Požar na području Krivošija je aktivan od 24. jula, kada je sa teritorije Cuca zahvatio i Dragaljsko polje. Kako je za Radio Kotor danas kazao predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Bogoljub Brezić” Krsto Žmukić, proteklih pet dana požar se proširio na teritoriju od Grkavca do Veljeg vrha iznad Ledenica, u dužini od oko 1,5 km.
– Dejstvovali samo u rejonu od zaseoka Samardžići, Ilići i Radoičići pa sve do Grkavca. Odbijali smo požar od kuća i od naseljenih mjesta, ali nažalost radi se o požaru ogromnih razmjera, koji se proširio vrhovima brda. Danas je peti dan otkad se požar širi od Grkavca do Veljeg vrha, pod stalnom je kontrolom naših vatrogasaca, ali nažalost nemoguće je prići, jer nema prilaznog puta. S obzirom da su avioni Vojske Crne Gore zauzeti gašenjem brojnih požara širom države, za požar na Krivošijama jedino riješenje je kiša – kaže Žmukić.
Bogoljub Brezić
On dodaje da su tokom jutrošnjeg obilaska terena uočil ida je put prema repetitoru i antenskoj stanici na Veljem vrhu zapušten, tako da se vatrogasnim vozilom u slučaju požara u tom dijelu ne može prići.
– Zgradu repetitora u slučaju potrebe možemo jedino braniti naprtnjačama, ali nadamo se da neće doći do širenja požara, jer je oko samog repetitora dobar dio trave pokošen, a šume oko repetitora nema. Jedini objekat na ovom području kojem prijeti opasnost, ako ne dođe do gašenja požara, je jedna vikendica ali do nje se može prići vatrogasnim kamionom.
Bogoljub Brezić
Nažalost, građani cijele Boke već više od 20 dana se “guše” u dimu, jer osim požara na Krivošijama, aktivni su požari u Cucama i na Njegušima. Konkretno na području Veljeg vrha, dužina požara je prema našoj gruboj procjeni preko kilometar i po, a da bi vatrogasci prišli požaru, morali bi pješke preći preko tri kilometra u jednom pravcu. Tu se ne radi samo o požaru koji je zahvatio nisko rastinje, već i listopadnu šumu. U više navrata su nam se pojavljivali i podzemni požari. Zemlja je suva, a to je kamenito područje i sloj zemlje je tanak, kada se ugasi površinski dio posle par sati ili na 50 m udaljenoj lokaciji ponovo izbije požar, što znači da požar nije podmetnut, već se jednostavno širi korijenom ispod zemlje i bukne na novoj lokaciji – objašnjava Žmukić.
Bogoljub Brezić
On dalje ističe da su vatrogasci DVD “ Bogoljub Brezić” danonoćno na terenu, bilo da se radi o osmatranju ili o gašenju, i da za sada nisu iscrpljeni, jer su dobro organizovane smjene pa se često smjenju ekipe.
– Htio bi da istaknem veoma dobru saradnju Službom zaštite i spašavanja Kotor i komandirom Mandićem koji nas je nekoliko puta obilazio i nudio nam pomoć – zaključio je Žmukić.
U Njemačkoj je danas u svim saveznim pokrajinama na snagu stupilo tzv. 3G pravilo, po kojem u javne prostore mogu ući samo oni koji dokažu da su cijepljeni, preboljeli koronavirus ili predoče negativan test.
Pravilo 3G vrijedi u svim javnim ustanovama, kinima, pozorištima, bazenima, restoranima te uslužnim djelatnostima gdje nije moguće održavati razmak, poput frizera ili pedikera.
U hotelima će oni koji nisu cijepljeni ili koji nisu preboljeli koronavirus svaka tri dana morati predočiti negativan test.
Gradovi i opštine mogu ta pravila izuzeti ako sedmodnevna incidencija u jednom okrugu na prelazi vrijednost od 35. Obveza nošenja maske i održavanja razmaka u maloprodaji i javnom prijevozu ostaje na snazi za sve bez obzira na to radi li se o cijepljenima, onima koji su preboljeli koronavirus ili negativno testiranima.
Ukidaju besplatne antigenske testove
Pritisak na necijepljene će se povećati od 11. oktobraa, od kada država više neće preuzimati troškove antigenog testiranja koje je sada besplatno. Na sastanku savezne i pokrajinskih vlada početkom kolovoza je zaključeno kako sada, kada svatko tko se može cijepiti ima pristup cjepivu, financiranje testiranja više nije opravdano.
Njemački ministar zdravstva Jens Spahn najavio je u ponedjeljak da odlučujuća za daljnje mjere protiv koronavirusa više neće biti incidencija, nago broj hospitaliziranih pacijenata koji su oboljeli od koronavirusa.
S 3G kroz jesen i zimu
Bavarski premijer Markus Söder (CSU) ne želi se više oslanjati samo na incidenciju: ž
Na temelju visoke stope cijepljenih, metodologija koje se primjenjivala u prva tri vala, dakle incidencija, nije više odgovarajuća”, rekao je bavarski premijer za minhenske medije. On se zalaže za to da se veća važnost pridaje situaciji u bolnicama i da se napravi “neka vrsta bolničkog semafora” koji će označavati crvenu liniju, prenosi Deutsche Welle.
Njemački ministar zdravlja Jens Span (CDU) isključio je mogućnost da se ljudima koji su potpuno ozdravili i cijepljenima ubuduće ograničavaju kontakti i izlasci. On je dodao da je cilj da se kroz jesen i zimu prođe bez dodatnih mjera, uz pomoć pridržavanja poznatih pravila o boravku u javnom prostoru – distanci, higijeni i maskama, kao i uz pomoć pravila 3G u zatvorenim prostorijama, i, naposljetku, uz geslo “cijepljenje, cijepljenje, cijepljenje”.
Ministar gospodarstva Peter Altmaier (CDU) je izjavio: “Prema svemu što sada znamo, možemo izbjeći novo zatvaranje za cijepljene i one koji su preboljeli koronu.”
Državni i lokalni organi nastavljuju da igraju „ping –pong“ sa zahtjevom kompanije Briv Construction iz Kotora da im se omogući da u dijelu Tivatskog zaliva zapadno od ostrva Sveti Marko, može usidriti nekoliko svojih hidrograđevinskih plovila u vrijeme dok se ti brodovi ne koriste u svojoj redovnoj namjeni- izgradnje obalne infratsrukture i drugih objekata na moru i obali.
Dok Inspekcija sigurnosti plovidbe iz Kotora povremeno novčano kažnjava Briv Construction jer se neka od njegovih plovila poput remorkera „Krsto“ navodno sidre protivno odredbama Zakona o sigurnosti plovidbe koje ne dozvoljavaju ukotljavanje brodova na zabranjenim mjestima, odnosno van djelova akvatorijuma koji su zvanično proglašeni za sidrišta, istovremeno ta inspekecija žmuri na identično postupanje nekoliko desetina stranih i domaćih nautičara koji svoje jahte takođe sidre na svim mogućim i nemogućim mjestima širom Tivatskog zaliva. Nadležnim državnim inspekcijama ne pada na pamet da pregledaju te brodove i vide kako oni postupaju sa otpadnim vodama i čvrstim otpadom koji putnici i posada na usidrenim jahtama svakodnevno generišu, ali je zato Ekološka inspekcija još proljetos od Briv Constructiona zatražila da ta kompanija obavezno mora sprovesti sprovesti proceduru odlučivanja o potrebi izrade procjene uticaja na životnu sredinu zato što je nekoliko njenih plovila mjesecima usidreno u uvali Solila u blizini tivatskog naselja Brdišta, u akvatorijumu koji je van uobičajenog plovnog puta.
Briv foto Boka News
To je, imajući u vidu činjenicu da je ovo tema koja se prvenstveno tiče Zakona o sigurnosti plovidbe jer sidrenje brodova nije nikakva izgradnja privremenog ili stalnog objekta na moru, potpuni nonsens. Ipak, ekološka inspektorka Slaven Vuković nije uvažila stav kotorske kompanije da usidreni brod na moru nije i ne može biti građevinski objekat ili aktivnost za koje treba raditi elaborat o projeni uticaja na životnu sredinu. Inspektorka je u zapisniku čak mobilne pilone za fiksiranje hidrograđevinksih plovila za dno mora prilikom izvođenja radova, a kojima su opremljeni neki od pontona Briv Constructiona, ovom prilikom zamijenila za navodne šipove koji su po njoj, pobodeni u morsko dno radi vezivanja brodova.
Briv je na riješenje inspektorke uložio žalbu, ali ju je drugostepeni organ – Ministarsvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odbacilo kao neosnovanu tvrdeći da Uredba o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu, podrazumijeva i „insfrastrukturni projekat – sidrenje brodova“.
„Naime, na Listi II Uredbe pod tačkom 12 (h) naveden je projekat – drugi tipovi luka, uključujući luke za ribarske brodove, jahte uključujući mola za trajekte, kao i infrastrukturne pristanišne objekte.“- navodi se u odluci Ministarstva da odbije žalbu kotorske kompanije koja inače, ima najveću flotu specijalizovanih hidrograđeviunksih plovila u državi. Ministarstvo je Briv uputilo da se za odluku o izradi elaborata procjene uticaja na životnu sredinu sidrenja svojih brodova u Tivatskom zalivu, obrati „organu lokalne uprave nadležnom za poslove zaštite životne sredine“.
Briv je na ovakvo riješenje Ministarstva, podnio tužbu Upravnom sudu ukazujući da je sidrište, po Zakonu u pomorskoj sigurnosti, za te namjene uređeni i određeni dio mora, a ne obale koja je neophodna da bi se pravila bilo kakva luka na kojoj, kao objektu za koji je potrebna procjena uticaja na životnu sredinu, u svojim postupanjima prema povom problemu, neosnovano insistiraju Ekološka inspkecija i Ministarstvo.
Briv je potom krajem juna zatražio i zvanično izjašnjene Agencije za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) o ovom problemu i od tog državnog organa 15.juna dobio mišljenje da su to što traži sidrište za svoje brodove , „aktivnosti u morskoj sredini koje mogu imati uticaja na morski ekosistem“ i da je stioga kotorska firma dužna da „sprovede postupak procjene uticaja na životnu sredinu kod organa nadležnog za poslove zaštite životne sredine“.
Brojne usidrene jahte kod ostrva Sveti Marko
EPA inače, ovakva mišljenja do sada nije davala na veoma izraženu praksu dugotrajnog sidrenja na desetine većih i manjih jahti širom Tivatskog zaliva, pa čak i na mjestima gdje je na dnu evidentirano prisustvo zaštićene morske trave-posidonije.
Postupajući po mišljenju EPA, Briv se prije dvadesertak dana obratio Sekretarijatu za uređenje priostora sa zahtjevom za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za privremeno sidrište svojih plovnih objekata. Međutim, opštinski Sekretarijat Tivta se oglasio nenadležnim za ovaj zahtjev i uputio ga, kako su u riješenju naveli „na dalji rad i postupanje nadležnom organu – Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine iz Podgorice“.
Protekle nedelje održano je po sedmi put bućarsko prvenstvo na Orjenskom sedlu (1600 m), na zogu sa najvećom nadmorskom visinom u Crnoj Gori. Na avgustovskom suncu, ali i prijatnoj planinskoj svježini, snagu i umijeće odmjerilo je osam bokeljskih ekipa. Prvo mjesto je osvojila ekipa Palme iz Tivta,, aktuelni prvak Crne Gore, pobjedivši u finalu ekipu Kalimanjca, prošlogodišnjeg osvajača orjenskog prvenstva. Treće mjesto je osvojila ekipa palma II, koja je bila bolja od ekipe Vala. prvo mjesto u disciplini „Orjenski hitac“, osvojio je omladinski reprezentativac Stijepčević Gracija, koji je pogodio buću dva puta na 20 metara, kao i drugoplasirani Bogdan Seratlić, ali je Stijepčević u razigri do prvog pogotka bio bolji. Treći je bio Mihailo Đurović, prošlogodišnji pobjednik u ovoj disciplini koja se igra samo na Orjenskom sedlu.
Osim učesničkih, kao i diploma za prva tri mjesta, dodijeljene su drvene „Prelazne Buće“ za najbolju ekipu u bućanju, odnosno, za najboljeg takmičara u „Orjenskom hicu“. Prelazne buće dar su Novljana Vjekoslava Đerija i Darka Čeprnića.
Boćanje Orjen pobjednici
U predahu nakon takmičenja i probavanja delicija Jokine kužine, održana je i kratka prezentacija na temu „Munike-orjenski metuzalemi“, gdje je Željko Starčević, ispred Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, kroz šetnju među ovim gorostasima od kojih neki dostižu starost od 600 godina, ukazao na niz zanimljivosti o munikama i njihovoj nekadašnjoj upotrebi, ali i zaštiti.
Boćanje Orjen
Bućarsko prvenstvo „Orjensko sedlo 2021“, čiji je organizator i domaćin Planinarski klub „Subra“, a tehnički organizator PK „Val“, ostvareno je u saradnji sa Parkom prirode „Orjen“, Sekretarijatom za društvene djelatnosti i sport, te Turističkom organizacijom Herceg Novi.
U ime roditelja djece PVK Jadran Herceg Novi, a kao odgovor na Vaš tekst od jutros, želimo se medijski zahvaliti gradonačelniku opštine Herceg Novi Stevanu Katiću.
Naime, inicijativu za postavljanje balona na bazenu Škver, pokrenuli su roditelji i zahtjevali prijem kod gradonačelnika Katića. Uz prisustvo direktora kluba Jadran i čelnih ljudi vaznih za ovo pitanje, sastanak se odrzao prije 20 dana, kada smo predočili izgled balona, način postavljanja, okvirnu cjenu i kontakte proizvođaša istog. Sa velikom pažnjom smo saslušani i gradonačelnik je obećao založiti se da se problem riješi u interesu naše djece i sporta.
Danas, nakon Vašeg teksta, osjećamo potrebu zahvaliti se u ime djece i u naše ime.
Uputili smo jutros i mail zahvale koji Vam prosljeđujemo.Smatramo da ovaj gest zaslužuje zahvalu i Vašem portalu, te Vas s toga molimo da istu objavite, poručuju zadovoljni roditelji djece PVK Jadran Herceg Novi.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno devet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom. U protekla 24 sata ukupno je dijagnostikovano 415 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 383 među građanima Crne Gore i 32 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore,
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 22.08.2021. godine je iznosio 14,40%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno devet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Bar (3), Ulcinj (1), Bijelo Polje (1), Tivat (1), Plav (1), Kotor (1), Cetinje (1). Među preminulima najmlađi je bio star 48 a najstariji 90 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1 680.
Do 15 sati stavljen je oporavak kod 206 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6 426.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 110 377.
Ukupno je dijagnostikovano 415 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 383 među građanima Crne Gore i 32 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
117
2
119
Ulcinj
38
13
51
Bar
48
2
50
Budva
28
11
39
Nikšić
38
1
39
Bijelo Polje
28
28
Berane
17
17
Kotor
12
12
Herceg Novi
10
2
12
Tuzi
10
10
Pljevlja
9
9
Cetinje
8
8
Tivat
6
1
7
Rožaje
4
4
Petnjica
4
4
Žabljak
3
3
Danilovgrad
2
2
Andrijevica
1
1
Ukupno
383
32
415
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 22.08.2021. godine je iznosio 14,40%.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1 680.
Vaccine, Delta soj ,Covid19,
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 110 377.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Biden je u obraćanju novinarima u Bijeloj kući rekao da je za 36 sati tokom vikenda sa aerodroma u Kabulu prebačeno 11.000 ljudi (Reuters)
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je evakuacija američkih državljana, Afganistanaca i drugih koji žele da odu iz Afganistana tokom vikenda ubrzana, “iako je i dalje ranjiva zbog prijetnji”, navodeći konkretno prijetnju od Islamske države Irak i Levant (ISIL), odnosno grupa koje su povezane sa njom.
“Prijetnja je stvarna i trenutna, ona traje i nešto je na šta smo fokusirani svim svojim snagama”, potvrdio je i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za sigurnost.
Talibani su u nedjelju rekli da su „stotine“ njihovih boraca na putu ka Dolini Panjshir, jednim od svega nekoliko dijelova Afganistana nad kojim ta grupa još nije preuzela kontrolu.
Na kabulskom aerodromu i dalje se odvijaju haotične scene, dok njemačka vojska javlja da se desila u pucnjava u kojoj je jedna osoba poginula.
Talibani neće pristati na produženje krajnjeg roka za evakuaciju stranih trupa
Talibani neće pristati na produženje evakuacije iz Afganistana, rekao je glasnogovornik te skupine za britanski kanal Sky News u ponedjeljak.
“Ako SAD ili Velika Britanija budu tražili dodatno vrijeme za nastavak evakuacija – odgovor je ne. Ili će biti posljedica”, rekao je Suhail Shaheen, član talibanskog izaslanstva u Dohi, glavnom gradu Katara.
“To je crvena linija. (Američki) predsjednik (Joe) Biden objavio je da će se 31. avgusta povući sva njihove vojne snage. Znači, ako rok produže, to znači da se produžuje okupacija premda to nije potrebno”, rekao je.
“To će stvoriti nepovjerenje među nama. Namjeravaju li nastaviti okupaciju, to će izazvati reakciju”, dodao je.
Shaheen je veliku gužvu na aerodromu u Kabulu objasnio željom mnogih da pobjegnu od siromaštva u Afganistanu. Strah od talibanske represije koristi se kao izgovor i neutemeljen je, rekao je.
Rekao je da su izvještaji o osveti talibanskih pripadnika prema novinarima, bivšim vladinim zaposlenicima i drugim navodnim saradnicima “sve lažne vijesti”.
Svaki incident bit će istražen, a oni koji su krivi bit će odgovorni, rekao je.
Bokeški forum pokreće inicijativu da forteca Arza bude u ingerenciji građana Herceg Novog. Ovim putem želimo da pozovemo sve pojedince, NVO, političke partije i Udruženja da se pridruže ovom projektu radi ostvarivanja zajedničkog cilja. Sredstva mogu da se obezbijede na više načina. I u ovom slučaju, presudna je politička volja.
Svi Bokelji i Novljani bi, za razliku od projekta Mamule, imali koristi od ove akvizicije. Arza bi imala muzejsko-turističku namjenu. Otvorila bi se realna radna mjesta.
Arza pripada fortifikacijskom sistemu odbrane Boke, a gradila ju je Austrougarska monarhija oko 1850. Godine Spada u najljepše i najbolje očuvane fortece.
Lokacija i priroda su Bogom dane, a Arzi pripada i lijep bokun zemlje okolo.
Primjer namjene i restauracije treba da bude forteca Oštra, koju Konavljani iz kredita EU pretvaraju u pomorski muzej. Na forteci bi trebalo sačuvati autentičnost uz minimalne neophodne intervencije.
Photo: Boka News – Arza
Bokeški forum se zalaže za revitalizaciju svih novskih forteca: Španjole, Macela, Jejine, Kanli kule i Forte mara, To je potencijal kojim bi se ponosili i mnogo veći gradovi. Podsjećamo da je ideja o letnjoj pozornici na Kanli kuli, potekla od dva Novljanina: Petra Vučetića i Špira Doklestića. Sad je jedinstvena prilika, kakva se vjerovatno nikad više neće ukazat, da se ovaj graditeljski biser dovede doma.
Ispravimo, bar donekle, grešku sa Mamulom, Lazar Doklestić Bokeški Forum Herceg Novi.
Promatranje dupina – dio je turističke ponude Murtera, mjesta na istoimenom otoku. Dva puta na dan turisti se voze do susjedne Vrgade jer je akvatorij tog otoka idealno mjesto za susret s omiljenim morskim sisavcem, piše HRT.
Traži ih 12 pari očiju – na jednom brodu. Želja je svima vidjeti igru morskih lumena! Publike ima još, kažu vodiči, a pozicija je čisti zgoditak. Nisu lagali, o susretu s inteligentnim sisavcima govorit će se.
Trajalo je kratko – jer su dupini tako željeli. No izletnici su itekako zadovoljni!
Mihovilu Bašiću na brod se ukrcavaju najčešće gosti sa stranim putovnicama. A rutu ne mijenja, s razlogom.
– Oko i blizu otoka Vrgade nalaze se uzgajališta tuna, brancina i orade i tamo dupini provode najviše vrimena – kaže.
Bez približavanja! – prvo je pravilo kod ovakvih susreta! I najvažnije! Jer ako žele, dupini će sami prići brodu.
Memoriju takvim prizorima pune najsretniji. A dogodi se i da susret izostane – ali vrlo rijetko. Imaju tada gosti pravo na izlet gratis.
Doći, vidjeti i ne ometati ih – bonton je promatrača dupina. Imati na umu valja – mi smo njima u gostima, piše HRT.
Rekonstrukcija magistralnog puta M-1 Herceg Novi – Tivat – Budva, na dionici Aerodrom Tivat – Jaz koja će biti pretvorena u saobraćajnicu sa četiri trake, trebalo bi da počne na jesen.
Ovaj projekat uvršten je u “Program rekonstrukcije magistralnih i regionalnih putreva u Crnoj Gori za 2021”. a koji je pripremilo Ministarstvo kapitalnih investicija. Na spisku u tom programu je ukupno 18 projekata od čega je njih 11 započeto ranijih godina, a realizacija im se nastavlja u 2021., jedan projekat se odnosi na radove završene prošle godine a koje treba platiti u ovoj godini, a po tri su nova projekta čija će gradnja započeti do kaja 2021, odnosno za obavljanje stručnog nadzora nad radovima na putnoj infrastrukturi.
Rekonstrukcija Jadranske magistrale na potrezu od aerodroma Tivat do plaže Jaz, ukupne dužine 16 kilometra, jedini je projekat unapređenja putne infrastructure na primorju, a koji će se ove godine finansirati iz državnog budžeta, iako je stanje putne incfrastrukture na obali katastrofalno, o čemu svjedoče svi koji su protekla dva ipo mjeseca proveli u kolonama i čepovima koji se stvaraju na saobraćajnicama u i između svih primorskih gradova. Država Crna Gora koja tri četvrtine svog bruto-nacionalnog proizvoda generiše upravo od ekonomsskih aktivnosti – prvenstveno turizma, koje se odvijaju na primorju, umjesto da svoja ulaganja u razvoj putne infrastrukture skoncentriš na riješavanje ovih uskih grla i unapređenje saobraćajnica na kojima se u zagušenim kolonama puževim korakom voze stotine hiljada turista i domaćeg stanovništva, već godinama ulaže u putne pravce po sjeveru i centralnom dijelu države. Neki od tih prokekata vrijednih na desetine i stotine miliona eura, poput dionice autoputa “iz nigdje u ništa” iliu rekonstrukcije puta Podgorica –Danilovgrad u bulevar, vrlo su diskutabilne ekononmske opravdanosti, pogotovo u situaciji kada se najveći dio drumskog saobraćaja na primorju obavlja Jadranskom magistralom koja je i danas, u manje-više neizmijenjenom obliku i stanju u kojem je bila kada je i sagrađena sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka.
Projektom rekonstrukcije Jadranske magistrale na potezu od aerodrome Tivat do Jaza je predviđena izgradnja bulevarske saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake širine 3,25 metara u svakom smjeru kretanja, razdjelnim ostrvom širine 2 metra, te sa obostranim trotoarima u širini od 2 metra na cijeloj dužini bulevara ; izgradnja12 kružnih raskrsnica i 5 trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama; zgradnja potpornih konstrukcija, sistema za prihvat atmosferskih voda sa kolovoza sa ugrađenim prečistačima i ugradnja nove saobraćajne signalizacije i sistema pasivne bezbjednosti saobraćaja; izgradnja sistema javne rasvjete na cjelokupnoj dužini trase bulevara. Procijenjena vrijednost ovih radova je, kako se navodi u Progreamu što ga je utradilo MKI, 32.000.000 eura. Ugovor za stručni nadzor nad ovim radovima je već zaključen je sa konzorcijomom italijanskih firmi „IRD Engineering S.r.l. &PPG d.o.o.“ iz Rima, a radovi bi trebali da počnu u naredna dva mjeseca. Ukupno će, kako stoji u Programu, za rekonstrukciju Jadranske magistrale od aerodrome Tivat do Jaza u ovoj goidni biti utrošeno 14 miliona eura, od čega na radove samo 4 miliona, a ostatak na ekspropijaciju zemljišta potrebnog za širenje puta. Inače, ekspropijacija se plaća iz redovnih budžetskih sredstava državne klase, dok će se radovi većim dijelom finansirati kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD. Planirani rok za završetak radova iznosi 730 kalendarskih dana od dana uvođenja izvođača u posao.
Tenderska komisija MKI je za izvođača radova, uprkos kontorverzama koje njegovog principala – konzorcijom China Railway Construction Corporation (CRCC) prate kod Svejstke banke zbog ranije zvanilno konstatrovane “primjene obmanjivačke prakse” te korporacije u konkurisanju za radove finansirane kreditima te instutiucije u Gruziji, ipak odabrala članicu tog konzircijima, kompaniju China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) iz Pekinga, To je učinjenio skoro godinu dana nakon što su u avgustu prošle godine, otvorne ponude na tender što ga je bila raspisala Uprave za saobraćaj tadašnjeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore. Iako je procioenjena vrijendot ove investicije bila 40 miliona eura, za izgradnju 16 kilometara saobraćajnice sa četiri trake i sa čak 12 kružnih tokova, te paralelno postavljanje 15 kilometara dugog, drugog cjevovoda za potrebe preuzeća Regionalni vodovod između Jaza i ulaza u Tivat, CCEC je ponudio 35,2 miliona eura odnosno 42,59 milona eura sa PDV-om.
Budući poslovni centar
Druga najniža bila je ponuda takođe kineske državne građevinske kompanije China State Construction Engineering Corporation (CSCEC) koja ima i domaće partnere među građevinskim komapnijama u Crnoj Gori. Oni su za taj posao tražili 43,67 miliona eura odnosno 52,84 miliona sa uračunatim PDV-om.
Konzorcijum firmi Green Line General Trading and Contracting i Salillari Limited iz Kuvajta ponudio je cijenu od 47,06 miliona, odnosno 56,94 miliona eura sa PDV-om, dok konzorcijum koji čine autrijski Strabag i kompanija Bemax iz Podgorice za ove radove tražio 48,48 miliona eura, odnosno 58,66 miliona ss PDV-om. Najskuplja je biula ponuda turskog konzorcijuma kojeg čine kompanije ANT i Yuksel Insaat iz Ankare, a koja iznosi 67,07, odnosno čak 81,15 miliona eura sa PDV-om.
