HGI kad je bio na vlasti, nije smetala ulica Zorana Gopčevića

0

 

Vičevićeva inicijativa

Politički akteri koji pretenduju da zastupaju interese kompletne hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, a koji ovih dana problematizuje preimenovanje Gradskog bazena u Kotoru, prije nekoliko godina, dok su bili dio državne i opšptinske vlasti u tom gradu, nisu u negativni kontekst dovodili ime poznatog vaterpoliste Zorana Gopčevića.

Odlukom odbornika u SO Kotor prije par dana, bazenu u Škaljarima promijenjeno je ime iz „Nikša Bućin“ koje je ovaj spostrtki objekat nosio od svoje izgradnje, u „Zoran Džimi Gopčević“.

Gopčević je bio višegodišnji kapiten kotorskog “Primorca”, sa kojim je u SFRJ osvojio duplu krunu 1986. godine.  Gopčević, koji je imao i zapaženu reprezentativnu karijeru u Jugoslaviji,  a svojim igrama i odnosom prema klubu zaslužio je status sportske  legende i jednog od najboljih crnogorskjih vaterpolista. Međutim, zbog njegovog angažovanja kao rezerviste JNA, na mjestu komandira straže  u logoru u Morinju za hrvatske ratne zarobljenike koje je JNA ovdje dovodila sa dubrovačkog ratišta u jesen 1991., protiv imenovanja kotorskog bazena Gopčevićevim imenom javno su ustali politička stranka Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV).

Hrvatskjo nacionalno vijeće Crne Gorer na čijem je čelu Zvonimir Deković koji je ujedno i potpredsjednik HGI, prvo je zatražilo da se odustane od imenovanja bazena u Škaljarima imenom Zorana Gopečviča dok se ne ispitaju sve okolnosti vezano za njegovu ulogu u logoru Morinj. Upozorili su da “dugoročnih posljedica eventualnog donošenja ovakve odluke,  bi trebali biti svjesni oni koji je planiraju donijeti; hrvatski sportski klubovi bi sigurno negodovali i takva odluka ne bi afirmativno djelovala na već sada dobro uspostavljenu i prijateljsku komunikaciju između Dubrovnika i Kotora kao dva susjedna grada”.

Ipak, hrvatskim klubovima, kako se vidi iz izvještaja dostupnih na intrernetu, ranije očito  nije smetalo ime Zorana Gopčevića, pa je tako zagrebački VK “Medvešćak” 2013. u Kotoru igrao na Memorijalnom turniru “Zoran Gopčević”.

Interesantno – HGI čiji članovi i visoki funkicioneri dominantno sačinjavaju i HNV, nije ranije problematizovala Gopčevića. Tako je SO Kotor 27. novembra 2015.godine kada je HGI bila dio vladajuće koalicije sa DPS, SDP i LP u toj opštini, upravo na predlog zajedničke gradske administracije tih četiriu stranaka, donijela odluku da se jednoj odl ulica u kotorskom naselju Orahovac, da ime Ulica Zorana Gopčević. “Vijesti” posjeduju tu odluku SO Kotor usvojenu na njenoj 34.sjednici, kao i zvanični zapisnik koji potvrđuje da je tu odluku tada jednoglasno usvojilo 18 u sali prisutnih odbornika vladajuće koalicije, među kojima i tadašnja odbornica HGI.

Radio Dux o Gopčeviću

Samo dva mjeseca kasnije, 29. januara 2016,. stranački medij HGI-ja i  HNV-a, tivatski Radio Dux, objavio je podsjećanje da je na taj datum “1955. rođen crnogorski vaterpolo as Zoran Džimi Gopčević….”

Pavle Vičevič, proslavljeni vaterpolo trener i otac dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog građansjkog društva Crne Gore i nekadašnjeg člana Hrvatskog nacionalnog vijeća Mirka Vičevića, (takođe proslavljenog vaterpoliste), javno se u julu prošle godine, založio da se kotorskom bazenu da ime Zorana Gopčevića.

“Ta ideja je dugo u mojim mislima, početkom godine dao sam taj predlog na odboru Skupštine vaterpolo akademije “Cattaro”, gdje su praktično svi bivši saigrači, treneri i rukovodioci “Primorca”, iz onog zlatnog doba Zorana Gopčevića. Ideja je prihvaćena na opšte zadovoljstvo i upućena nadležnim organima u Opštini. Kod nas i u regionu, slični objekti nose imena vaterpolista, kao na primjer u Budvi Dragan Trifunović, u Beogradu Milan Gale Muškatirović, zatim Vlaho Orlić, pa u Hrvatskoj. Rekonstrukcija bazena se približava kraju i ovo je pravi momenat da bazen ponese ime jednog izuzetnog vaterpoliste i čovjeka, kao što je Zoran Gopčević. Dati ime Zorana Gopčevića rekonstruisanom bazenu u Kotoru, bila bi potvrda ljubavi i poštovanja, koje su prema izuzetnoj sportskoj veličini gajili Kotorani i mnogi koji su poznavali nezaboravnog asa.”- rekao je Vičević stariji Radio Kotoru 28.jula prošle godine.

O Zoranu Gopčeviću i njegovim igrama u sastvu kotorskog “Primorca” sa uvažavanjem je prije nekoliko godina pisano i u feljtonu “Vijek vatarpola u Kotoru” koji je objavljivao časopis “Hrvatski glasnik, iz Kotora, a čiji je izdavač Hrvatsko građansko društvo Crne Gore.

Inače, u logoru Morinj za koji sada čelnici hrvatskih stranaka i institucija u Crnoj Gori prozivaju Gopčevića,  mahom su 1991-92.  bili zatočeni civili koje su rezervisti JNA hapsili u njihovim kućama po Konavlima, te malobrojni zarobljeni propadnici hrvatskih oružanih snaga koje su tada branile Dubrovnik. Oni su kasnije svjedočili o raznim zlostavljanjima koje su preživjeli tokom zatočeništva u Morinju, a Viši sud u Podgorici je u trećem po redu suđenju za ratni zločin i nečovječno postupaje nad hrvatskim zarobljenicima u tom logoru, 2013. osudio je četvoricu bivših rezervista JNA na ukupno 12 godina zatvora. Gopčević koji je preminuuo 2000. nije nikada bio zvanično procesuiran od strane crnogorskog pravosuđa zbog dešavanja u logoru Morinj, niti je su njegova uloga i  ponašanje kao jednog od komandira straže ikada do kraja i pouzdano rasvijetljeni jer za njih postoje kontradiktorna svjedočanstva.

HNV je,  kada je ona prije tri dana donešena, odluku odbornika u SO Kotor da bazen pak nazovu po Zoranu Gopčeviću, ocijenilo kao “ishitren i nerazuman čin, koji ne ide u korist dobrosusjedskih odnosa Republike Hrvatske i Crne Gore, a napose ga nerazumnim doživljavaju pripadnici hrvatskoga naroda u Crnoj Gori”.

“Usuglašeno glasovanje pozicije i oporbe u Skupštini s jednim suzdržanima glasom, dodatno proizvodi sumnju u deklarirane vrednote ka kojima bi trebali svi stremiti radi budućnosti u kojoj će ova pitanja biti prošlost.”- saopštilo je HNV napominjući da je “sa naše strane, iskrena ruka zajedništva, trajno ispružena”. HGI je “oštro negodovala” zbog odluke SO Kotor ističući da je za tu stranku “neupitno njegovo (Gopčevićevo) sudjelovanje u zapovjednom kadru Vojske Jugoslavije u logoru Morinj tijekom 1991.i 1992. godine, a o čemu postoje relevantna svjedočanstva”.

“Nije sramota ne znati određene činjenice, ali je nedopustivo ignorirati ih kada one postanu dostupne. Nismo upoznati da je Zoran Gopčević za života obrazložio svoj angažman u nečasnim zbivanjima u logoru Morinj niti se distancirao i izrazio kajanje zbog nehumanog tretiranja zarobljenih Hrvata. Podsjećamo javnost da je više od 300 Hrvata nama susjedne dubrovačke regije steklo užasna iskustva i traume u logoru Morinj.  Zarad dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom te  sa stanovnicima dubrovačke regije  trebalo je iskazati poštivanje prema žrtvama nehumanog i nečovječnog tretmana u logoru Morinj te uvažiti sugestije HNV da se odgodi  donošenje ove Odluke do dodatnih istraživanja glede uloge Zorana Gopčevića u mračnim zbivanjima logora Morinj.  Zimski bazen je sportski objekt koji će nakon otvaranja koristiti djeca i mladi, naši sugrađani, sportisti, vaterpolo klubovi. Preimenovanjem naziva zimskog bazena bez uvažene sugestije Hrvata Boke kotorske  šalje se pogrešna poruka za buduće generacije i skladan suživot na ovim prostorima.”- poručili su iz stranke na čijem je čelu Adrijan Vuksanović uz napomenu da “svi koji su podržali ovu odluku u lokalnom parlamentu snose odgovornost i za međunacionalni sklad u Boki Kotorskoj i za odnose između Crne Gore i Republike Hrvatske.”

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) osudilo je u srijedu odluku kotorske Skupštine o imenovanju javnog zimskog bazena u Kotoru “Zoran Džimi Gopčević”, “po čuvaru zloglasnog logora Morinj 1991. koji je ujedno bio jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena.”

“Krajnje je neprihvatljivo da se javni objekt naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine. Takva odluka nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje gradimo s Crnom Gorom te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose”- ističe MVEP Hrvatske.

Parovi u Kini od sada mogu imati do troje djece

0
Kinezi djeca

Kina je dozvolila parovima da imaju do troje djece, kako bi se povećao natalitet.

Ova regulativa je jedna od nekoliko usvojenih na sastanku vodećih državnih zastupnika iz Nacionalnog narodnog kongresa (NPC), prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.

Peking je najavio još u maju da će dozvoliti parovima da imaju do troje djece.

Ta odluka je sada postala zakonska, zajedno sa nekoliko rezolucija usmjerenih ka podizanju nataliteta i “smanjivanju tereta” podizanja djeteta, navela je novinska agencija Xnhua.

Među rezolucijama je i ukidanje finansijske kazne koju parovi moraju da plate ukoliko imaju više djece nego što je dozvoljeno, čime će lokalne vlade moći da ponude porodiljsko odsustvo, da povećaju prava žena na poslu i ojačaju predškolsku infrastrukturu.

Najnoviji podaci su pokazali da je došlo do velikog pada u natalitetu.

Prije pet godina, Kina je ukinula višedecenijsku politiku kojom su parovi mogli da imaju samo jedno dijete, dozvolivši im dva djeteta, ali to nije pomoglo u povećanju broja rođene djece.

Veliki troškovi podizanja djece u gradovima odvratili su mnoge kineske parove da imaju dvoje djece.

Prvi odštetni zahtjev za smrt od korone u Hrvatskoj, porodica traži 84.000 eura

0
Bolnica

U Hrvatskoj je podnesen prvi zahtjev za odštetu, tačnije nagodbu s bolnicom zbog smrti 84-godišnjakinje od kovida-19 za koju porodica, iz jednog malog mjesta na istoku zemlje, smatra da se zarazila u zdravstvenoj ustanovi.

Porodica je od Kliničko bolničkog centra (KBC) Zagreb tražila odštetu od 632.000 kuna (oko 84.300 eura) i plaćene advokatske troškove, objavio je danas Jutarnji list.

“Bolnica je odbila nagodbu jer nema dokaza da se žena zarazila u bolnici, a mi smo preduzeli sve mjere zaštite od korone koje su u tom trenutku bile moguće”, rekao je direktor KBC Zagreb Ante Ćorušić.

Još nije poznato da li će porodica da podigne sudsku tužbu, ali bez obzira na ovaj slučaj, postoji mogućnost da tužbe zbog kovida-19 budu znatno češće s obzirom na to da pandemija još ne pokazuje smirivanje.

U slučaju iz KBC Zagreb radilo se o pacijentkinji koja je u bolnicu došla zbog povrede rebara. Testirana je i bila je negativna na kovid-19, ali poslije nekoliko dana njen test je bio pozitivan pa je premještena je u Kliničku bolnicu Dubrava, gdje je 6. decembra prošle godine umrla.

U KBC-u Zagreb ističu da su se poštovali svi kovid protokoli.

Tokom prošle godine u zdravstvenim ustanovama postojale su smjernice koje omogućavaju odredjeni stepen zaštite od infekcije zdravstvenih radnika i pacijenata, ali je i s njima mogućnost prenosa bila velika, a razlozi za tužbe zbog toga ograničeni.

Međutim, od trenutka postojanja vakcine značajno se povećava bezbjednost, ali samo ako su prije svih vakcinisani zdravstveni radnici. To je razlog što je u pojedinim zemljama, među kojima su Italija, Francuska, Grčka i Mađarska, obavezna vakcinacija za zdravstvene radnike, piše Jutarnji list.

U Hrvatskoj je situacija s vakcinacijom zdravstvenih radnika još uvijek loša, piše Jutarnji list. Više od 80 odsto ljekara se vakcinisalo, ali tek polovina medicinskih sestara i tehničara.

Predstava “Pola pola” u nedelju, 22. avgusta na sceni Atrijuma Buća

0
pola pola plakat

U nedjelju 22.08.2021. godine sa početkom u 21h na Sceni Atrijum Buća –  Centra za kulturu Tivat biće izvedena  predstava “Pola pola” studenata završne godine glume, u klasi vanrednog profesora mr Branka Ilića.

Predstava je radjena   u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja I postprodukciji Teatra Mladih. Režiju potpisuje Branko Ilić ,a tekst za predstavu je pisala Milena Bogavac  koja je ujedno I autorka teksta najnagradjivanije predstave u regionu “Jami Distrikt”.

U predstavi igraju: Mirjana Spaić, Lazar Đurđević, Danica Rajković, Marko Rajković, Lara Dragović, Pavle Bogojević i Stefan Vuković. Muziku benda “Elemental” odabrao je Ilić, a za scenografiju je zadužena Smiljka Šeparović Radonjić.

Riječ reditelja, Branka Ilića: “Tračak nada nam je svima potreban. Pogotovo mladima. Ova predstava ga nudi i ukazuje da on postoji u svačijem životu. Samo ga treba prihvatiti. Komad snažno budi mladalačku ličnost, kao osnov za izdvajanje iz gomile i mase koja guši, opterećuje I otupljuje. Podstiče I na hrabrost, za svoje postupke, za prihvatanje sebe, za razlikovanje,od drugih, od roditelja. U ovoj predstavi iver može dalje od klade, kruška može I dalje od kruške, djeca mogu drugačije I bolje od roditelja. Ovo je vakcina za stvaranje imuniteta protiv utapanja u gomilu, injekcija nade, špric hrabtosti I serum ljubavi.”

IJZ: Još 634 novoinficiranih, 81 turista

1
vaccine – covid

Još jedna osoba preminula je od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori. Za posljednja 24 sata dijagnostikovano je 634 novopozitivnih slučajeva – 553 među građanima i 81 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG). Analizirano je 4.182 uzoraka na novi koronavirus.

Kako je saopšteno, preminuli je bio iz Rožaja i imao je 50 godina.

Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore Novopozitivni slučajevi među turistima UKUPNO
Podgorica 118   118
Ulcinj 68 19 87
Budva 65 18 83
Bar 63 13 76
Bijelo Polje 49   49
Kotor 33   33
Nikšić 26 6 32
Herceg Novi 21 9 30
Rožaje 23 7 30
Berane 20 3 23
Tivat 19 3 22
Tuzi 13   13
Danilovgrad 7   7
Pljevlja 7   7
Petnjica 3 3 6
Cetinje 5   5
Mojkovac 3   3
Plav 3   3
Andrijevica 3   3
Gusinje 3   3
Kolašin 1   1
Ukupno 553 81 634

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za jučerašnji dan iznosio je 15,16%.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.663.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak 278 pacijenata.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 5.577. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 108.742”, navode iz IJZ.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1141
Ulcinj 767
Budva 739
Bar 517
Nikšić 372
Herceg Novi 329
Bijelo Polje 267
Kotor 261
Tivat 253
Rožaje 205
Berane 167
Cetinje 115
Plav 85
Pljevlja 83
Danilovgrad 66
Tuzi 62
Petnjica 44
Plužine 21
Gusinje 19
Kolašin 19
Andrijevica 18
Mojkovac 11
Šavnik 9
Žabljak 7
Crna Gora 5 577

Pismo čitaoca: Promjena imena zatvorenog bazena u Kotoru

9
Kotor – bazen

Sa žaljenjem i razočarenjem sam prihvatio vijest o promjeni imena jednog od najbitnijih sportskih objekata u Kotoru, zimskog bazena u Škaljarinma. Bazen je spektakularno otvoren 6. novembra 1984. godine. Izgrađen je uz podršku građana i ljudi sa vizijom i tada je dobio ime po mom đedu antifašisti Nikši Bućinu, piše naš čitalaca Bojan Staničić.

“Za one koji ne znaju Nikša Bućin – revolucionar, intelektualac i sportista je izgubio život u dvadesetoj godini hrabro se boreći protiv okupatora i domaćih izdajnika u borbi za oslobođenje Kotora. Još tužnija je činjenica da je život izgubio par dana pred samu pobjedu, tj.oslobođenje Kotora. On se borio da bi mi živjeli u slobodi, da bi mogli da igramo vaterpolo u našim bazenima.

Kotorski bazen je 37 godina nosio ime Nikše Bućina. Smatran da njegova rekonstrukcija nije ozbiljan i dostojan povod za promjenu naziva. Puno više bi me obradovalo, a vjerujem i mnoge druge, saznanje da povod za davanje imena bude otvaranje nekog novog bazena u našoj Boki, vaterpolo fenomenu i rasadniku talenata. Boka je to zaslužila! Ovako ničim izazvana promjena imena ostavlja gorak ukus.

Moje reagovanje nema nikakve veze sa aktuelnim raspravama da li bazen treba da nosi ime Zorana Gopčevića.

Bazen nije trebalo da menja naziv!”

/Bojan Staničić, Tivat/

Lijepa priča: Crnogorski ruksak promoviše domaće kulturno nasljeđe i poziva na manju upotrebu plastičnih kesa

1
Crnogorski ruksak

Crnogorski ruksak – C.G.R. je brend koji postaje sve poznatiji stanovnicima Crne Gore. Brendom upravlja firma Krearh d.o.o. koja se bavi se proizvodnjom, dizajnom i distribucijom ruksaka i cegera sa motivima crnogorskih arhitektonskih i kulturnih dobara.
Interesantnim dizajnom i kvalitetom proizvoda trude se da kod ljudi promijene percepciju cegera i zainteresuju ih da koriste iste kako bi smanjili upotrebu plastičnih kesa.

Takođe žele da kako domaćim tako i stranim turistima skrenu pažnju na naše bogato kulturno nasljeđe i našu arhitekturu koja je nepravedno zapostavljena.

Ruksak je modni detalj, koji je u ovom slučaju i edukativnog karaktera, ima natpise dvojezično na engleskom i našem jeziku. Cegeri posjeduju sertifikate kvaliteta i urađeni su od recikliranih materijala.

Crnogorski ruksak

Mitar Rakčević kazao je da je ideja za ovaj biznis stara nekoliko godina ali da je realizovao tek u periodu pandemije koronavirusa, kada je 28 dana bio u karantinu.

“Za vrijeme korona-karantina našao sam prostora da se posvetim crnogorskom ruksaku. Sve je počelo prvog juna, tada je objavljen motiv Gimnazije Slobodan Škerović na ruksaku. Onda smo sve više objavljivali, a mediji su to prepoznali i ta priča je sve više rasla”, kazao je on prisjećajuči se početaka poslovanja.

Ističe da je naišao je na veliku podršku iskusne štamparije Vapor koja mu je pomogla kako prilikom štampanja, tako i savjetima iz oblasti štampe i dizajna.

Podrška iz “Okvira pomoći” mnogo im znači jer su firma koja se skoro pojavila na crnogorskom tržištu. Nada se da će njihovi proizvodi naći svoj put do kupaca.

“Mislim da će ova kampanja da dovede naše preduzeće na jedan veći nivo i da će to da postane još ozbiljnija priča. Kada se vidi da smo se uz pomoć NLB Banke posvetili marketingu uvjereni smo da ćemo naići na još ozbiljniji pristup kupaca”, ističe on.

NLB Banka je nedavno najavila donaciju preko 300 sadnica, za svakog svog zaposlenog po jednu sadnicu, za oporavak u požaru stradale park šume Gorica. U tri filijale ove banke istaknute su donatorske kutije kako bi i klijenti banke mogli da doniraju za Goricu.

Crnogorski ruksak

Crnogroski ruksak je na svojoj instagram stranici pokrenuo akciju u kojoj poziva pratioce da kupovinom ruksaka sa motivom Gimanzije „Slobodan Škerović“, te sa motivom Spomenika „Partizanu borcu“ i Sportskog centra „Morača“, podrže ovu donatorsku inicijativu, na način što će od svakog kupljenog ruksaka sa ovim motivima, 1 euro biti uplaćen u donatorsku kutiju.

“Tokom studija u Sloveniji koristio sam NLB iz Crne Gore koji je dobro povezan i svakom studentu bih preporučio jer nema nikavih provizija. To iskustvo mi je bilo dovoljno da i kada osnujem firmu koristim NLB usluge. Koristim i e – banking, ažurni su i sve funkcioniše na zadovoljavajućem nivou”, zaključuje on.

EU poziva najveće svjetske ekonomije da podignu klimatske ciljeve

0
Klimatske promjene

Šef europske diplomacije pozvao je u četvrtak najveće svjetske ekonomije da si do klimatskog samita u studenom postave zahtjevnije ciljeve u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Početkom tjedna izvješće UN-a pokazalo je ozbiljnost globalnog zagrijavanja, koje je opasno blizu prelaska granica za koje su države postigle konsenzus da su nužne kako bi se spriječile najteže posljedice klimatskih promjena.

Požari i poplave već izazivaju razaranja, a na Siciliji je u srijedu zabilježila temperaturu od 48,8 Celzijevih stupnjeva, što je prema nekim znanstvenicima možda najveća temperatura u europskoj povijesti.

“Izazov je osigurati da na samitu u Glasgowu sve najveće ekonomije preuzmu dovoljno ambiciozne, mjerljive i provjerljive ciljeve za 2030. i predanost klimatskoj neutralnosti”, napisao je u članku Josep Borrell.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će SAD do 2050. postići ugljičnu neutralnost, dok je isti cilj postao zakon na razini EU-a.

Klimatska neutralnost znači ispuštanje samo onoliko stakleničkih plinova koliko se može ukloniti iz atmosfere vegetacijom ili tehnologijama koje apsorbiraju CO2.

Kina, Indija i Rusija su među zemljama koje se suočavaju s međunarodnim pritiskom da povećaju svoje ambicije u pogledu neutralnosti do klimatskog samita UN-a u Glasgowu.

Kao najveća razvijena ekonomija Europska unija ima obvezu biti primjer drugima, kazao je Borrell.

“Kao jedno od ekonomski najrazvijenijih područja u svijetu, mi smo među onima koji emitiraju, i u prošlosti su emitirali, najviše stakleničkih plinova odgovornih za klimatske promjene”, poručio je.

Europska je unija prošloga mjeseca predložila 13 zakona kojima bi se smanjila emisija stakleničkih plinova širom Unije kako bi se postiglo smanjenje emisije od 55 posto, u odnosu na 1990., do 2030.

Ulcinj: I ronioci čiste more od plastike

0
Stari-grad-Ulcinj
U toku su pripreme četiri akcije čišćenja podvodnog dijela Ulcinjske obale u okviru projekta “Očistimo ulcinjsku obalu od plastike”, koje će se održati u toku septembra 2021.

NVO Green Life, u saradnji sa sportsko – ribolovnim društvom Neptun iz Ulcinja, započela je implementaciju projekta “Očistimo ulcinjsku obalu od plastike”. Glavne aktivnosti projekta biće organizovanje ronilačkih akcija izvlačenja otpada iz podvodnog dijela Ulcinjske obale, gdje će se, uz pomoć volontera, vršiti analiza vrste, količine i potencijalnog izvora otpada. Rezultati analiza biće predstavljeni javnosti, kao i nadležnima sa predlogom zabrane korišćenja određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

U toku su pripreme četiri akcije čišćenja podvodnog dijela Ulcinjske obale u okviru projekta “Očistimo ulcinjsku obalu od plastike”, koje će se održati u toku septembra 2021. godine u Ulcinju.  Na svakoj akciji biće angažovani brodići i ronioci, kao i naši volonteri, koji će iz vode izvući otpad i zabilježiti informacije o vrsti i količini otpada. Na ovaj način, dobićemo uvid u to koji plastični predmeti najviše ugrožavaju našu obalu i more i shodno tome napraviti analizu i predlog rješenja ovog problema. Ovo pitanje tiče se građana Ulcinja, ali i svih građana Crne Gore, turista i posjetilaca našeg primorja, uzevši u obzir da je plastika jedan od najvećih zagađivača mora i okeana.

Najavljujemo da je, nakon navedenih aktivnosti, u planu sprovođenje akcija postavljanja info-tabli na tri lokacije na području opštine Ulcinj,  kao i organizovanje tri informativna dana tokom kojih će se govoriti o plastici kao značajnom zagađivaču životne sredine i pružiti mogućnost lokalnom stanovništvu i turistima da se više informišu o štetnom uticaju plastike.

Projekat “Očistimo ulcinjsku obalu od plastike” realizuje se od maja 2021. i trajaće 16 mjeseci. Aktivnosti su podržane od strane fondacije Princ Albert II od Monaka u okviru inicijative Beuond Plastic Med (BeMed). Cilj projekta je edukacija lokalnog stanovništva i podizanje svijesti o negativnom uticaju marinskog otpada.

Tivatski odbornici redovno dobijaju naknade, bez obzira zasijedaju li ili ne

0
Foto opština Tivat

Opština Tivat redovno izmiruje možda i najveću odnornilku nadoknadu koje dobijaju predstavnici političkih stranaka što imaju mandate u nekom od lokalnih parlamenata u Crnoj Gori. Za te svrhe u budžetu Opštine za 2021. godinu planirano je ukupno 135.000 eura, od čega je za prvih šest mjeseci ove godine isplaćenio 63.292 eura, ili 46,9% ukupno za cijelu 2021. godinu planiranog iznosa budžetskih davanja po tom osnovu.

Naknade odbornicima isplaćuju se bez obzira da li je u mjesecu za koji ih oni dobijaju, bilo zasijedanja Skupštine Opštine ili ne. Tako je za naknade za rad 32 odbornika aktuelnog saziva SO Tivat, iz gradskog budžeta u julu, kada uopšte nije bilo sjednica lokalnog pralemneta, izdvojeno ukupno 7.983 eura neto, odnosno nešto preko 11 hiljada eura u bruto ioznosu sa porezima na ta primanja.

Većina odbornika – njih 23, primili su samo odnovne naknade u iznosu od po 270 eura neto, dok oni koji su članovi raznih skupštinskih radnih tijela, po tom osnovu dobijaju uvećanja na odborničku nadoknadu. Najveće  nedokade za jul u iznosu od po 306 eura neto, dobilo je dvoje odbornika i to Valentina Božović (grupa građana „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“) i Savo Klakor (Narod Pobjeđuje).

Božovićeva u imovinskom kartonu nije navela u kojim je sve skupštinskim radnim tijelima angažovana, dok je Klakor prijavio da je član skupštinskih Odbora za kizbor i imenovanje, Odbora za statut i propise, te Odbora za planiranje kojim i predsjedava, a u ime SO Tivat on je i jedan od odbornika koji po porotokolu, prisustvuju vjenčanjima za što se takođe dobija simbolična naknada.

Inače, SO Tivat je od početka godine do danas održala ukupno pet sjednica, pri čemu tokom februara, aprila i jula mjeseca lokalni parlament uopšte nije zasijedao. Bruto plata predsjednika SO Tivat dr Andrije Petkovića (Bokeški Forum), prema podacima sa sajta lokalne samouprave, u julu je sa, kako je navedeno, „uvećanim iznosom julske bruto zarade zbog naknadno obračunate razlike u radnom stažu”, iznosila 1.930,81 euro, dok je sekretarka SO Tivat Ivana Aranđus  (BF) prošllog mjeseca primila 1.521,61 euro bruto-plate.