Erupcija vulkana na La Palmi Foto: UME/REUTERS TV / REUTERS
Na vulkanskom otoku La Palmi lava s temperaturom od oko 1000 Celzijevih stupnjeva guta kuću za kućom na putu prema moru, dok ugroženi stanovnici u srijedu očajnički pokušavaju spasiti dio svoje imovine.
U gradu Todoqueu, stanovnici utovaruju u kamione svoje uspomene, odjeću, namještaj, bicikle, madrace. Na vrhu utovarenih stvari sjede uplakani ljudi koji su morali zauvijek napustiti svoje domove.
– Najvažniji su dokumenti o vlasništvu, jer će nas njih poslije tražiti kad ovdje ne ostane ništa, rekao je jedan stanovnik.
Nema izvješća o ozlijeđenima.
Vulkan u Cumbre Vieji na jugu kanarskog otoka, koji je erumpirao u nedjelju, prvi put u 50 godina, omogućio je ljudima barem malo vremena, jer tokovi lave sve sporije napreduju.
Masa lave, visoka nekoliko metara, koja se u početku kotrljala nizbrdo prema moru brzinom od 700 metara na sat, do srijede se širi samo 200 metara na sat.
Do sada je potpuno uništeno najmanje 200 domova, a mnogi su teško oštećeni. Čelnik regionalne vlade Angel Victor Torres procjenjuje da je šteta, uključujući uništene plantaže i infrastrukturu, “zasigurno više od 400 milijuna eura”.
Još se ne zna kada će lava stići do obale. Vlasti očekuju pojavu otrovnih para kada lava dođe u dodir sa slanom morskom vodom.
Međutim, vjetar sa sjeveroistoka otpuhao je dim i pepeo u Atlantik, gdje se 75 kilometara dalje nalazi manji otok El Hierro, s oko 11.000 stanovnika.
La Palma je na krajnjem sjeverozapadu Kanara, skupine otoka vulkanskog podrijetla u Atlantskom oceanu uz zapadnu obalu Afrike.
Udaljen je 85 kilometara od najbližeg većeg otoka, Tenerifea, te 57 kilometara od La Gomere.
Na La Palmi nema masovnog turizma kao na poznatijim kanarskim otocima kao što su Tenerife, Gran Canaria, Fuerteventura i Lanzarote.
Kao aktivna destinacija koja nudi mnoštvo dešavanja po mjeri svakog posjetioca, ovog septembra Luštica Bay otvara vrata i događajima iz oblasti filmske industrije. Projekcija dugometražnog dokumentarnog filma “Epicentro” (2020), za Oskara nominovanog austrijskog reditelja Hjuberta Saupera biće upriličena u petak, 24. septembra od 21 sat u amfitetaru u Marina naselju Luštica Bay. Nakon projekcije režiser Sauper, inače proslavljeni reditelj, scenarista i producent te dobitnik mnogih prestižnih filmskih nagrada, odgovaraće na pitanja publike.
“Epicentro” je imerzivni i metaforički portret post-kolonijalne, “utopijske” Kube, gdje eksplozija USS Maine broda iz 1898 i dalje rezonuje. U filmu, reditelj istražuje vjekovni intervencionalizam i stvaralaštvo mitova sa nesvakidašnjim stanovnicima Havane – djelimično njenom djecom koje sam naziva “mladim prorocima” koji ispituju vrijeme, imperijalizam i samu kinematografiju.
Projekcija filma se realizuje u okviru međunarodnog fimskog trening programa za rediteljke i producentkinje dokumentarnog filma, “Circle – Women doc accelerator” koji se u Tivtu odvija od 21. do 26. septembra. Dvanaest odabranih rediteljki i producentkinja sa projektima iz Njemačke, Švedske, Rusije, Holandije, Litvanije, Slovenije, Srbije, Turske, Sirije, Azerbrejdžana, Kenije i Brazila, tokom boravka u Tivtu radiće sa uglednim filmskim stvaraocima i profesionalcima, na unapređenju projekata i profesionalnih vještina ali i izgradnji održivih poslovnih modela i povezivanju sa globalnom profesionalnom zajednicom.
Dio programa za širu javnost upravo su projekcije dva nagrađivana filma u prisustvu reditelja – Sauperovog “Epicentro”, inače pobjednika Sundence Festivala 2020, i ostvarenja “Rendgenski snimak porodice” (reditelj Firouzeh Khosrovani). Hjubert Sauper je među mentorima koji će boraviti u Tivtu a nakon projekcije u Luštici Bay, održaće sesiju sa publikom te masterklas polaznicama treninga. U slučaju loših vremenskih uslova, projekcija Sauperovog filma biće upriličena na Velikoj sceni Centra za kulturu Tivat.
Prema riječima Maše Radulović, menadžerke korporativnih komunikacija u Luštici Development, slikoviti ambijent naselja Luštica Bay ušuškanog u bajkovito okruženje mjesto je na kome primorska tradicija opuštenog pristupa životu susreće savremene inovacije uz pomoć kojih se brzim korakom prate svi društveni i umjetnički trendovi a nova tivatska zajednica razvija u mjesto kojem se bezuslovno pripada.
“Kao integrisano naselje koje živi 365 dana u godini, Luštica Bay nudi raznovrsna dešavanja primjerena različitim afinitetima svakog gosta i posjetioca. Prepoznatljivim kulturnim događajima u ambijentu koji istovremeno pruža duboka duhovna i raznolika materijalna iskustva, stvorena je nesvakidašnja umjetnička pozornica na kojoj se sada odvijaju i događaji iz sfere filmske umjetnosti. Posebno nas raduje što filmskoj umjetnosti otvaramo vrata kroz saradnju sa inicijativom čija misija je da doprinese rodnoj ravnopravnosti kroz osnaživanje žena u profesionalnom kontekstu, te upravo projekcijom Hjuberta Saupera, kao nagrađivanog i za Oskara kandidovanog reditelja koji će se nakon projekcije i družiti sa publikom”, dodala je Radulovićeva.
Tivat je ove godine domaćin drugog dijela programa “Circle – Women Doc Accelerator” treninga. Ovaj trening program plod je saradnje produkcijske kuće Wake Up Films iz Novog Sada, Underhill Festa iz Podgorice i Filmskog centra Crne Gore a u Tivtu se realizuje uz podršku Luštice Bay i Porto Montenegra.
Od posljedica infekcije koronavirusom u Crnoj Gori je preminulo još šest osoba, a potvrđeno je 568 novopozitivnih slučajeva, saopštio je IJZ.
U posljednja 24 sata udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih je 14,88%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (2), Nikšić (1), Berane (1), Plav (1) i Bar (1). Među preminulima najmlađi je imao 64, a najstariji 83 godine.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.874.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 544 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8.162.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 127.894.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom nastavilo je sa sanacijom i uređenjem infrastrukture na području Rezervata prirode Solila u opštini Tivat.
“Radovi su obuhvatili izgradnju i postavljanje nadstrešnice koja posjetiocima rezervata pruža novo mjesto i kutak za odmor. Ista je izgrađena je od drvenih stubova visine 2,3m obima 30 cm, dok je krov prekriven tegolom i ima funkciju pravljenja hladovine u ljetjim mjesecima. Oko nastrešnice postavljene su tri manje i tri veće drvene klupe kao i sto, a blizina Široke rijeke omogućava uživanje posjetiocima u posmatranju ptica i čarima rezervata.”- saopšteno je danas tim povodom iz JP “Morsko dobro”.
Kako je navedeno, izvođač ovih radova je “Arhibiro” D.O.O. iz Budve, a ukupna vrijednost radova iznosila je oko 9.341,20 eura sa uračunatim PDV.
Cifra od skoro 10 hiljada eura za jednostavn mali privremeni objekat sastavljen od nekoliko drvenih stubaca i dasaka i tri drvene klupe od grubo tesanih oblica, međutim, zvuči gotovo nevjerovatno. Nekoliko iskusnih građeviunskih preduzimača sa kojima smo kontaktirali, kazalo nam je da je objektivno, investicija za gradnju ovakvog privremenog objekta najmanje duplo manja od one koju je za ovu nadrsrešnicu planiralo, te na kraju i platilo budvansko javno preduzeće.
Morsko Dobro je istom izvođaču – firmi “Arhibiuro”iz Budve platilo još dodatnih skoro 10 hiljada eura za druge radove na Solilima, a koje je ova izvela “na sezonskom uređenju i popravci na infrastrukturi koji obuhvataju sanaciju drvenih i metalnih tabli, drvenih podesta na mostovima sa rukohvatima, farbanje i sanaciju krovova na kulama uređenje staza, farbanje čeličnog mosta i drugi neophodni poslovi na infrastrukturti u samom rezervatu.”
Nadstrešnica Solila
Ukupna vrijednost ovih poslova iznosila je 9.805,84 eura sa uračunatim PDV-om.
Solila su inače, 2008.godine proglašena specijalnim florističko-faunističkim rezervatom. Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode, ovo područje se vodi kao zaštićeni objekat prirode radi očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iz Budve zvanični je operater Rezervata prirode Solila, a ta firma već godinama gotovo sva svoja ulaganja na području Opštine Tivat sa čije obale Morsko Dobro od zakupaca uzima na stotine hiljada eura godišnje, koncentriše skoro isključivo na zahvate u Solilima, zanemarujući svu ostalu obalnu infrastrukturu Tivta.
Opština Herceg Novi je podržala postavljanje balona na bazenu na Škveru, čime će vaterpolistima i plivačima PVK Jadran biti omogućeno da u ovom objektu treniraju i tokom zimskog perioda, zaključak je juče održanog sastanka čelnika lokalne uprave i članova Upravnog odbora kluba.
Na sastanku su dogovoreni koraci koje je potrebno preduzeti u cilju što skorije realizacije projeta instalacije balona, kako novski vaterpolisti i plivači ne bi bili prinuđeni da ove zime na treninge putuju u druge gradove.
Budući blon na Škveru – foto Boka News
Kako je saopšteno, riječ je o prelaznom rješenju koje je u najboljem interesu grada i sportista, do završetka rekonstrukcije bazena Instituta Igalo. Zajednički cilj Opštine i PVK Jadran je da omoguće funkcionisanje kluba koji je od izuzetnog značaja za sport cijele države i u kojem trenira veliki broj novskih mališana.
Iz PVK Jadran su informisali da je izrada projektne dokumentacije u završnoj fazi, te da su za postavljanje balona obezbijedili i saglasnost projektanta izgradnje bazena. Balon će biti montažnog tipa i biće korišćen u periodu od novembra do aprila, tokom kojih će omogućiti održavanje treninga, domaćeg prvenstva i takmičenja do nivoa regionalne lige.
U sklopu projekta pod nazivom Nautica CBC sprovedeno je terensko istraživanje koje je uključilo snimanje georeferenciranog video zapisa (360°) područja Bokokotorskog zaliva, a u cilju što boljeg uvida u postojeće rute pomorskih koridora.
Terenski pregled sproveden je u saradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučulišta u Zagrebu čime je nastavljena duga i uspješna saradnja s istim.
U sklopu projekta Nautica CBC razvit će se inovativna mobilna aplikacija za nautičare i turiste bez automobila.
Jedna od najvažnijih aktivnosti u ovom trilateralnom IPA projektu je poboljšanje turističke infrastrukture za nautički turizam i turizam bez automobila u Kotoru (CG) i Starom Gradu (HR), kupovinom opreme, kao i razvoj i promocija tradicionalne gastronomije na prekograničnom području putem digitalne interaktivne kuharice „Okus tradicije“, koja će biti dio zajedničke mobilne aplikacije za nautičke turiste „NAUTICA CBC“
Predsjednik Skupštine Opštine Tivat Andrija Petković (BF) zakazo je juče novi termin za održavanje 11. sjednce lokalnog parlamenta, a koja bi se po toj njegovoj odluci, trebala održati u petak, 1.oktobra.
Za ovo zasijedanje je predviđen isti dnevni red od dvadesetak tačaka koji je bio i za prethodni pokušaj održavanja ove sjednice koja je prvobitno, trebalo da bude održana 13.septembra. Tada međutim, parlament nije mogao zasijedati zbog nedostatka kvoruma uzrokovanog političkom krizom koju je u Tivtu početkom septembra pokrenula SDP koja je tada saopštila da na osnovu opdluke svog Predsjedništva, povlači podršku koju je u parlamentu SDP do tada davala aktuelnoj tivatskoj lokalnoj manjinjskoj vlasti građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“.
Predsjednik OO SDP Tivat koji je ujedno i jedini odbornik ove partije u SO Aleksandar Đurović 13.septembra nije došao na sjednicu SO, pa 16 okupljenih odbornika koalicije NP-BF-GB bez njega nisu imali kvorum za zasijedanje 32-članog lokalnog parlamenta, jer se i 15 odbornika opozicionih DPS, SD i HGI odlučilo za bojkot.
U međuvremenu, predsjednik parlementa Andrija Petković je odrao sjedniucu Kolegijuma sa šefovima oborničkih klubova i zakazao novi termin za održavanje sjednice SO, pa će se 1.oktobra znati da li će se aktuelna politička i parlamentarna kriza u Tivtu početi riješavati ili će se dodatno produbiti.
Prvobitno je inače, iz SDP-a poslata poruka da je glavni uzrok povlačenja podrške te partije trima građanskim listama u Tivtu to što one navodno, “direktno ili indirektno stvaraju ambijent koji dodatno dijeli građane na političkoj i ideološkoj matrici kleronacionalizma” i da su u Tivtu “sve češća dešavanja koja imaju veoma izraženu nacionalističku pozadinu i u potpunom su nesaglasju sa osnovnim programskim i vrjednosnim principima SDP od njenog osnivanja”. Đurović je to međutim, u par svojih kasnijih medijskih nastupa i polemika koje je vodio sa Petkovićem te vrazkloge relativizovao. Lider tvatske SDP poručio je da su se na uskraćivanje podrške koaliciji NP-GB-BF odlučili zato što SDP navodno “nije bio informisan, niti uključen u odlučivanje o potezima lokalne vlasti”, odnosno da “nisu bili dovoljno uvaženi”. Opštinsko rukovodstvo na čelu sa gradonačelnikom Željkom Komnenovićem (NP) Đuroviću je odgovorilo da je simptomatično kako je SDP odlučila da ih ostavi bez natpolovične većine baš u momentu kada je lokalna vlast stabilizovala finansijko stanje u gradskoj kasi koju je prethodna DPS-SD-HGI uprava Tivta opustošila i pogotovoonda kada je Opštinža odlučno krenukla u akciju da naplati preko 7 miliona eura koliko joj Porto Montenegro duguje za neplaćene komunalije. Komneniovil je kazao da SDP “očito opet igra za DPS I interese kruonog kapitala”, na što je Đurović je odgovorio da je SDP “jako zadovoljna inicijativom tivatske vlasti vezano za naplatu potraživanja od Porto Montenegra”
Tivat
“Bez obzira na to što oni to jednim dijelom, preko spinova nekih novinara, koriste za priču kako SDP brani Porto od Opštine. Na kraju Opština, uopšte ne donosi nikakvu odluku vezanu za komunalije Porto Montenegra, nego je to sve na Agenciji za spriječavanje konflikta interesa. A to su inicijative koje su više puta na državnom parlamentu pokretane od strane poslanike SDP-a.”- istakao je u izjavi Skala radiju, šef tivatske SDP, pokazujući međutim, elementarno neznanje jer ASK nema ama baš nikakvu ulogu, niti nadležnost u ovom postupku. Đurović je i ranije demonstrirao nepoznavanje političkih procedura kada je uporno tražio da prisustvuje sjendicama Kolegiujuma predsjednika SO, na što po Posloviku nije imao pravo jer bna Kolegijumu, učestvuju iskjučivo predsjednici Klubova odbornika. SDP koja ima jednog odbornika, priključila se Klubu odbornika BF čija je predsjednica Marija Giljača, tako da Đurović kao “običan odbornik” nikako njje mogao biti pozivan i učestvovati u radu na sjednicama Kolegijuma.
U međuvremenenu, lider tivatske SDP je sa navodnih nacionalističko-šovinističkih, preko “neuvažavanje SDP-a” od strane partnera,stiogao do navodne “nesposiobnosti da vodi grad” kolaocije NP-BF-GB da void grad kao razloga za ukidanje podrške lokalnoj vlasti Tivta. On je i pozvao Komnenovića i Petkovića da “budete principijelni i da izgubljeni legitimitet propratite ostavkom”, ali sa druge strane, skoro svi predstavnici SDP koje je ona minulih mjeseci instalirala po odborima direktora i savjetima ustanova tivatskih opštinskih preduzeća i ustanova, i dalje su na tim funkcijama i niko od njih nije nije podnio ostavku, iako je njihova partija zvanilno, izašla iz tivatske vlasti.
Košakaški teren, napravljen od 20.000 pari starih recikliranih patika otvoren je u nedelju u Bloku 70, na Novom Beogradu.Svečanom otvaranju terena prisustvovale su mnoge javne ličnosti, bivši i trenutni košarkaši i košarkašice.
Nenad Krstić bivši košarkaš je za Tanjug istakao da tereni “u kraju” znače puno za promociju sporta i to kod djece i omladine.
– Smatram da svako ko se bavio ili se bavi sportom treba da podrži ovakve akcije, jer su dobre za društvo, djecu prije svega, jer svi znamo da djeca treba da budu na terenima – kazao je.
Za ideju da se podloga terena napravi od recikliranih patika kaže da je sjajna i da nije znao, do ove akcije, da je to uopšte moguće.
– Nekako sam još kao klinac počeo uživati u aktivnostima na otvorenom – planinarenje, speleologija, gorska služba. Kajak je valjda bio nekakav prirodni nastavak. Prije ili kasnije morao je doći na moj put i evo došao je prije 5 godina. Dogodila se slučajno jedna tura s prijateljima, zaljubio sam se i kajak je postao moja opsesija, priča za HRT Ivica Milanija, psihoterapeut i kajakaš.
Od uvale do uvale, duž otoka i obala, njegov kajak od tada tuče more.
– Svako kajakarenje sa sobom donosi dio planinarenja. Iskrcavanje na obalu, istraživanje uvala, pećina, vrhova. Nezamislivo je otići recimo na Kornate i ne popet se na Kornatsku ploču koja je svega 45 minuta pješke od mjesta na kojem ostaviš kajak, dodaje Ivica koji je kajakom obišao Lošinj, Cres, Rab, Pag, Dugi Otok, Kornate i nešto šibenskog arhipelaga. Smatra da u Hrvatskoj ima istraživati “bar još 5 godina”.
Ivica priča kako je doživio bliske susrete sa iskakanjem tune i igluna, a upoznao je i neobične ljude – druge avanturiste, kajakaše, kanuiste. To su, dodaje, prijateljstva koja ostaju. Osim toga, dodaje – priroda, more i kajak, odličan su lijek, plovidba djeluje i više nego opuštajuće.
– Mogu ploviti jako blizu obale, mogu se skroz povezati s prirodom. Druga je stvar – fizička aktivnost koja je jako bitna u nošenju sa stresom, za lučenje serotonina i ostalih fizikalnih promjena koje se događaju u mozgu. Vožnja kajakom nije psihoterapija, ali efekt definitivno jest psihoterapijski, umirujući, naglašava Ivica koji radi emocionalno iscrpljujući posao. Iako ga voli, mora svako malo otići u prirodu i preporuča to svima.
A da bi mogli uživati u avanturama na najbolji način, neophodna je dobra priprema i oprez. Ivica prije svakog izleta detaljno prouči prognostičke karte i ako postoji išta sumnjivo – mijenja lokaciju, piše HRT.
Pikasov muzej u Parizu uskoro će postati bogatiji za još osam djela poznatoga španskog umjetnika, koje je francuskoj državi poklonila njegova najstarija kći Maja Ruiz-Pikaso.
U sklopu donacije Maje Ruiz-Pikaso je i skulptura iz njezine privatne zbirke, objavilo je francusko ministarstvo kulture.
U saopštenju stoji da su djela, odsad u vlasništvu francuske nacionalne zbirke, dodijeljena pariškome Pikasovom muzeju gdje će biti izložena od 22. travnja 2022. u sklopu izložbe posvećene Maji Ruiz-Pikaso, rođenoj 1935. godine.
Ministarstvo ističe da su djela iz različitih kreativnih faza Pabla Pikasa obogatila zbirku već izloženih pariških umjetnina velikog slikara.
Donaciju čini šest slika, jedna skulptura i blok sa skicama. U pariškome Pikasovom muzeju, otvorenom 1985., smještena je najveća zbirka umjetnikovih djela na svijetu.
U baroknoj vili Hotel Sale izloženo je 5000 Pikasovih djela i desetine hiljada arhivskih dokumenata.
Posjetiocii mogu razgledati više od 200 slika, oko 1500 crteža, skulptura, gravura, djela od keramike i Pikasovih eksperimentalnih djela.
U sklopu izložbe su i privatne fotografije na kojima je umjetnik prikazan sa svojom porodicom.
Pionir kubističkog pokreta umro je 1973. godine u Francuskoj u dobi od 91. godine.
Do Pikasovih je djela vrlo teško doći, rijetka su čak i među poznatim kolekcionarima jer umjetnik nije volio prodavati svoje slike. Ostavio ih je u nasljeđe svojim potomcima.
