Bućarski klub Palma iz Donje Lastve-Tivat šampion je Crne Gore. Oni su na Final Fouru koji je proteklog vikenda održan na zogovima u D.Lastvi u polufinalu pobijedili ekipu Vrmca 12:5, dok su u finalu pobijedili ekipu Maine iz Budve rezultatom 12:5.
Treće mjesto osvojila je ekipa Meljina, a četvrto pripalo je Vrmcu.
Slijedi tradicionalna 65. Bućarska olimpijada na terenima u B.K. Kalimanj koja počinje u petak 23. jula.
U ponedeljak, 19. jula, u 21 čas, na Trgu pjesnika, nastavlja se ovogodišnji književni program festivala “Grad teatar”, gdje će gost biti Maša Kolanović.
Maša Kolanović (Zagreb, 1979.) radi kao vanredna profesorka na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istome je fakultetu diplomirala kroatistiku i komparativnu književnost i doktorirala. Do sada je objavila niz autorskih članaka o književnosti i popularnoj kulturi, knjige fikcije: Pijavice za usamljene (Studentski centar, Zagreb, 2001.), Sloboština Barbie (V.B.Z., Zagreb, 2008.), Jamerika: trip (Algoritam, Zagreb, 2013.), Poštovani kukci i druge jezive priče (Profil, Zagreb, 2019), studiju Udarnik! Buntovnik? Potrošač…: popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.).
Uredila je zbornike “Komparativni post-socijalizam: slavenska iskustva” (FF Press i Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2013.), “The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (Post)Socialism and its Other” (Palgrave Macmillan, New York, 2017., zajedno s D. Jelačom i D. Lugarić).
Za zbirku priča Poštovani kukci i druge jezive priče nagrađena je nagradama: nagrada publike ‘Libar za vajk’ Pulskog sajma knjiga; Nagrada Evropske unije za književnost i Godišnja nagrada za književnost Republike Hrvatske ”Vladimir Nazor”.
Moderator večeri je novinarka, književna kritičarka i urednica na Radio Beogradu 1, gđa Tamara Krstić.
Iste večeri, sa početkom u 21 čas, na sceni između crkava biće izvedena predstava „Selestina“, po motivima drame Fernanda de Rohasa, a u režiji Milana Neškovića. Predstava je koprodukcija JU „Grad teatar“ Budva i Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda. Premijerno je izvedena na 18. jula, 2019. godine na 33. festivalu „Grad Teatar“, dok je beogradska premijera predstave održana 6. oktobra, iste godine, na sceni „Ljuba Tadić”.
Režiju je uradio Milan Nešković, adaptaciju teksta i dramaturgiju Maja Todorović, scenografiju je radila Jasmina Holbus, kostimografiju Biljana Grgur, koreografiju Ista Stepanov, a kompozitor je Vladimir Pejković.
U predstavi igraju: Nataša Ninković, Aleksandar Đurica, Nikola Rakočević, Marta Bjelica, Nikola Šurbanović, Emir Ćatović, Anđelika Simić, Maja Stojanović i Katarina Žutić.
Muslimanski vjernici vakcinisani protiv COVID-19 okupili su se u nedelju na godišnjem hodočašću u Saudijskoj Arabiji, koje već drugu godinu zabranjuje dolazak vjernicima iz inostranstva zbog pandemije.
Odjeveni u bijelo i noseći kišobrane kojima se štite od sunca, oko 60.000 saudijskih državljana i stanovnika obavlja obred, koji su muslimani dužni da obave jednom u životu ukoliko to sebi mogu da priušte. Poređenja radi, 2019. godine to je učinilo oko 2,5 miliona ljudi.
“Molim Boga da zaustavi korona virus, to nas je jako uplašilo i učinilo situaciju veoma teškom”, kazao je palestinski hodočasnik Hassan Jabari, prenosi Reuters. S obzirom na pandemiju korona virusa, vlasti su ograničile pristup tako da je omogućen samo hodočasnicima starim od 18 do 65 godina koji su u potpunosti vakcinisani protiv COVID-19 i ne boluju od hroničnih bolesti.
Za dezinfekciju Velike džamije u Meki i njenog dvorišta koriste se roboti, a takođe i za distribuciju boca vode zamzam, koja se ispumpava iz svetog bunara u Meki, a sve s ciljem da se smanji interakcija među ljudima i obezbedi fizičko distanciranje.
Na ulazima u Veliku džamiju su termalne kamere koje kontrolišu temperaturu hodočasnika.
Male grupe hodočasnika sa maskama na licu od subote kruže oko Kabe – kamene građevine koja je najsvetija u islamu i pravac u kojem se muslimani moraju moliti – dok zdravstveni radnici nadgledaju njihova kretanja.
Potom će se uputiti do Mine, udaljene sedam kilometara sjeveroistočno od Velike džamije u Meki, gde će provesti dan u molitvi pre nego što će se uputiti na planinu Arafat, gde je prorok Mohamed održao poslednju besedu.
Na raspolaganju je oko 500 zdravstvenih volontera koji nude medicinsku pomoć, a postavljena su 62 ekrana za emitovanje poruka o poštovanju mere i držanju distance na različitim jezicima.
Saudijska Arabija dobija veliku zaradu od boravka vernika, prevoza, taksi i poklona. Kraljevstvo je tokom godina potrošilo milijarde dolara na to da jedno od najvećih verskih okupljanja na svetu učini sigurnijim.
Plesna predstava “Gore” biće izvedena u ponedeljak, 19. jula u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u 21:30h.
“Gore” u koreografiji Ferenc Feher je zajedničko putovanje, stanje povišenih emocija, uzbuđenost. U zajedničkom ritualu šest plesačica je negdje gore, otkrivajući radost pripadanja zajednici, ali i odgovornost pojedinca prema zajednici i zajednice prema pojedincu.
Igraju: Margareta Firinger, Petra Valentić, Andreja Jandrić, Sintija Kučić, Gendis Putri, Kartini Jovana Zelenović.
Ferenc Fehér plesni je umjetnik i koreograf rođen u Mađarskoj. Kao samouki plesač razvio je jedinstven, izražajni stil koji je kombinacija uličnog plesa, elemenata borilačkih vještina i životinjskih pokreta. Svoje predstave izvodi širom svijeta na plesnim i pozorišnim festivalima. Radionice je držao u brojnim državama u Evropi, Egiptu, Kini, Iranu, Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoj Americi i Kanadi.
Jubilarni 20. Međunarodni festival klapa Perast (MFKP) biće održan 10. i 11. septembra na Pjaci Svetog Nikole.
Prema programu obilježavanja ovog velikog jubileja Festival ove godine neće biti takmičarskog karatera već će tokom dvije revijalne noći nastupiti dosadašnji pobjednici i nagrađene klape tokom 20 godina Festivala klapa u Perastu.
Festival će otvoriti Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.
Prve revijalne večeri 10. septembra od 20 sati na koncertu klapa će nastupiti:
Muška klapa KAŠE (Dubrovnik, Hrvatska), ženska klapa BISERNICE BOKE (Kotor, Crna Gora), mješovita klapa JADRAN (Tivat, Crna Gora), muška klapa ASSA VOCE (Podgorica, Crna Gora), mješovita klapa CASTEL NUOVO (Herceg Novi, Crna Gora), ženska klapa ALATA (Podgorica, Crna Gora), muška klapa JEDINSTVO (Bar, Crna Gora), ženska klapa MARIS (Kotor, Crna Gora), muška klapa ŠTIGLIĆI (Podgorica, Crna Gora), ženska klapa BELLEZZA (Tivat, Crna Gora), muška klapa PASIKA (Kostanje, Hrvatska), ženska klapa INCANTO (Kotor, Crna Gora), muška klapa CONSTANTINE (Niš, Srbija), ženska klapa NEVERIN (Kaštel Lukšić, Hrvatska)
U subotu, 11.septembar 2021. u Muzej grada Perasta, 11 sati biće održan Okrugli sto na temu „20 godina klapskog stvaralaštva u Perastu“
Na Pjaci Svetog Nikole od 20 sati biće održano drugo veče, revijalni koncert klapa učesnica nagrađenih na proteklim festivalima:
Dječja klapa MARINERI (Kotor, Crna Gora), ženska klapa ŠTORIJA (Kaštel Kambelovac, Hrvatska), muška klapa MORBIN (Humac na Braču, Hrvatska), ženska klapa O’DIVE BELLCANTO (Berane, Crna Gora), muška klapa SVETI NIKOLA (Metković, Hrvatska), ženska klapa TAMARIN (Solin, Hrvatska), muška klapa VALDIBORA (Rovinj,Hrvatska), ženska klapa PRIMORKINJE (Budva, Crna Gora), mješovita klapa CAMERTON (Podgorica, Crna Gora), ženska klapa VENTULA (Split, Hrvatska), muška klapa KRIJANCA (Rab, Hrvatska), ženska klapa STENTORIJA (Daruvar, Hrvatska), muška klapa ZVIZDAN (Posušje, Bosna i Hercegovina), ženska klapa CAVTAJKE (Cavtat, Hrvatska), muška klapa PRASKA (Podstrana, Hrvatska)
Povodom JUBILEJA – 20 GODINA!
Zapisano 2016. godina, povodom jubileja 15 godina festivalske klapske muzike u Perastu:
„Iza brojeva uvijek stoje ljudi, njihove iskre nadahnuća, posvećenost i pregalaštvo da se od zamisli stvori djelo, uz bezbroj prepreka, premišljanja i raznolikih teškoća. No, na kraju puta, ipak zadovoljstvo novog ostvarenja koje će biti predstavljeno publici stihom, notama i pjesmom. A iza tih naših versa i partitura, otpjevanih u serenadama, počasnicama ili veselim škercima, beskrajan je niz imena. Neka su slavna ali su sva zaslužna za festivalska dostignuća.
Zapisujemo ih, kao i njihove pjesme, da se sačuvaju od zaborava, da se utisnu u sve nas, zahvalne ljubitelje klapske muzike“.
Pet godina kasnije, uprkos svemu tokom 2020/2021, i velikim iskušenjima, slavimo jubilej – 20 godina, poručio je Milan Kovačević izvršni direktor Međunarodnog festivala klapa Perast.
Iz crnogorske nacionalne aviokompanije Air Montenegro saopštili su da je uslijed određenih tehničkih, kao i nepovoljnih meteo uslova, procjena kapetana i tehničke službe Air Montenegra bila da se letovi na relaciji Tivat – Beograd i na relaciji Beograd – Podgorica otkažu, u subotu 17.jula.
Uz to navode da je svim putnicima na pomenutim letovima obezbjeđen hotelski smještaj, kao i da će se potruditi da oni danas stignu na svoje destinacije.
Oni su poručili da u avio industriji nije neuobičajena pojava da se letovi otkažu ili odlože zbog veoma strogih sigurnosnih procedura koje Air Montenegro veoma poštuje, jer im je, kako kažu, sigurnost putnika na prvom mjestu.
-Iz kompanije je brzo reagovano i svim putnicima na pomenutim letovima je obezbjeđen hotelski smještaj, što je i određeni broj putnika iskoristio. Takođe, jutros je dio putnika već otputovao, a radimo na tome da i svi ostali putnici sa letova na relaciji Srbija – Crna Gora stignu na svoja odredišta, što će biti u toku današnjeg dana- poručili su iz Air Montenegra.
Oni su uputili izvinjenje svim putnicima zbog neprijatnosti i zahvalili na razumijevanju.
-Iza nas je za veoma kratak period ostvareno 300 uspješnih letova na vrijeme i po tačno definisanom rasporedu. Ujedno, u pitanju je period intenzivnih letova zbog turističke sezone pa je potražnja i popunjenost letova značajno visoka. Radimo na što bržem iznalaženju najboljeg mogućeg rješenja kako bi se saobraćaj do kraja dana normalizovao, a putnici stigli na destinacije tokom dana- kazali su iz Air Montenegra uz ocjenu da je ova situacija pokazala da je ta kompanija dorasla svakom izazovu, naročito vodeći računa o bezbjednosti putnika, čak i u slučajevima loših meteo uslova i povećanog rizika za generalne letove.
Naučni savjetnik britanske vlade rekao je, uoči ukidanja epidemioloških mjera u Engleskoj, da je “gotovo neizbježno” da će broj novih slučajeva zaraze covidom-19 dostići sto hiljada dnevno uz hiljadu hospitaliziranih.
Neil Ferguson, profesor na londonskom Imperial Collegeu i član znanstvene savjetodavne skupine za hitne situacije britanske vlade (Scientific Advisory Group for Emergencies, SAGE), rekao je za BBC da se navedene brojke mogu i dvostruko povećati, no da je to “znatno manje izvjesno”.
Na pitanje o tome u kojem će smjeru zemlju odvesti ukidanje epidemioloških mjera, Ferguson je rekao: “To je teško reći sa sigurnošću, no mislim da je sto hiljada slučajeva dnevno gotovo neizbježno”.
Ferguson je istaknuo da se ublažavanje mjera podudara s početkom školskih praznika, kada će kontakti među tinejdžerima biti puno manji.
Iako je naglasio da je “vrlo teško dati precizna predviđanja”, naveo je da bi dnevno moglo biti oko hiljadu hospitalizovanih zbog covida.
“Gotovo je sigurno da ćemo imati oko sto hiljada slučajeva dnevno. Pravo pitanje je – hoće li te brojke biti udvostručene ili još veće? Tu kristalna kugla više ne radi. Možemo imati i dvije hiljade hospitalizovanih dnevno te dvjesto hiljada slučajeva, ali to je znatno manje izvjesno”, rekao je Ferguson.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovano 40 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz IJZ su kazali da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa tokom subote završile analizu i dostavile rezultate za 1.816 uzoraka na koronavirus.
Novootkriveni slučajevi su iz sljedećih opština:
| Opština | Oboljeli |
| Bar | 13 |
| Budva | 9 |
| Podgorica | 6 |
| Kotor | 3 |
| Nikšić | 2 |
| Herceg Novi | 2 |
| Cetinje | 2 |
| Tivat | 2 |
| Bijelo Polje | 1 |
| Ukupno | 40 |
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za subotu je iznosio 2,20 odsto.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore u subotu je iznosila 53,76.
“Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod”, kaže se u saopštenju.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.623.
Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 12 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 363.
Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 100.662.
U Podgorici je trenutno aktivno 117 slučajeva koronavirusa, u Budvi 72, Baru 32, Herceg Novom 29, Kotoru 27, Nikšiću 24, Tivtu 13, Cetinju 12, Bijelom Polju deset i u Pljevljima devet.
U Andrijevici, Beranama, Šavniku i Ulcinju aktivna su po tri slučaja koronavirusa, Danilovgradu i na Žabljaku po dva i u Petnjici i Tuzima po jedan.
U Gusinju, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Plužinama i Rožajama trenutno nema aktivnih slučajeva koronavirusa.
| Opština | Trenutno aktivni slučajevi |
| Podgorica | 117 |
| Budva | 72 |
| Bar | 32 |
| Herceg Novi | 29 |
| Kotor | 27 |
| Nikšić | 24 |
| Tivat | 13 |
| Cetinje | 12 |
| Bijelo Polje | 10 |
| Pljevlja | 9 |
| Andrijevica | 3 |
| Berane | 3 |
| Šavnik | 3 |
| Ulcinj | 3 |
| Danilovgrad | 2 |
| Žabljak | 2 |
| Petnjica | 1 |
| Tuzi | 1 |
| Gusinje | 0 |
| Kolašin | 0 |
| Mojkovac | 0 |
| Plav | 0 |
| Plužine | 0 |
| Rožaje | 0 |
| Crna Gora | 363 |
Ulice i trgovi Portonovog sinoć su oživjeli duh festivala tokom veličanstvene noći pod maskama uz brojne nastupe i vizualno prijemčiv program.
Mjesna muzika Đenovići otvorila je Portonovi karneval paradom uz pratnju „Feštađuna“, poznatih po karnevalskoj tradiciji i manifestacijama sada već 15 godina. Za one koji su sinoć došli nespremni dijelile su maske na tri lokacije širom Portonovog.
Nekoliko grupa „Feštađuna“ zabavilo je posjetioce Portonovog i goste u kafićima i restoranima.
Kafići Perla Portonovi Square, Koffein i Maison du Monde bili su epicentar dobre zabave uz bendove i muziku uživo koja je upotpunila ovu uzbudljivu noć.
Zabavljali su se i stari i mladi, pogotovo djeca koja su bila oduševljena maskama.
Ulicama Portonovog sinoć je osim mještana i lokalnih gostiju bilo i dosta turista koji su se fotografisali i plesali zajedno sa učesnicima programa.
Učesnici iz Rusije kazali su da su zadovoljni cjelokupnom organizacijom te da uživaju u festivalu koji je organizovan na ulicama Portonovog.
Istog su mišljenja i posjetioci karnevala.
Najveći broj njih nije mogao posebno da se odluči koji segment festivala im se najviše dopada, jer, kako kažu, sve je čarobno i interesantno.
„Divno je sve, odlično organizovano, zabavno, ispunjeno vrijeme za turiste i za mještane. Maskembal je dobar, mjesna muzika je odlična. Sve pohvale“, poručuje jedna od posjetiteljki karnevala.
Posjetioci se nadaju i da će ovakve manifestacije, u duhu Mediterana, zaživjeti.
Ovo je samo jedan od brojnih julskih događaja u Portonovom, a već narednog vikenda nas očekuju vinske noći koje će biti organizovane 24. jula kada će gosti moći da probaju neka od najljepših vina iz regiona i svijeta.
Pozitivan trend dolaska turista nastavlja se tokom jula, a tek se očekuju najveće gužve, saopštili su predstavnici velikih hotelskih preduzeća i dodali da se gosti osjećaju sigurno u Crnoj Gori.
Hotelijeri su naveli da svi napori koji se ulažu u prethodnih nekoliko mjeseci daju rezultate, a osim vikendima sve više je gostiju i tokom nedjelje.
Predstavnik kompanije Porto Montenegro, Predrag Leković, kazao je agenciji Mina-business da su zadovoljni dosadašnjim tokom sezone i da se nadaju da neće biti novih problema sa pandemijom.
„Zadovoljni smo procentima popunjenosti svih kapaciteta – marine, hotela i turističkih apartmana u toku prve polovine sezone. Nadamo se da osjetljiva epidemiološka situacija neće pokvariti ono što možemo da očekujemo u narednom periodu“, rekao je Leković.
Prema njegovim riječima, došlo je do neizbježne promjene u strukturi gostiju koju diktira više faktora – epidemiološka situacija, dostupnost destinacija, mogućnosti dolaska.
U hotelu Regent najveći broj gostiju je iz Rusije, Ukrajine i Srbije, ali i iz ostalih zemalja regiona.
Za razliku od prethodnog perioda, kako je naveo Leković, raduje i ohrabruje porast broja gostiju iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), što je rezultat i novog projekta na kojem u kompaniji rade.
„Bilježimo rekordnu ispunjenost kapaciteta kako u hotelu u kojem je sve teže naći praznu sobu, tako i u marini čiji vezovi su ispunjeni na oko 85 odsto. Prema riječima gostiju, kod nas i u Crnoj Gori uopšte, oni se osjećaju sigurno i pored složene epidemiološke situacije u svijetu“, naveo je Leković i dodao da zbog toga ostaju i na duži vremenski period.
On je rekao da očekuju određena unapređenja u ostalim segmentima, prije svega u vezi sa dolascima putnika i graničnim prelazima.
„Trend porasta broja onih koji dolaze jahtama nam govori o značaju razvoja i unapređenja te grane turizma i trebalo bi nastaviti napore da se to i dešava“, smatra Leković.
Vlasnik hotelske grupe Casa del mare, Nikola Milić, rekao je agenciji Mina-business da su u hotelima kojima upravljaju sve češće prisutni gosti iz bivših sovjetskih republika, a priželjkuje se veći priliv gostiju iz Rusije i Zapadne Evrope.
„Kada govorimo o broju noćenja, zadovoljni smo kako se realizuje sezona, a nadamo se da će i prihodi ispratiti najave. Rano je govoriti o tome, jer postoji mnogo faktora koji bi mogli uticati na dalji tok sezone, prije svega pojava novog soja virusa i zatvaranje drugih zemalja. Svakako, trudićemo se da pratimo potrebe gostiju i da njihov boravak u Crnoj Gori činimo izuzetnim“, dodao je Milić.
Kako navode iz Casa del Mare, zdravstveni standardi ne odstupaju od onoga kako se inače radilo u hotelima kojima upravljaju, a godina krize bila je šansa za stručno usavršavanje upravljačkih sposobnosti.
Predstavnik Udruženja turoperatora Kotora, Slavenko Šućur, saopštio je da nedostaju turisti iz Zapadne Evrope, pogotovo Francuzi i Njemci, ali da raste broj turista iz SAD-a koji dolaze preko Dubrovnika.
On je ocijenio da nije samo pandemija ugrozila turizam u Kotoru, već i nedovoljna briga o strategiji koja bi taj UNESCO grad zadržala na listi najpoželjnijih destinacija.
Šućur je objasnio da je do prošle godine, Kotor, kao dragulj obale, svojom ljepotom privlačio turiste zahvaljujući preporukama stranih medija i preporuka.
„U trenucima pojave krize jasno nam je bilo da ćemo se u narednim godinama boriti za goste. Pohvalan je uloženi napor da ova sezona počne i traje, a vidljiv je i pozitivan trend porasta broja gostiju. Sada smo u situaciji da radimo za prošlu godinu, a tek onda razmišljamo za dalje“, naveo je Šućur.
Predstavnici Luštici Bay govore o najboljoj sezoni od otvaranja. Iako su glavna poređenja sa rekordnom 2019. godinom, u turističkom kompleksu Luštica Bay posvećeni su sezoni sa najvećim procentom popunjenosti kapaciteta.
Izvršni direktor hotela The Chedi Luštica Bay, Jan Albers, kazao je da su doveli u balans povećan broj gostiju i korigovane cijene, zbog čega mogu govoriti o veoma uspješnoj sezoni, ali i o najavama za jesen i narednu godinu.
„Promijenili smo marketing strategiju i pažnju sa naših prepoznatljivih tržišta kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Švajcarska, Francuska i Rusija usmjerili ka domaćim i gostima iz regiona. Upravo su oni ti koji u najvećoj mjeri popunjavaju naše kapacitete u prvoj polovini godine“, rekao je Albers agenciji Mina-business.
Prema njegovim riječima, otvorila su se i neka potpuno nova tržišta, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koji su veoma dobri gosti.
Albers je saopštio da gosti dolaze i iz ostalih zemalja sa kojima je Crna Gora povezana direktnim letovima, ali u kojima vladaju liberalniji zdravstveni protokoli.
Ovogodišnju zimsku sezonu očekuju najbolju do sada i ohrabruje ih to što je poslije godine krize došla godina sa najvećim potencijalom.
Nastavak pozitivnog trenda priliva gostiju iz regiona i drugih zemalja Evrope i svijeta evidentan je na osnovu gužvi koje se stvaraju duž cijele obale.
Turisti daju šansu novim destinacijama, pa pozitivno poslovanje u nekim mjestima govori o preraspodjeli potencijala koji Crna Gora ima, ali i njenom vraćanju na turističku mapu svijeta.
© BokaNews, 2021
