smjeru i započela je akcija potrage sukladno važećim međunarodnim procedurama kojom rukovodi Centar za traganje i spašavanje (MRCC) Vladivostok.
Kompanija je saopštila da je u međuvremenu brod Miho Pracat pretražen, a nestali član posade nije pronađen na brodu.
– Odmah je brod pretražen, ustanovljeno je da nema člana posade na brodu nakon čega je pokrenuta opsežna akcija traganja koju predvodi Centar za traganje i spašavanje iz Vladivostoka, rekla je Sanja Putica iz Atlantske plovidbe za Dnevnik HTV-a.
Uz njihov brod, u potragu su uključeni avioni, brod specijaliziran za traganje i spašavanje (SAR) te ribarski brod koji se zatekao u blizini mjesta događaja.
– Akcija traganja i dalje je u toku i o svim daljnjim saznanjima pravovremeno ćemo izvijestiti, poručili su iz Atlantske plovidbe.
Glavni tajnik Sindikata pomoraca HrvatskeNeven Melvan izjavio je da će sindikat odmah stupiti u kontakt s Atlantskom plovidbom.
Prema prvim informacijama, potraga se provodi prema pravilima, rekao je Melvan i dodao da će sindikat poduzeti što je moguće, ali i da treba pričekati rezultate potrage.
Izgradnja Pelješkog mosta privodi se kraju. Kinezi će uskoro završiti sa svim poslovima na mostu, ali njegovo puštanje u promet ovisi o dinamici izgradnje pristupnih cesta. Spoj na most sa strane Komarne i nova cesta preko Pelješca, uključujući stonsku obilaznicu, dugi su oko 30 kilometara. Kako sada stvari stoje, most i najveći dio pristupnih cesta bit će završeni prema planu, do početka ljeta iduće godine. No ne i stonska obilaznica.
Iako Pelješki most već izgleda kao da je spreman za prve automobile, i dalje se radi punom parom. Najprije je počelo asfaltiranje.
– Zatim ide postavljanje ograda, postavljanje unutarnje odvodnje, revizionih staza, dakle finalizacija objekta, objasnio je Jaroslav Šegedin iz Hrvatskih cesta.
Iz dana u dan, most je sve bliži svome završnom rješenju. Kineski izvođač radova polako završava svoj posao,a sada je naglasak na pristupnim cestama preko Pelješca. Radovi bi trebali završiti do početka ljeta.
Predstavnici austrijskog Strabaga rade s obje strane mosta, na dionici dugoj 10,5 kilometara. Dva mosta, dva tunela, teren je jako zahtjevan, ali rokovi su, zasad, poštovani.
– U okviru smo plana, znači idu dobro, kako smo planirali sa manjim ili većim odstupanjima koja ne utječu toliko. To se radi o par dana. Ugovor je nama do polovine jula, dogodine, rekao je Mladen Marjanović, voditelj projekta za Strabag.
Ukupna dionica preko Pelješca duga je 30 kilometara.
– Trenutna dinamika je predviđena da bi radovi do čvora Prapratno bili gotovi do juna 2022. godine. Na taj način stvorili bi se uvjeti da se pusti promet na 24 kilometra dugoj dionici, rekao je Šegedin.
Posljednja dionica, obilaznica Stona, trebala bi biti gotova do konca iduće godine.
Plovilo kompanije za razvoj autonomne tehnologije Sea Machines Robotics sa sjedištem u Bostonu završilo je prvo autonomno i daljinski upravljano putovanje od 1000 nautičkih milja na svijetu, javlja Offshore energy.
U sklopu projekta pod nazivom Machine Odyssey, autonomni tegljač Nellie Bly završio je svoje putovanje unutar 129 sati tijekom 13 dana. Plovilo je daljinski upravljano iz više od 5 hiljada kilometara udaljenog Bostona.
96,9% puta od 1000 Nm obavljeno je pod potpuno autonomnom kontrolom, a uz pomoć SM300 uspješno je izveden 31 manevar izbjegavanja sudara u zonama odvojene plovidbe, navodi tvrtka.
Završetak ovog putovanja označava početak nove ere plovidbe, rekao je Michael Johnson, izvršni direktor Sea Machinesa.
Ruta
Plovilo Nellie Bly koristilo je umjetnu inteligenciju i senzore za nadzor autonomne plovidbe, Sea Machines SM300.
SM300 je sveobuhvatni senzor-propeler sustav autonomije koji koristi napredno planiranje putanje, izbjegavanja prepreka te vektorske podatke nautičke karte kako bi se putovanje moglo kontrolirati od početka do kraja.
Usljed obilnih padavina došlo je do blagog zamućenja izvorišta i povećanja saliniteta, zbog čega na području od Tabačine do Risna i od Starog grada do hotela „Splendid” na Prčanju, kao i od Starog grada do „Vetala” u Škaljarima, voda nije ispravna za piće, saopšteno je danas iz preduzeća „Vodovod i kanalizacija Kotor”.
– Nadležne službe obavljaju pojačane kontrole i o svim promjenama potrošači će biti pravovremeno obaviješteni – poručuju iz kotorskog „Vodovoda”.
Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Nikola Rovčanin i izvršni direktor Fonda za zaštitu životne sredine Draško Boljević potpisali su Sporazum o zajedničkom finansiranju i realizaciji projekta Solari 3000+ i Solari 500+. Ugovorom je definisano da će se realizacija projekta zajednički finanisrati tako što će EPCG obezbijediti 80%, a Eko-fond 20% ukupnih sredstava potrebnih za realizaciju.
– Stavljanjem potpisa na Sporazum između EPCG i Eko fonda, mi danas zapravo pišemo nove stranice energetskog razvoja i početka energetske revolucije u Crnoj Gori. Projekat Solari 3000+ i 500+ je projekat koje je bez dileme u korak sa vremenom, rame uz rame sa savremenim državama Evrope i svijeta. Realizacija nešeg zajedničkog projekta koji je prepoznala i podržala Vlada Crne Gore, imajući u vidu energetske izazove, nasušna je potreba naših građana, naše kompanije i naše države – istakao je izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin.
Izrazio je uvjerenje da je ovo projekat koji će biti samo ulaznica za masovnu ugradnju solarnih panela u godinama pred nama.
– Dovesti građane u situaciju da pod veoma povoljnim uslovima dobiju besplatnu električnu energiju i postanu proizvođači za svoje domove, zaista je ponos svake energetske kompanije. Eko fond, kao naš partner na ovom projektu, omogućiće građanima subvenciju od 20%, a EPCG dugoročnu otplatu. Dakle, sve je obezbijeđeno i prilagođeno budžetu naših građana – naglasio je Rovčanin.
Iz sredstava Eko-fonda, koja se obezbjeđuju shodno odrebama Zakona o životnoj sredini i Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, obezbijediće se petina sredstava za realizaciju projekta, kroz dodjelu subvencije za ugradnju foto-naponskih panela za domaćinstva, pravna i fizička lica.
– Sa današnjim potpisivanjem Sporazuma, Eko fond obavlja jednu od svojih osnovnih funkcija, a to je ulaganje u projekte koji se odnose na energetsku efikasnot i obnovljive izvore energije čime smo mi veliki dio svoje poslovne misije ispunili. Uz sve ove benefite za građane i privredu, EKO fond kao mlada organizacija skupila je snagu i volju i želju i spremna je da učestvuje u ovom projektu do kraja, jer smatramo da će ovo biti odskočna daska u daljem razvoju Eko fonda. Želim da se zahvalim Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i EPCG, koji su nas od prvog dana uključili i slobodno mogu reći bili smo partneri u cijeloj ovoj priči i nadam se da ćemo saradnju nastaviti u tom duhu – kazao je Draško Boljević.
Nikola Rovcanin
Projekat Solari 3000+ i Solari 500+ predstavlja početak energetske tranzicije u Crnoj Gori i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u poslednjih 40 godina. Cilj projekta je da se, kroz energetsku tranziciju i ugradnju fotonaposkih sistema kod domaćinstаva i privrednih subjekata, emisija ugljen dioksida svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina.
Predsjednik Projektnog odbora Solari 3000+ i 500+ i predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović, naglasio je da će javni poziv za građane, fizička i pravna lica, vlasnike privrednih pogona biti objavljen 1. novembra ove godine, a da će otvaranje ponuda na tenderu za opremu uslijediti za desetak dana.
– Ovo je projekat u kojem su svi pobjednici i u kojem svi dobijaju, a najviše građani koji će dobiti modernu tehnologiju sa periodom otplate do osam godina i mjesečnom ratom koja neće biti veća od njihovog dosadašnjeg prosječnog računa, a nakon toga koristiće električnu energiju besplatno. Na dobitku će biti i Eko fond, koji pokreće snažni investicioni ciklus u kojem će se izgraditi objekti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvoru energije i praviti određene restrikcije u emisiji CO2. U svakom slučaju mislimo da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru da iskoristi svoje resurse, a za EPCG još jedna potvrda da može da bude lokomotiva sveukupnog razvoja. Ovo je samo prva faza projekta, jer ukoliko se pokaže veliko interesovanje za ugradnju fotonaponskih sistema, a nema logičnog razloga da tako ne bude, planiramo da proširimo projekat na još 4000 ili 5000 novih domaćinstava i privrednih objekata. Ovaj projekat jednostavno ne bi trebalo završiti dok se svakom domaćinstvu i svakom građaninu Crne Gore ne damo šansu da koriste električnu energiju iz fotonaponskog sistema – kazao je Đukanović.
Đukanović je podsjetio i na to da je osnovana firma EPCG – solar gradnja koja će izvoditi radove koji su planirani ovim projektom i očekujemo da ćemo zaposliti između 400 i 500 građana, koji će, kako je rekao, dobiti priliku da rade u eminentnoj kompaniji.
– Realizacija projekta doprinijeće, između ostalog, promovisanju pristupa povećanja korišćenja obnovljivih izvora energije i mjera energetske efikasnosti uz smanjenje emisija CO2, te unaprijediti stanje životne sredine, dati doprinos energetskoj tranziciji, koja se ogleda u smanjenju korišćenja fosilnih goriva – uglja i nafte u proizvodnji električne energije i njihovom supstitucijom obnovljivim izvorima energije. Takođe, realizacija projekta donijeće značajne benefite velikom broju domaćinstava i značajnom broju pravnih lica, kroz mogućnost kupovine i ugradnje foto-naponskih panela do 10kw, odnosno do 30kW i proizvodnje energije za sopstvene potrebe, te u slučaju proizvodnje viška energije istu distribuiraju u sistem, odnosno da od potrošača i kupca postanu proizvođači i prodavci električne energije – saopšteno je.
