Eko muzej-kuća Nobelovca Iva Andrića ubrzo će postati dio turističke ponude našeg grada. U saradnji sa tur-operaterom “Trend Travel” iz Herceg Novog, Agencija za lokalnu demokratiju je kreirala turistički paket, dvosatnu šetačku turu sa fokusom na razvijeni model eko-muzeja i muzeja zajednice, u okviru Co.Co Tour projekta. Svečano otvaranje Kuće Iva Andrića zakazano je 31. mart.
Kako navode iz Agencije za lokalnu demokratiju, tura počinje od Kuće Iva Andrića, gdje će posjetioci moći da vide stalnu postavku vezanu za život Nobelovca u Herceg Novom, ali i preko elektronskog pametnog totema da se upoznaju sa ostalim tačkama ekomuzeja/muzeja zajednice, kao i eko-muzejima u mediteranskoj mreži ekomuzeja. Pomenute tačke predstavljaju kulturno-istorijsko, prirodno, materijalno i nematerijalno nasljeđe.
-Magija Herceg Novog koja je privukla poznatog pisca i njegovu suprugu, ali i mnoge druge umjetnike i kretivne ljude poput Zuka Džumhura, Branka Ćopića, Mihaila Lalića, Petra Lubardu, Voja Stanića, i dalje nastavlja da inspiriše stanovnike Herceg Novog da stvaraju za zajednicu i posjetioce. Mnogo kulturnih slojeva, vidljivih u arhitekturi grada, bogata i živopisna priroda i vegetacija, more i planine, očigledno na neki način podstiču aktivnosti stanovnika ovog grada, podstiču ih da stvaraju, slikaju, pišu, kuvaju, bave se sportom i oživljavaju stare zanate , navode u Agenciji za lokalnu demokratiju, uz napomenu da će ovaj turistički paket biti dostupan kao dvosatna šetačka tura i biće promovisan putem društvenih mreža i online turističkih sajmova tokom važenja epidemiooloških mjera, a u budućnosti će se naći u mreži ponude turističkih pod-ponuđača.
Paket je nastao u okviru Co.Co. Tour projekta finansiranog od strane Evropske unije kroz Instrument pred-pristupne pomoći (IPA II) i kofinanisranog od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ponovo je raspisalo javni poziv za izgradnju i uređenje šetališta na Jazu u dužini od cca 226 metara.
Kako je navedeno, radovi su predviđeni od postojećeg definisanog šetališta, obalnim zidom ispod katastarske parcele broj 70 do zapadnog kraja plaže Jaz na katastarskoj parceli broj 96 K.O. Prijevor I.
Tenderom su obuhvaćeni pripremni radovi, geodetsko obilježavanje i obnavaljanje trase, uklanjanje pijeska sa staze, zatim betonske ploče sa šetališta i mobilijara, zemljani i betonski radovi, armirački radovi, popločavanje, fasadna obrada zidova, hortikulturno uređenje, postavljanje mobilijara i ugradnja javne rasvjete.
Rok izvođenja radova je 100 kalendarskih dana od dana uvođenja u posao.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 198.347,11 EUR bez uračunatog PDV-a.
Ponude se podnose preko ESJN-a najkacnije do 21. aprila 2021. godine do 10 sati. Njihovo otvaranje održaće se istog dana u 10:30.
Jaz foto Boka News
Radovi na popločavanju i uređenju prve faze šetališta duž budvanske plaže Jaz završeni su u martu prošle godine.
U sklopu prve faze radova popločan je potez dug 380 metara od hotela Posejdon do kuće porodice Kunjić. Kompletno uređenje je podrazumjevalo i rekonstruisanje postojećeg obalnog zida prema plaži, postavljenje urbanog mobilijara (10 klupi za sjedenje i 10 korpi za otpatke) i stubića za sprječavanje ulaska vozila. Završeno je i hortikulturno uređenje staze, a pored niskih mediteranskih sorti, na proširenjima su zasađena 3 primorska bora visine oko 5 metara.
Postrojenje za bušenje – Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage
Prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju počinje u četvrtak, u organizaciji talijansko-ruske kompanije “Eni-Novatek”.
Platforma za bušenje ”Topaz Driller” stigla je sredinom marta u Crnu Goru, a operacija u moru nedaleko od Ulcinja trebala bi trajati 180 dana. Iz crnogorskog ministarstva kapitalnih investicija saopšteno je da će prva naftna bušotina biti na dubini od 6.525 metara, a druga plinska će biti na manjoj dubini.
U crnogorskoj vladi očekuju da će Crna Gora od tog posla imati značajne koristi, te da će to biti jedna od vodećih gospodarskih grana i smanjiti ovisnost crnogorskog gospodarstva o turizmu.
Koncesionari Eni i Novatek su, u skladu sa obvezama ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika koji je potpisan krajem 2016., izvršili 3D seizmička istraživanja krajem 2018. godine, a tijekom 2019. godine izvršena je obrada prikupljenih podataka, kao i geološke i geofizičke studije. Početkom 2020. godine završeno je geomehaničko ispitivanje tla na mikrolokalitetima, a u cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna.
Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i plina – prvi s konzorcijem “Eni-Novatek” 2016. godine, a drugi s grčkom kompanijom “Energean” godinu kasnije. Ta je kompanija, kako je priopćeno, u fazi traženja partnera za projekt.
Nevladine udruge koje se bave zaštitom okoliša smatraju da ovo istraživanje može ugroziti životnu sredinu, a njihovo stajalište podržavaju stanovnici Ulcinja, turističkog grada s preko 15 kilometara pješčanih plaža.
U nedjelju, 28. marta, počet će ljetno računanje vremena kad će se sat pomaknuti za jedan sat unaprijed.
Sat će se pomaknuti u nedjelju u 2 sata ujutro, tako da se 2 sata, 00 minuta i 00 sekundi računa kao 3 sata, 00 minuta i 00 sekundi.
Ljetno računanje vremena bit će na snazi do 31. oktobra 2021.
Hoćemo li to ikada ukinuti?
Prošle godine se razgovaralo o trajnom ukidanju pomicanja sata, ali odluka koja trenutno stoji na snazi je da do ove godine sve članice Evropske unije moraju odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Pomicanje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor, ali ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina evropskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali.
Svijet bi se trebao vratiti u normalu do kraja 2022. godine zahvaljujući cjepivima protiv covida-19, rekao je Bill Gates u intervjuu za poljski list Gazeta Wyborcza i televizijski kanal TVN24.
“Ovo je nevjerojatna tragedija”, rekao je suosnivač Microsofta o pandemiji i dodao da su jedine dobre vijesti pristup cjepivima.
“Do kraja 2022. trebali bismo se u potpunosti vratiti u normalu”, rekao je Gates.
Gates, milijarder koji je odstupio s čelne pozicije tvrtke Microsoft 2014., posvetio je najmanje 1.75 milijardi dolara putem Zaklade Bill i Melinda Gates za globalni odgovor na pandemiju.
To uključuje podršku za neke proizvođače cjepiva, dijagnostiku i potencijalne načine liječenja.
Program COVAX, uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Globalnog saveza za cjepiva i imunizaciju (GAVI), nastoji osigurati dvije milijarde doza cjepiva za siromašnije zemlje do kraja 2021.
Najkraća pomorska ruta iz Evrope u Aziju još je blokirana, a 10 tegljača u srijedu je pokušavalo osloboditi jedan od najvećih kontejnerskih brodova na svijetu koji se nasukao u Sueckom kanalu.
Veliki kontejnerski brod blokirao je kanal nakon što se nasukao pošto ga je zahvatio nalet vjetra, objavila je u srijedu pomorska kompanija koja njime upravlja, a promet se zaustavio na jednoj od najprometnijih trgovinskih ruta na svijetu.
Tajvanski brod MV Ever Given dugačak je 400 metara, a širok 59. Popriječio se u kanalu, što onemogućava bilo kakav promet tom rutom.
U četvrtak, akcija je nastavljena, dok stranice za praćenje brodova pokazuju gužvu koja je nastala zbog blokade saobraćaja. Prema tim stranicama, zabilježen je samo mali napredak u akciji pomjeranja broda u posljednja 24 sata.
Najmanje 150 brodova čeka da prođe kanalom, tvrde vlasti.
Moguće promjene ruta brodova
Eksperti za plovidbu tvrde da će, ako se problem ne riješi u narednih 24-48 sati, mnogi brodovi preusmjeriti na rutu oko Afrike, što će im produžiti putovanje za čitavu sedmicu.
Američka cijena nafte pala je za 1,81 posto, na 60,07 dolara po barelu.
Po stranici koja prati kretanje brodova Vessel Finder, brod je bio na putu za Rotterdam.
Japanski vlasnik broda izvinio se za incident, te naveo da radi sa menadžmentom kompanije i lokalnim zvaničnicima kako bi se brod pokrenuo, ali i da je „operacija ekstremno teška“.
Sueckim kanalom, otvorenim 1869, prolazi oko 10 posto međunarodne pomorske trgovine. Gotovo 19.000 brodova prošlo je njime prošle godine, a kanal je ključni izvor prihoda za Egipat, kojem je u 2020. donio 5,61 milijardi dolara, tvrdi Hina, pozivajući se na Reuters.
Oko 30 posto svjetske količine kontejnerskih brodova svakodnevno prolazi kanalom prenoseći sve, od goriva do robe široke potrošn
Epidemiološka situacija na teritoriji opštine Kotor se stabilizuje, zaključak je sastanka Operativnog štaba za praćenje epidemije COVID-a 19 na teritoriji opštine Kotor.
“Bilježimo pad broja novozaraženih i broja ukupno oboljelih. Ono što svakako brine jeste činjenica da se i pored ovakvog pada registruju teške kliničke slike kod zaraženih. Zbog toga još jednom apel i poziv građanima da poštujemo mjere za suzbijanje koronavirusa koje su propisane kako bi na taj način uspjeli da rasteretimo bolnicu, sačuvamo živote i zdravlje naših sugrađana i pripremimo se za turističku sezonu” kazao je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Prema njegovim riječima, trenutno je u opštini Kotor vakcinisano oko pet odsto stanovništva.
Jokić navodi da građani Kotora u ogromnoj većini poštuju preporučene epidemiološke mjere.
“To je nešto što svakako ohrabruje i upravo je takvo ponašanje rezultiralo padom broja oboljelih i očuvanja života i zdravlja građana. Zbog toga još jednom pozivam da nastavimo svi ovakvim tempom i da nastavimo svi da čuvamo jedni druge”, rekao je Jokić.
Dodao je da broj ljudi koji zahtijeva bolničku njegu ne opada, a da su njihove kliničke slike uglavnom složene.
“Iako imamo pad broja novozaraženih, iako imamo manji broj pregleda u kovid ambulantama Opšte bolnice Kotor, ne smanjuje se broj ljudi koji zahtjevaju bolničku njegu. Te kliničke slike koje naša bolnica registruje u većini su vrlo složene. Zbog toga je neophodno da nastavimo sa ovim trendom kako bi se taj pritisak smanjio” ocjenjuje Jokić.
Ističe da su u Opštoj bolnici Kotor u toku radovi na povećanju broja kiseoničnih mjesta. Svaka postelja u kotorskoj bolnici, naveo je, biće opremljena posebnim kiseoničnim mjestom.
Prema njegovim riječima, radi se o ozbiljnoj investiciji u kojoj učestvuju Ministarstvo zdravlja, Opšta bolnica Kotor i Opština Kotor.
“Nadam se da nam ti kapaciteti u toj mjeri neće biti potrebni. Ono što je sigiurno jeste da ćemo nakon više decenija imati bolnicu koja je opremljena potporom za kiseoničnu terapiju za pacijente koji će ležati na apsolutno svim odjeljenjima. To je nešto što će ostati i za budućnost, a ja izražavam nadu da te kapacitete nećemo morati da koristimo usred pandemije koronavirusa”, rekao je Jokić.
Vanredna Skupštna akcionara AD Luka Kotor održaće se 7.aprila, a na dnevnom redu je razriješenje aktuelnog sastava Odbora direktora te kompanije čiji je većinski vlasnik Opština Kotor i imenovanje novog Odbora direktora.
Na taj način aktuelna kotorska lokalna vlast koju čini koalicija Demokratske Crne Gore, političke grupacije Za budućnost Kotora i Građanskog pokreta URA, smijeniće Odbor direktora u kome sjede predstavnici DPS-a, partije koja je svoje kratkotrajno upravljanje Opštinom Kotorom od jula 2019. do izbora 30.avgusta 2020., iskoristila i da preko instaliranja svojih predstavnika u organe upravljenja Lukom Kotor, preuzme kontrolu i nad tim, do koronakrize izuzetno uspješnim i profitabilnim preduzećem.
Aktueni Odbor Direktora Luke Kotor izabran 16.marta prošle godine čine predsjednica Tatjana Stanovčić (inače, predsjednica OO DPS Kotora), Ljubo Radovi (DPS) i Draško Krivokapić (SD) kao predstavnici Optine Kotor, Stanislava Subotić (DPS) ispred Fonda PIO i Radomir Rudanović u ime manjinksih akcionara. Na održavanju te sjednice Skupštine akcionara i smjeni dotadašnjeg Odbora direktora, iako je NKT tada već bio zabranio sva okupljanja na otvorenim i zatvorenom prostoru, 16.marta prošle godine su posebno insistirali gradonačelnik Kotora Željko Aprcović (DPS) kao predstavnik većinskog vlasnika i najveći pojedinačni mali akcionar Luke Kotor, počasni predsjednik SDP Ranko Krivokapić. Novi Odbor je odmah potom sa mjesta izvršnog direktora Luke smijenio kapetana Branka Kovačevića (DNP) i za v.d. direktora postavio Marka Radulovića, a sa mjesta sekretarke Društva smijenjena je Snežana Jonica (Socijalisti CG) i na njeno mjesto postavljen Dušan Vukasović (DPS), bivši sekretar tog Društva i nekadašnji rukovodilac pravnog sektora Luke Kotor.
Aktuelna kotorska gradska vlast sa Vladimirom Jokićem (Demokrate) na čelu sada se priprema da vrati upravljanje nad Lukom Kotpr AD pod svoju kontrolu, pa su tako kao predstavnici većinskog vlansika kompanije – Opštine Kotor koja ima 57% akcija, za novi sastav Odbora direktora već određeni diplomirana ekonomistkinja Ljiljana Popović-Moškov (URA) koja će biti i predsjednica Odbora, te kapetani druge plovidbe Branko Kovačević (ZBK) i Mano Rebronja (Demokrate). Po jednog svog predstavnika za novi Odbor direktora Luke tek treba da predlože Fond PIO koji je sa 17,5% kapitala, najveći akcionar kompamije nakon Opštine Kotor, odnosno manjinski akcionari gdje osim onih skrivenih iza kastodi računa, največi broj akcija pojedinično posjeduje bivši lider SDP Ranko Krivokapić. Na dnevnom redu predstojeće vanredne Skupštine akcionara Luke Kotor je i usvajanje novog Statuta kompanije koji se usaglašava sa aktuelnim Zakonom o privrednim društvima.
Luka Kotor – foto Boka News
Luka Kotor koja je do lani kada je pandemija koronavirusa bukvalno poharala svjetsku kruzing industruju, bila među najuspješinijim i najprofitabilnijim firmama u Boki, sada je u vrlo teškoj situaciji jer je njena osnovna djelatnopst – pružanje lučkih usluga putničkim brodovima na kružnim turističkim krstrenjima, blokirana već duže od godinu dana. Luka lani bukvalno da nije ostvarila nikakvu zaradu jer je od 560 planiranih i očekivanih, prije „zatvaranje“ Crne Gore za kruzere, uspjela da primi samo devet i to malih kruzera, a brodovi se na rivu podno Starog grada nisu vratili ni do danas. Uprkos tome i činjenici da su znali da će kriza sa kruzingom potrajati, predstavnici bivše kotorske DPS gradske uprave nisu marili da sačuvaju raspoloživa sredstva na računima Luke Kotor, pa je tako 12.juna prošle godine, Skupština akcionara glasovima ogromne večine predstavnika prusutnih akcionara među kojima tadašnjeg kotorskog gradonačelnika Željka Aprcovića (DPS) i Ranka Krivokapića, usvojila odluku o raspodjeli dobori ostvarene u 2019. u ukupnom iznosu od 1.049.215 eura. Po toj odluci je 60% ostvarene dobiti isplaćeno kao dividenda akcionarima kompanije što je već tada bila u izuzetno teškoj situaciji i sa potpuno blokiranom svojom osnovnom djelatnošću.
Kotor-foto-Z-N-Boka-News
„Aprcović i Krivokapić tada su glasali za raspodjelu dobiti i isplatu dividende akcionarima iako su znali u kakvom teškom položaju se Luka Kotor nalaza i kako je neizvcjesna njena dalja tržišna perspektiva. Sada ćemo nakon ove Skupštine akciona i imenovanja novog Odbora direktora i novog izvršnog menadžmenta konačno doći u poziciju da dobijemo realno stanje kompanije, prredsjek njenih obaveza i objetivnog finansijkog stanja i da u skladu sa time, povlačimo poteze za stabilizaciju kompanije koja već prkeo godinu dana nije priohodovala bukvalno ništa“- kazao nam je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić (Demokrate).
On je ukazao i da mu je „malo nelogično“ da se izmene Statuta kompanije koje je pripremio odlazeći, DPS-u bliski menadžment, usvajaju sada pred sam istek zakonskog roka da se taj dokument uskadi sa izmijenjenim Zakonom o privrednim društvima, iako je vremena za to bilo napretek od ljeta prošle godine. Stoga će kako je naglasio, predstavnici Opštine kao većinskog vlasnika kompanije preduzeti sve korake da se kroz novi Statut, novi Kolektivni ugovor i sistematizaciju u Luci Kotor AD koje je priremio odlazeći menadžment, ne „provuku“ bilo kakve nove, moguće štetne posljedice za kompaniju.
Vaspitno-obrazovne ustanove u 13 najkritičnije epidemijom pogođenim opštinama biće zatvorene do 1. aprila, a do tada neće biti totalnog zaključavanja države, saopštila je epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje (IJZ) Marija Božović. Kako je pojašnjeno, škole neće raditi u Baru, Podgorici, Plužinama, Cetinju, Ulcinju, Šavniku, Nikšiću, Herceg Novom, Beranama, Bijelom Polju, Kotoru, Pljevljima i Mojkovcu. U ostalim opštinama sve vaspitno-obrazovne ustanove će biti otvorene.
Nove, strože, mjere uvedene su za opštine Berane i Šavnik, zbog pogoršanja epidemiološke situacije.
Mjere u Herceg Novom
Od subote, 20. marta u Herceg Novom mjere su popuštene.
Novljanima je, podsjećamo, dozvoljeno kretanje do 21 sat, rad prehrambenih, ali i svih drugih prodavnica do 20 sat.
Ugostiteljski objekti su zatvoreni, i nema izlaska ni ulaska u grad osim uz potvrdu.
Novi soj se lakše i brže širi
Epidemiološkinja Božović saopštila je da se novi soj virusa lakše i brže širi, te da je trenutna epidemiološka situacija složena.
“Mjere su apsolutno učinkovite i protiv novog soja”, istakla je ona.
Božović se osvrnula i na značajno bolju situaciju u Budvi, koja se popravila nakon pooštravanja mjera. Broj smrtnih slučajeva i novooboljelih, kako je istakla, smanjio se.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 23. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1916 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 434 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
oboljeli
Podgorica
113
Nikšić
102
Bijelo Polje
36
Berane
30
Bar
23
Pljevlja
23
Cetinje
16
Danilovgrad
16
Ulcinj
15
Rožaje
14
Budva
12
Kotor
12
Šavnik
6
Tuzi
5
Herceg Novi
4
Andrijevica
3
Tivat
2
Mojkovac
1
Gusinje
1
Ukupno
434
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno četiri smrtna ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Nikšića (3) i Berane (1), od kojih je najmlađi imao 74, a najstariji 76 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1224.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 644 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7694.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 88550.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
