Država planira prostor opštine Tivat koji je ona sama već uveliko uništila

3
Tivat- foto S.L.

Izrada izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) optine Tivat koštaće 75.000 eura, a finansiraće je država koja je i odlučila da ona bude ta koja će planirati prostor najmanje crnogorske opštine, a ne da to radi lokalna samouprava.

Kabinet premijer Zdravka Krivokapića na svojoj  posljednjoj sjednici donio je naime, odluku o pristupanju izradi izmjena i dopuna PUP-a Tivta koji je imao rok važenja do 2020.godine, te je za rukovodiova izrade tog planskog dokumneta odredio diplomiranu inženjerku arhitekture Aleksandru Tošić-Jokić. Njoj i njenom stručnom timu određena je i naknada u ukupnom iznosu od 75 hiljada eura za taj posao, a koju će im isplatiti Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma sa kojim će autorski tim sklopiti ugovor.

Donoseći odluku da u svoje ruke preuzme izradu novog planskog dokumenta za teritoriju Opštine Tivat, Vlada se pozvala na aktuelni kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata a koji je donijela prethodna, DPS-om predvođena crnogorska vlast i kojim je ona potpuno centralizovala oblast planiranja prostora, uzevši lokalnim samoupravama iz ruku gotovo sve nadležnosti kada je u pitanju osmišljavanje, planiranje i korištenje sopstvenog prostora. Ovaj kontroverzni zakon 2017.godine u parlementu je usvojen „kroz iglene uši“ a odlučujući glas za njegovo donošenje došao je tada od poslanika i predsjednika HGI, Adrijana Vuksanovića. To su njegovi političkji oponenti kasnije koristili da Vuksanovića prozivaju da je „unakazio i iskasapio sopstveni grad“ jer je Tivat od donošenja ovog zakona, doživio pravu budvanizaciju i eksploziju gradnje prvenstveno objekata sa stanovima za prodaju na tržištu,a lokalna uprava od toga je imala malo vajde u smislu naplate komunalija.

U odluci da pristupi izmjeni PUP-a Tivta donešenog 2010. Vlada premijera Krivokapića navela je da će se izmjene i dopune odnositi na „cjelokupnu teritoriju lokalne samouprave na kopnu i pripadajući dio unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora“, te da autorski tim koi je angažovan za ovaj posao, ima rok od 12 mjeseci od dana potpisivanja ugoviora, da izradi novi osnovni planski dokument Tivta.

Efekti dosadašnjeg planskog razvoja Tivta – gradnja u Donjoj Lastvi – foto A. Marković

„Brojni razvojni i prostorno-ekološki problemi koji su prisutni na prostoru Opštine Tivat nameću potrebu da se što prije pristupi traženju odgovora i konkretnim aktivnostima za njihovo riješavanje. Širenje naselja duš obale nastalo kao rezultat neadekvatne implementacije planskih dokumenata, bespravne gradnje, nerealizacije planiranog dužobalnog šetališta, nelegalna izgradnja ponti i privezišta, onemogućavanje slobodnog pristupa obali i slično, poprima formu konurbacije koja ugrožava prirodne resurse. U ovom području investicioni pritisak je visok, što takođe uzrokuje nekontrolisani razvoj.“- navela je pored ostaloga, Vlada zašto treba pristupiti izmjeni i dopuni PUP-a Tivta.

Zanimljivoje međutim, da se većina problema koje je Vlada prepoznala da se dešava, događaju na obali Tivta, a upravo je cijela obala odavno već „pod šapom“ te iste Vlade i njenih organa. Svaku centimetar tivatske obale naime, pokriven je Državnim studijama lokacije koje su  u najvećoj mjeri, već predvidjele nekritičku i po željama investiotora i građevinskog lobija, ogromnu urbanizaciju obalne linije kao najvrijednijeg dijela prostora Tivta, a sva nadležnost za upravljnje obalom takođe je u rukama države – od Morskog Dobra,  do Građevinske i Urbanističke inspekcije. Svi ti organi nisu prethodnih godina pokazali niti svijest o potrebi nalaženja prave mjere u planiranju novih sadržaja na obali, niti energiju i sposobnost da obalu zaštite od divlje gradnje i uzurpacije. Ironijom sudbine, sada Vlada kao neko ko je problem i prouzrokovao, nastoji da ga riješi tako što će raditi izmjene i dopune PUP-a Tivta, iako PUP može samo preuzima sve ono što je već država ucrtala kroz razne DSL na tivatskoj obali.

Efekti dosadašnjeg planskog razvoja Tivta i njegogve obele

U programskom zadatku za izradu izmjena i dopuna PUP-a Vlada ne odustje od dosadašnjeg, po lokalnu zajednicu i životnu sredinu te opštine, pogubnog koncepta „razvoja“ Tivta, pa tako predviđa da taj dokument „treba da obezbjedi pretpostavke za dalji razvoj turizma i ugostiteljstva kao osnovne djelatnosti“, izgradnju novih kapaciteta u turizmu i daji razvoj nautičkog turizma. Sve ovo Vlada radi u situaciji kada je tzv. nosivi kapacitet Tivta kao turističke destinacije u šppicu sezone već i sada „probijen“ o čemu svjedoče nesnosne gužve na ovdašnjim plažama, saobraajnicama i javnim površinama u julu i avgustu, te činjenica da je cijeli Tivatski zaliv već faktički pretvioren u jedan veliki madrać u kome se nektritički i nekontrolisano vezuje ili sidri na stotine jahti i plovila za sport i rekreaciju.

VLADA SHVATA DA OVAKO VIŠE NE MOŽE ?

U programskom zadatku ipak, ima i djelova koji ulivaju optizam da i Vlada postaje svjesna da razvoj Tivta kao velike sezonske spavaonice ili dijela crnogorske rivijere sa privatnim zabranima na obali za suberbogate, više ne može da se dalje gura.

„Povratak moru je jedan od najvažnijih strateškjih djelova plana, a podrazumijeva prije svega, ubrzano aktiviranje kopnenih i morskih prostora/površina. To znači osiguranje prostornih uslova za sadržaje javne namjene, kvalitetno uređene obalne pješačke površine i za ostale sadržaje iu pripadajućem akvatorijumu. Od velikog je značlaja preispitivanje planskih postavki u obalnom pojasu i davanje jasnih smjernica da ni jedna zona u pojasu obale ne može biti zatvorenog tipa“- piše pored ostaloga, u Programskom zadatku.

Brod Crnogorske plovidbe unajmljen po znatno većoj cijeni, u toku pregovori i za ostala plovila

Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Državni sekretar za saobraćaj i pomorstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija, Zoran Radunović, kazao je da su zaključili novi ugovor na period od 75 dana o najmu broda Crnogorske plovidbe po značajno većoj vrijednosti nego što je bilo do sad.

– U pitanju je tri puta veća vrijednost zakupa nego što je to bilo do sad sa dugogodišnjim partnerom naših kompanija. To je kratkoročan ugovor, koji je napravljen da bismo obezbijedili servisiranje broda koji dolazi početkom januara – saopštio je Radunović.
On je naveo da je drugi brod sa popravljenom cijenom u odnosu na prethodnu, dok su dva broda Barske plovidbe u pregovorima za nove poslovne angažmane.

U Crnoj Gori od danas nove strožije mjere

2
covid

U Crnoj Gori je od danas kovid potvrda potrebna i za ulazak u poslovne centre, poslovne zgrade u okviru kojih posluju više od tri privredna subjekta i objekte koji se bave trgovinom neprehrambene robe, a čija površina je veća od hiljadu kvadrata.

To je predviđeno novim epidemiloškim mjerama u borbi protiv koronavirusa koje će važiti do 8. oktobra.

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić rekao je da su vlasnici, korisnici i upravljači ovih objekata dužni da vrše kontrolu i odrede odgovornu osobu za poštovanje ove mjere.

On je kazao da je novim mjerama predviđeno da se Nacionalna digitalna COVID potvrda izdaje odmah poslije druge doze vakcine i da je od tog trenutka validna.

Galić je naveo da je novim mjerama predviđeno da svadbama i drugim privatnim proslavama koje se organizuju u ugostiteljskim objektima, uz posjedovanje digitalne COVID potvrde može prisustvovati 50 osoba i ako ceremonija održava na terasi, bašti ili u unutrašnjosti objekata.

Dozvoljeno je izvođenje muzike uživo u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata uz obavezu da svi zaposleni, muzičari i gosti posjeduju Nacionalnu digitalnu potvrdu.

Nacionalna digitalna COVID potvrda je validna samo ukoliko osoba ispunjava uslova da je u cjelosti vakcinisana, nezavisno od toga koliko je dana prošlo od revakcinacije.

Galić je kazao da je COVID potvrda važeća i ako osoba posjeduje negativan PCR test na COVID-19 koji nije stariji od 72 sata ili pozitivan PCR test koji je stariji od 14 i nije stariji od 180 dan.

Potvrda je valida i ako osoba posjeduje negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati.

Galić je najavio da će od 9. oktobra Nacionalna digitalna COVID potvrda biti neophodna i za ulazak u objekte koji se bave prodajom prehrambenih proizvoda, a koji imaju površinu od hiljadu i više metara kvadratnih.

Otvoren festival Fiumare i Rijeka Boat Show

0
Otvoren Rijeka Boat Show 2021.-foto HINA

Deveti kvarnerski festival mora i pomorske baštine “Fiumare” i ovogodišnji sajam nautike i brodske opreme Rijeka Boat Show u petak je otvoren na Gatu Karoline riječke.

Festival “Fiumare” održava se na nekoliko lokacija u središtu grada i trajat će do 29. rujna, dok će ponudu nautičkog sajma Rijeka Boat Showa na Gatu Karoline Riječke posjetitelji moći razgledati do 26. septembra.

Ovogodišnji slogan Rijeka Boat Showa je “Grad je luka, luka je grad”, a posjetitelji na Gatu Karoline riječke mogu vidjeti nova plovila hrvatske male brodogradnje i svjetskih brandova te nautičku opremu i opremu za ribolov.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović rekao je da mu je drago što se ove godine Rijeka Boat Show i Festival Fiumare održavaju zajedničkim snagama, kazavši da festival Fiumare već desetak godina predstavlja bogatu riječku pomorsku baštinu.

“Potencijal Rijeke prepoznale su najveće svjetske grupacije – atraktivnost nautičke marine u Porto Barošu prepoznala je grupacija Lürssen, najveći svjetski proizvođač megajahti, dok je budući kontejnerski terminal Zagrebačka obala prepoznat od Maerska, najveće brodske kompanije na svijetu. To znači da će u naredne tri do četiri godine Rijeka definitivno promijeniti svoje lice kad ju gledamo s mora”, rekao je Filipović.

U sklopu festivala “Fiumare” najavljena su stručno- popularna predavanja, izložbe, interaktivne radionice pomorskih vještina, demonstracije mornarskog i sportskog veslanja i regata tradicijskih barki, uprizorenje povijesnog događanja „Karolina spašava Rijeku”, eko-etno sajam autohtonih proizvoda Kvarnera…

Uz Gat Karoline riječke predstavljen je lošinjski loger Nerezinac, u čijem se potpalublju nalazi Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja. Nerezinac je obnovljen kroz projekt Mala barka 2, a predstavljene su i tradicijske barke obnovljene ili izgrađene u sklopu projekta Arca Adriatica.

Turističke kompanije u Hrvatskoj već traže radnike za narednu sezonu

0
Kuvari

U cilju razvoja turizma visokog kvaliteta u Hrvatskoj biće nužno povećati i osigurati cjelogodišnja primanja i poboljšati uslove rada, piše Poslovni dnevnik i dodaje da su turističke kompanije već krenule u osiguravanju za sljedeću godinu s radnom snagom, koja će biti najveći izazov u 2022.

Iz kompanije Valamar javljaju da će nagraditi sve svoje zaposlene za izuzetno zahtjevnu sezonu stimulacijama do 1600 kuna (oko 210 eura).

Iz Plave lagune Poslovni dnevnik saznaje da se ove godine vraća na snagu odredba Kolektivnog ugovora o neto stimulacijama za vrijeme sezone pa će radnik kao i u prijašnjim sezonama ostvariti pravo bonuse.

Iz Maistre kažu da su nagradili svoje zaposlene za ostvarene rezultate u ljetnoj sezoni isplatom novčane nagrade u periodu od jula do septembra u ukupnom iznosu od 4200 kuna (oko 560 eura). Nagrada je isplaćena svim zaposlenima u radnom odnosu, stalnim i sezonskim.

“Kako bi se zadržali radnici u turizmu, u Valamaru je pokrenut program za cjelogodišnje zapošljavanje do naredne turističke sezone. U dogovoru sa sindikatima kroz program zapošljavanja bi 400 najlojalnijih sezonaca u toku jeseni postali stalni radnici na neodređeno i osigurali cjelogodišnji posao”, pojasnili su.

Sa predstavnicama Međunarodne organizacije rada u CG razgovarali o unaprijeđenju mogućnosti vansezonskog zapošljavanja…

0
Susret sa predstavnicima Međunarodne organizacije rada

Potpredsjednici opštine Tivat Vladimir Arsić i Goran Božović sa saradnicima, primili su u četvrtak u zvaničnu posjetu predstavnice Međunarodne organizacije rada (MOR), agencije u sklopu sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.

Sastanku su prisustvovale predstavnice kancelarije MOR-a iz Bosne i Hercegovine: Amra Selešković, ekspert za strategije razvoja lokalnog zapošljavanja, Katarina Crnjanski Vlajčić, ekspert za zapošljivost i preduzetništvo,  kao i predstavnice MOR-ove kancelarije iz Crne Gore: Nina Krgović nacionalni programski koordinator i Ines Pajović, programski koordinator.

Tom prilikom lokalnoj administraciji predstavljen je projekat „World of Work in Montenegro: Paving the road to recovery“ koji uz podršku Fonda za dobro upravljanje i Britanske ambasade sprovodi MOR.

Radi se o nastavku prethodnog projekta „Ublažavanje posljedica COVID -19 u svijetu rada u Crnoj Gori“ a koji je počeo sa implementacijom krajem avgusta mjeseca ove godine. Radnom sastanku prisustvovali su i predstavnici projekta Luštica Development i hotela Regent Porto Montenegro.

U sklopu predstavljenog projekta identifikovana je potreba da se u svijetlu brojnih prepreka, a posebno u kontekstu pandemije, unaprijede mogućnosti u domenu zapošljavanja u Crnoj Gori,  s akcentom na ostvarivanje i vansezonskog zapošljavanja u opštinama koje su, poput primorskih, primarno fokusirane na sezonske poslove. Predstavljeni su benefiti projektnih aktivnosti za opštinu Tivat, a cilj susreta bio je iniciranje lokalnog partnerstva za zapošljavanje, razmjena ideja i definisanje saradnje.

Predstavnici tivatske lokalne administracije izrazili su spremnost za participiranje, a u skorom roku očekuje se odgovor kancelarije MOR-a oko daljih koraka u projektu.

Morsko dobro: Pripremiti novi tender za lokaciju na Kobili u Herceg Novom

0
Rt Kobila foto Googl maps

Predstavnici Javnog preduzeća morsko dobro Crne Gore, nakod potvrde Apelacionog suda o raskidu ugovora za gradnju turističkog kompleksa Rt Mimoza na Kobili, očekuju da će u saradnji sa Vladom i Opštinom Herceg Novi, biti pripremljen novi tender kako bi ova atraktivna lokacija bila valorizovana.

Bojana Tešović iz Morskog dobra podsjeća da je to Javno preduzeće 2016. godine pokrenulo parnični postupak pred nadležnim Privrednim sudom u Podgorici protiv društva Rt Mimoza iz Herceg Novog radi raskida ugovora. Nedavno je Apelacioni sud potvrdio prvostepenu presudu kojom je, po tužbi Morskog dobra, utvrđeno da je raskinut ugovor o korišćenju priobalnog područja na Rtu Kobila.

– Sud je potvrdio i da je ova kompanija dužna da za korišćenje morskog dobra isplati 464,8 hiljada eura od 2013. do 2018. godine, dok je potraživanje Morskog dobra za tri godine prije zastarjelo. Kompanija je obavezana da vrati 310 hiljada kvadrata u blizini hotelskog kompleksa Njivice i parcelu u KO Sutorina od 21,5 hiljada kvadrata sa pripadajućim akva prostorom u roku od 15 dana – navedeno je.

Radi se o ugovoru iz 2002. godine, kojim se tuženi obavezao da će izgraditi hotelsko-turistički kompleks i obavljati djelatnosti usmjerene na razvoj i unapređenje turizma i valorizaciju lokaliteta Rt Kobila u opštini Herceg Novi. Period trajanja zakupa je 30 godina.

Morsko dobro je tužbom tražilo da društvo Rt Mimoza vrati u posjed navedeni lokalitet, oslobođen od lica i stvari od strane društva Rt Mimoza i te da RT Mimoza isplati dug od juna mjeseca 2010. koju su obavezni ugovorom.

Prema podacima iz CRPS-a, 75% vlasništva u Rt Mimozi pripada Mimozi invest, Atlas invest Duška Kneževića ima deset odsto, koliko i Opština Herceg Novi, a pet procenata Morsko dobro.

Zbog pandemije ponovo otkazana ceremonija dodele Nobelove nagrade

0
Nobelova nagrada

Iz Nobelove fondacije najavljeno je da će laureatima nagrade biti uručene u njihovim zemljama.

„Svi su htjeli da se epidemija kovida-19 okonča, ali mi još nismo na ovom mestu. Nobelovci će ove godine dobiti nagrade i medalje u svojim zemljama, kao i prošle godine“, rekao je predsjednik Nobelove fondacije Lars Heikensten.

Svečana dodjela nagrada, koja se održava svake godine 10. decembra, prvi put u skoro 60 godina otkazana je prošle godine zbog pandemije novog koronavirusa.

Prije kovida-19, dodjela Nobelove nagrade poslednji put je otkazana 1956. u znak protesta protiv invazije Sovjetskog Saveza na Mađarsku.

Svečanost nije održana tokom Prvog i Drugog svetskog rata.

TO Budva prva u Crnoj Gori uvela online plaćanje taksi

0
Budva

Turistička organizacija opštine Budva, u saradnji sa Opštinom Budva i poslovnim bankama, prva je u Crnoj Gori uvela servis online plaćanja boravišne takse, turističku i izletničku taksu preko svog zvaničnog web portala.

Svi obveznici plaćanja takse na sajtu www.budva.travel moći će da ispune odgovarajući obrazac (Uplata taksi) u kojem će navesti ime stanodavca i JMBG na koji je izdato rešenje o izdavanju. Uplata se može izvršiti i karticom koja glasi na ime člana porodice ili bilo kojeg trećeg lice u ime izdavaoca smjestaja, a prilikom korišćenja ovog servisa biće prihvaćene sve vrste platnih kartica.

Obezbijeđena je potpuna sigurnost i zaštita ličnih podataka svih korisnika,

Jedna od pogodnost za korisnike je i ta što su oslobođeni plaćanja provizije koja je do sada bila naplaćivana prilikom uplate u bankama ili poštama u Crnoj Gori.

Sredstva uplaćena na ovaj način će biti direktno usmjeravana  na namjenske opštinske račune.

Maja Liješević dir. TO Budva

Servis je dostupan na našem, engleskom i ruskom jeziku, a svi obveznici će, nakon što uplate novčani iznos za članarinu ili neku od taksi, dobiti povratni mejl sa potvrdom da je uplata izvršena, što će pružiti bolji pregled evidencije posebno brojnim izdavaocima smještaja na teritoriji opštine Budva.

“Kao posebnu pogodnost za sve korisnike, izdavaoce privatnog smještaja sa teritorije opštine Budva, odlučili smo da će prvih deset fizičkih lica koji iskoriste uslugu online plaćanja, dobiti besplatne tokene koji omogućavaju elektronsku prijavu gostiju.“ – istakla je Maja Liješević, direktorka TO Budve i dodala da je plan da ovaj servis uskoro bude omogućen i putem web portala E – uprava, kao i web sajtova Opštine Budva, putem direktnog link-a ka sajtu TO Budve, i Nacionalne turističke organizacije.

Teatar 303 predstavom “Crnogorac u tranziciji” oduševio brojnu publiku nastupima po CG

0
Teatar 303

Nakon uspješnog igranja komedije “Crnogorac u tranziciji” u Plužinama, 22.09.2021. Teatar 303 danas igra i u Tuzima  u Centru za kulturu sa početkom u 19 sati.

Uspješna turneja ove komedije se privodi kraju gostovanjima u dvije preostale opštine: Nišić i Bar.

Naredne sedmice Teatar 303 pod pokroviteljstvom Opštine Tivat pokreće projekat “U susret mjesnim zajednicama” tako da u srijedu gostuje “Crnogorac u tranziciji”u Donjoj Lastvi, a u četvrtak u Radovićima.

Predstave se igraju od 19 sati i ulaz je slobodan.