U protekla 24 sata u Crnoj Gori je registrovano 285 novih slučajeva zaraze korona virusom. Preminulih od posljedica korone nije bilo, a oporavila su se još 134 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2395.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak 06.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4337 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 285 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 249 među građanima Crne Gore i 36 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Budva
54
14
68
Podgorica
51
2
53
Ulcinj
22
6
28
Herceg Novi
20
6
26
Nikšić
22
22
Bar
17
2
19
Kotor
16
16
Cetinje
12
12
Tivat
6
4
10
Berane
6
1
7
Bijelo Polje
7
7
Pljevlja
4
4
Petnjica
4
4
Danilovgrad
2
2
Tuzi
2
2
Kolašin
2
2
Rožaje
0
1
1
Mojkovac
1
1
Plav
1
1
Ukupno
249
36
285
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 06.08.2021. godine je iznosio 6,57 odsto.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod obolijevanja od COVID-19 infekcije.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1635.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 103 443.
Veliku zlatnu mimozu i plaketu Zoran Živković, dobio je film „Oaza“ reditelja Ivana Ikića, odluka je žirija 34. FFHN -MFF.
Nagradu „Milan Žmukić“ dobio je film „Pucnji u Marseju“ reditelja Gordana Matića, dok je nagradom „Živko Nikolić” ovjenčan direktor fotografije Savo Jovanović.
Žiri 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival: Tanja Bošković – predsjednica žirija, te članovi Petar Božović, Sali Saliji, Andamion Murataj i Ivan Salatić, odlučio je da GRAN PRI (GRAND PRIX) FESTIVALA – VELIKA ZLATNA MIMOZA odlazi filmu „Oaza“ koji na hrabar i filmski inovativan način otvara pred nama jedan svijet često zapostavljen i sklonjen od očiju društva.
-„Oaza“ je film koji nas je duboko dodirnuo vodeći nas kroz ljubavni trougao štićenika doma za mentalne poremećaje i njihovog surovog okruženja u kome se oni bore za svoju slobodu da vole i da budu voljeni, obrazlaže žiri.
Ovom filmu pripada novoustanovljena nagrada – plaketa Zoran Živković.
ZLATNA MIMOZA ZA REŽIJU dodjeljena je rumunskom reditelju Radu Judeu za film „Baksuzni kres“ ili „Luda pornografija“, zbog bogatstva filmskog jezika u rješavanju odvažne, ali relevantne teme, istraživanjem neudobnih teritorija sa prepoznatljivom autorskom rukom, dajući snažnu izjavu za današnje društvo.
Žiri je ZLATNU MIMOZU ZA NAJBOLJU ŽENSKU ULOGU dodjelio se Yllki Gashi za ulogu Fahrije u filmu „Košnica“, za izvanredno snažan performans portretisanja glavnog ženskog karaktera, koji prevazilazi sve barijere traumiziranog i konzervativnog društva, u priči koja istinito oslikava sudbinu žena u posljeratnom periodu, saopštila je Tanja Bošković, predsjednica žirija.
ZLATNA MIMOZA ZA NAJBOLJU MUŠKU ULOGU dodjeljuje se Erđanu Kesalu za ulogu dr Kemala u filmu „Potencijalni kandidat“.
-Erđan Kesal nas je u filmu „Potencijani kandidat“ svojom igrom glavnog junaka provukao na jedan jako realističan način i u glumačkom kontinuitetu, kroz život ljekara i vlasnika bolnice, koji po svaku cijenu želi da se domogne vlasti. Glumačkim stilom pristupa ovom karakteru i priča jezik filma, doprinoseći tome da doživljaj bude i više nego stvaran, što je bitno za svaki film, obrazložio je Sali Salini, član žirija.
NAGRADA “MILAN ŽMUKIĆ”
Direkcija 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival i Centar film Beograd dodjeljuju nagradu „Milan Žmukić” – ZA POSEBAN DOPRINOS AFIRMACIJI FESTIVALA filmu „Pucnji u Marseju“ reditelja Gordana Matića.
-Hrabrom upotrebom filmskih sredstava – kako faktografskih tako i dramskih, osvjetljava istorijske činjenice, koje je davno trebalo ispričati, navodi žiri.
Premijera filma Pucnji u Marseju
NAGRADA “ŽIVKO NIKOLIĆ”
Nagrada „Živko Nikolić” – ZA SPECIJALNI DOPRINOS FILMSKOM IZRAZU dodjeljuje se direktoru fotografije Savu Jovanoviću, zbog osobenog filmskog izraza primjenjenog u kompletnom stvaralačkom opusu.
STUDENTSKA SELEKCIJA
Žiri studentske takmičarske selekcije Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala, u sastavu Marija Nikčević, Vuk Vuković i Igor Bošnjak, dodijelio je „Zlatnu mimozu“ za najbolji studentski film filmu „Velika dostignuća“, u režiji Nikole Vučinića, studenta Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja.
–Film „Velika dostignuća“ u režiji Nikole Vučinića, studenta Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, iskrena je kritika političkog diskursa tranzicijskih država, koja vjerodostojno prikazuje kako političke „elite“ vrijeđaju inteligenciju svom stanovništvu. To je, takođe, film koji eksplicitno govori o eksploataciji društvene svojine i medijskog prostora od strane sumnjivog kapitala koji se stalno predstavlja kao investicija koja nam svima donosi to dugo očekivano blagostanje. Koristeći klasične elemente filmske režije i statične vizure, autor nam oslikava savremen i angažovan narativ, koji smješta u kadrove koji odišu teškim realizmom, gdje filmska slika preuzima na sebe veliki teret atmosfere priče. Koliko god nam se činilo da je film metafora na našu lokalnu priču, što i jeste, nažalost ova priča je univerzalna i dešava se upravo sada na bilo kom mjestu na planeti, navodi Marija Nikčević u brazloženju.
SPECIJALNO PRIZNANJE ŽIRIJA dodjeljuje se filmovima „Tišina“ u režiji Mirune Minculescu sa Nacionalnog univerziteta za pozorište i film „I.I.Caragiale“ u Bukureštu i „Pas i vetar“ u režiji Jovane Marković sa Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu.
–Film „Tišina rediteljke“ Mirune Minculescu sa Nacionalnog univerziteta za pozorište i film u Bukureštu, uspjeva da precizno uspostavi i prenese intimnu atmosferu porodičnog sloma izazvanog smrću djeteta. Rediteljka uspjeva da emotivno snažan narativ strukturira kroz diskretnu i sasvim nijemu gradaciju patnje dvoje ljudi, uz vješto i tehnički promišljeno korišćenje filmskog jezika. Uzimajući u obzir sam narativ i prikazan rediteljski pristup, prepoznajemo hrabrost da se rizikuje sa efektnošću postavljene dinamike i ritma. Ipak, rediteljka u ovom procesu pronalazi gotovo idealnu mjeru, koja film „Tišina“ ubjedljivo kategorizuje van okvira studentskog rada, istakla je, u ime žirija, Marija Nikčević.
Kongruentnost scenarija, režije i produkcije posebna je vrijednost filma Pas i vetar Jovane Marković u produkciji Fakulteta za medije i komunikacije, zbog čega Žiri ovom filmu dodjeljuje posebno priznanje.
-Nježno i autentično, iskreno i bez pretencioznosti, autorka nas vješto poziva za svjedoke nove bliskosti koja, posljedično, preispituje čvrste i konačne odluke. Postepeno otkrivajući ličnosti dva glavna lika, rediteljka promišljeno razvija i njihov međusobni odnos koji nas vraća temama i idejama izvan tzv. nove normalnosti, čemu se Žiri posebno raduje, a čime autorka uspješno realizuje projekat generacijskog filma.
Dodjelom nagrada i filmom „Anet“ Leosa Karaksa biće završen 34. FFHN-MFF. Ceremonija dodjele nagrada počeće u 20.30 časova, a projekcija filma u 21 sat na Kanli kuli.
Kako je danas subota, pazarni dan, iskoristićemo priliku da se prisjetimo značaja kotorskog markata ali i inicijative naših sugrađana da se isti stavi pod zaštitu kulturnog dobra.
Kotorani Ilija Mlinarević i Dolores Fabian podnijeli su Upravi za zaštitu kulturnih dobara Inicijativu za uspostavljanje zaštite kulturnog dobra – kotorska pijaca “Markat”.
Inicijativa je podnešena prije pet mjeseci a iako zvaničnog odgovora još uvijek nema podnosioci vjeruju da će on uskoro stići i biti pozitivan.
“Napravili smo detaljan projekat i predali ga Upravi za zaštitu kulturnih dobara, 17. marta ove godine, međutim odgovor još nismo dobili. Računamo da je zbog sveopšte situacije to ostalo po strani i da ćemo uskoro dobiti pozitivan odgovor“, kazala je Dolores Fabian.
Kotorska pjaca iliti “markat” je smješten na katastarskoj parceli Opštine Kotor i obuhvata površinu od oko 900 metara kvadratnih. Pijacom upravlja preduzeće DOO “Komunalno Kotor” shodno Odluci o pijacama. Inicijativu su, pored Komunalnog preduzeća, podržali: Pomorski muzej Crne Gore Kotor, OJU “Muzeji” Kotor, Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor i NVO “Expeditio”.
Odlazak na pijacu je mini-ritual za druženje, koji i danas karakteriše sve pjace na Mediteranu, pa i našu Kotorsku, koja počinje da pulsira već u ranim jutarnjim satima kada pristižu proizvođači i prodavci iz Grblja, Bara, Ulcinja, i ostalih susjednih mjesta, nekada i iz Konavala, pune bankove sezonskim voćem i povrćem, ribari morskim plodovima i ribom.
U brzini savremenog života, kada nemamo vremena ni za najbliže, upravo je markat prilika da sretnemo prijatelje, proćakulamo te se subotnja špenza nerijetko završi kafenisanjem u gradskoj kafani.
Kotorski markat kultno mjesto Kotora
Kotorska pijaca nekada – Photo Pomorski muzej
Markat je izgrađen između položaja Valier na zapadnom bedemu, desno od glavnih gradskih vrata, koji je naziv dobio po mletačkom providuru Dolfinu Valieru (1560. – 1563.) i desno od markata Bastiona Corner, koji je dobio naziv po mletačkom providuru Zorziju Corneru (1663. – 1665.). Opština Kotor namjeravala je već 1901. godine da od tadašnje austrijske vojne uprave otkupi prostor između pomenutih Bastiona Valier i Corner i da se na ovom prostoru smjesti tržnica. Ovaj izvanredan plan realizovan je 1905/7. Godine
“Svi ovi elementi gradnje sačuvali su se do današnjih dana. Fotografije s početka prošlog vijeka dokaz su da se Kotorski markat nije mnogo promijenio kao što se nije promijenio ni odnos, tj. privrženost Kotorana jednom ovakvom kultnom mjestu. Markatu pripadaju i kamene klupe koje su umjesto starinskih bankova i škanjeva služile (i danas služe) za izlaganje i prodaju robe. Čitav kompleks markata izgrađen je za vrijeme austrijske vladavine u Kotoru i predstavlja autentično arhitektonsko rješenje, gdje su korišteni uglavnom prirodni materijali (kamen, drvo i crijep)” – rekao je Mlinarević u martu prilikom podno[enja inicijative.
“Postojale su službe, justiciari koji su redovno obilazili i pratili rad prodavaca, samim tim kotorskim Statutom su bile i određene kazne. Dakle, grad koji je živio od trgovine, pomorstva, zanatstva, umjetnosti morao je imati mjesto gdje se odvijala maloprodaja proizvoda. Nekada na različitim kotorskim trgovima, pjacama koje su upravo po tim proizvodima i dobile ime u jednom trenutku odlučuje se da to jedinstveno mjesto bude u blizini glavnih gradskih vrata. Higijenski i praktični razlozi za takvu odluku rezultirali su dugogodišnjim, bolje reći, višedecenijskim korišćenjem iste parcele uz gradske zidine na zadovoljstvo građana ali i prodavaca” – navodi Mlinarević.
Ovog ljeta turistički rizort Luštica Bay kod Tivta pokreće svjetlosni šou na otvorenom, nesvakidašnji događaj koji će biti jedna od glavnih atrakcija noćnog života na bokokotorskoj obali.
Svečano otvaranje „Luštica Bay Spektakla Svjetlosti“ zakazano je za subotu 7. avgust u 21 sat, uz dinamične svjetlosne i muzičke sesije koje se nastavljaju u 22 sata, dok vrhunac večeri predstavlja raskošan vatromet u 23 sata.
„Glavna pozornica će biti lukobrani i svjetionik Luštice Bay koji osvjetljavaju more i kopno, talase i nebo u vrelim ljetnim noćima, pružajući nezaboravan doživljaj svakom posjetiocu. Čarobna predstava kroz igru svjetlosti i lasera biće popraćena muzičkim kompozicijama, uz prisustvo animatora i bacača plamena koji će upotpuniti ugođaj“- saopšteno je iz kompanije Luštica Development koja razvija rizort Luštica By na obali zaliva Trašte u Krtolima kod Tivta.
Luštica Bay
Ovaj neobični svjetlosni šou prikazuje i osvijetljene brodiće kao umjetničke instalacije, kugle i raznovrsne iluminirane postavke i animatore. Izuzetan audio-vizuelni spektakl na otvorenom privući će pažnju svakog gosta, posjetioca i nautičara koji će baciti sidro u zalivu Trašte, donoseći nezaboravno iskustvo koje za mnoge može biti i jedan od najupečatljivijih momenat anjihovog boravka u Luštici Bay.
„Iz godine u godinu nastojimo da pružimo našim posjetiocima nova iskustva i atrakcije koje će ih podstaći da se uvijek vraćaju u Lušticu Bay kao oazu odmora u kojoj će svako pronaći kutak za sebe, tokom dana i večeri, kako na prekrasnim plažama, u nizu trgovina, barova i restorana, tako i na kulturno-umjetničkim susretima i atraktivnim dešavanjima poput naše autentične svjetlosne projekcije na otvorenom. U pitanju je prvi svjetlosni spektakl ove vrste u našem susjedstvu, koji pridodaje novi oblik zabave kao praznik za sva čula naših posjetilaca – nudimo novu priču i uspomene koje ćemo zajedno stvarati.”- istakle je tim povodom Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Development.
Pored svjetala i lasera, glavne zvijezde biće raznobojne instalacije osvijetljenih barki koje će plutati u Marini Luštica Bay, na ulazu u čuvenu pećinu. Posjetioci će takođe moći da kreiraju trajne uspomene pored osvijetljenih kugli i anđeoskih krila, koja će postati ukras Marine Luštica Bay, istovremeno pružajući priliku da se kreativni momenti ovjekovječe fotoaparatima i mobilnim telefonima. Nesvakidašnja parada svjetlosnih talasa, boja i oblika u 3D formatu nastaviće se tokom večeri, u pojedinačnim segmentima lajt-šou predstave koji se održavaju u 21, 22 i 23 sata, uz odgovarajuće muzičke kompozicije i različite stilove, svakog utorka, četvrtka i subote, tokom cijelog mjeseca avgusta.
– Industrija krstarenja vidi znakove optimizma jer se nakon lanjskog prekida prometa zbog pandemije ove godine kruzeri postupno vraćaju, pa i na hrvatski Jadran, dok se oporavak i jači promet očekuje 2022. i 2023., kaže za Hinu direktorica međunarodnog udruženja CLIA za istočni Mediteran Maria Deligianni.
CLIA (Cruise Line International Association) krovno je svjetsko udruženje kruzing industrije, čije su članice gotovo sve najveće brodske-kruzing kompanije u svijetu, brojne turističke agencije i drugi, a u zadnjih nekoliko godina razvija jaču suradnju s Hrvatskom, posebice Dubrovnikom, imajući u vidu i druge gradove na Jadranu s većim lukama.
U Hrvatsku su veliki kruzeri nakon gotovo godinu i pol stanke počeli stizati ove godine oko sredine lipnja u Dubrovnik, gdje će nastaviti i dalje dolaziti, kao i u još neke luke.
Uz sigurnosne protokole i ukidanjem ograničenja raste potražnja
U pandemiji su u CLIA-i uz jaču komunikaciju i koordinaciju s članicama razvili sigurnosne protokole koji su sada, na određeni način postali standard. Na brodovima-kruzerima, ma kako veliki bili, putnika je manje nego prije zbog ograničenja njihova broja i provođenja strogih mjera tijekom plovidbe i pri obilascima odredišta gdje pristaju.
“Mjere na kruzerima su takve da gotovo nadilaze one koje se provode u drugim okruženjima i uključuju razne provjere, od stalnog testiranje putnika i posade, do pojačanog čišćenja”, kaže Deligianni.
Ističe da je postupno ukidanje ograničenja putovanja i cijepljenje donijelo i povećanu potražnju, slijedom čega je oko 80 posto kruzera najavilo da namjerava krstariti u iduće dvije godine.
Prema dostupnim podacima, više od sto oceanskih krstarenja u svijetu ove je godine obnovilo uslugu, dok će ih oko 60 biti u Europi, na Kanarima i drugdje po Mediteranu, do kraja srpnja, što će se u kolovozu povećati na 72, a u rujnu na 81 krstarenje.
Uz to, u CLIA-i predviđaju i da će ove godine u floti članica CLIA-e biti 270 oceanskih brodova, a očekuje se i izlazak 20 novih brodova, dok globalna knjiga narudžbi predviđa ulaganje od 64 milijarde dolara do 2027., iznosi Deligianni, koja napominje da oporavak industrije s prometom na prethodnim, predpandemijskim razinama očekuju 2022. i 2023. godine.
Hrvatska važno odredište, a Dubrovnik u svijetu među najpopularnijima
Na pitanje kako je Hrvatska trenutno pozicionirana na globalnoj karti industrije krstarenja, Deligianni odgovara da je to važno europsko tržište i odredište za krstarenja, a Dubrovnik jedno od najpopularnijih u svijetu.
“Hrvatska je važno odredišta za krstarenja, putem kojih ju je, po podacima za 2019., posjetilo oko 1,3 milijuna putnika, od čega se godišnje ‘generira’ 818 milijuna eura i stvara više od 14 tisuća radnih mjesta te i stoga članice CLIA-e visoko cijene priliku da ponovno sigurno mogu u hrvatske luke”, poručuje Deligianni.
Za Dubrovnik kaže da je prije pandemije dosegnuo oko 770 tisuća putnika na kružnim putovanjima godišnje, što je 60 posto svih putnika s krstarenja po Hrvatskoj, a iz CLIA-e ne očekuju da covid utječe na popularnost Dubrovnika, jer je i dalje vrlo tražen i siguran, u čemu veliku ulogu ima, kako ističe Deligianni, angažman gradonačelnika Frankovića i njegovog tima, ali i hrvatske Vlade s odlukama o ponovnom otvaranju i turizma i krstarenja.
Podsjeća i da su Dubrovnik i CLIA dugogodišnji partneri te da su ponosni na Memorandum o razumijevanju koji su potpisali u srpnju 2019. za odgovorno upravljanje turizmom i kruzingom te očuvanje i zaštitu kulturne baštine Dubrovnika.
I ostale morske luke u Hrvatskoj u CLIA-i smatraju važnima i da mogu imati koristi od svog jedinstvenog položaja ‘u srcu’ Jadrana te povećati promet kruzera daljnjim angažmanom na kružnim linijama i u razvoju jedinstvenih proizvoda za izlet na kopno.
Gubici industrije
Na pitanje o poslovanju i gubicima industrije zbog panemdije, Deligianni napominje da nije lako, ali da se u suradnji s ministarstvima i zdravstvenim vlastima, lučkim udruženjima i upravama, odredištima i drugima, na više tržišta u vezi s potrebnim uvjetima za nastavak posla puno postiglo.
No, gubici su zbog pandemije i u industriji krstarenja veliki te se u svijetu za šestomjesečno razdoblje prekida plovidbe, od ožujka do rujna 2020., procjenjuju na 77 milijardi američkih dolara.
Deligianni iznosi pritom podatak da je globalno ta industrija svjetskoj ekonomiji pridonosila 155 milijardi dolara godišnje prije 2020. i imala oko 1,2 milijuna radnih mjesta, od kojih je u pandemiji do sada izgubljeno oko 518 tisuća.
Samo u Europi industrija krstarenja godišnje generira 53 milijarde eura u europsko gospodarstvo i podržava 435 tisuća radnih mjesta, što je i gotovo 40 posto od svih u svijetu, a navodi i zanimljivost – svakih 49 tisuća eura koje izravno potroše putnici i posade na krstarenjima u Europi stvara jedno radno mjesto u EU-u.
“Industrija krstarenja zapošljava uistinu globalnu radnu snagu, a članovi posade su njezin ‘temelj’ kao visoko obučeni i predani profesionalci koji pomažu u osiguranju zdravlja i sigurnosti”, kaže Deligianni, zaključujući da su prije pandemije veliki kruzeri na moru članica CLIA-e zapošljavali više od 200 tisuća pomoraca iz više od sto zemalja, a suočeni sa zatvaranjem granica i ograničenjima putovanja u 2020. su uvelike pomogli i u repatrijaciji raznih putnika, pa i članova posade do njihovih domova.
Turistička organizacija opštine Tivat nastavlja sa programom ljetnjih fešti. Tradicionalna manifestacija Bokeška maslina u organizaciji Maslinarskog društva “Boka”, održati će se u nedjelju 8. avgusta na rivi Pine od 18 sati. Posjetioci će imati priliku da degustiraju domaće proizvode i da uživaju u muzičkom dijelu programa od 21 sat za koji su zaduženi “Škuribanda” i klapa “Jadran”.
NOĆ SUVENIRA – idealna noć za sve ljubitelje suvenira i rukotvorina, koje će biti izložene 14. i 15. avgusta na rivi Pine od 18 sati, a koju organizuje NVO “Harlekin”.
U zabavnom dijelu programa, koji će biti održan 14. avgusta od 21 sat, učestvuju duo “Sanja i Mia” i Folklorni ansambl “Boka”.
NOĆ TRADICIONALNIH PROIZVODA – za koju se pobrinula kompanija “Đoković” d.o.o, biće održana na rivi Pine 18. avgusta od 18 sati. Sajam tradicionalnih proizvoda biće propraćen nastupom Đurđe i dua “Innuendo” i Folklornog ansambla “Boka”, sa početkom u 21 sat.
Italijani su u petak počeli živjeti sa “green passom”. Zeleni sertifikat, koji se po automatizmu izdaje osobama koje su primile barem jednu dozu vakcine, imaju negativan test ili su nedavno prebolovale COVID-19, od 6. augusta postao je obavezan dokument za prisustvovanje javnim kulturnim i sportskim događajima.
Bez covid pasoša, kojeg vlasti izdaju u elektronskoj formi, nije moguće otići u kino, pozorište, muzej ili biblioteku, zabranjeno je prisustvovati nekom sportskom takmičenju ili koncertu, vježbati u teretani ili plivati u bazenu… Takođe, ovaj dokument neophodan je za sjedenje u zatvorenim prostorima restorana i barova, ali ne treba da gosti budu usluženi na otvorenom ili za šankom.
“Ko ima zeleni certifikat može ručati unutra. Druge služimo u bašti”, kaže Luigi Pomata, šef jednog restorana u Kaljariju na Sardiniji.
Ansa navodi da su vlasnici ili osoblje restorana, da bi izbjegli kaznu, dužni provjeriti imaju li njihovi gosti “green pass” prije nego ih usluže u zatvorenim prostorima.
Testiranja na plaži
Neki mediji javljaju o različitim problemima širom zemlje pri implementaciji novog dekreta italijanske Vlade. List Il Resto del Carlino piše da zvanična aplikacija za provjeru validnosti “green passa” ne funkcioniše najbolje.
“Uradili smo niz provjera sa originalnim i autentičnim certifikatima i sistem ih nije uvijek prepoznavao”, žali se Alberto Teso iz udruženja privrednika u turističkom gradu Jesolo na sjeveru zemlje.
Ovaj list prenosi da su se lokalne vlasti u turističkim centrima regije Veneto, u kojoj se nalazi i Venecija, organizirale tako da su gostima omogućili testiranje na COVID praktično na plažama.
“Mimo brojnih centara za testiranje, u turističkim središtima aktivna je i takozvana mobilna ekipa koja vrši testiranja direktno na plažama u gradovima Bibione, Jesolo, Eraklea, Kavalino“, piše Il Resto.
Nepridržavanje pravila povlači novčane kazne, kako za one koje policija zatekne bez certifikata (do 400 eura), tako i za vlasnike objekata u kojima je zakon prekršen.
Novi Vladin dekret
Dan uoči stupanja na snagu ove mjere za suzbijanje širenja korona virusa, italijanska Vlada je donijela dekret po kojem će “green pass” od 1. septembra biti obavezan za učitelje, nastavnike i profesore u školama i na fakultetima.
Takođe, certifikat će morati imati svi koji žele putovati javnim prijevozom na duže relacije, odnosno u avionima, brodovima, trajektima te u željezničkim i autobusnim međugradskim linijama. Iz ove mjere izuzeta su sredstva gradskog i lokalnog prevoza.
Prosvjetni radnici neće moći raditi bez “green passa”, a nakon pet dana odsustva neće više primati plaću, odlučila je Vlada Italije slijedeći potez Francuske koja je prva u Evropi počela široku upotrebu ovog dokumenta u borbi s virusom.
Također, covid pasoš bit će neophodan i za studente koji žele prisustvovati predavanjima na univerzitetima. Još od marta na snazi je obaveza medicinskim radnicima da budu vakcinirani.
I ova nova mjera, kao uostalom i sve prethodne, izazvala je niz polemika, ali i ulične proteste u nekoliko gradova. U iščekivanju da se valorizira uticaj zelenog certifikata na širenje infekcije (koja u Italiji i dalje raste), politički učinci već se mogu izmjeriti, piše Corriere della Sera.
Sertifikat i za toalet
„Raskol u Vladi bio je očekivan. Desničarska Liga Mattea Salvinija, koja se protivi restrikcijama, pokušala je blokirati novi dekret sa 900 amandmana. No, premijer Mario Draghi je našao saveznike i uveo mjere“, komentira najtiražniji italijanski list.
Salvini nije davao utisak pobijeđenog: „Neko je želio da nam zeleni sertifikat bude potreban i za odlazak u toalet, ali vjerujem da smo milionima Italijana ipak uspjeli ukloniti mnogo problema. Za nas je bilo važno ne kvariti ljetni odmor“, poručio je desničarski vođa.
Da bi barem donekle olakšala život građanima koji nisu vakcinisani, Vlada je uvela fiksni cjenovnik takozvanih brzih antigenskih testova na COVID u apotekama. Tako će cijena testa za osobe od 12 do 18 godina biti 8 eura, a za starije 15 eura.
Problem je, međutim, što “green pass” u slučaju negativnog testa važi svega 48 sati. S druge strane, kada je osoba vakcinirana s obje doze, certifikat je valjan devet mjeseci, dok nakon ozdravljenja od COVID-a vrijedi 180 dana.
Obje doze vakcine primile je do sada 54 posto Italijana, a samo jednu još 11 posto. U četvrtak je u ovoj zemlji zabilježeno 27 smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-om dok je 7.230 osoba bilo pozitivno na testu. Od izbijanja pandemije u februaru prošle godine, u Italiji je od COVID-a preminulo skoro 130 hiljada ljudi, najviše u Evropi poslije Velike Britanije.
U hotelima Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera trenutna popunjenost je na oko 95 odsto, saopštila je PR menadžer Budvanske rivijere Jelena Kaluđerović.
Ona je agenciji Mediabiro kazala da su u julu imali 89 odsto popunjenih kapaciteta u odnosu na 2019. godinu.
Kaluđerović je istakla da ovu sezonu karakterišu last mini ponude, ali da očekuju da će i avgust biti odlično popunjen.
Kada su u pitanju cijene hotelskih smještaja, Kaluđerović je rekla da su ove godine takođe snizili cijene u odnosu na 2019. godinu.
“U našoj hotelskoj grupi cijene su bile umanjene 15 odsto. Imali smo akciju gdje je boravak za dvoje dejece do deset godina bio besplatan”, dodala je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, sada su na snazi cijene koje su nekih pet do šest odsto niže u odnosu na 2019. godinu.
Ona je kazala da je najveći broj gostiju iz regiona.
“Imamo goste iz Luksemburga i Kazahstana”, dodala je Kaluđerović.
Budva
Suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars Žarko Radulović kaže da je ova sezona svakako značajno bolja u odnosu na 2020. ali da nije na onom nivou o kom se priča.
„Ovaj sami špic i kolaps koji smo doživjeli posljednje dvije sedmice, još čemo jednu sedmicu imati i to nije dobro za turizam. Čovjek iz Bečića do Budve da ode treba mu sat vremena. Trpe restorani, trpe butici, ljudi se manje kreću. Ljudi će odustati a pritom imate strahoviti pritisak na infrastrukturu, vodu, kanalizaciju i sve ostalo, što jako puno košta. Sroga novac koji se zarađuje u ovom vremenu i na ovaj način je limitiran“, rekao je on.
Komentarišući cijene, kazao je da su ove godine značajno niže u odnosu na 2019. i to do 40 odsto.
Govoreći o infrastrukturi, kazao je da je od 2006. pa do sada napravljeno više puteva nego za cijelo vrijeme od 1945.
„To se da primijetiti, tri trake, autoput Podogrica – Kolašin se završava do novembra mjeseca. Infrastruktura se popravlja a to je nije lako i ne može preko noći. Ja imam informaciju, za koju ne znam je li stvarno tačna, da će u novembru početi da se radi bulevar Budva – Tivat. Definitivno da ni to neče biti dovoljno jer treba da se radi obilaznice oko primorskih gradova jer je veliki pritisak na gradove kada su vozila u pitanju“ kaže Radulović.
Predsjednik opštine Budva Marko Carević za Agenciju Mediabiro je kazao da su jako zadovoljni te da je on uvijek optimista.
„Mada smo mi procjenjivali da ćemo imati uspješnu sezonu, a ona je svakako prevazišla sva očekivanja. Dobra sezona se očekivala, doduše ne u ovom obimu, ali od viška glava ne boli“, kaže on.
Što se tiče popunjenosti, imaju statistiku koja, kako je rekao, nije skroz autentična jer ima puno neregistrovanih turista u privatnom smještaju.
„Cifra kojom se barata je između 130 i 150 hiljada turista i to je na 90 odsto u odnosu na 2019. Budva je puna, turistička sezona je u jeku i to je cilj svih nas. Vlada je donijela jedu hrabru odluku da se u Crnu Goru jedino u regionu može ući bez PCR testa“, kaže Carević.
Ističe da bi volio da ih Vlada konsultuje prilikom donošenja epidemioloških mjera koje bi uticale na određene segmente tuzizma i rezultirale blokadama.
„Nadamo se da ćemo izgurati sezonu kako smo se nadali. Pozivam sve sugrađane i turističke radnike da se vakcinišu jer pandemija nije bezazlena“, apeluje Carević.
Što se tiče turističkog prometa, treba biti zadovoljan.
„Koliko god ko potroši, treba da smo zadovoljni. Uvijek može biti gore a to gore nije bilo tako davno“, poručuje Carević.
On je istakao da su ljepote i prirodni resursi jedinstveni ne samo u Evropi nego i u cijelom svijetu.
Nakon što su u ljeto 2021. države jugoistočne Evrope ublažile granične kontrole uvedene u proljeće 2020. zbog pandemije, ponovo se povećava broj migranata na takozvanoj Balkanskoj ruti. Za razliku od 2015, Mađarska više nije zemlja preko koje ljudi iz ratom i krizama pogođenim zemljama pokušavaju da uđu u Evropsku uniju. Danas sve više ljudi pokušava da preko Hrvatske dospije do bogatog sjevera i zapada Evrope. To je objavila Agencija za zaštitu granica EU Fronteks u svom godišnjem izvještaju za 2020. godinu.
Prema izvještaju Fronteksa, od 635.000 migranata, najveći broj na zapadnobalkanskoj ruti otpada na ljude iz Sirije, a slijede Avganistan i Irak. Sadašnje povećanje broja migranata rezultat je zastoja do kojeg je došlo zbog pooštrenih kontrola na graničnim prelazima 2020, navodi se u izvještaju. Mnogi pokušavaju da se najkraćim mogućim putem domognu teritorije EU, jer strahuju da će, zbog rastućeg broja zaraženih koronavirusom, na jesen ponovo da se pooštre kontrole.
Ne zna se pouzdano koliko ljudi trenutno ilegalno preko Drine iz Srbije prelazi u Bosnu i Hercegovinu. Srpske vlasti polaze od toga da se trenutno na teritoriji Srbije nalazi oko 5.000 migranata. Ono što je sigurno jeste da ti ljudi na svom putu do Hrvatske, odnosno do spoljne granice EU prolaze kroz područja na kojima se još uvijek nalazi veliki broj mina zaostalih iz jugoslovenskih ratova (1991-95).
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMac) odgovoran ja za sve aktivnosti koje se tiču mina i njihovog uklanjanja: od evidentiranja u bazi podataka preko obilježavanja opasnih teritorija, organizovanja uklanjanja, do izdavanja sertifikata kojima se potvrđuje da je neko područje očišćeno od mina.
„Za sada nema žrtava među migrantima“
„Bogu hvala kod nas do sada nije bilo žrtava“, kaže za DW Svjetlana Luledžija, portparolka BHMac. Njena organizacija, koja je podređena Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, informisana je u proljeće da se u blizini Tuzle navodno nalazi veći broj migranata koji su prethodno, zbog niskog vodostaja, uspjeli da pređu preko Drine.
„Oko Tuzle su tokom rata vođene borbe, zbog toga ima toliko mina“, objašnjava Luledžija. „Iako policija daje sve od sebe, ona često ne uspijeva da stupi u kontakt s ljudima. Zbog straha od policije oni se najčešće kreću noću i van naseljenih mjesta, a baš tamo je zbog mina najopasnije.“
180.000 neeksplodiranih mina
Pored nešto malo minskih polja zaostalih još iz Drugog svjetskog rata, mine većinom datiraju iz rata u BiH 1992-1995. godine. Postavljale su ih tadašnje zaraćene strane. „Polazimo od toga da u Bosni i Hercegovini još ima oko 180.000 neeksplodiranih mina“, kaže Svjetlana Luledžija. „Od 1996. pronađeno je i uklonjeno više od 136.000 mina. One se nalaze u 118 od ukupno 145 okruga.“
Od kraja rata u Bosni i Hercegovini u eksplozijama mina ranjeno je 1.765 osoba, 617 njih smrtno, dodaje portparolka BHMac. S obzirom na to da BHMaac konstantno obnavlja oznake minskih polja, poslednjih godina rjeđe je dolazilo do nesrećnih slučajeva. „U posljednje dvije godine nijedna osoba nije ranjena ili smrtno stradala od mina.“
Sva minska polja su obilježena
Luledžija naglašava da su obilježena sva područja na kojima su postavljene mine. „Odgovarajući znaci upozorenja postavljeni su posvuda duž staza na vidljivim mjestima. Ali, kao što sam rekla, migranti se kreću noću i lako može da se desi da, bez da to primijete, uđu u minska polja.“
Sanela Lepirica je terenska koordinatorka Crvenog krsta u Ključu u zapadnoj Bosni. „Ovde policija redovno zaustavlja autobuse, izvodi iz njih migrante koji su na putu ka zapadnoj Evropi i predaje ih našim timovima“, kaže Lepirica za DW. „Mi se onda brinemo o ljudima, dajemo im hranu i piće, informišemo o opasnostima od mina i onda odlaze dalje prema Bihaću i Velikoj Kladuši, ka granici sa Hrvatskom.“
Jedna žrtva u Hrvatskoj
Tim Crvenog krsta Sanele Lepirice stacioniran je tačno na entitetskoj granici, nekadašnjoj liniji fronta iz vremena rata u BiH. „I ovdje na obodu grada i na putu u pravcu hrvatske granice leže mine, jer su se tamo tada vodile borbe“, objašnjava. „Ovaj put je dakle veoma opasan. Ako nam kažu da žele da idu kroz šumu, upozoravamo ih. Pored toga stalno slušamo o nesrećama, kao u proljeće kada je jedna grupa Avganistanaca upala u minsko polje na hrvatskoj strani granice.“
Jedna grupa migranata je 4. marta ove godine u Hrvatskoj upala u minsko polje. Ministarstvo unutrašnjih poslova iz Zagreba saopštilo je da je tom prilikom eksplodirala jedna mina. Poginuo je jedan muškarac, a četiri osobe su ranjene, neke od njih teško. Narednog dana spasilački tim hrvatskog Centra za uklanjanje mina uspio je da izvede devet ljudi iz minskog polja, u koje su pobjegli nakon eksplozije i ne sluteći u kakvoj opasnosti se nalaze.
Teško dostupna područja
„Tek nakon rata saznali smo da je minirano i planinsko, teško pristupačno područje ispresijecano potocima i rijekama“, kaže za DW Nikša Bogdanić, direktor Hrvatskog centra za razminiranje. „Odmah po oslobođenju područja koja su okupirale srpske paravojne formacije, prvo smo se pobrinuli za stambena područja i poljoprivredne regione. Da bismo to učinili morali smo da obnovimo kompletnu infrastrukturu: puteve, električne mreže… To je bilo najpreče da se ljudima omogući povratak u svoja sela i kuće“.
Kasnije je Hrvatski centar za razminiranje angažovao neprijateljske vojne snage koje su timove za uklanjanje mina vodile u odgovarajuća područja da im pokažu tamošnja minska polja. U međuvremenu su označena sva minska polja, a Centar stalno provjerava da li se tamo i dalje nalaze odgovarajuća upozorenja i znakovi. „Do 2026. želimo da u potpunosti od mina očistimo pogranično područje“, kaže Bogdanić.
Do tada su sve informacije o temi mine javno dostupne. Hrvatski centar za razminiranje od 2009. ima i internet-stranicu koja se svakog mjeseca aktuelizuje. Tamo se nalaze sve karte dovoljnih razmjera, tako da svako ko koristi elektronske medije može da vidi gdje se nalaze opasna područja. „Ako stranica ponekad nije dostupna, razlog za to je server koji je oštećen u zemljotresu u januaru ove godine“, dodaje Bogdanić.
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini izradio je i aplikaciju „BH Mine Suspected Areas“. Tamo su unijeta sva minska polja u zemlji na osnovu „Open Street Maps“. Aplikacija funkcioniše slično kao Guglova karta ili karta na Ajfonu i može da se besplatno skine za oba operativna sistema.
Izložba slika „Sailing on dreams“ jednog od naših najpoznatnijih slikara Voja Stanića biće otvorena u subotu u 7. avgusta u 21 sat u „Gayo Gallery“ u Porto Montenegru. Na otvaranju izložbe prisutnima će se obratiti generalni direktor Porta Montenegra David Margason, PR Porto Montenegra Danilo Kalezić i kustoskinja Elena Vojvodić, koja je priredila ovu izložbu. Sponzori događaja su Kiton i Sotheby’s.
Vojislav – Vojo Stanić (1924) je crnogorski slikar i akademik, koji više od pola vijeka živi i radi u Herceg Novom. Preciznim i nestašnim okom kroz prozor svog ateljea radoznalo i inteligentno posmatra more, rivu i mještane. Zadovoljno izjavljuje da kosmos protiče pored njegovog prozora. I ako podsjeća na Boša, Margita i De Kirika, tvorac je autentičnog slikarskog jezika i prepoznatljivih magičnih ambijenata mediteranske atmosfere i “običan je genije i rasipnik ljepote”. Sve što vidi i izmašta, bez prestanka prenosi na svoja platna.
Izložba će biti otvorena za posjetioce do 20. avgusta.
“Gayo Gallery” je prva privatna umjetnička galerija otvorena u Crnoj Gori, specijalizirana za međunarodnu suvremenu umjetnost. Galerija izlaže od 1989. godine, promovirajući najpoznatije europske, kineske, ruske i američke umjetnike. Više od tri descenije posebno odaje počast djelima najeminentnijih crnogorskih umjetnika, poput Voje Stanića, Dada Đurića, Fila Filipovića i Petra Lubarde.
