Prva Plava zastavica u Crnoj Gori za 2021. godinu biće podignuta simbolično na Dan zaštite životne sredine u subotu 5. juna na kupalištu “Posejdon” na plaži Jaz u 10.30 sati. Tom prilikom biće objavljeni svi dobitnici ovog ekskluzivnog svjetskog eko-obilježja u našoj zemlji.
Ispred Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, kao generalnog pokrovitelja Programa i nacionalnog operatera za Crnu Goru NVO “EKOM” iz Kotora pozivamo Vas da prisustvujete svečanosti koju organizujemo tim povodom.
Prvu Plavu zastavicu za 2021. godinu podići će direktorka Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Ana Marković Tripković, a prisutnima će se obratiti direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Mladen Mikijelj i direktor NVO “EKOM” Saša Karajović.
“Plava zastavica”
Međunarodno priznanje „Plava zastavica“ je ekskluzivno ekološko obilježje koje se godišnje dodjeljuje plažama i marinama čiji korisnici žele da se uključe u ovaj program, i koji ispune 32 propisana kriterijuma, od kojih su 28 obavezni, dok su preostali preporučeni. Program promoviše visoke standarde iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluga i sigurnosti na plažama, standarde iz oblasti zaštite životne sredine kao i obrazovanja i informisanja o ekološkim vriednostima.
U Crnoj Gori ovo priznanje se dodjeljuje od 2003. godine kada je nevladina organizacija „ECOM“ postala član Fondacije za ekološku edukaciju (FEE) i time stekla pravo da bude Nacionalni operater za sporovođenje Programa „Plava zastavica u Crnoj Gori“. Od samog početka, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore pružilo je organizacionu i finansijsku podršku za sprovođenje ovog Programa.
Plava zastavica se dodjeljuje kupalištu ili marini za tekuću sezonu, na osnovu odluke Međunarodnog žirija koji se sastoji od predstavnika UNEP-a (Programa UN za zaštitu životne sredine), UNWTO (Svjetske turističke organizacije), UNESCO-a (Programa UN za obrazovanje, nauku i kulturu) ILS-e (Međunarodne federacije za spasilaštvo), EEA (Evropske agencije za zaštitu životne sredine), IUCN (Svjetske unije za zaštitu prirode), ICOMIA (Međunarodnog savjeta udruženja marina) ENAT (Evropske mreže za pristupačni turizam) i FEE (Fondacije za ekološku edukaciju), koja i sprovodi Program Plava zastavica.
Međunarodni žiri razmatra kandidature dostavljene od strane Nacionalne komisije koju u Crnoj Gori formira Ministarstvo nadležno za poslove turizma, a koja se sastoji od predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ministarstava nadležnih za poslove turizma, zaštite životne sredine, pomorstva, Crvenog krsta Crne Gore i tri predstavnika nevladinog sektora.
U Crnoj Gori su, od posljednjeg presjeka, registrovana još 34 novopozitivna slučaja infekcije koronavirusom, dok preminulih nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 02. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1315 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 34 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Podgorica
14
Budva
4
Bijelo Polje
3
Tuzi
3
Nikšić
2
Tivat
2
Pljevlja
2
Berane
1
Bar
1
Rožaje
1
Mojkovac
1
Ukupno
34
Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1587.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 78 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 701.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99717.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Kuća umjetnosti Arsen, kako je nazvana dvorana starog kina u znak sjećanja na kantautora Arsena Dedića, otvorena je u srijedu u Šibeniku, priopćeno je.
Posebnost dvorane je modularni pod koji omogućava brzu i jednostavnu transformaciju prostora prema potrebama različitih vrsta događanja, rekla je ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić.
Predvorje dvorane osmišljeno je prostornom instalacijom s Arsenovim portretima – fotografijama i crtežima autora Munira Vejzovića, Ota Reisingera i Željka Koprolčeca, kao i Arsenovom bistom rad Borisa Leinera.
Postavljen je i pianino kojeg je ustupilo šibensko ‘Kolo’.
Matija Dedić izveo je Arsenovu skladbu Moderato cantabile, u nazočnosti Gabi Novak i brojnih gostiju, a potom i “Vraćam se”.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da je Arsen bio jedinstvena figura hrvatske umjetnosti.
Mislim da ćemo se još dugo nastaviti oduživati za sve što nam je ostavio. U tom procesu ovo je velik korak. Nadam se i vjerujem da će u ovom prostoru mnogi umjetnici nadahnuti nasljeđem stvarati jedinstvene trenutke, kazale je Obuljen Koržinek.
Gabi Novak je kazala da je toliko uzbuđena, da bi se mogla „samo rasplakati od sreće“.
Matija Dedić je kazao da se, profesionalno govoreći, radi o fascinantnom prostoru za muziciranje.
Gabi i Matija 3. lipnja će održati prvi koncert u Kući umjetnosti Arsen.
Uslijedit će sadržaj čiju okosnicu čini trotjedni filmski program pod nazivom “Poezija filma i film u poeziji Arsena Dedića”, koji donosi izbor od devet domaćih i stranih filmskih klasika podijeljenih u tri potprogramska pravca: selekciju filmova koje je Arsen volio i koji su direktno utjecali na njegovo autorstvo, filmova za koje skladao glazbu i pisao songove te matineja filmova za djecu za koje je ispisao nikad zaboravljene partiture.
Skupština Turističke organizacije Tivat (TOT) održana je juče, a predsjedavao joj je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
U radu redovne desete Skupštine TO učestvovalo je devet od ukupno 15 njenih članova, koji su pored ostaloga, razmatrali izvještaja o radu sa finansijskim izvještajem TOT-a za 2020. godinu i upoznali se sa zvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza za prošlu godinu.
Verifikovani su mandati novim članovima Skupštine, predstavnicima Opštine Tivat: Aleksandru Dakoviću, Jovani Kovačević, Antu Perčinu, Ivu Mariću, Željku Jovetiću, Mladenu Ribici i Mihaeli Ivović. Verifikovani su mandati članova Skupštine, predstavnika projekata Porto Montenegro i Luštica Bay, a to su Slavica Milić i Maša Radulović.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević predstavila je detalje izvještaja o radu koji ukazuju na 2020. kao veoma lošu godinu za turizam u Crnoj Gori i u Tivtu.
Po zvaničnim podacima u Tivtu je u 2020. ostvareno 37.516 dolazaka, što je pad od 77% u odnosu na 2019. Pad je zabilježen i kada su u pitanja namjenski prihodi -boravišna i turistička taksa, odnosno članski doprinos, i on iznosi 57,4% u odnosu na 2019.
Tivat – mikophotography
U okviru promotivnih aktivnosti prošle godine realizovana je digitalna kampanja “Vaš odmor je u Tivtu”, a organizovan je i značajan broj studijskih posjeta medija sa važnih emitivnih tržišta. U toku je sertifikacija Tivta kao “Zelene destinacije”, a Tivat je u 2020. proglašen za jednu od top 100 održivih destinacija u svijetu.
Gradonačelnik Komnenović je članove Skupštine TOT-a upoznao sa aktivnostima lokalne uprave koje za cilj imaju promociju Tivta u regionu. On je najavio da će se raditi na stvaranju dobrog prvog utiska, prilikom dolaska turista u Tivat, sa posebnim akcentom na Aerodrom Tivat i uvođenje reda u uslugu taksi prevoza na ovoj lokaciji. Kao značajne, istakao je usvojene zdravstvene protokole, koji bi trebalo da doprinesu osjećaju sigurnosti kod turista koji borave u Tivtu i Crnoj Gori. Komnenović je najavio da će lokalna uprava preduzeti sve aktivnosti kako bi se turistička sezona odvijala neometano.
Članovi Skupštine TO Tivat uputili su sugestije o važnosti rješavanja pitanja sidrenja jahti u zalivu, ali i marketinškim aktivnostima koje bi poboljšale dostupnost informacija o usvojenim covid protokolima. Zaključeno je kako je nužno pristupiti izmjeni Statuta TO Tivat i uskladiti ga sa Zakonom o turističkim organizacijama.
Kotor- CEDIS-ov prostor na Tabačini koji će nakon ljetnje sezone biti prepušten na korišćenje Opštini Kotor je jedan od najznačajnijih resursa grada, a o njegovoj namjeni će se odlučivati nakon realizacije međunarodnog tendera za urbanističko rješenje koji planiramo da raspišemo, poručio je gostujući u programu Radio Kotora predsjednik Opštine Vladimir Jokić.
– Namjera nam je da oni koji imaju ozbiljno iskustvo sagledaju cjelokupnu situaciju. Da se sagleda cijeli prostor, svi ti objekti, blizina Starog grada, obaveza izrade HIA studije (Studije procjene uticaja na baštinu i prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora), da se tretira u skladu sa arhitektonsko-konzervatorskim pravilima i da onda na osnovu javnih i međunarodnih poziva dobijemo najbolje rješenje za “nova vrata i novo lice grada” jer će ovaj prostor to zaista i biti – poručio je Jokić.
U pitanju je, podsjeća, ogroman prostor u čiji je posjed Opština uspjela da uđe nakon nekoliko decenija.
– Bilo kakva improvizacija bi predstavljala “igranje sa najvažinijim resursima” grada, a mi kao lokalna samouprava, svakako, nismo spremni za “igranje”. Može taj proces da potraje i godinu i dvije duže, ali neka bude tako. Moramo imati koncezus svih, da naša generacija to ostavi u zalog budućim generacijama. Zato mislim da je ovaj prostor nešto što jer najbitnije iskoristiti na pravi način – zaključio je Jokić.
Podsjetimo, nedavno je na sastanku predsjednika Opštine Kotor i izvršnog direktora CEDIS-a Vladimira Čađenovića, postignut dogovor da nakon ljetnje sezone CEDIS svoje prostorije sa Tabačine premjesti u industrijsku zonu, a one koje trenutno koriste prepusti Opštini.
Termoelektrane na ugljen na zapadnom Balkanu prijetnja su zdravlju i sigurnosti evropskog stanovništva zbog povećanog emitiranja štetnih tvari, poručili su u srijedu sudionici panela u sklopu obilježavanja evropskog Zelene sedmice.
Termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu i BiH predstavljaju zdravstvenu i ekonomsku opasnost za stabilnost EU-a jer su glavni izvor zagađenosti koja se rapidno širi cijelom Europom, smatraju predstavnici vodećih europskih organizacija i centara na području zaštite okoliša.
Vlatka Matković, savjetnica za zdravlje i energetiku u Savezu za zdravlje i okoliš (HEAL) kazala je da “zagađenje zraka ne poznaje granice”.
“Onečišćeni zrak sa zapadnog Balkana najprije se širi prema susjednim državama, ali s vremenom dođe do svih zemalja Europske unije”, izjavila je Matković.
Potkrijepila je to istraživanjem iz 2016. koje je pokazalo da je te godine “16 termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu emitiralo jednaku količinu sumporovog dioksida (SO2) kao i 250 takvih postrojenja u EU”.
Stručnjak Energetske zajednice za životnu sredinu Peter Vajda naglasio je da je zastarjelost jedan od glavnih uzroka štetnog utjecaja termoelektrana.
“Termoelektrane na zapadnom Balkanu izgrađene su prije nekoliko desetaka godina i zbog toga te države ne poštuju standarde kvalitete zraka kakve očekuje Unija”, rekao je Vajda.
Komentirajući rezultate analize Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije koji pokazuju da zagađenost zraka iz termoelektrana na zapadnom Balkanu godišnje uzrokuje oko 4.000 preuranjenih smrti i otprilike 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece, govornici su se složili da postizanje veće kvalitete zraka na tom području mora biti prioritet budućih europskih politika.
Prema riječima Claudia Belisa iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, postoji mnogo pravnih instrumenata za rješavanje problema niske kvalitete zraka koji su ostali “samo na papiru”.
Stvarna provedba zakonodavstva za čisti zrak glavni je uvjet za ostvarivanje cilja nulte stope onečišćenja za netoksičan okoliš koji je Europska komisija iznijela u europskom Zelenom planu.
Dekarbonizacija, sprječavanje onečišćenja zraka, vode i tla, cirkularna ekonomija, razvoj poljoprivrede i zaštita bioraznolikosti temeljna su područja europskih zelenih politika koje su stupile na snagu i na zapadnom Balkanu, no još uvijek nisu dovoljno učinkovite, složili su se govornici.
Europska komisija je prošle godine predstavila ekonomsko-investicijski plan za zemlje zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi eura pomoći toj regiji za višegodišnje razdoblje 2021.-2027.
Cilj plana je potaknuti dugoročni oporavak regije, ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju i poticati suradnju s Europskom unijom.
Njime se predviđaju inicijative za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prijelaz s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture.
Zbog sve veće potrebe za smanjenjem emisija i interesa za zaštitu prirode, Europska unija ovaj je tjedan organizirala virtualni Zeleni tjedan, najveće događanje na području zelenih politika s brojnim panelima i savjetovanjima.
Građani tako imaju priliku sudjelovati u raspravama i razgovorima o ekologiji i zdravlju, bioraznolikosti i ekosistemima, proizvodnji i konzumaciji i smjernicama k postizanju zelenih promjena na području i izvan EU-a.
kornjača – foto EPA – NETHERLANDS WORLD PRESS PHOTO
Projekt spašavanja kornjača iz talijanskih ribarskih mreža dobitnik je “nagrade publike”, najvažnijeg priznanja na dodjeli nagrade LIFE, evropskih “zelenih Oscara”.
Nagrade LIFE na europskom su zelenom tjednu dodijeljene su u četiri standardne kategorije – priroda, okoliš, klima i nagrada građana – i jednoj izvanrednoj, s obzirom na pandemijsku godinu i sve okolnosti koje su snašle Europsku uniju i svijet.
Nagrada građana, po mnogima najvažnija priznanje, otišla je u ruke talijanskog projekta Tartalife.
Riječ je o projektu kojim je smanjen broj morskih kornjača uhvaćenih u ribarske mreže duž 15 talijanskih obalnih područja i potaknuo je više od hiljadu lokalnih ribara da koriste kružne udice umjesto tradicionalnih oštrijih.
To je smanjilo broj ulova morskih kornjača i do 40%, a tim je također koristio ultraljubičasto-LED svjetiljke kao sredstvo za odvraćanje, sklopive posude za ribu koje zamjenjuju mreže i posebne uređaje za uklanjanje kornjača kako bi spriječili njihovo slučajno hvatanje.
Pokrenuli su i certifikat kvalitete “Turtle Safe” za ribarska plovila te kroz svoje programe educirali gotovo milijun turista pojačavajući svijest o izazovima s kojima se suočavaju morske kornjače.
Dobitnik nagrade u kategoriji “priroda” slovački je projekt “Life Energy”, usmjeren na zaštitu deset prioritetnih vrsta ptica, koji koordinira nevladina organizacija Raptor Protection iz Slovačke.
Projekt Life Energy prvi je projekt sa sustavnim pristupom rješavanju problema sudara ptica na dalekovodima kroz izradu prikladnih metoda za prepoznavanje i uklanjanje rizika. Cilj projekta je također stvoriti bolje uvjete hranjenja i uzgoja za rehabilitaciju životinja ozlijeđenih u sudaru s preprekama.
Španjolski projekt “Life Reusing Posidonia” pobjednik je u kategoriji “okoliš”.
S obzirom na to da tradicionalni građevinski materijali poput betona, vatrostalne opeke i petrokemijske izolacije proizvode puno emisija stakleničkih plinova, tim koji stoji iza tog projekta zauzeo je prirodan pristup gradnji.
Tako su sušenu morsku travu Posidonia oceanica koristili su kao učinkovitu i jeftinu toplinsku izolaciju u 14 socijalnih stambenih jedinica za siromašne i osobe u nepovoljnom položaju na balearskom otoku Formentera.
Ovaj lokalni, tradicionalni i ekološki prihvatljiv način gradnje smanjio je emisije za 60%, smanjio potrošnju energije za 75%, a vode za dodatnih 60%.
U kategoriji “klima” pobjednik je francuski projekt “Life Foreccast”.
Projekt FORECCAsT odvija se u regionalnom parku prirode Haut-Languedoc, koji se nalazi u jedinstvenom području okupljališta za tri klime u kojima su promjene u okolišu i klimi prilično nagle, gdje šuma zauzima 67% teritorija.
Pomogao je upraviteljima šuma u francuskom regionalnom parku prirode Haut-Languedoc uspostaviti strategije prilagodbe klimatskim promjenama, a izradili su i mobilnu aplikaciju kako bi šumarima pomogli u procjeni i upravljanju rizicima za njihovo zemljište.
S obzirom na okolnosti koje su snašle svijet u protekloj godini, a zbog koje su upravo mladi bili jedni od najugroženijih skupina, po prvi puta je dodijeljena i nagrada u specijalnoj kategoriji, “Life4Youth”, a pobjednika je talijanski projekt “Life Choo-na”.
On uključuje više od 300 mladih volontera iz Europskog zbora solidarnosti (ESC) koji su odlazili u terenske misije od kolovoza 2017. do avgusta 2019.
Cilj im je bio zbrinuti 11 vrsta ptica poput rode i zlatnog orla, a radili su sa znanstvenicima, profesionalcima i drugim stručnjacima.
Na graničnom prijelazu Bregana u srijedu je održana je prezentacija provedbe granične kontrole pomoću EU digitalne COVID potvrde. Na Bregani je bio ministar unutarnjiih poslova Davor Božinović koji je izvijestio i o novostima prilikom prelaska granice vezano za PCR test za one koji nisu preboljeli ili nisu cijepljeni.
– Veliko mi je zadovoljstvo da vidimo kako naš sustav izdavanja Eu digitalnih Covid potvrda funkcionira na našim granicama. Do ovog trenutka izdano je 40.000 potvrda, od toga 90% putem sustava e-građani, a druge putem HZZO-a. Osim što će olakšati kretanje ovog ljeta digitalne potvrde dobre su za populariziranje digitalnih usluga Vlade RH jer u jednom danu 40.000 ljudi koji su pristupili sustavu e-građani potaknuti i druge da se vežu na sustav e-građani, rekao je ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
– Vidjeli smo demonstraciju ulaska u Hrvatsku digitalnim potvrdama, a i vidjeli koliko je kratkotrajna. Uz sve ono što je integrirano na sustav digitalnih potvrda mi smo integrirali sa sustavom NBMIS MUP-a (Nacionalni informacijski sustav za upravljanje državnom granicom) i s platformom Enter Croatia. Svi naši gosti i ljudi koji ulaze u RH mogu se prijaviti na Enter Croatia i tamo poslati svoju EU digitalnu Covid potrebu te time još skratiti postupak ulaska u RH. Jednim skeniranjem hrvatski granični policajac će dobiti potvrdi da osoba nije sigurnosno interesantna, da ima podatke kojima može proći kroz policijski sustav (Interpol, Europol), ali također i dio vezan uz EU digitalne Covid potvrde. Iza tih 20-ak sekundi posla stoji veliki rad naših IT-stručnjaka iz MUP-a, AKD-a, HZZO-a, HZJZ-a. Ovo je napor u sklopu radne skupine koju je Vlada okupila 8 travnja. Za manje od 2 mjeseca napravili smo sustav koji je Hrvatsku smješta u sam vrh zemalja koje su sposobne i krenula ne samo u izdavanje EU digitalnih potvrda već i njihovu primjenu na svim graničnim prijelazima RH, rekao je Božinović.
Dodao je kako je već jutro s u Hrvatski ušlo 112 osoba koristeći EU digitalnu Covid potvrdu, većinom hrvatski državljani koji su putem e-građani izvadili potvrdu, ali i pet Čeha i 12 Poljaka što je sigurno dobar vjesnik što će se događati ovog ljeta. Hrvatskoj je bilo bitno da bude među prvima da možemo poslati poruku svim građanima EU-a da ako su im u njihovim državama izdane digitalne potvrde vrijeme prolaska hrvatske granice biti vrlo kratko, rekao je.
Izvijestio je i o novostima prilikom prelaska granice vezano za PCR test za one koji nisu preboljeli ili nisu cijepljeni.
– Sad se traži test ne stariji od 72 sata (prije je bilo 48 sati), a također u tu odluku je ugrađeno da je za prelazak dovoljna jedna doza i 22. dana proteka od primitka te prve doze kad govorimo o cjepivima koje imaju odobrenje EMA-e. Njima je pridodan i ruski Sputnjik. Za kinesko cjepivo trebaju i dalje 2 doze, rekao je Božinović.
– Spremni smo primiti turiste da se što manje zadržavaju na granici, dodao je. Božinović je upitan od novinara rekao kako je sve ovo koštalo oko milijun eura, a novac je povučen iz EU fondova upravo za tu namjenu. Rađen je softver i implementacija, kupovali su se čitači kodova, pisači za poslovnice HZZO-a koje izdaju EU digitalne Covid potvrde. Najavio je i da će za oko 4 tjedna biti gotova i aplikacija za mobitel pa se neće morati ispisivati EU digitalna Covid potvrda.
U papirnatom ili digitalnom obliku COVID potvrde mogu dobiti oni koji su primili dvije doze cjepiva, oni s jednom dozom, ako su protekla 22 dana od cijepljenja, te oni koji su preboljeli COVID ili imaju negativan test.
Do digitalne potvrde može se doći preko digitalne platforme koja vodi do stranice e-građanin ili u podružnici HZZO-a. Neki ipak radije biraju papirnatu verziju u nekom od ureda HZZO-a. Potvrda u papirnatom obliku sadrži QR kod, a ako dođe do kakvih tehničkih problema ona i unutar sebe sadrži sve potrebne podatke na papiru.
Uz Hrvatsku su za izdavanje tih potvrda spremne još i Njemačka, Italija i Danska, a na europski pristupnik uspješno se dosad spojlo 13 zemalja. Uvjet za prelazak granice za sada ovisi o državi u koju se putuje, a sustav za cijelu Europsku uniju stupa na snagu 1. srpnja.
Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik uprave za granicu Zoran Ničeno u emisiji Hrvatskoj radija u Mreži prvog rekao je da da je bilo dosta posla da se EU digitalna Covid potvrda implementira u informacijski sustav za upravljanje državnom granicom te da je ona zaštićena i da se QR kod provjerava u bazama podataka u europskom informacijskom sustavu. Naveo je kako je proces kontrole na granici bio usporen jer se dosad moralo kontrolirati razne potvrde predočene u raznim formatima, a uz EU digitalnu potvrdu će biti brži. Također je rekao kako je dosad otkriveno preko 350 krivotvorenih potvrda o PCR testiranju.
– Očekujemo da će uvođenje digitalne potvrde značajno pojednostaviti rad, neće biti potrebno upisivati desetke različitih dokumenata i njihova provjera ispravnosti. Policajac ne mora sada ništa fizički upisivati u sustav nego se potvrda skenira u nekoliko sekundi, rekao je Ničeno.
Novi, izmijenjeni nacrt Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, djelimično usklađen sa primjedbama koju je na oruginalnu verziuju tog dokumenta poslatu mu još prije skoro pola godine, iskazalo Ministrarstbvo finansija i socijalnog staranja, trenutni je rezultat višemjesečnih nastojanja Optine Tivat da napokon kod Vlade premijera Zdravka Krivokapića ishodiuje zeleno svjetlo za svoje namjere da promijeni lokalnu politiku kada su komunalije u pitanju.
Ova naknada jedan je od glavnih izvora prihoda lokalne uprave a novac koji Opština prikupi naplatom te takse od investotora koji grade nove ili rekonstruišu postojeće objekte na njenoj teritoriji, strogo je namjenski opredijeljen za unapređenje postojeće ili izgradnju nove javne i komunalne infrastrukture. Administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) još u decembru prošle godine pripremila je novu Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom se taj lokalni propis uskađuje sa odredbama nedavno izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. To je iskorišteno i da se u djelo sprovedu predizborna obećanja aktuelne tivatske vlasti koju čini koalicija građansjmih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za boji Tivat“, a koje su pored ostaloga, Tivćanima obećale da će izmjenama fiskalne politike u domenu komunalija, destimulisati sve izraženiju gradnju stanova za tržište, te da će većim iznosima tenaknade opteretiti investitore elitnih i ultraskupih turističkh rizorta kakav je naprimjer, Porto Montenegro.
Stoga je nacrtom nove Odlukom o komunalijama pored ostaloga, predviđeno ukidanje popusta od 40% koji je za nove stambene, poslovne i stambeno-poslovne objekte površine do 500 kvadrata predviđen još uvijek važećom odlukom što ju je prije tri godine donijela tadašnja tivatska DPS-SD-HGI uprava. Ukidanjem popusta za objekte do 500 kvadrata aktuelna tivatska vlast je odlučila da destimuliše posljednjjh godina vrlo izraženu izgradnju novih stambeno-poslovnih zgrada manjeg gabarita sa stanovima za prodaju na tržištu, čime žele i da sačuvaju već dobrano načet i preizgrađen prostor, pogotovo u centru grada i nekim od prigradskih naselja Tivta.
Administracija gradonačelnika Komnenovića je novom odlukom predvidjela i da u najekskulzivniju, zonu Ia gdje su komunalije najskuplje, uvrsti i područje koje pokrivaju izmjene i dopune DSL “Dio Sektora 22 – Arsenal” po kome se gradi elitni nautičko-turistički centar Porto Montenegro. Bivša DPS-SD-HGI tivatska lokalna vlast nije našla za shodno da to uradi ranije, pa je Porto Montenegro u bio „jedan stepen niže” na ljestvici za obračun i naplatu ove naknade, i bio je u rangu objekata koji se grade u centru Tivta ili obalnom pojasu Lepetana, Donje Lastve, Župe i Bonića.
Sve to međutim, nije se dopalo Ministarstbu finansija i socijalnog staranja, pa je resor koji vodi ministar Milojko Spajić u proceduri koja prethodi izjašnjavanju Vlade o davanju saglasnosti na ovu odluku Opštine Tivat, izrazio stav da su ovakve namjere tivatske Opštine destimulativne za investitore.
„U mišljenju je konstatovano predloženo povećanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za objekte površine do 500m2, za oko 67%. Iskazana je nesaglasnost sa ovakvim povećanjem naknada, uzimajući u obzir da će, prije svega, uticati na građane te mikro i male privrednike, koji žele da realizuju izgradnju objekata za lično stanovanje ili mali biznis.“- obrazložili su ovaj svoj strav iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, dodajui da je takva njihova sugestija „na liniji obavezujućih preporuka Evropske komisije koje se tiču unapređenja regulatornog ambijenta, u dijelu uspostavljanja novih i povećanja postojećih fiskaliteta i parafiskaliteta, posebno na lokalnom nivou.“
Nespremnost Vlade da prihvati novu tivatsku Odluku o komunalijama, Opštinu je od kraja prošle godine do danas koštala preko 2 miliona eura na koliko se procjenjuje gubitak nastao neprimjenjivanjem novog propisa. Uprkos toj i činjenici da je Tivat u veoma lošoj finansijskoj situaciji jer je prethodna DFPS-SD-HGIuorava grada ostavila praznu kasu i nepolaćene dugove od skoro 5 miliona eura, ministarstvo kojim rukovodi Spajić nije odustalo od tvrdoglavog stava da ne dozvoli ukidanje do sada važećčih velikih povlastica u smanjenju komunalija za gradnju objekata površine do 500 kvadrata u Tivtu. Pritisak građevinskog lobija je očito toliko jak da mu Vlada podvodi čak i napore lokalne uprave da fiskalnim mjerama obuzda prekomjerno trošenje prostora i svojevrsnu „budvanizaaciju” Tivta gradnjom novih stambnenih objekata za prodaju na tržištu. Stoga je stoga lokalna uprava u međuvremenu pripremila i novi nacrt Odluke o komunalijama i ponovno ga uputila na ratzmatranje Vladi.
U odnosu na dosadašnji nacrt koji nije mogao dobiti saglasnost ministra Spajića, u novom je ostalo ukidanje popusta u komunalijama za objekte do 500 kvadtrata, ali je ta restrikcija djelimično ublažena na način da je predviđeno umanjenje te naknade od 30% za površinu objekat do 250 kvadrata i dodatno umanjenje od 10% u slučaju jednokratnog plaćanja ove takse.
Nominalna visna komunalija inače, ni ovim nacrtom nije mijenjanja u odnosu na onu iz još uvijek važeće Odluke o komunalinjama koju je donijela bivša DPS-SD-HGI vlast Tivta, pa će one i dalje iznositi od 60 do 210 eura za kvadrat zavisno od zone u kojoj se novi objekat gradi. Određeni su međutim, novi procenti za umanjenje ove dadžbine kod pojedinih kategorija objekata. Tako se komunalije za pola smanjuju za stambeni prostor do 150 kvadarata površine kojim investitor riješava svoje stambeno pitanje. Isti procenat umanjenja predviđen je za objekte koji se grade u biznis zoni, kao i za otvoreni prostor na parceli koji je predviđen za obavljenje djelatnosti.
U novom nacrtu međutim, ukinuta je odredba iz do sada aktuelnog koji nije prolazio kod Vlade, da na smanjenje komunalija koje može ići i do 50 odsto, mogu računati i investitori objekata koji imaju solarne kolektore za potrebe unapređenja energetske efikasnosti tih objekata. Ta odredba je izbrisana ali je dodata nova da se za 70% umanjuju komunalije u slučaju pretvaranja posebnog i zajedničkog dijela stambenog objekta u poslovni i obžratno. Ostala je i ranije predložena odredba da se stepen umanjenja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kreće i do 80% za nove garaže, odnosno vjerske objekte. Isti procenat umanjenja ove naknade predviđen je i za rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama, odnosno objekata upisanih u registar kulturnih dobara.
I SA NOVOM ODKLUKOM BIĆE MEĐU NAJJEFTINIJIMA
Paradoks je da će Opština Tivat uporakos ovakvoj nespremnosti Ministarstva finansija da se opšti, pretpostavi interesima građevinskog lobija i podrži fiskalnu politiku lokanje vlasti, i dalje biti jedna od najeftinijih na primorju kada su komunalije u pitanju. Sa cijenama i popustima predviđenim u najnovijem nacrtu, Tivat će sa posječnom cijenom komunalija od 65,52 eura za kvadrat novog objekta u najvećoj i za gradnju najznačjnijoj trećoj opštinkosj zoni, biti jeftiniji od Budve gdje je cijena za takve objekte u odgovarajuć zoni 82,75 eura, Herceg Novog (76,5 eura) Bara (78,4 eura) i Kotora gdje taj izdatak investitoru iznosi čak 136 eura za kvadrat.
„U namjeri da se zaštiti interes lokalne uprave u Tivtu i povećaju prihodi Opštine Tivat po ovom osnovu, a time stvore uslovi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta koje privodi namjeni sve veći broj investitora, predlogom ovog propisa iznos naknade je povećan je sa 49,92 na iznos od 65,52 € (31,25 %) uz umanjenje od 30 % u odnosu na nominalni iznos od 104,00 € (72,80 €) i umanjenje od 10 % za jednokratno plaćanje za III zonu.
Na ovaj način postiže se i efekat zaštite prostora od pretjeranog privođenja namjeni postojećih planova izgradnjom objekata, ponajviše za prodaju i stanovanje, a manje za izgradnju privrednih i poslovnih objekata, što je do sada bio slučaj. I to ne treba da nas iznenađuje, jer se mnogo gradilo u Tivtu zbog ovako niske naknade. Direkcija za investicije Opštine Tivat se u ovom periodu suočava sa zahtjevima investitora za izgradnju objekata komunalne infrastrukture koji značajno i višestruko premašuju iznos njihovih obaveza za naknadu za komunalno opremanje. Sa postojećom odlukom Opština Tivat ne može efikasno podržati ovakve investicije.”- stoji u analizi koja je o najnovijem nacvrtu Odluke o komunalijama Opštine Tivat, predočena Vladi.
Najnovije komplikacije u odnosima Evropske Unije i Bjelorusije izazvale su veike probleme za tivatski aerodrom, ali i potencijalnu veliku štetu za crnogorski turizam uopšte.
Naime, zbog zatvaranja vazdušnog prostora država EU za njene letove, bjeruska nacionalna aviokompanija Belavia, prinuđena je da uvede i značajne promjene, a potencijalno možda i uskoro obustavi svoj saobraćaj sa Crnom Gorom. Tako su prošle nedjelje otkazana dva redovna leta na relaciji Minsk-Tivat, ali je juče oko 17.30 sati na tivatski aerodrom ipak sletio jedan Belavijin boing B737-800 na liniji iz Minska. Taj avion je prema podacima sa sajtova specijalizovanih za praćenje letova komercijalne avijacije, umjesto tradicionalnom i najkraćom rutom, direkno na jugoistok, za Crnu Goru letio zaobilaznim putem, prvo istočno preko Ukrajine i Crnog Mora gdje je postepeno okretao na jug, ali je na kraju ipak ušao u vazdušnji prostor EU, kada je okrenuo zapadno da preleti teritoriju Bugarske.
Iako Belavia formalno još nije odustala od slotova za ovo ljeto koji je uzela od ACG na aerdromu Tivat, gotovo je sigurno da ovog ljeta neće biti ništa od relaizacije ambiciozno zamišljenih planova te kompanije kada je saobraćaj sa Crnom Goriom u pitanju. To je ogromna šteta kako za Aerodrome Crne Gore koji su, prema ranijim najavama Belavie, ove sezone trebali da imaju ukupno preko 300 rotacija njenih aviona u tivatskoj vazdušnoj luci, kao i za crnogorsku turističku industriju koja će ovako, ostati bez značajnog broja gostiju iz te istočnoevropske države.
Bjeloruska nacionalna aviokompanija Belavia je iz Minska za Tivat ove sezone počela da saobraća početkom maja i namjeravala je da sa dva nedjeljan leta, postepeno tokom ljeta na toj liniji povećava broj sedmičnih letova dok ih ne bude jedan svakog dana u sedmici. Osim ovih, Belavia je tražila slotove i za dva sedmična leta za Tivat iz Bresta, te po jednu rotaciju nedjeljno iz Gomela, Grodna i Vitebska. Sve to međutim, palo je u vodu prošle nedjelje nakon što je Samit Evropske unije (EU) odlučio da zatvori vazdušni prostor EU za vazduhoplove iz Bjelorusije i da sankcioniše režim predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka. Kako je jučerašnji let za Tivat “prešao” preko dijela vazdušnog prostora EU nad Bugarskom ostaje tek da se vidi, kao I to da li će i ubuduće avioni Belavie zaobilaznom i mnogo dužom rutom preko Ukrajine, Crnog Mora, Turske, Mediterana i južnog Jadrana moći da dolaze u Crnu Goru.
AerCap-Belavia-EMB E2
EU je bloadu saobraćaja za Belaviu zbog nedavnog nezapamćanog poteza Lukašenka da silom u Minsk preusmjeri putnički avion irske komapnije Ryanair na unutarevropskoj redovnoj liniji, kako bi uhapsio jednog disidenta koji je bio među putnicima. Let Ryanaira iz Atine za Viljnus u Litvaniji, prema zvaničnim tvrdnjama bjeloruskih vlasti, preusmjeren je u Minsk zbog navodne prijetnje bombom. Kada se avion prizemljio u glavnom gradu Bjelorusije, tamošnje vlasti su međutim, uhapsile bjeloruskog opozicionog novinara Romana Protaseviča koji je bio među putnicima.
Na samitu u Briselu 24.maja je stoga 27 država-članica EU takođe zatražilo od svojih avio-kompanija da izbjegnu prelet Bjelorusije, a zahtijevale su i “puštanje smjesta na slobodu” Protaseviča (26) i njegove djevojke Sofije. Iako se Crna Gora nije zvanično izjašnjavala da će i ona uvesti sličnu restriktivnu mjeru prema zvaničnom Minsku, činjenica da je EU zatvorila svoj vazdušni prostor za letove Belavie, napravila je gotovo nepremostivu prepreku jer avioni iz Bjelorusije sada moraju znatno dužom trasom do nas.
Sankcije EU prema Bjelorusiji najnoviji su indirektni, ali drastičan udar na crnogorsku ekomoniju jer je iz sličnih političkih razloga i pridruživanja naše države svim sankcijama koje je EU proteklih godina uvela Rusiji zbog aneksije Krima i postupanja Moskve sa tamošnjim opozicionarima, Crna Gora već godinu dana bez direktnih avio veza sa Rusijom. Moskva ne želi da dozvoli ni svojim, ni crnogorskoj aviokompaniji da lete između dviju država, a što se posebno lose odražava na poslovanje aerodroma Tivat kojem su ruske aviokompanije i putnici iz te države minulih godina, bile glavno tržište.
