Od početka zimskog reda letenja prošle godine, zagrebačka je zračna luka jedina imala direktnu vezu s Londonom.
To će se promijeniti nakon gotovo sedam mjeseci, brojni avioprijevoznici do kraja ovog mjeseca obnovit će promet na sezonskim linijama prema hrvatskim zračnim lukama.
Od 28. maja britanski nacionalni avioprijevoznik, British Airways, obnovit će promet na svojoj sezonskoj liniji između Londona (zračna luka Heathrow) i Dubrovnika. Letovi su od spomenutog datuma potvrđeni tri puta sedmično, svakog ponedjeljka, petka i nedjelje. Dubrovnik će biti prvo odredište British Airwaysa u ovoj ljetnoj sezoni u Republici Hrvatskoj, piše Croatian Aviation.
Od 30. juna na liniji London Gatwick – Dubrovnik promet će obnoviti britanski EasyJet. U početku je najavljen jedan let tjedno, nedjeljom, no već od 7. juna najavljeno je povećanje u vidu broja sedmičnih operacija, svakog ponedjeljka, četvrtka, subote i nedjelje.
EasyJet će 22. maja ponovno uvesti liniju London Luton – Split, u početku s dva leta tjedno, četvrtkom i subotom, a od 08. lipnja najavljena su četiri leta tjedno na ovoj liniji.
Od 29. maja uvode se još dvije linije između Splita i Londona. Croatia Airlines obnovit će promet prema Heathrowu s jednim sedmičnim letom, subotom, dok će Easyjet uvesti liniju prema zračnoj luci Gatwick također jednom tjedno, subotom. EasyJet već od 08. juna najavljuje 6 letova sedmično na ovoj liniji, svakog dana osim srijedom.
Resorni ministar Milojko Spajić je početkom maja raskinuo jedino javno-privatno partnerstvo u saobraćajnoj infrastrukturi – koncesiju za put Meljine – Petijevići. Ovo je ujedno bio i prvi projekat javno-privatnog partnerstva na Zapadnom Balkanu, a ugovarala ga je opština Herceg Novi sa kompanijom Univerzal Monte. Dva dana prije izbora u Novom, 7. maja Vlada se obavezala da će iz budžeta isplatiti investitoru četiri miliona eura, a 11. maja je zvanično ukinuta naplata putarine na toj dionici. Spajić je, nakon raskida ugovora, izjavio kako je to isplata koncesionara iz državne kase
sjajan potez Vlade, jer će tim putem da nagrnu turisti iz BiH, sad kad se više ne plaća putarina.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da su projekti javno-privatnog partnerstva poželjni, ali da ih je malo zbog izrazite političke nestabilnosti koja u Crnoj Gori traje decenijama.
Putarina i turisti
Iz Ministarstva finansija su Pobjedi kazali da su, navode da su nakon inicijative opštine Herceg Novi i analize, predložili da Vlada da saglasnost na raskid sporazuma o izgradnji puta Meljine – Petijevići po BOT sistemu. – Inicijativu smo ocijenili opravdanom jer je cilj da, uz set dosadašnjih mjera i odluka, doprinesemo oporavku crnogorskog turizma. Sporazum je od nemjerljivog značaja za građane Herceg Novog, kao i za crnogorski turizam, imajući u vidu da su turisti iz Bosne i Hercegovine, prije pandemije, ostvarivali značajan broj noćenja u Crnoj Gori – rekli su iz Ministarstva. Drecun je ocijenio da je put Meljine – Petijevići najnižeg dozvoljenog saobraćajnog kvaliteta.
– Smatram da, sam po sebi, taj kvalitet puta ne zahtijeva naplaćivanje bilo kakve putarine – kazao je Drecun, koji nije želio da komentariše raskid sporazuma sa kompanijom Univerzal Monte.
– Ne znam kakav je ugovor sačinjen sa partnerom, tako da ne mogu da se izjašnjavam o kvantifikaciji štete. Ali je činjenica da to više neće plaćati građani dobra, ubrzavaće
se saobraćaj, a i transport će biti brži i jeftiniji – rekao je Drecun, koji smatra da četiri miliona eura koja treba iz državnog budžeta isplatiti koncesionaru nijesu ,,velika sredstva“. – Država će naći ta sredstva, to se može izvući iz neke rezerve, ali ako bi to postala praksa, onda bi moglo da bude upitno koji su kriterijumi za raskidanje takvih ugovora. Ovako kao izuzetak, može da se prihvati – zaključio je Drecun.
Krivokapić i Cvijanović
Sporazum
Prema Sporazumu potpisanom 7. maja Vlada, odnosno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja preuzelo je obavezu isplate naknade u iznosu od četiri miliona eura najkasnije do 31. januara naredne godine. Premijer Zdravko Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović ozvaničili su 11. maja ukidanje putarine na putu Meljine – Petijevići, kada je trajno uklonjena naplatna rampa. U izgradnju 12,8 km puta uloženo je 18 miliona eura, put je otvoren početkom jula 2008. godine, a firma Univerzal Monte dobila je koncesiju na 20 godina. Do sada je investitor od putarine inkasirao 13,4 miliona eura. – Ovaj sporazum obavezuje investitora da o svom trošku završi početu sanaciju dijela puta, najkasnije do avgusta ove godine. Takođe, predviđeno je i angažovanje revizorske kuće koja će potvrditi stanje kreditnih obaveza
investitora – rekli su iz Ministarstva finansija. Podsjetili su da su iz opštine Herceg Novi, prilikom iniciranja rješavanja problema i potpisivanja sporazuma, naglasili njegov značaj za građane Herceg Novog i cijele Crne Gore, ističući da je ovo bio jedini magistralni put u regionu na kom se naplaćivala putarina.
Koliki je promet bio tim putem pokazuje i činjenica da se investitoru, koji je dobio ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, nije isplatilo da gradi išta od toga.
Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom početkom maja 2014. god, za pokretanje klizišta na Podima kao glavni uzrok naznačena je izgradnja dionice Meljine –Petijevići. Firma ,,Prijedor putevi“, kao izvođač radova, dužna je da plati 30.000 eura, a Radenku Crnogorcu, kao odgovornom licu, određen je sedmomjesečni pritvor.
Posebno će se posvetiti privatno-javnom partnerstvu
Zatečeni broj projekata iz privatno-javnog partnerstva nije odgovornost ove vlade – ističu iz Ministarstva i odmah dodaju da su se usmjerili na to da sa međunarodnim partnerima obezbijede administrativne kapacitete za
pripremu i realizaciju politike javno-privatnog partnerstva.
– U narednom periodu Vlada će se posebno posvetiti kreiranju politike javno-privatnog partnerstva sa specificiranjem oblasti u kojima je izražena potreba za novom infrastrukturom, kao i projekata unapređenja javnih usluga, kroz javno-privatna partnerstva – rekli su Pobjedi iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja i naglasili da je novi regulatorni okvir preduslov za kreiranje novih projekata po ovom modelu razvoja javne infrastrukture.
– Novi strateški okvir za ovu politiku, koji je takođe u pripremi, dodatno će ojačati mapiranje naših daljih koraka u dijelu unapređenja ovog vida investicione politike – kazali su Pobjedi iz Ministarstva i podsjetili da je Zakon o privatno-javnom partnerstvu donesen krajem 2019. godine, a počeo se primjenjivati od jula 2020. godine, uz set donesene podzakonske regulative. Predstavnici Ministarstva dodaju da se specifičnost javno-privatnog partnerstva ogleda u dugoročnosti ugovornog odnosa. – Dobra priprema projekta i neophodnost pripreme analiza, koje su i regulatorno zahtijevane, specifičnost je projekta koji se realizuje po ovom modelu. Važno je obezbijediti transparentan i na međunarodnim standardima baziran proces izbora privatnog partnera – naglasili su iz Ministarstva i dodali da navedeno zahtijeva
nužno vrijeme za realizaciju jednog projekta. -Opredjeljenje za modele javno-privatnog partnerstva bazira se, između ostalog, i na ozbiljnim ,,nou hau“ vrijednostima koje partner treba da donose uz investiciju – poručeno je iz Ministarstva.
Uticaj političke nestabilnosti
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da su projekti javno-privatnog partnerstva poželjni, a nema ih zbog izrazite političke nestabilnosti, koja je, kako kaže, u Crnoj Gori bila prisutna čak i u vrijeme dok tri decenije vlada dominatno jedna ista partija. – Investitori ne vole neizvjesnost i to je osnovni uzrok što nije došlo do mnogo većeg broja privatno-javnih partnerstava. A to mogu i da potkrijepim zaključcima jedne analize koju sam prije desetak godina radio za Uniju poslodavaca gdje smo vršili upite kod investitora i politička nestabilnost je bila glavni razlog – rekao je Drecun našoj redakciji. On ističe da na odluke investitora više utiče politička nestabilnost nego ekonomska i poreska politika. – Mislim da to uopšte nije ni skopčano s tim ko vrši vlast u Crnoj Gori, nego sa postizanjem konsenzusa o budućoj strategiji razvoja Crne Gore. To ne treba da se mijenja ko god bio na vlasti, to jednostavno ostaje tako, pravila se postave, važe i ne mijenjaju se od vlade do vlade – kazao je Drecun. On smatra da projekata javno-privatnog partnerstva treba da bude više. – Postoji raspoloženje investitora, naročito inostranih za takve vrste partnerstva, naročito u komunalnim djelatnostima i prečišćavanju otpadnih voda – saopštio je Drecun.
Odlukom direktora Uprave policije Crne Gore Zorana Brđanina funkciju komandira u Centru bezbjednosti Herceg Novi od danas će obavljati dugogodišnji službenik Uprave policije Ljubiša Rovčanin.
On je do sada obavljao brojne funkcije u više centara bezbjednosti, a za njegovo ime se ne vezuju nikakve afere. Doskoro je obavljao funkciju komandira u Odjeljenju bezbjednosti Tivat.
Na njegovo mjesto u Tivtu imenovan je Danilo Ivanović, koji je do sada obavljao funkciju komandira policije na tivatskom aerodromu.
Novi šef policije na tivatskom aerodromu je Bojan Lalatović, koji je obavljao funkciju inspektora za krvne delikte u OB Kotor.
Iskrena briga NVO sektora i države za zaštitu prava životinja ili pokušaj da selektivnim „treniranjem strogoće“ ugroze osnovna ljudska prava, običaji i identitet žitelja Boke i Perasta dilema je koja je neriješena ostala nakon sinoć održanog okruglog stola na temu “15. maj 1654. godine i očuvanje peraškog viševjekovnog običaja Gađanje kokota”.
Okrugli sto su u Muzeju grada Perasta priredili Društvo prijatelja Perasta i MZ Perast koji inače, svakog 15.maja sa izuzetkom prošle i ove giodine zbog pandemije koronavirusa, organizuju i tradicionalni običaj gađanja kokota. Ovaj drevni pučki običaj u Perastu kontinuirano traje već skoro 400 ghodina, u spomen na 15.maj 1654 godine i tadašnju veličanstvenu pobjedu Peraštana nad risanskim i hercegovačkim Turcima koji su pod vođstvom Mehmed -age Rizvanagića, napali Perast. U spomen na junaštvo nekoliko stotina branilaca hrišćanskog Perasta koji su se uprkos malim izgledima na uspjeh, tada odbranili od napada sa kopna i mora između 5 i 7 hiljada Turaka na ovaj mali bokeljski gradić, u Perastu se do danas sačuvao običaj gađanja na dasci vezanog živog pijetla-kokota koji se postavlja nu moru na oko 200 metara od obale i kojeg onda Peraštani ali i turisti, sa kopna gađaju malokalibarskom puškom. Ovo je jedan od inače, samo četiri drevna pučka običaja koja su se sačuvala u Perastu uz podizanje mađa, fašinadu i proslavu Velike Gospe, ali je gađanju kokota u zadnje vrijeme zaprijetila odlučnost dijela crnogorskog NVO sektora da na primjeru tog simboličnog i za lokalnu istoriju, kulturu i identitet izuzetno značajnog događaja, dokažu ssvioju dosljednost u sprovođenju odredbi Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja.
Do tada javnosti malo poznata NVO za zaštitu prava živiotinja “Korina” iz Nikšića naime, 2018. godine pozvala je Peraštane da prekinu običaj koji je do tada trajao već 365 godina, a godinu kasnije aktivisti ove NVO su protiv organizatora i učesnika gađanja kokota podnijeli i krivične prijave pa se u sve uključili kotorska policija i tušilaštvo koji su privodili na informatvne razgovire i sankcionisali mještane. Međutim, ne zbog navodno surovog načina ubijanja jednog pijetla, već zbog “nedzovoljene upotrebe vatrenog orušja na javnom mjestu”, iako je ovaj dogašaj bio tada a i svih ranijih giodina, uredno prijavljivan policiji i održavan pod njenom prismotrom.
Na okruglom stolu sinoć su o svim tradicijskim, identiteskim, kulturološkim i etnološkim aspektima običaja gađanja kokota u Perastu govorili arhivistkjnja Istorijskog muzeja Kotor i članica Društva prijatelja Perasta, profesorica Tina Braić-Ugrinić, predsjednik UO Bokeljske mornarice 809 i član rukovostva zajendice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, predsjednik Društva prijatelja Perasta i direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i mještanin David Braić. Oni su pritom naglasili da je se jedino još u Perastu sačuvao ovaj drevni pučkim običaj sa elementima sakralnog i profanog nasljeđa, a koji se ranije praktikovao u mnogim mjestima u Boki. Peraški kokot simbolizuje neprijatelja koga su preci današnjih Peraštana savladali u borbi za svoj i opstanak tog grada 15.maja 1654, a koja ih je proslavila širiom tadašnje Mletačke Republike kojoj je Perast pripadao i donijela im brojne priznanja i privilegije za iskazano junaštvo u borbi sa Turcima. Kako se čulo, nijedna od država koje su od tada do danas upravljale Bokom, počev od Venecije, preko Austrije, Francuske, Rusije, Austro-Ugarske i nekoliko Jugoslavija, nije se miješala u ovaj običaj, niti ga je prekidala ili ometala, a to sada u 21. vijeku, radi Crna Gora koja se deklarativno, zalaže za očuvanje kulturne baštine, pa i one nematerijalne u koju spadaju i četiri drrvna peraška pučka običaja, među kojima je i gađanje kokota. Sada se pod izgovorom borbe za prava životinja, kažu domaćini skupa, “pokušava modifikovati, a u suštini satrti” ovaj drevni i za lokalnu zajednicu izuzetno kulturološki i simbolički važan običaj i manifestacija.
“Boka,- puno hvaljena, a malo pažena, naročito danas živi od prošlosti, tradicije i naslijeđenog duha. Žitelji, a naročito okolica, sve manje imaju sluha za svoju povijest i nasljeđe, Ovaj običaj je zavjetom nam ostavljena čast u obliku svečanosti. Nekada iluminacije i velike svečanosti uz igru, a danas jedva da se i sjetimo ko smo”- kazala je profesorica Braić-Ugrinić, dok je Dender ukazao na izuzetnu povezanost Bokelsjke mornarice i ovog drevnog peraškog običaja ističući da nešto što traje skoro četiri vijeka, danas problematizuje jedna NVO koja nije iz Boke niti razumije ovdašnju kulturu, običaje i tradiciju. On je istakao da “nije problem u ubijanju kokota, već u javnosti tog čina” i zapitao se zašto NVO “Korina” i Uprava policije jednako strogo kao prema Peraštanima koji godišnje zbog tradicije usmrte jednog pijevca, ne postupe na identičan načn protiv svih onih koji svakodnevno muče, sakate i ubijaju mnogo veći broj životinja u lovu.
Perast – Gađanje kokota
“Dok postoje dozvole za odstrel životinja po lovištima, mora postojati i dozvola za odstrel jednog kokota godišnje u Perastu. Ovako, ostaje utisak da se želi uniziti jedan običaj i lokalna tradicija, pa sve ovo dobija i druge konotacije.”- smatra Dender poručujući da se “samo borbom za očuvanje tradicije može podstaći reakcija na ubrzani process globalizacije i otpor prema homogenizaciji koja je trenutno na djelu kod nas, a koja dovodi do gubljenja i nestrajanja specifilnosti i identiteta našeg kraja”.
Peraštanin David Braić ističe da “treba gledati sa poštovanjem na nešto što je mnogo starije od nas poput ovog običaja” i da je suština gađanja kokota “slavljenje slobode”.
“To treba biti zaštićeno nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja. Ne smiju se dozvoliti zahtjevi za modifikacijom, jer se ne može dopustiti mijenjanje viševjekovnog običaja. Ako ga ne sačuvamo u izvornom obliku, pašće u zaborav i ovaj običaj ali i sam istorijski događaj na koga je on uspomena.”- istakao je Braić dodajući da su zakonodavci u Crnoj Gori koji se na papiru zalažu za prava i dobrobit živiotinja, napravili izuzetke pa su dozvolili masovna obredna klanja određenih životinjskih vrsta koja se praktikuju od nekih religija, a problematizuju usmrćivanje iz puške jednog peraškog kokota godišnje. On i drugi učesnici u raspravi izrazili su bojazan da država smisleno ide na to da “Perast pretvori u praznu ljušturu- grad hotel bez njegovih ljudi, a mi to branimo čuvajući naše običaje i način života.”
Andro Radulović je kazao da je galama koja se u crnogorskoj javnosti digla oko gađanja kokota u Perastu, rezulat nedovoljnog poznavanja od strane šire javnosti istorije, kulture i tradicije Boke, a za što je on okrivio loše nastavne priograme u našim školama gdje se Boki i njenog bogatoj povijesti ne pridaje mnogo pažnje.
“Smatram da mi kao mještani-starosjedioci, udruženja i pojedicii, igramo važnu ulogu u održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine i tako pomažemo kulturne raznolikosti i kreativne aktivnosti. Na tom nam je putu međutiom, potrebna pomoć i fazumijevanje cijelog društva, institucija i države.”- istakao je on.
Mještani su istakli da je gađanje kokota počelo u vrijeme kada je u Pearstu bilo par hiljada stanovnika, a dana ih ima samo par stotina starosjedilaca koji neće dospustiti da se njihov za turiste atraktivni grad, pretvori u “novi Sveti Stefan, grad hotel i grad duhova”, već će nastaviti da poštuju zavjet svojih predaka i da brane i čuvaju prebogatu perašku kulturnu i istorijsku baštinu jer je ona dio njihovog identiteta.
U raspravi su pored ostalih, učestvovali i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, kao i konzul Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević, te lokalni javni poslenici i kulturni radnici koji su ukazali da država ne razumije niti ovaj drevni običaj koji je do sada našao svoje mjesto i u književnosti, likovnoj i filmskoj umjetnost, niti uopšte razumije međunarodnu simboliku pijetla kao životinje. Sva njihova argumentacija međutim, “razbila se o stijene” kakvima su se pokazali predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić i Stefan Šljukić iz NVO za zaštitu prava životinja ,,Korina”.
Dok je Čelebič u maniru aktera filmova Živka Nikolića, policijski odsječno i nefleksibilno, iz pravno-kriminallstičkog ugla govorio o načinu života i običajima Bokelja, dotle je Šljukić na interesovanje učesnika rasprave, priznao da iako se bavi zaštitom prava i dobrobiti životinja, ipak bez problema svakodnevno konzumira njihovo meso. On je kazao da NVO “Korina” nema ništa protiv Perasta i njegovih običaja, ali mora da ukazuje na eklatantno kršenje zakona i najavio da će oni to i dalje raditi, prijavljujući policiji i tužilaštvu sve koji budu učestvovali u ovoj tradicionalnoj manifestaciji.
“Način na koji se ovaj običaj odvija je u suprotnosti sa pozitivnim pravnim propisima. Vi treba sami da prepoznate štetnost ovog običaja jer je on protivzakonit sa stanovišta mučenja životinja i upotrebe vatrenog oružja na javnom mjestu. Nama nije cilj da se on ukine, već da se adekvatno modifikuje da bi bio bezbjedan i human prema životinjama”-kazao je Šljukić dodajući da živimo u 21.vijeku gdje važe zakoni koji takve običaje ne dozvoljavaju”.
On nije odgovarao na prozivke mještana da je njegova NVO na “peraškom gađanju kokotra našla način svoje medijske i promocije kod donatora” i da nije transparenta niti da je javnost upoznata sa bilo kakvim drugim njenim aktivnostima osim pokušaja da po svaku cijenu, ukine skoro četiri vijeka staru maniefestaciju u Perastu. Šljukić se složio da je put za pevazilaženje problema da se u Zakon o zaštiti i dobroniti životinja koji se upravo mijenja, unese i izuzetak koji će dozvoliti odžavanje gađanja kokota u Perastu u njegovom autentičnom i nepromijenjenom obliku, ali je kazao da to NVO “Korina” neće ni predložiti, niti podržati takav eventualni predlog druge zainteresovane strane.
Srbija je dala više od četiri miliona datih doza cjepiva protiv covida 19, korona brojke su posljednjih dana u vidnom padu, no stručnjaci upozoravaju da je epidemiološka situacija i dalje nesigurna.
Prema službenim podacima, do subote u 22 sata je u Srbiji dano ukupno više od 4,01 miliona doza cjepiva, a od tog broja 2.279.000 su druge doze, što je nešto više do 42 posto docijepljenih u populaciji starijoj od 18 godina.
Statistika Gradskog zavoda za javno zdravlje pokazuje da je u Beogradu do nedjelje cijepljena 652.101 osoba, što je 46,9 posto starijih od 18 godina, a docijepljeno ih je 525.701 ili 37,8 posto, što značajno pridonosi kampanji na državnoj razini.
“Krećemo se ka cilju, a to je da do kraja juna imamo tri miliona docijepljenih”, rekao je za Radio-televiziju Srbije (RTS) državni tajnik u Ministarstsvu zdravstva dr. Mirsad Đerlek.
Srbija posljednjih nekoliko dana bilježi troznamenkaste brojeve novih zaraza i pada broj hospitaliziranih, smanjuje se pritisak na covid odjele, a pojedine bolnice ih i zatvaraju, ali stručnjaci upozoravaju da je epidemiološka situacija i dalje nestabilna i inzistiraju na dodatnom ubrzanju procjepljivanja.
Krizni stožer je u petak dodatno ublažio mjere koje se odnose na rad uslužnih djelatnosti, te na organiziranje skupova s maksimalno 100 sudionika, a premijerka Ana Brnabić ukazala je na to da bi se u Srbiji, uz sadašnji trend pada korona brojki, od 21. maja mogli dopustiti kolektivni događaji poput svadbi i obiteljskih proslava, uz postupan povratak u “stanje normalnosti” prije proglašenja pandemije.
Zdravstvene vlasti u Srbiji registrovale su u subotu 18 umrlih od covida 19, te još 705 novozaraženih, na bolničkom liječenju su 2.963 pacijenta, a 97 ih je na respiratorima.
Do sada je registrirano 705.890 zaraženih, službeno su prijavljena 6.664 smrtna ishoda, a stopa smrtnosti je 0,94 posto.
Prizori stradanja ostavljaju svijet bez teksta. Iz Gaze rakete lete prema Izraelu, iz Izraela prema Gazi. Telefoni su užareni. Iščekuje se virtualna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj bi trebali sudjelovati i predstavnici izraelske i palestinske strane.
Izraelska vojska je zračnim udarima ubila 33 Palestinca, uključujući trinaestero djece, u Gazi rano u nedjelju, tvrde zdravstveni dužnosnici pojasa Gaze, dok su rakete sedmog dana borbi ispaljivane iz Gaze na Izrael.
Od početka sukoba u ponedjeljak u Gazi je ubijena 181 osoba, uključujući 52 djece. Izrael je objavio da je poginulo 10 njegovih građana, uključujući dvoje djece.
Slike petomjesečnog Omara iz Gaze obilaze svijet. U jednom od raketiranja jedva je ostao živ. Izgubio je majku i braću.
– Gađana je kuća u kojoj su bili. Ondje nije bilo raketa, samo žene i djeca koji su slavili Bajram. Što su učinili da ovo zasluže?, zapitao se Omarov otac.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres podsjetio je obje strane da “svako neselektivno ciljanje civilnih i medijskih struktura krši međunarodno pravo i mora se izbjegavati pod svaku cijenu”, navodi se u priopćenju glasnogovornika UN-a.
– Vojna eskalacija prouzročila je velike patnje i razaranja, odnijela brojne živote civila, uključujući i mnogo djece, što je tragično, rekao je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.
Izrael i Hamas – islamistička skupina koja je vlast u enklavi – ističu da se borbe nastavljaju.
Izraelsko zrakoplovstvo je u subotu srušilo neboder u Gazi, u kojemu su bili smješteni uredi novinskih agencija AP-a, AFP i Al Jazeere. Vojska tvrdi da je riječ o legitimnoj vojnoj meti, u kojoj su bili vojni uredi Hamasa, te da je unaprijed bilo izdano upozorenje civilima da se povuku iz zgrade.
AP je osudio napad i zatražio od Izraela da pokaže dokaze o prisutnosti Hamasa.
– Nismo imali indicije da je Hamas u zgradi ili da je aktivan u zgradi, navodi se u priopćenju AP-a.
Hamas je pak odgovorio ispaljivanjem 120 raketa po noći, objavila je izraelska vojska.
Izraelska protuzračna obrana presrela je većinu raketa, a desetak ih je palo u Gazi. Izraelci su pohrlili u skloništa, nakon što su se upalile sirene uoči raketnog napada na Tel Aviv i južni grad Beershebu. Oko deset ljudi je ozlijeđeno dok su se pokušavali skloniti, navode liječnici.
Izraelska vojska tvrdi da je rano u nedjelju pogodila dom Jehije Al-Sinvara u južnom dijelu grada Gaze, Kan Junisu. Sinvar, koji je pušten iz izraelskog zatvora 2011., čelnik je političkog i vojnog krila Hamasa u Gazi.
Napori za postizanje mira Izraelski sigurnosni kabinet sastaje se kasnije u nedjelju. Premijer Benjamin Netanyahu kazao je u subotu, u televizijskom obraćanju, da se Izrael “još uvijek nalazi usred operacije, koja još nije gotova i trajat će koliko god je potrebno”.
Hamas je počeo raketirati Izrael u ponedjeljak, nakon višetjednih tenzija zbog odluke suda o deložiranju nekoliko palestinskih obitelji u Istočnom Jeruzalemu i sukoba policije s Palestincima blizu džamije Al-Akse, koje je treće najsvetije mjesto za muslimane.
Izrael navodi cijeli Jeruzalem kao svoj glavni grad, dok Palestinci smatraju Istočni Jeruzalem, koji je Izrael zauzeo 1967. u Šestodnevnom gradu, glavnim gradom svoje buduće države.
Hamas, Islamski džihad i druge militantne skupine ispalile su više od 3000 raketa iz Gaze od ponedjeljka, objavila je izraelska vojska u nedjelju.
Izrael je pak izveo više od tisuću zračnih i topničkih udara na gusto naseljeno područje, pri čemu tvrdi da su svi usmjereni protiv Hamasa i drugih militantnih skupina.
Američki predsjednik Joe Biden poslao je svog izaslanika Hadyja Amra u Izrael u petak na pregovore, a Biden je razgovarao i s Netanyahuom i s predsjednikom Palestinske samouprave Mahmudom Abasom u subotu, objavila je Bijela kuća.
Međutim, bilo kakvu medijaciju komplicira činjenica da SAD i većina zapadnih zemalja ne pregovara s Hamasom, koji smatraju terorističkom organizacijom.
Unutar Izraela sukob pak dodatno kompliciraju ulični sukobi Židova i Arapa.
Također, raste broj sukoba na okupiranoj Zapadnoj obali. Najmanje 12 Palestinaca ubile su izraelske postrojbe na Zapadnoj obali od petka, a većinu tijekom sukoba.
Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije princ Faisal bin Farhan Al Saud osudio je u nedjelju izraelsko “flagrantno kršenje” palestinskih prava i pozvao međunarodnu zajednicu da hitno djeluje kako bi zaustavila vojne operacije.
Al Saud je to kazao na početku hitnoga virtualnog sastanka Organizacije islamske suradnje (OIC) koja ima 57 država članica.
Saudijski ministar vanjskih poslova osudio je, kako je kazao, “kršenje svetosti islamskih svetih mjesta” i “prisilno” iseljavanje Palestinaca iz njihovih domova u Istočnom Jeruzalemu.
Međunarodnu zajednicu pozvao je da preuzme odgovornost i zajamči kraj ovako “opasne eskalacije” sukoba te da hitno poduzme korake da se prekinu vojne operacije i ožive mirovni pregovori utemeljeni na ranije postignutom dogovoru dviju država.
Izraelska je vojska zračnim udarima rano u nedjelju u Gazi ubila 33 Palestinaca, uključujući trinaestero djece, tvrde zdravstveni dužnosnici Pojasa Gaze, dok su rakete sedmog dana borbi ispaljivane iz Gaze na Izrael.
Izrael je izvijestio o 10 poginulih, među kojima je i dvoje djece.
Veliko je zadovoljstvo što je priča o jedrilici „Kli-Kli“ ušla u Pomorski muzej jer na nadopunjava priču o „Besi“ koju ovdje već imamo i našem pomorstvu 20.vijeka donosi jedan avanturistički duh plovidbe, istraživanja dalekih obala i slobode koju samo ona može da pruži. – kazao je kustos Pomorskog muzeja Crbne Gore u Kotoru Ilija Mlinarević, otvrarajući u petak veče u Kotoru, predavanje o tridesetjednogodišnjem putovanju jedrilice “Kli-Kli”.
Dvojarbolni keč dug 12 metara „Kli-Kli“, jedan od tri najpoznatija broda jugoslovenske tzv. rekreativne nautike. Uz „Besu“ Jože Horvata i „HIR 3“ Mladena Šuteja i „Kli-Kli“ je rijetka ex-YU jedrilica-krstaš koja se može pohvaliti time da je oplovila svijet.
Ovim brodom je beogradska porodica Kojadinović, duže od tri decenijem krstarila svjetskim morima i sa njime skoro pa opisala puni krug cirkumnavigacije oko Zemljine kugle. Sa njihovih putovanja Kojadinovići su pisali izuzetno popularne i čitane reportaže koje su tada redovno izlazile u “Ilustrovanoj Politici” ili su njihovi snimci filmskom kamerom, prikazivani u emisijama nazvanim “Vanja sa okeana” na TV Beograd. Javnost u SFRJ sa užitkom i zanimanjem je pratila avantue ove neobične familije i njihove plovidbe svjetskim morima i okeanima, zbog čega “Kli-Kli” i danas ima gotovo kultni status kod mnogih, pogotovo nešto malo starijih žitelja svih ex-YU republika. Kao svjedočanstvo ove neobične višedecenijske avanture po svjetskim morima, za Kojadinovičćma su ostale i tri napisane knjige; “Sunčlano jedro, “Sedam godina za tri okeana” i “Kli-Kli – isti jarboli, dva pokoljenja”.
KLI-KLI na mulu ribarske zadruge u Baošićima
Čuvena jedrilica već duže vrijeme nalazi se u Boki, a prije dvije godine kupili su je zaljubljenici u nautiku i jedrnej, Isidor Stankov iMilana Štribohar iz Herceg Novog koji obnavljaju legendarni brod.
Oni namjeravaju da “Kli-kli” zaštite i prezentuju kao pokretno međunarodno kulturno dobro koje baštine Francuska pod čjom je zastavom plovila porodica ekonomskih emigranata iz Jugoslavije Kojadinovića što su, prije nego što su se otisli na okean, živjeli i radili u Parizu, Srbija iz koje su Kojadinovići porijeklom, te Crna Gora u kojoj se naumorni svjetski putnik “Kli-kli” skrasio i čiju zastavu sada vije na krmi.
Kojadinovici-na-otvorenom-moru
“Naša je namjera da se priča o “Kli-Kliju” nastavi i dobije insititucionalni okvir. Ubijeđen sam da ta dužnost pripada upravo Pomorskom muzeju, a ovo predavanje je samo početak tog projekta. Uskoro ćemo nadam se, biti u prilici da organizujemo i posebnu izložbu o pomorskoj zaostavštini “Kli –Klija” i porodice Kojadinović i nadam se da će se ideje aktuelnih vlasnika broda, Isidora i Milanke, realizovati.”- kazao je Mlinarević, dodajući da Boki i Crnoj Gori “treba da bude čast što se ovaj svjetski putnik naklon više od tri decenije lutanja morima i okeanima, skrasio se u naššim krajevima i pružio nam priliku da ispričamo jednu prelijepu pomorsku i životnu avanturu”.
O nesvakidašnjem životnom putu građevinskog inženjera iz Beoograda Srboljuba Kojadinovića, njegiove supruge, doktora nauka fizike Jelene i njihovo dvioje djece- sina Vanje i kćeri Mile koja se i rodila za vrijeme ove epohalne plovidbe, govorili su Milanka Štirbohar i Isidor Stankov. Oni su ispričali brojne detalje o genezi ideje da odlaskom na ocean na malom jedrenjaku, Kojadinovići sredinom sedamdesetih giodina prošlog vijeka, pobjegnu od konzumerističkog i užurbanog života u Zapsndoj Evropi u potrazi za mirom i životom usklađenim sa prirodom u dalekim krajeviuma koje stalna trka čovjeka za novcem i zaradom još nije dotakla, pa su ti krajevi i ljudi što su tamo živjeli, još uvijek zadržali svoju originalnost, neiskvarenost i autentičnost. U tom je smislu tridesetogodišnje putovanje “Kli-Klija” po tri velika okeana bilo je i svojevrsno kulturolško-sociološko istraživanje, koliko i nautički poduhvat, posebno imajući u vidu da su ga učinili ljudi sa kontinenta, nevični moru i sa tek osnovnim znanjima iz navigacije i pomoračkih vještina, i to sve sa oskudnim i za današnje uslove nezamislivo primitivnim tehnološkim prilikama koje su rekretivni nautičari imali na raspolaganju prije skoro pola vijeka.
Sa predavanja
Stankov i Štribohar su najavili da će hiljade strana raznovrsne vrijedne dokumentacije o “Kli-kliju” i njegovoj plovidbi oko svijeta koja je trajala od 1976. do 2000. godine, a koje su od Kojadinovića dobili zajedno sa brodom kada su ga kupili, ustupiti na čuvanje Pomorskom muzeju. Sam brod, kada bude obnovljen, biće kandidovan za zaštitu kao pokretno kulturno dobro Crne Gore, Srbije i Francuske, a ubudučć će, uz komercijalnu namjenu jahte za čarter, “Kli-kli” služiti za obrazovanje mladih ljudi u pomorstvu i ekologiji, misije istraživanja mora, te multinacionalne projekte saradnje na planu zaštite mora i pomorske baštine.
U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, od posljedica korona virusa preminula jedna osoba iz Nikšića (86), dok su registrovana još 74 novopozitivna slučaja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 15. maj 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.478 uzoraka na novi koronavirus”, saopštili su iz IJZ.
Novi slučajevi obolijevanja registrovani su u sljedećim opštinama:
Opština
Novooboljeli
Podgorica
19
Nikšić
12
Bijelo Polje
9
Berane
8
Rožaje
7
Pljevlja
7
Bar
5
Danilovgrad
3
Herceg Novi
1
Cetinje
1
Mojkovac
1
Andrijevica
1
Ukupno
74
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.561.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak 101 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1.393. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 98.852”, navode iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Krašići - Lungo mare - foto Boka News i čitaoci, MORT
1 od 17
Krašići - Lungo mare
Krašići - Lungo mare
Krašići - Lungo mare
Krašići - Lungo mare
Krašići - Lungo mare - foto Boka News
Lungo mare - Krašići - foto Boka News
Krašići - rušenj zida foto MORT
Krašići - Pripreme za betoniranje na setalistu - foo arhiv Boka News
Krašići - rušenj zida foto MORT
Lungo mare - Krašići - foto Boka News
Lungo mare - Krašići - foto Boka News
Krašići
Lungo mare - Krašići - foto Boka News
Krašići - foto Boka News
Krašići - foto Boka News
Krašići - foto Boka News
Krašići - foto Boka News
“Korupcija!… Država se ne smije suprotstaviti bogatašima koji su napravili vile na pjeni od mora!… Nedostatak političke volje i zavisnost od Podgorice!… Kriminal, mito i korupcija” – odgovori su koji preovlađuju među ocjenama građana, učesnika u anketi portala Boka News na temu “Zašto država nema rješenje za problem izgradnje šetališta Lungo mare u Krašićima”.
Online ankneta sprovedena preko našeg portala pokazala je da 71% posto ispitanika smatra da lokalna tivatska vlast nije imala želju, ni dovoljno kapaciteta da riješi problem izgradnje šetališta “Lungo mare” u Krašićima.
Fazna realizacija ovog projekta bila je jedna od ključnih investicija u lokalnu komunalnu infrastrukturu koju je u proteklom četvorogodišnjem periodu svog mandata, obećavala bivša administracija tivatskog gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS). Opština Tivat je na taj način, zvanično, namjeravala da vrati građanima i najširoj javnosti, već godinama uzurpiranu i privatizovanu morsku obalu u Krašićima.
Lungo mare – Krašići – foto Boka News
Javna pješačka staza uz more, inače je predviđena aktuelnom Državnom studijom lokacije (DSL) koju je Vlada Crne Gore naručila i usvojila 2009. godine za taj dio tivatske obale. Kontroverzna DSL Krašići je dozvolila gradnju na uskom pojasu nekada prirodne kamenite obale tog dijela Tivta, ispod lokalnog puta za Petroviće, pa su se Krašići u proteklih nekoliko godina pretvorili u pravi urbanistički horor. Moćni pojedinici i bogati domaći i strani tajkuni su na obali, bukvalno sa temeljima u moru, sagradili vile za sopstvene potrebe ili za prodaju na tržištu i „privatizovali“ dio mora i obale, ogradivši ga i „zaštitivši“ kapijama i katancima koji ne dozvoljavaju prilaz mjestima koja su, po zakonu, dobro u opštoj upotrebi i državnom vlasništvu. Zbog toga već godinama protestvuje dio mještana Krašića i onih koji imaju nekretnine u „starom dijelu“ tog nekadašnjeg velikog vikendaškog naselja, iznad lokalnog puta.
Opština Tivat je do sada deklarativno davala podršku takvim zahtjevima javnosti i u novembru 2018. zajedno sa JP Morsko dobro iz Budve, krenula u prvu fazu izgradnje „Lungo mare“ šetališta, dugog 420 metara, na potezu od kraja Krašića prema Petrovićima na zapadu, do nekadašnje terase kafića „Zanzibar“ na istoku. Investicija vrijedna 800 000 eura je trebalo da bude završena u februaru 2019, međutim, ni do danas nije okončana jer su se tivatski opštinari suočili sa žestokim otporom i raznim pravnim smicalicama nezadovoljnih vlasnika vila na obali, koji su uspjeli da zaustave i osujete radove na najmanje polovini dužine trase prve faze.
Lungo mare – Krašići – foto Boka News
Prošle godine, u junu mjesecu, pojavio se problem bespravno izgrađenih zidova na samoj trasi javnog šetališta koje je urbanističko-građevinska inspekcija, posredstvom izvršne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma srušila, ali su kasnije pokrenuti imovinsko-pravni sporovi koji su spriječili dalju gradnju šetališta.
Iako je na dan početka gradnje tadašnji voditelj ovog projekta, bivši menadžer Opštine Tivat Marko Petričević (DPS) javno tvrdio da je trasa nesporno u državnom i vlasništvu Opštine Tivat koja je sprovela eksproprijaciju, i da se na njoj nalazi 10-15 nelegalnih objekata koji će svi biti beskompromisno uklonjeni, to se nije desilo ni do danas.
Izvođač radova, nikšićka firma „Artek“ do sada je uspjela sagraditi samo dva dijela prve faze novog šetališta, međusobno odvojena dijelovima obale na kojima, kako se u međuvremenu ispostavilo, još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, pa su ih graditelji morali „preskočiti“. Tako to sve stoji već duže od dvije godine, a nova lokalna vlast Tivta koju sada čini koalicija građanskih lista Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“ je od bivše DPS-SD-HGI gradske uprave, naslijedila jedan od najvećih problema koje mora rješavati…
„Trenutno imamo dvije ključne prepreke da nastavimo radove u Krašićima: prva je nedostatak novca u budžetu Opštine jer za završetak radova treba između 350 i 390 000 eura, a druga je činjenica da se pravno još nije okončao postupak sa jednim od vlasnika nekretnina na trasi budućeg šetališta, firmom „Adria Bau“ iz Bara. Oni su, naime, uspjeli da na sudu obore rješenje o ekspropijacionoj naknadi koja im je već isplaćena i sada idu na to da im se taj iznos poveća, prije nego što dopuste nastavak radova na parceli ispod njihovog objekta u Krašićima. Uskoro ćemo sa predstavnicima „Adria Bau“ imati sastanak na kome očekujemo da nađemo zajednički jezik i otklonimo tu prepreku za nastavak radova na šetalištu“ – kazao je za portal Boka News direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat, Budimir Cupara.
On je pojasnio da je bivša gradska uprava Tivta imala dogovor sa, sada već bivšim rukovodstvom JP Morsko dobro iz Budve da Opština i to državno preduzeće, po pola finansiraju izgradnju ovog i lungo mare šetališta na Belanima, ali do sada nisu uspjeli dobiti pouzdanu informaciju da li je „Morsko dobro“ u slučaju Krašića i ispunilo sve svoje finansijske obaveze. Cupara je pojasnio da je zvanični investitor ovih radova Opština Tivat i da stoga ona treba da plaća sve fakture izvođaču, ali da nije upoznat kako je bilo zamišljenio da lokalnoj upravi „Morsko dobro“ isplati svoj dio obaveza za realizaciju te investicije.
„Pomaka oko „Lungo mare“ Krašići ipak ima jer smo, u međuvremenu, postigli sporazum sa vlasnikom parcele preko koje je bivša gradska uprava izvođaču radova obezbijedila prilaz na gradilište, a da pritom sa vlasnikom te nekretnine nije postigla nikakav dogovor oko ometanja i narušavanja njegovog posjeda. Mi smo to završili i postigli sporazum sa vlasnikom o uslovima pod kojima možemo nastaviti da koristimo njegovu parcelu za prilaz gradilištu, kada se radovi budu nastavili. Izvođač je, u međuvremenu, pribavio najveći dio potrebnog materijala i opreme za nastavak izgradnje prve faze šetališta i sve je spremno da se svi ti radovi, čim dođemo dio novca neophodnog za zatvaranje finansijske konstrukcije, odnosno riješimo problem sa „Adria Bau“, završe u roku od dva, najduže tri mjeseca“ – istakao je Cupara.
Besparica u gradskom budžetu već se i lani, još za vrijeme bivše DPS-SD-HGI uprave, odrazila i na planirani nastavak fazne izgradnje obalnog šetališta u ovom dijelu tivatske opštine, jer administracija bivšeg gradonačelnika Kusovca nije realizovala ni planiranu javnu nabavku vrijednu 15.000 eura za izradu glavnog projekta druge faze „Lungo mare“ staze u Krašićima, a koja treba da se gradi od kafića „Zanzibar“ dalje prema istoku.
Inače, u anketi koju je sproveo Boka News, 65% ispitanika smatra da je jedan od razloga zašto se šetalište u Krašičima do sada nije završilo, centralizacija vlasti i činjenica da se sve bitnije odluke, pogotovo kada je u pitanju postupanje određenih inspekcija i službi u zoni „Morskog dobra“, donose u Podgorici. Da razlozi neriješenog problema izgradnje šetališta leže u privatnim interesima pojedinaca koji su bili dio vlasti ili su na vlasti, misli 90% anketiranih, dok je 77% ispitanika potvrdno odgovorilo na pitanje: da li smatra da problem u Krašićima do sada nije riješen zbog korumpiranih državnih organa.
Lungo mare Krašići -animacija
Tivćanin Mario Penava čija je majka rodom iz Krašića i koji posjeduje djedovinu na samoj obali na trasi dijelova šetališta što tek treba da se grade u budućem periodu, ističe da iako niko od vlasnika placeva uz more, generalno ne voli da mu javna infrastruktura poput šetališta pređe preko imovine, postojanje šetališta u Krašićima je nešto što je dobro i u opštem je interesu.
“Naravno, bilo bi lijepo da Krašići imaju šetalište, kao i Tivat, do Opatova ili Lepetana. Međutim, mislim da je generalno, vrlo problematično kako su se dosadašnja vlast u Crnoj Gori i bivša u Tivtu, odnosile prema morskoj obali i problemima sa njom u vezi. Više sam za to da se pokrene priča o povraćaju privatne imovine na obali, ili priča o tome kako se npr. nekim velikim investitorima poput “Orascoma”, dozvoljava sve što požele. Dozvoljeno im je da prave plutajuće pontone u moru u Petrovićima gdje toga nikada nije bilo, plus što im je bivša Vlada dala tamo dvije parcele na neograničeno korišćenje, iako je to zemljište pod imovinskim sporovima”- ističe Penava.
I učesnici ankete Boka News-a u komentarima o razlozima zašto se na atraktivnoj obali tog dijela Tivatskog zaliva već godinama događa pravi urbanistički haos i vandalska privatizacija obale koja bi svima trebalo da bude dostupno javno dobro, ukazuju na moć sprege krupnog kapitala i donosilaca odluka u sistemu državne uprave. “Ljudi iz vlasti su uzurpirali obalu, sudije, bankari, tajkuni, pojedinci jači od države”; “nije lako rušiti vile moćnika”; “ne postoji volja da se problem riješi”; “korumpirana je vlast, a objekti koji su izgrađeni u zoni Morskog dobra pripadaju funkcionerima te iste tadašnje vlasti”; “uzurpiraju se plaže; kako ‘gazda’ naredi tako se radi”; “sve je to došlo iz PG”; “glavni razlog su MNE tajkuni i slični koji su se navukli u Krašiće da peru pare”… – samo su neki od odgovora naših ispitanika.
Među onima koji su posebno pogođeni ovakvim razvojem situacije su vikendaši – mahom državljani Srbije koji već decenijama imaju kuće i stanove za odmor u ovom dijelu Tivta. Žitelji vikendaških naselja Krašići i Maslinjak koji su izgrađeni iznad trase lokalnog puta za Petroviće, ogorčeni su aktuelnim prilikama u tom nekada popularnom turističkom naselju. Ovdje je počev od kraja 60-tih do početka 2000-tih, podignuto oko 1.700 vikendica čiji su vlasnici mahom ljudi iz Srbije, a njihovi problemi počeli su 2009. kada je Vlada Crne Gore na prijedlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, donijela Državnu studiju lokacije Sektor 29 Krašići, kojom je urbanizovala do tada neizgrađeni uski pojas prirodne kamenite obale mora, ispod puta za Petroviće. Nakon toga, na samoj obali mora, sa temeljima bukvalno u morskoj vodi, ovdje je niklo 30-tak luksuznih privatnih “turističkih vila” čiji su vlasnici u većini slučajeva svojim komšijama iznad puta, počeli braniti pristup moru i obali kao javnom dobru.
Lungo mare – Krašići – foto Boka News
“Osnovni problem Krašićana – većinom vlasnika parcela u prostoru od hotela „Anderba” prema Rosama (mada se to odnosi i na vlasnike iz naselja „Maslinjak”) je što ostaju i ostajaće bez izlaska na morsku obalu. Dakle, doslovno “bez izlaska na morsku obalu”, a ne bez plaža! Istina je da pravu plažu, uređenu i pripremljenu za kupače nikada nismo ni imali. U dugom nizu godina sami smo uređivali morsku obalu, betoniranjem segmentno dio po dio, u skladu sa svojim mogućnostima. Sve što je urađeno ničim nije ugrožavalo i remetilo morsku obalu, a pružalo je njeno sigurnije i udobnije korišćenje” – kazala nam je Veselinka Obradović, jedna od vlasnica vikendica u ovom dijelu Tivta.
Podsjetila je da je nakon talasa kupoprodaje parcela ispod puta na obali mora, što se desilo 2007-2008, naknadno donesena DSL koja je legalizovala gradnju na tom prostoru. Novi objekti i njihovi vlasnici tada su bukvalno “privatizovali” i more podno svojih kuća i vila, pa su Krašići već godinama ljeti poligon pravog malog rata između nekih od bahatih vlasnika vila i bespravnih ponti, i ljudi koji se žele okupati na mjestima gdje su nekada bile svima dostupne plaže ili kamene seke.
“Nestaje obala na kojoj su se kupali ne samo Krašićani i njihovi gosti, već i stanovnici Zabrđa. Tendencija prelaska morske obale u ruke privatnih lica se uporno nastavlja, pa se pitamo gdje ćemo se kupati za koju godinu? kako ćemo doći do mora? zašto smo uzalud ulagali svoj novac, vrijeme i strpljenje?”- kazala je Obradovićeva.
Sada kada je prirodna kamenita obala u Krašićima bukvalno gotovo potpuno nestala pod novim, luksuznim objektima koje su od 2009. ovdje izgradili privilegovani i bogati pojedinci, izgradnja lungo mare šetališta kao svojevrne nove vještačke javne zone ispod tih privatnih objekata, nameće se kao jedini način da se stanovnicima i gostima Krašića, ponovo obezbijedi nesmetani prilaz i kontakt sa morem.
*Ovu temu obradili smo u okviru našeg projekta “Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ koji je dio je programa „Media for All“. Taj program realizuje se uz finansijsku podršku Vlade Velike Britanije, a sprovodi ga Britanski savjet zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.
Na tivatskom aerodromu jutros nešto prije 11 sati došlo je do manjeg incidenta kada je na manjem jednomotornom avionu tipa “Piper PA-46 Malibou JetPROP” došlo do pucanja gume za vrijeme rulanja aviona za polijetanje sa piste 14. Budući da je do pucanja gume došlo pri maloj brzini kretanja aviona prema pragu 32 sa kojeg je “PA-46” trebala da krene u polijetanje, nije došlo do oštećenja vazduhoplova, niti je bilo posljedica za ljude u njemu.
Na lice mjesta izašla je Vatrogasno spasilačka jedinica i Služba bezbjednosti Aerodroma Tivat, ali nije bilo potrebe za njihovom intervencijom.
Aerodromske službe su sa posebnim tzv.push back vozilom koje se koristi za tegljenje aviona po aerodromskoj platformi, prevukle onesposobljeni “PA-46″ američke registracije N15FK, sa piste do platforme za generalnu avijaciju gdje će mehaničari kasnije zamijeniti uništenu gumu na jednoj nozi stajnog trapa tog aviona.
Iako je pista aerodroma Tivat zbog ovog incidenta bila kraće vrijeme zatvorena za saobraćaj, to se nije odrazilo na ostale za danas planirane letove iz ove vazdušne luke jer je onesposposobljeni mali avion uklonjen prije prvog narednog leta koji po rasporedu, trebalo da bude obavljen iz tivatske vazdušne luke. Redovno odvijanje saobračaja uspostavljeno je već oko 12 sati kada je sa piste tivatskog aerodrome uzletio jedan mali poslovni mlažnjak tipa “Cessna Citation”.
Inače, aerodrom Tivat je u subotu neočekivano “ugostio” i još dva za tu vazdušnu luku prilično neoubičajena vazduhoplova – dva američka vojna transportna helikoptrera tipa “Sikorsky UH-60 Black Hawk” koji učestvuju u jednoj NATO vježbi u regionu, a na tivatski aerodrom oni su juče sletjeli izbjegavajući nepovoljne meteo uslove, odnosno veliko nevrijeme na ruti na kojoj su originalno trebali da lete.
Pored ovoga, aerodrom Tivat se može pohvaliti i činjenicom da je ovdje u petak sletio i prvi avion izraelske nacionalne aviokompanije El Al Isfrael Airlines koji je ikada došao u Crnu Goru. El Alovim “Boeingom 737-800” iz Tel Aviva je doputovala jedna posebna izraelska delegacija detalji čijeg boravka u Crnoj Gori su obavijeni priličnim velom tajnosti.
Budući da El Al zbog u svijetu vrlo izražene teriorističke prijetnje po Izrael, sprovodi izuzetno striktnu bezbjedonosnu politiku i procedure kada su njegovi avioni i letovi u pitanju, to je dolazak prvog aviona izraelskog nacionalnog avioprevoznika, makar i na specijalnom letu, svojevrsno priznanje Službi bezbjednosti Aerodroma Tivat i Aerodromima Crne Gore kao operateru te vazdušne luke. El Alov B-737 će se u Tivtu kako saznajemo, zadržati do 18.maja, a avion parkiran na platformi tivatskog aerodroma je pod struktnim, 24-satnim obezbjeđenjem izraelske i sekjuriti službe domaćina.
