Na španskom ostrvu La Palma proradio je vulkan koji je iz nacionalnog parka Cumbre Vieja na jugu otoka izbacivao mlazove lave, kao i dim i pepeo u zrak.
Vlasti su počele evakuaciju nemoćnih lica i nekih domaćih životinja iz okolnih sela prije erupcije u nedjelju, navele su vlasti tog otoka, prenio je Reuters, piše Tanjug.
Dva sata kasnije, kada su se rijeke lave spuštale niz padinu, opština je izdala obaveznu naredbu o evakuaciji za četiri sela, uključujući El Paso i Los Llanos de Aridane.
Na ostrvo su upućeni vojnici, a stanovnici su zamoljeni da koriste mobilne telefone minimalno.
“Ni pod kojim okolnostima nemojte prilaziti toku lave” , upozorila je opština stanovništvo. “Ako ima vulkanskog pepela, ostanite u svojim kućama” , dodale su opštinske vlasti.
Predsjednik provincije Kanarski otoci Angel Viktor Tores rekao je za TVE da do sada niko nije povrijeđen, ali da je saobraćaj na nekoliko puteva u prekidu.
Letovi na i sa Kanarskih otoka nastavljeni su normalno, saopštio je operator aerodroma Aena.
Španski premijer Pedro Sanchez napisao je na svom Twitter nalogu da je odgodio put u New York na sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i da je na putu za La Palmu.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) očekuju od predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića i Skupštine Opštine Herceg Novi Ivana Otovića da inicijative koje su im upućene za podizanje spomenika i proglašenje Dana sjećanja na žrtve zločina Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica blagovremeno uvrste u dnevni red skupština kojima predsjedavaju, da bi Crna Gora tridesetogodišnjicu zločina narednog maja po prvi put zvanično obilježila.
Danas se navršava četiri mjeseca od kako smo predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, predali Inicijativu da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve deportacije izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore. Nismo dobili odgovor na ovu inicijativu. Novom predsjedniku Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivanu Otoviću, dostavili smo 14. septembra Inicijativu za podizanje spomen obilježja žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine u Herceg Novom, podržavajući time i želju porodica stradalih žrtava iskazanu prije više od deset godina.
Spomenikom i Danom sjećanja Crna Gora treba da oda počast žrtvama i obezbijedi trajno podsjećanje na zločin prema izbjeglicama koji se nikada ne smije ponoviti. Očekujemo da nove vlasti, koje tvrde da su više demokratske i više posvećene ljudskim pravima od prethodnih, u okvirima svojih nadležnosti, kroz ovaj konkretan primjer doprinesu uspostavljanju kulture sjećanja.
Podsjećamo da je gospodin Bečić 27. maja ove godine objavio: “Danas, kada se navršava 29 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, osjećamo veliku žalost zbog svega kroz šta su oni i njihovi najbliži prolazili tih nesrećnih godina na teritoriji naše države. Osuda zločina i pijetet prema žrtvama jedini je put ka zacjeljivanju rana iz prošlosti. Najmanje što možemo da učinimo jeste da se potrudimo da se takvi zločini ne zaborave, a da se slične stvari ni u naznaci nikada ne ponove.“
Istraživanje javnog mnjenja koje je HRA sprovela prije godinu dana pokazalo je da čak 82% građana Crne Gore smatra da bi mjesto svakog ratnog zločina trebalo obilježiti spomen pločom ili spomenikom žrtvama, a 73% da je za bolju budućnost neophodno njegovanje sjećanja i na događaje koje bismo svi najradije zaboravili.
Inicijative za podizanje spomenika i dan sjećanja naše organizacije su prvi put podnijele još 2011. godine zajedno sa nekadašnjim članom i predsjednikom Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandrom Zekovićem, predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću. Od tada smo ih ponavljali svake godine, ali do danas nijesu prihvaćene.
U maju i junu 1992. godine, najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini. Samo 12 osoba deportovanih iz Crne Gore uspjelo je da preživi mučenje u koncentracionim logorima. Izbjeglice lišene slobode su, po pravilu, dovedene u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su 25. maja autobusima transportovani u koncentracioni logor u Foču, odnosno 27. maja na neutvrđenu lokaciju u istočnoj Bosni, gdje su ubijeni. Još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci svih žrtava. Većina žrtava ovog zločina je obeštećena u parničnom postupku, dok je crnogorski sud sve optužene za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva oslobodio u krivičnom postupku, pozivajući se na to da optuženi, navodno, nisu imali potrebno svojstvo da odgovaraju za ratni zločin jer Crna Gora zvanično nije bila strana u oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini. Pred Evropskim sudom za ljudska prava se protiv Crne Gore vodi postupak zbog nedjelotvorne istrage i procesuiranja ovog zločina.
Vladajuća proputinovska Jedinstvena Rusija uvjerljivi je pobjednik ruskih parlamentarnih izbora, ali je ostvarila slabiji rezultat nego na prethodnim izborima, pokazuje izlazna anketa.
Središnje izborno povjerenstvo objavilo je da je Jedinstvena Rusija dobila preko 40 posto glasova, nakon prebrojanih 13 posto glasačkih listića.
Izlazna anketa INSOMAR-a koju je objavila novinska agencija RIA pokazuje da će Jedinstvena Rusija osvojiti nešto više od 45 posto glasova.
Iako je riječ o uvjerljivoj pobjedi, to je slabiji rezultat nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2016., kada je Jedinstvena Rusija osvojila više od 54 posto glasova.
Popularnost vladajuće stranke pala je uslijed smanjenja životnog standarda i kampanje zatvorenog kritičara Alekseja Navaljnog i njegovih suradnika koji su usmjeravali birače da glasaju za protukandidata Jedinstvene Rusije s najviše šansi u njihovoj izbornoj jedinici.
Prvi rezultati pokazuju da je Komunistička stranka na drugom mjestu s 24 posto glasova, dok je nacionalistička Liberalno demokratska stranka Rusije (LDPR) treća s 9 posto glasova.
Obje stranke, LDPR u većoj mjeri, uobičajeno podupiru Kremlj u ključnim pitanjima.
Kritičari Kremlja kažu da su izbori farsa, zbog represije ruskih vlasti koje su zabranile Navaljnijev pokret prije izbora, zabranile njegovim saveznicima da se natječu na izborima nakon što je Navaljnijeva organizacija u lipnju proglašena ekstremističkom, dok su se vlasti obrušile i na kritične medije i nevladine organizacije.
Kremlj će pobjedu Jedinstvene Rusije koristiti kao dokaz raširene podrške Putinu koji je na vlasti kao predsjednik ili premijer od 1999.
Glas, neovisna nevladina organizacija za praćenje izbornih nepravilnosti, navodi da je na izborima zabilježila prijetnje protiv promatrača i višestruka glasanja, pri čemu su neki primjeri potonjeg cirkuliraju društvenim mrežama.
Središnje izborno povjerenstvo pak kaže da su slučajevi višestrukog glasanja zabilježeni u osam regija te da će rezultati na spornim birački mjestima biti poništeni.
Jedinstvena Rusija u prošlom je sazivu parlamenta imala gotovo tri četvrtine zastupnika u Dumi, zbog čega su prošle godine usvojene ustavne reforme koje su omogućile Putinu da se natječe na još dvama predsjedničkim izborima 2024. pa bi Putin potencijalno mogao ostati na vlasti do 2036.
Kremlj odbacuje navode da je postojala politička motivirana represija prema opoziciji i tvrdi da su postupci pokrenuti samo protiv pojedinaca zbog kršenja zakona.
Jedinstvena Rusija i Kremlj odbacuju da su imali ulogu u odbijanju registracije pojedinih kandidata.
Navaljnijeva aplikacija u kojoj je bio popis kandidata za koje bi trebalo glasati po izbornim jedinicama protiv Jedinstvene Rusije uklonjena je s Googlea Playa i Appleovog App Storea u petak, zbog čega su aktivisti optužili te kompanije da su podlegli pritiscima vlade.
– Jednoga dana živjet ćemo u Rusiji u kojoj će biti moguće glasati za dobre kandidate s raznim političkim platformama, napisao je na Telegramu Navaljnijev suradnik Leonid Volkov u nedjelju.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina – 100 godina Željezničara ( Elman Omic – Anadolu Agency )
Spektakularnim vatrometom sinhronizovanim na više lokacija u cijelom Sarajevu, navijači Fudbalskog kluba Željezničar obilježili su u nedjelju navečer 100 godina postojanja slavnog kluba.
Fudbalski klub Željezničar službeno je registrovan 19. septembra 1921. godine u tadašnjem Sarajevskom podsavezu.
Osnovali su ga radnici Željezničke radionice na inicijativu Dimitrija Dimitrijevića. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice sakupili su novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba u Sarajevski podsavez, piše Anadolija.
Prva utakmica odigrana je sa SAŠK-om 17. septembra 1921. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobijedivši 1:5. Nakon poraza, Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa Sarajevskim Sportskim Klubom i zabilježio prvu pobjedu, rezultatom 2:1.
Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu Sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali Troja, Šparta, Barakohba. Prvu utakmicu igrao je 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1:1.
Početkom Drugog svjetskog rata klub obustavlja rad jer nije htio igrati pod fašističkom okupacijom. Nakon oslobođenja od okupatora i završetka rata rad FK Željezničar se obnavlja i tim nastupa u Prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u Prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946/47.
Željezničar je u sezoni 1971/1972. godine osvojio šampionsku titulu u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva (1992.-1995.), Željezničarov stadion ”Grbavica” našao se na liniji fronta, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.
Prvu povratničku utakmicu na svom stadionu ”Grbavica” odigrao je 2. maja 1996. godine u vječitom derbiju sa Sarajevom (1:1).
Željezničar u svojim vitrinama ima titulu šampiona Jugoslavije te šest titula prvaka Bosne i Hercegovine. Šest puta je osvojio Kup Bosne i Hercegovine, kao i tri puta Super kup ove države.
Najveći međunarodni uspjesi popularnog Želje su četvrtfinale Kupa UEFA u sezoni 1971/1972., te polufinale istog takmičenja 1984/1985.
Jeste li se ikada pitali kako bi danas izgledala modernizirana verzija vikinškog broda? Kurt Strand dao je odgovor na to pitanje.
Norveški dizajner sa stalnim prebivalištem na Floridi u Sjedinjenim Američkim Državama nedavno je predstavio koncept superjahte, koja je duga 161 metar, a koja izgledom podsjeća upravo na vikinška plovila, prenosi Pun kufer.
Superjahti je nadjenuo ime Norveška. Karakteriziraju je veličanstvena jedra površine 6000 četvornih metara koja bi se mogla razvući pritiskom na jedan gumb u svega šest minuta.
Ova jedra od karbonskih vlakana na jarbolima visokima 96 metara oponašaju izgled moćnih kvadratnih jedra kakvi su se mogli naći na tradicionalnim vikinškim plovilima, a obložena su fleksibilnom solarnom folijom.
U jarbolu je skriveno dizalo koje goste superjahte dovodi na sam vrh i pruža mogućnost za uživanje u spektakularnom pogledu.
Norveška bi bila opremljena i svim klasičnim pogodnostima kakve se mogu naći na superjahti – obuhvaćala bi helidrom, bazen, spa-zonu, teretanu, kino-dvoranu, pa čak i mini bolnicu.
Mogla bi ugostiti 24 gosta u 12 luksuznih kabina te 40 članova posade, piše Pun kufer.
Od početka avgusta do danas u Crnoj Gori je preminulo devet osoba mlađih od 40 godina i svi su bili nevakcinisani, saopštio je u nedjelju Institut za javno zdravlje CG koja je opet u vrhu ljestvice zemalja s najviše novooboljelih na dnevnoj razini.
Među stanovnicima Crne Gore od 30 do 39 godina u postotku je najviše oboljelih od koronavirusa, a istodobno i najmanje vakcinisanih, navodi Institut.
„Delta soj koronavirusa pokazao je karakteristiku da od teških oblika bolesti obolijevaju sve mlađe osobe. Zato, naročito u ovom trenutku, podsjećamo na veoma visoku djelotvornost vakcine kada je u pitanju sprječavanje teže forme bolesti i fatalnih ishoda“, saopštili su crnogorski epidemiolozi.
Navode nadalje da je nevakcinisano bilo 86,5 posto preminulih od početka majaa, kada je počela masovna imunizacija u Crnoj Gori pa do danas.
Nadalje navode da je nevakcinisano bilo više od 90 posto hospitaliziranih i oboljelih osoba.
Crna Gora je do sada potpuno imunizirala oko 45 posto odraslog stanovništva, a trenutno su stanovnicima te zemlje dostupna vakcine AstraZeneca, Pfizer i Sinopharm.
Broj zaraženih koronavirusom za dva mjeseca narastao je s manje od 500 na više od 8000, pa je Crna Gora nakon uspješne ljetne turističke sezone, ponovo u vrhu ljestvice zemalja prema broju oboljelih na milion stanovnika.
Prema podacima oksfordske datoteke outworldindata.org Crna Gora je treća u svijetu, s prosječno 995,6 novozaraženih dnevno na milion stanovnika.
Ispred nje na ljestvici su mala otočna država Granada s 1.446 te Srbija s prosječno 1.018 novozaraženih dnevno na milion stanovnika.
Crna Gora je prošle sedmice blago pooštrila epidemiološke mjere zatvorivši svoje granice za sve koji nisu vakcinisani, ne posjeduju negativan test na koronavirus ili nemaju potvrdu da nisu bili inficirani virusom Covid-19 u posljednjih šest mjeseci.
Prema statistici sajta Worldometers, BiH ima 3.134 smrtna slučaja na milion stanovnika, što je više od drugorangirane Mađarske, koja ima 3.128 preminulih na milion stanovnika, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ispred BiH na svjetskoj ljestvici je samo Peru s 5.934 smrti na milion stanovnika.
Worldometers dodaje da je Bosna i Hercegovina dosad imala 225.857 slučajeva zaraze, a preminule su 10.203 osobe.
Oporavilo se 192.218 pacijenata, a ukupno je 1.188.929 napravljenih testiranja. Trenutno je aktivno 23.436 slučajeva.
Vlasti Bosne i Hercegovine apeluju na građane da se pridržavaju mjera i vakcinišu.
U nekim zemljama Evrope „povratak na staro“, to jest slobodni život kao prije pandemije, više nije samo san. Vakcinisani građani u Holandiji će od subote (25. septembar) moći da plešu u krcatim noćnim klubovima bez obaveze da drže distancu. Umjesto mjera, moraće da pokažu kovid-propusnicu.
Danska je prošle sedmice ukinula sve restrikcije, i tako postala prva država EU koja se vratila u „normalnost“. Za odlazak na koncert ili u teretanu tamo nisu potrebni ni maska ni dokaz o vakcinaciji. Krajem avgusta je ministar zdravlja rekao da se kovid više ne smatra „društveno kritičnom bolešću“.
Tim dvijema zemljama pridružuje se i Švedska koja je ionako tokom pandemije imala najblaže mjere. Krajem septembra ukidaju se ograničenja javnih i privatnih okupljanja, kao i preporuka da se radi od kuće.
No, oni koji putuju u te tri zemlje i dalje moraju da se testiraju i idu u karantin, ako nisu vakcinisani.
Solidna stopa vakcinacije
Prema oksfordskoj datoteci Our World in Data, u Danskoj je sa dvije doze vakcinisano tri četvrtine ukupne populacije. Od većih država EU, ispred njih su samo Portugalija i Španija. U Holandiji i Švedskoj je vakcinisano oko 63 odsto svih stanovnika.
„Među najranjivijim pacijentima i građanima, vakcinisano je više nego devet od deset njih“, kaže Alan Randrup Tomsen, virusolog na Univerzitetu u Kopenhagenu.
U Holandiji, ministar zdravlja Hugo de Jong vjeruje da će vraćanje pređašnjih sloboda – uz uslov vakcinacije – motivisati mnogo više ljudi da se vakcinišu.
Nešto slično je u Njemačkoj tražio predsjednik udruženja ljekara opšte prakse Andreas Gasen. On je pozvao vlasti da proglase 30. oktobar za „Dan slobode“, kada će se ukinuti sve mjere. „Kladim se da ćemo onda krajem oktobra preći stopu vakcinacija od 70 odsto jer će mnogi ljudi pohitati da prihvate tu ponudu (ukidanje mjera, prim. red.)“, rekao je Gasen. Njegove riječi nisu baš naišle na oduševljenje.
Podaci Evropskog centra za kontrolu zaraznih bolesti pokazuju da delta varijanta virusa hara posebno u zemljama gdje je stopa vakcinacije niska, ali ne samo tamo. U Austriji i Norveškoj broj zaraza raste, uprkos sličnim stopama vakcinacije kao u zemljama koje sada ukidaju mjere.
Povjerenje je ključno
Danska je još krajem maja predstavila svoj kovid-pasoš u formi aplikacije ili štampanog QR koda. Drugdje su takvi planovi vlasti vodili masovnim protestima, poput Francuske, Italije i Grčke.
Stručnjaci nalaze da u Švedskoj, Danskoj i Holandiji postoji ogroman nivo povjerenja u vlasti, te da to čini razliku.
„Imali smo veliki program testiranja koji nam je omogućio da pratimo stanje veoma lokalno, pa smo imali lokalne lokdaune koji su bili vrlo efikasni“, kaže za DW Kamila Holten Moler, epidemiološkinja Državnog instituta za serume u Kopenhagenu. „To smo mogli naprosto jer Danci istorijski imaju veliko povjerenje u zdravstvene vlasti i programe vakcinacije.“
Te zemlje sada motre na broj hospitalizacija, a ne na broj novih zaraza. Jer, vakcinisani ljudi, kada se zaraze, najčešće prođu sa laganim simptomima ili bez simptoma.
Ipak, ukidanje svih mjera je potez na koji se većina država Evrope i dalje ne usuđuje. Da li se tako zanemaruje rizik i možda ide ka novom lokdaunu? Na to nam Holten Moler kaže: „Ne vjerujem da će Danska ponovo uvoditi nacionalni lokdaun.“
Vlada neće zataškavati crne ekološke tačke i posvetit će se ekologiji na putu do članstva u EU, obećali su zvaničnici u nedjelju, trideset godina od proglašenja Crne Gore prvom ekološkom državom, no idejni začetnik te ideje upozorava da su to 30 propuštenih godina zbog nesposobnih političara.
Hajduković: 30 propuštenih godina
Idejni tvorac ekološke države Crne Gore, prof. dr Dragan Hajduković smatra da se danas u toj državi obilježava 30 propuštenih godina te kaže da je Crna Gora morala učiniti više za tri desetljeća otkako je proglašena ekološkom državom.
“Mi u svari slavimo 30 propuštenih godina. Potpuno propušteni period za koji je Crna Gora mogla postati jedna od najboljih, najpoznatijih i najpoštovanijih država Evrope i svijetu“, rekao je Hajduković za RTCG.
Pritom je kritički govorio o politikom vodstvu.
„Crna Gora je, slikovito govoreći, država koju je Bog velikodušno nagradio prirodom, i surovo, veoma surovo kaznio političarima, kako vlasti, tako i opozicije“.
Crna Gora obilježila 30 godina otkako se proglasila prvom ekološkom državom
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici crnogorskog parlamenta održanoj na planini Durmitor 20. septembra 1991. godine i njome je definirano strateško opredjeljenje „da (CG) usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema“.
Godinu nakon donošenja, Deklaracija je bila predstavljena na konferenciji Ujedinjenih Naroda o zaštiti okoline.
Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić na svečanosti je rekao da će vlada Crne Gore bezrezervno biti posvećena radu na Poglavlju 27 iz evropske agende, kao jednom od ključnih izazova u pogledu implementacije pravnih stečevina Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.
„Jednako tako, ova vlada neće dozvoliti zataškavanje takozvanih crnih ekoloških tačaka, ali ni otvaranje novih, kroz devastiranje naših ekoloških bisera, kao što je to slučaj s koritom rijeke Tare, koji su prouzrokovale određene neodgovorne instance i nesavjesni pojedinci“, rekao je.
Pritom je Krivokapić istaknuo da je uz uz „vrijedne i poštene ljude, prirodna sredina najvažniji i trajni resurs Crne Gore“
„Oko vas je umjetničko djelo zvano – Crna Gora. Učinimo sve da u budućnosti dobije svoj novi okvir“, zaključio je crnogorski premijer.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da priroda nije štedjela u toj zemlji te je zadatak današnjih generacija da to očuvaju. Podrška međunarodnih partnera izuzetno je važna, ali je i jako važna regionalna saradnja zbog predjela koje dijelimo sa susjedima.
Pritom je upozorio da bi “izostanak konstantne suradnje, koordinacije, inovativnih rješenja država regije u cilju očuvanja okoline i adekvatne turističke valorizacije predjela”, mogao pridonijeti “porastu brojnih izazova i daleko smanjiti razvojne potencijale regije”.
