Opština Tivat vraća dugove bivše vlasti – nije plaćeno više od pola radova…

6
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Među ukupno 31 investicijom u lokalnu komunalnu infrastrukturu i javne objekte koje je lani započela bivša tivatska DPS-SD-HGI vlast saglasno Programu uređenja prostora za 2020., čak polovina nije uopšte, ili je samo djelimično plaćena. Većinom se to odnosi na najkrupnije i najskuplje projekte kojima se bivša administracija gradonačelnika dr Siniše Kusovca hvalila u predizbornoj kampanji za lokalne izbore 30.avgusta, a koje su DPS i njegovi partneri na kraju izgubili.

Predajući 16.oktobra vlast koaliciji građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za Tivat“, Kusovac im je predao i čitav niz započetih a nerealizovanih projekata na lokalnoj infrastrukturi i javnim objektima, ali i preko 3,5 miliona eura dospjelih, a neizmirenih obeveza, od kojih se dobar dio odnosi na ukupno 16 projekata koje je DPS-SD-HGI uprava lani pokrenula po Programu uređenja prostora za 2020. Iako je zatekla gotovo praznu opštinsku kasu, nova tivatska vlast je u proteklih nekolio mjeseci uspjela da djelimično izmiri nešto od tih obaveza prema graditeljima koje je angažovala prethodna gradska uprava, ali su dugovi, prema izvještaju opštinske Direkcije za investicije, još veoma visoki.

Tako je za sanaciju lokalnih puteva u svim mjesnim zajendicama, odnosno asfaltiranje koje je Kusovac intenzivno sprovodio 2019. i 2020. godine, ukupne vrijednosti 799.734 eura, ostalo da se izvođaču radova plati još 171.701 euro. Za izgradnju kružnog toka u Gradiošnici ukupne vrijednosti  731.500 eura, ostao je neplaćen dug u iznosu od 69.000 eura, dok je za nastavak treće faze već legendarne izgradnje male ulice u Cacovu koja se ne može završiti već skoro pet godina, ostala neizmirena obaveza u iznosu od 304.860 eura, u odnosu na ukupnu vrijednost treće faze radova od 395.360 eura.

Za izgradnju objekta Dnevnog centra na Seljanovu vrijednog 665 hiljada eura, a kojeg je nekoliko dana pred izbore, svečano otvarao zajedno sa bivšim premijerom Duškom Markovićem (DPS), Kusovac je aktuelnoj tivatskog vlasti ostavioneizmirene obaveze prema izvođaču radova u iznosu od  čak 273 hiljade eura.

Tivat Donja Lastva - foto Anton Gula Marković - Boka News
Tivat Donja Lastva – foto Anton Gula Marković – Boka News

Izvođaču radova na rekonstrukciji i uređenju sprostmkih terena u Donjoj Lastvi ukupne vrijednosti 200 hiljada eura, Kusovčeva administracija lani je platila samo 90,5 hiljada eura. Nova gradska uprava u međuvremenu je uplatila još 36,6 hiljada, pa sada dug koji Opština po tom osnovu ima, iznosi  nešto preko 43,7 hiljada eura. Zbog neredovne isplate, izvođać je lani obustavio radove i oni do danas nisu nastavljeni, pa ni tereni još nisu u punoj mjeri završeni. Kusovčeva uprava izvođačima nije uplatila ni centa od ukupno nešto preko 22 hiljade eura za izgradnju ograde oko pomoćnog staduona FK Arsenal sa kojim se takođe DPS hvalio u predizbornoj kampanji, a od 499.800 eura vrijedne investocije u prvu fazu uređenja obale i šetalita na Belanima, aktuelnoj gradskoj upravi ostavljen je dug prema izvođaču u iznosu od 111,9 hiljada eura.

Bivšaa gradska DPS-SD-HGI vlast nije platila ni centa za lani realizovane manje investicije poput uređenja terena oko crkava Svetog Ivana i Svetog Jovana u Đuraševićima (vrijednosti 11.854 eura), sanacije platoa i parapetnih zidova (10.090 eura), sanacije atmosferskih kanala i puteva (25.720 eura), izrade glavnog projekta saobraćajnice S 05 (3.605 eura), kao i radova na sanaciji fekalmnog kolektora i izgradnji potpornog zida kod Zgrade solidarnosti (25.745 eura).

Novoj gradskoj vlasti Tivta Kusovac je „u amanet“ ostavio i obavezu da izmiri neplaćenu polovinu obaveza za projektovanje nove saobraćajnice Donje Seljnovo ukupne vrijednosti 9.500 eura, kao i više od dvije trećine novca potrebnog za postavljanje nove turističke signalizacije koja je ukupno vrijedila 32.500 eura.

Bokeški forum: Građani su opravdano nezadovoljni novim kolektorom…

0
BOKESKI FORUM

Novi kolektor duž hercegnovske rivijere je česta tema građana koji su opravdano nezadovoljni, poručuju iz Bokeškog foruma.

“Od početka gradnje 2012.godine sve kreće pogrešnim tokom. Slabom provjerom izvođača i lošim nepreciznim ugovorom. Nestručnost su pokazali svi: od opštinskih organa do izvođača.

U biti, odgovornost je na niskom nivou ili je nema… Sve u svemu ne nazire se kraj problemima a pitanje koje se opravdano postavlja: Hoće li iko snositi odgovornost?

Izgradnja kanalizacionog kolektora i postrojenja za preradu otpadnih voda koštalo je opštinu i građane preko 30 miliona eura. Izvođač  turska firma “Ćeltincoglu” trebala je da završi kolektor za dvije godine, odnosno do 2014. a zvanični radovi završeni su tek 2019. godine. Prošle godine firma Ćeltincoglu je dobila čak 2.3 miliona eura odštete zbog prolongiranja radova! Da li je navedeno u ugovoru sa dotičnom firmom da su radovi ljeti ne mogu izvoditi?

Suočeni smo sa čestim izlivanjem fekalija po ulicama i u more. Kad su veće padavine kolektor se puni vodom tako da se moraju otvarati havarijski ispusti u Zelenici, Kumboru i Bijeloj. Sve to odlazi u more. Takođe odušnici na pumpnim stanicama su nisko postavljeni tako da dolazi do ispuštanja neprijatnih mirisa. Zatim radovi u Bijeloj oko začepljenja kolektora trajali su 4 mjeseca, od samog početka ljeta. Niti su vozila niti pješaci mogli tuda prolaziti, a da se ne pominje koliko je bilo opasno za djecu zbog rupe koja nije bila ograđena..

Bahatost u svakom smislu. Za dobrobit građana u opštini pojedini službenici trebaju  imati veću odgovornost i da spoznaju da su u službi građana!” – saopšteno je iz Bokeškog foruma.

Top lista svjetskih prvaka u vakcinisanju: Na vrhu je Izrael, no i mala otočna zemlja koja besplatno vakciniše strance…

2

Svjetski ekonomski forum iz Ženeve objavio je podatke o državama s najvećim brojem vakcinisanih građana po broju potrošenih doza na stotinu stanovnika.

Na prvome je mjestu Izrael sa čak 114.70 vakcinisanih na sto stanovnika, što će reći da je svih stotinu Izraelaca vakcinisano s makar jednom dozom. Na drugome su mjestu bogati Ujedinjeni Arapski Emirati s 80.48 vakcinisanih na stotinu ljudi, a treći je Čile s njih 50.45.

U mnogim državama Latinske Amerike, gdje je do sada od covida umrlo gotovo milion ljudi, vakcinisanih je počelo prilično rano, a uglavnom se troši kineska vakcina Sinovac. U Čileu koji broji 18 miliona stanovnika najavljuju kako će do juna vakcinisati sve svoje građane. Usprkos jako uspješnoj kampanji vakcinacije, ova zemlja se i dalje suočava s visokim stopama dnevne zaraze koja prelazi i 5000 ljudi dnevno.

Četvrti na svijetu po uspješnoj imunizaciji su Britanci s 48.64 doze na stotinu stanovnika, a peta je mala otočna državica u jugozapadnoj Aziji, Bahrein.

Bahrein, koji se proteže na čak 33 otoka, spada među gospodarski visoko razvijene države Perzijskoga zaljeva koje svoje bogatstvo temelje isključivo na izvozu nafte i prirodnog plina. Zemlja s oko milion i po stanovnika smatra se financijskim centrom arapskoga svijeta. U bahreinskim bankama se vode mnogi poslovi s naftom zemalja Perzijskog zaljeva, no tamo zbog primamljivih radnih uvjeta i visokih zarada živi i priličan broj stranaca. Uoči prve utrke nove sezone u Formuli 1 bahreinsko vodstvo je nedavno ponudilo besplatno vakcinisanje protiv covida Pfizerovim vakcinama svima iz Formule 1 koji dođu u tu zemlju. Bahrein, inače, ima više nego dovoljne zalihe čak pet različitih vrsta vakcina dostupnih stanovništvu: Pfizer/BioNTech, kineski Sinopharm, AstraZeneca/Oxford, ruski Sputnjik V i Johnson & Johnson.

Banner – A Place in Montenegro

Šesti na top ljestvici svjetske vakcinisnosti su, zahvaljujući Joeu Bidenu, Amerikanci s oko 42 potrošene doze na stotinu stanovnika. Sedma na svijetu je Srbija s 33.55 doza na stotinu građana, no u potiljak ih gledaju osmi Mađari s 26.81 dozom.

Mađarska je jedina država Evropske unije koja se može podičiti trenutnom dobrom stopom vakcinisanosti, i to prvenstveno zahvaljujući samostalnoj epidemiološkoj politici tamošnjega premijera Viktora Orbana. Mađarski program vakcinisanja, uz raspoložive vakcine zapadnih proizvođača, uključio je i rusku vakcinu Sputnjik V i kinesko cjepivo Sinopharm, i to ne čekajući odobrenja Evropske agencije za lijekove (EMA), nego koristeći svoje pravo davanja zelenog svjetla za hitnu upotrebu.

Od svih zemalja EU, dosad su jedino Mađarska i Slovačka kupile rusku vakcinu, a prije nekoliko dana kupnju milion doza Sputnjika V najavila je i Austrija.

Svi učenici devetog razreda od ponedjeljka idu u školu

0
Škola

Učenici devetog razreda osnovnih škola u cijeloj Crnoj Gori ići će u školu od ponedjeljka. Javne i privatne obrazovno – vaspitne ustanove u opštinama Tivat, Kotor, Herceg Novi, Plav, Gusinje, Petnjica, Žabljak,  Plužine, Budva, Tuzi, Rožaje, Danilovgrad, Bar i Mojkovac redovno će raditi naredne sedmice, od 5. do 9. aprila, a u ostalim opštinama nastava će se i dalje realizovati online,  saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

U ostalim opštinama u Crnoj Gori javne i privatne predškolske ustanove neće raditi, dok će osnovne i srednje škole i visokoškolske ustanove nastaviti sa realizacijom onlajn nastave, sa izuzetkom učenika devetog razreda osnovne škole, koji će u svim opštinama nastavu pohađati u školi.

“Ovakva odluka je donešena u cilju dodatne podrške učenicima devetog razreda, uzimajući u obzir da će se eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole obaviti 13, 14. i 15. aprila 2021. godine”, navode iz resora Vesne Bratić.

Naglašeno je da se provjera znanja, izrada testova, kontrolnih i pisanih zadataka može, po potrebi, realizovati u svim osnovnim i srednjim školama na teritoriji Crne Gore u skladu sa preporukama koje se odnose na prevenciju i sprečavanje epidemije.

“Odluka je donešena u skladu sa aktuelnom epidemiološkom situacijom i mjerama koje je donijelo Ministarstvo zdravlja. O daljim koracima u organizaciji nastave, koji će se preduzimati u skladu sa epidemiološkom situacijom, škole i javnost biće blagovremeno obaviješteni”, zaključuju u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Umro policajac ozlijeđen u novom napadu na Kapitol, napadač također mrtav

0
Napad na Kapitol – foto EPA

Jedan je policajac podlegao ozljedama a jedan je ranjen u novom napadu na Kapitol u Washingtonu u petak u kojem je napadač ubijen, objavila je policija koja smatra da incident nije povezan s terorizmom.

“Osumnjičeni se zaletio automobilom na dvojicu naših agenata kada je naletio na barijeru”, rekla je šefica policije Kapitola Yogananda Pittman na konferenciji za novinare.

“U tom trenutku, osumnjičeni je izašao iz automobila s nožem u ruci” i “krenuo prema policijskim službenicima Kapitola”, nakon čega su oni zapucali i napadač je ubijen, pojasnila je.

Jedan od dvojice ozlijeđenih policajaca “podlegao je ozljedama”, rekla je Pittman.

Policija je rekla da smatra da incident nije povezan s terorizmom, ali naglasila da će provesti istragu.

Predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi odmah je naredila da se zastave spuste na pola koplja na zgradi američkog Kapitola u čast poginulog policajca.

U međuvremenu, blokada oko Kapitola je ukinuta.

Policija je naglasila da im napadač nije poznat od ranije, ali i dodala da moraju utvrditi njegove motive.

Kapitol je stavljen pod visoku zaštitu nakon smrtonosnog napada 6. siječnja koji su vodili prosvjednici, pristaše tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.

Baloni i osmijesi u Tivtu obilježili Svjetski dan autizma

0
Obilježili Svjetski dan autizma

Svjetski dan autizma, 2. april, simbolično je obilježen danas na gradskoj rivi Pine u Tivtu.

Plave balone koji simbolizuju djecu i odrasle sa autizmom, u vazduh su pustili korisnici i zaposleni JU “Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju”, zajedno sa roditeljima korisnika, sugrađanima ali i predstavnicima tivatske lokalne uprave. Ovim simboličnim gestom učesnici su skrenuli pažnju javnosti na položaj osoba sa autizmom i potrebu za prihvatanjem i podrškom od strane društva.

Tim povodom v.d. direktor JU Dnevni centar  Srđan Krunić uputio je riječi ohrabrenja osobama sa autizmom i njihovim porodicama:

“Ovo su naša djeca. Naše razumjevanje i empatija prema njima su prisutni. Treba ih prihvatiti baš takve kakvi jesu i pružiti im priliku da postanu ravnopravni dio društva i jednako učestvuju u svim sferama svakodnevnog života. To je naš moralni, ljudski stav i istog ćemo se snažno držati. Oni znaju da vas pozdrave, da vam se toplo nasmiju, da se sa vama zabave i poigraju, treba im pružiti ruku i priliku da to i pokažu. Draga djeco, dio ste naše zajednice, među nama ste, vidimo vas, čujemo, osjećamo. Vaša smo podrška, ne sumnjajte”  – rekao je Krunić.

Banner – A Place in Montenegro

Svojim prisustvom poruku podrške djeci sa ovom vrstoom problema, uputili su i predsjednik Skupštine Opštine Tivat dr Andrija Petković i potpredsjednik Opštine Goran Božović.

Preminula Melanija Meke Erdevički, jedna od najboljih plivačica Jugoslavije

0
Malanija Erdevicki – 08.07.2019. Svecanost 97 godina JADRANA

Danas je u 80. godini života preminula Melanija – Meke Erdevički (djevojački Andrić).

Odlazak jedne od najboljih plivačica u istoriji PVK Jadran, poznata “prsašica“, državna rekorderka i reprezentativka velike Jugoslavije, članica čuvene Jadranove ženske štafete 4×100 mješovito, u klubu je primljena sa velikim bolom i tugom.

Mekini i rezultati njenih drugarica su u to vrijeme, krajem 50-tih i početkom 60-tih godina prošlog vijeka bili nedostižni i one su dominirale na prostorima bivše Jugoslavije.

Bila je član Jadranove plivačke ekipe koja je osvojila titulu prvaka Jugoslavije u Kranju 1959. godine. Uvijek skromna i nasmijana, zaljubljena u vodu i plivanje ostala je do poslijednjih dana svog života. Svakodnevno jutarnje plivanje, ljeti u moru, zimi u bazenu, ispunjavalo je i činilo srećnom.

Melanija Andric Erdevicki

U njenom Jadranu odlazak Erdevički primili su sa velikom tugom i istakli da ostaje velika praznina, za plemenitom i primjernom osobom, vrhunskom plivačicom, počasnim članom kluba. Klub će njegovati uspomene i sjećanja na izuzetnu plivačicu i izražava veliku zahvalnost za sve što je učinila, a učinila je mnogo za naš Jadran.

MSC bi da krene sa megakruzerima u Kotoru već od 17. juna

Kotor  foto Boka News

Sudeći prema interesovanju veliki kruzing kompanija i njihovih agenata u Crnoj Gori, naša država bi  najbrže i najlakše mogla da, zbog kovida izgubljen dio turističkog prometa, vrati upravo kroz kruzing industriju. Ipak, brojni upiti agenata velikih svjetskih brodara poput korporacija „Carnival“, „Royal Caribbean“ ili kompanije „MSC Cruises“, do sada nisu izazvale reakciju  nadležnih u državnoj upravi Crne Gore koji još nisu ukinuli opštu zabranu uplovljavanja brodova na krupnim turističkim putovanjima u crnogorske luke, a koja je na snazi od sredine marta prošle godine, niti je to izazvalo osjetniju reakciju odlazećeg menadžmenta preduzeća Luka Kotor AD koje upravlja lukom koja je glavna destinacija kruzera u našoj državi.

Da je bilo razumijevanja, već 29.marta u Boku je mogao uploviti prvi kruzer – „Viking Sea“ američko-norveške kompanije „Viking Cruises“ na svojevrsnom probnom krstarenju sa ukrcanih samo 190 radnika te kompanije kao putnicima. Iako bi taj brod prije Kotora imao doticaj četiri luke u kojoj se svakoj odrađuje PCR testiranje putnika prije nego što oni stupe na kopno, i uprkos tome što „Viking Sea“ ima i sopstvenu brodsku laboratoriju i zvaničan oprotokol da se svakodnevno obavljaju PCR testoranja svih ukrcanih osoba, naše vlasti nisu odobrile dolazak tom brodu u Kotor. Pored ostaloga,  jedan od razloga je bio i to što Luka Kotor AD još uvijek nije izradila interni protokol za opsluživanje brodova i putnika u aktuelnim kovid-okolnostima, a koje su u međuvremenu izradile sve kruzing kompanije i luke na destinacijama koje uobičajeno posjećuju ti brodovi.

Iz nekoliko pomorskih agencija koje u Crnoj Gori zastupaju velike strane kruzing kompanije potvrđeno nam je da se njihovi klijenti intenzivno interesuju kada će, prije svega luka Kotor, ponovno početi da prima kruzere. Naime, neke od tih kompanija poput italijanske „Costa Crociere“ uskoro kreću sa prvim regularnim plovidbama u novim kovid-okolnostima po Mediteranu, pa će tako kruzer „Costa Luminosa“ od 16.maja početi sa redovnim sedmodnevnim krstarenjima po Jadranskom, Jonskom i Egejskom moru. Taj brod će između ostaloga, dolaziti i u Dubrovnik, pa su u menadžmentu „Coste“ veoma zainteresovani da „Costa Luminosa“ što prije počne ulovljavati i u Kotor koji je uz Veneciju i Dubrovnik, najatraktivnija destinacija za putnike sa kruzera na Jadranu i jedna od najatraktivnijih na Mediteranu.

Iz kompanije „MSC Cruises“  su svom agenru u Crnoj Gori, firmi „Allegra“ iz Bara već zatražili da im kod menadmenta Luke Kotor rezervišu i konkretne termine za dolaske u Kotor jednog od njihovih megakruzera – broda „MSC Splendida“. Ovaj orijaški brod dužine 333 metara sa svojih 137.936 bruto-tona, bi iz svoju sestru blizankinju – „MSC Divinu“ koja je u Boku dolazila prije par godina, bio najveći kruzer što je do sada uplovio u Kotor. Plan kompanije MSC je da „MSC Splendida“ tokom špica ovogodipnje ljetnje i nautičke sezone u Kotor uplovljava svakih sedam dana, počev od 17.juna zaključno sa 23.septembrom i da prilikom svakod od tih ukupno 15 tzv.ticanja Kotora, u Boki ostaje po 12 sati.

Megakruzer MSC SPLENDIDA+

Inače, sve svjetske kruzing kompanije koje ovog ili u naredna dva mjeseca ponovno, nakon prošlogodišnjeg lokdauna izazvanog izbijanjem pandemije koronavirusa, polako pokreću svoje flote, pripremile su specijalne protokole usmjerene na zaštitu kao putnika i posade ovih kruzera, tako i samih destinacija koje će brodovi posjećivati te minimiziranju mogućnosti prenopšenja infekcije. To podrazumijeva širok dijapazon mjera koje uključuju i svakodnevna PCR testiranja svih ukrcanih osoba na brodu ili eventualno, mogućnost da krstarenje rezervišu samo osobe koje su vakcinisane protiv koronavirusa.

Stoga se u krugovima koji su uključeni u kruzing biznis u Crnoj Gori čude da državna administracija i menadžment Luke Kotor AD do sada nisu preduzeli ništa da se relaksira ili potpuno ukine zabrana dolazaka kruzera u Crnu Goru, kada je to već uradila susjedna Hrvatska, a kruzere bez problema pomovno prima i većina drugih država na obalama Mediterana.

Banner – A Place in Montenegro

„Ako se već oslanjamo na turizam i očekujemo da ostvarimo najmanje 60 podsto rezultata sezomne iz 2019. godine, te držimo otvorene granice i primamo turiste koji uiz inostranstva dolaze avionima sa ranih destinacija, zašto ne bi smo primali i putnike sa kruzera koji su u epidemiološkom smislu, mnogo izolovaniji, kontrolisaniji,  bezbjedniji i manje rizični. Koja je razlika u tome da vam uplovi jedan kruzer sa 1.000 putnika u Kotor, ili da jednog dana dođe 10-12 aviona sa istim brojem putnika iz inostranstva na tivatski aerodrom“- kaže jedan od naših sagovornika.

Hercegnovska URA: Vlada da ubrza koncesiju za cataru i detaljno provjeri privatizaciju Pomorskog saobraćaja

2
Pomorski saobraćaj – trajekt Lepetane – Kamenari – foto Boka News

“Trajektna linija Kamenari-Lepetani jedina je u Crnoj Gori i predstavlja značajan resurs Boke. Kao takva mora služiti i interesu lokalne zajednice, a ne enormnom bogaćenju pojedinac“, ocijenili su danas iz hercegnovskog odbora Građanskog pokreta URA.

Kako navode, nedopustivo je da ta trajektna linija i dalje funkcioniše bez koncesionog akta, a samo na osnovu Ugovora o zakupu djelova trajektnih pristaništa u Kamenarima i Lepetanima, koji datira još iz 2004. godine i aneksa tog ugovora iz 2019. godine”, navode iz hercegnovske URE.

Iz te partije su zatražili od Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) da ubrza proces pripreme nacrta koncesionog akta i raspisivanje tendera za dodjelu koncesije za obavljanje trajektnog prevoza. ,,Ministarstvo kapitalnih investija mora ubrzati te procese kako bi se ova pitanja riješila u skladu sa zakonskim propisima i trajno normirala. MKI posebno ima obavezu da prilikom definisanja koncesionog aranžamana vodi računa o interesu lokalnih zajednica, kao i da definiše obavezu koncesionara da dio prihoda uplaćuje Opštinama Tivat i Herceg Novi, na čijim teritorijama se obavlja prevoz i čije se obale koriste” ističu iz odbora URE u Herceg Novom.

Iz hercegnovske URE još najavljuju i da će od kabineta potpredsjednika Vlade Crne Gore dr Dritana Abazovića zatražiti da se detaljno preispita privatizacija Pomorskog saobraćaja, da se pregleda kompletna dokumentacija i posebno obrati pažnja na kontrolu prihoda koje catara ostvaruje, naročito imajući u vidu revizije i mišljenja Državne revizorske institucije (DRI).

Posebno će, kako napominju još iz odbora URE u Herceg Novom, tražiti da se utvrde kršenje prava radnika i obračun sa sindikalnim predstavnicima u tom preduzeću koji su se događali u prethodnom periodu. ,,Obaveza Vlade Crne Gore je da doprinese zaštiti prava radnika catare. Prilikom definisanja koncesionog akta MKI posebno mora voditi računa o unaprjeđenju ekoloških standarda za obavljanje djelatnosti trajektnog prevoza”, zaključuju iz hercegnovske URE.

Umrlo još 10 covid pacijenata, 333 novooboljela, H.Novi 9, Kotor 8,Tivat 1

0
covid19

Crna Gota i danas bilježi dvocifren broj preminulih od posljedica korona virusa. Od jučerašnjeg presjeka preminulo je deset covid pacijenata, šetiri iz Podgorice, po dva iz Nikšića i Pljevalja, a po jedan iz Bijelog Polja i Berana, od kojih je najmlađi imao 57, a najstariji 87 godina. Regostrovana su 333 nova slučaja, a oporavila su se 552 pacijenta. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 6023, što je na sto hiljada stanovnika 956.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 01. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1712 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 333 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.

Novooboljeli su iz:

Podgorice 109

Nikšića 60

Pljevalja 22

Bijelog Polja 21

Danilovgrada 21

Bara 19

Berana 17

Herceg Novog 9

Cetinja 9

Kolašina 9

Kotora 8

Mojkovca 7

Budve 5

Ulcinja 5

Andrijevice 4

Rožaja 3

Žabljaka 3

Tivta 1

Plužina 1

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1296.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 91906.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

Opština trenutno inficirani
Podgorica 1978
Nikšić 1114
Berane 427
Bijelo Polje 425
Pljevlja 354
Bar 342
Ulcinj 184
Cetinje 158
Kotor 135
Danilovgrad 124
Herceg Novi 112
Rožaje 111
Budva 98
Andrijevica 76
Mojkovac 76
Kolašin 74
Tuzi 72
Tivat 67
Plužine 30
Šavnik 27
Žabljak 18
Petnjica 11
Plav 6
Gusinje 4
Crna Gora 6023