Australske vlasti zaplijenile su preko 200 kilograma kokaina na području luke Sydney. Droga se krijumčarila na MSC-ovom kontejnerašu.
Australska policija je prije gotovo sedam dana dobila podatke o teretnom brodu koji navodno prevozi veliku količinu kokaina i kreće se prema Australiji. Cilj je bio jednostavan – presresti pošiljku i uhititi osobe uključene u krijumčarsku operaciju.
MSC JOANNA, pod zastavom Paname, je bio praćen tokom cijelog svog putovanja. AIS podaci sugeriraju da je brod krenuo iz Europe u veljači prolazeći Sueskim kanalom na putu za Australiju.
Zračni nadzor koji su provele australske vlasti je snimio kako mali brod koji je krenuo iz predgrađa Sydneya putuje do kontejneraša, gdje je 11 sanduka (koji su sadržavali 199 blokova kokaina) iskrcano s kontejneraša.
11. marta 2021. uhićen je 27-godišnji australski državljanin, član posade. Nakon hapšenja, MSC JOANNA također je temeljito pretražen. Međutim, nije bilo dodatnih uhićenja.
Dužnosnici su odbili otkriti podatke o prirodi njihove istrage i o tome tko je na brodu mogao još biti upleten u krijumčarenje.
Bosanskohercegovačka redateljica Jasmila Žbanić, čiji je film “Quo vadis, Aida?” u ponedjeljak i službeno uvršten među pet ovogodišnjih kandidata za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma, tu je vijest dočekala u Sarajevu, u udruzi “Majke Srebrenice”, o čijima patnjama film i svjedoči.
“Jako mi je važno da su žene i majke Srebrenice u svemu ovome, da film ide dalje i priča priču o Srebrenici, a na sve ostalo mi ne možemo utjecati”, kazala je Žbanić, kako je citira portal Klix.
“Quo vadis, Aida?” opisuje stanje kakvo je bilo u Srebrenici u julu 1995., nakon što su tu enklavu pod zaštitom Ujedinjenih naroda okupirale postrojbe vojske i policije bosanskih Srba, koje su potom počinile genocid u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Žbanić očekuje kako će se njen film, nakon što je nominiran za najprestižniju nagradu, još više gledati te će na taj način još više ljudi postati svjesno tragedije koja se zbila u Srebrenici prije četvrt stoljeća, kada je počinjen najgori ratni zločin na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Predsjednica udruge koja okuplja srebreničke majke Munira Subašić film je pogledala već dva puta i također se nada kako će on pomoći da se prestane s praksom veličanja počinitelja ratnih zločina.
“Vrlo je važno da taj film dobije nagradu, ne zbog osvete, već zbog istine i pravde. Bilo bi dobro da na neki način mi žrtve doživimo satisfakciju i da nas na neki način poštuju, jer evo i više od 25 godina nakon genocida postoje i dalje oni koji veličaju ratne zločince, negiraju genocid i šire mržnju”, kazala je Subašić.
Žbanić je odmah počela primati čestitke već i zbog same nominacije, a među prvima su to učinili predstavnici veleposlanstva SAD-a u Sarajevu.
“Čestitamo Jasmili Žbanić i cijelom timu ‘Quo vadis, Aida’ na nominaciji”, stoji u čestitci objavljenoj na društvenim mrežama.
Poznati bosanskohercegovački glumac Emir Hadžihafizbegović, koji u filmu glumi jednog od časnika srpske vojske, nije krio oduševljenje ovom nominacijom, a uvjeren je kako ni sam Oscar nije nedostižan.
“S jedne strane sam beskrajno sretan da je film ušao među pet za Oskara i, ako Bog da, uzet ćemo ga. S druge strane, plače mi se zbog svih nevinih ljudi koji su tamo izginuli”, kazao je glumac upućujući čestitke Jasmili Žbanić i svim sudionicima. “Ovo je povijesna stvar, drugačije je kada uđe neki engleski, francuski, njemački ili talijanski film u utrku za Oscara, ali kad uđe bosanski, s ovom bolnom temom i s tim osjećanjem da u državi koja je napravila film ne može da se prikaže, ne žele ga, u Banjoj Luci… E, Boga mi će ga gledati, nek’ budu sigurni”, kazao je Hadžihafizbegović za portal “Dnevnog avaza”.
Nakon “Ničije zemlje” Danisa Tanovića, koji je Oscara za najbolji film dobio 2001., BiH je po drugi puta u prilici natjecati se za najprestižniju filmsku nagradu i to ponovo s tematikom vezanom za rat koji je snažno obilježio borbu za očuvanje te zemlje kao samostalne države.
Zaraza koronavirusom širi se eksponencijalno u Njemačkoj, rekao je stručnjak iz Instituta za zarazne bolesti Robert Koch, dodajući kako je rizik od AstraZenecina cjepiva relativno nizak.
– Upravo smo na krilu trećeg vala. To se više ne može osporiti. I u ovom trenutku ublažili smo ograničenja, što je ubrzalo eksponencijalni rast, rekao je epidemiolog RKI-ja Dirk Brockmann za njemačku televiziju ARD.
Angela Merkel i državni čelnici dogovorili su se o ublažavanju mjera prije ovaj mjesec, uz “kočnicu u slučaju opasnosti”, te da će dopustiti vlastima da ponovno uvedu ograničenja bude li više od 100 zaraženih na 100.000 stanovnika tri dana zaredom.
Jučer je broj slučajeva zaraze narastao na 83 na 100.000 stanovnika, u usporedbi sa 79 u nedjelju i 68 tjedan prije, i RKI je upozorio da bi mogao dosegnuti 200 do sredine sljedećeg mjeseca.
Njemačka je jučer obustavila upotrebu AstraZenecina cjepiva, kao jedna u nizu europskih zemalja koje su odlučile napraviti stanku nakon izvješća o poremećajima zgrušavanja krvi kod ljudi koji su cijepljeni. Odluka je u skladu s preporukom Instituta Paula Ehrlicha (PEI), njemačke najviše ustanove nadležne za cjepivo, nakon sedam slučajeva tromboze, uključujući tri smrti.
Brockmann je rekao da ima smisla objasniti relativne rizike za stanovništvo, napomenuvši da je od milijun ljudi 1000 umrlo od COVID-a, u usporedbi s možda jednim smrtnim slučajem od komplikacija povezanih s cjepivom na milijun ljudi.
– U rizičnim skupinama rizik od umiranja od COVID-a mnogo je veći. To znači da je 100.000 puta vjerojatnije da će netko umrijeti od COVID-a nego od AstraZenecina cjepiva, rekao je.
U Crnoj Gori je do sada protiv koronavirusa vakcinisana 5.021 osoba, odnosno 0,81 odsto stanovništva, objavljeno je na sajtu covidodgovor.me.
Vakcinacija protiv koronavirusa u Crnoj Gori je počela 20. februara, a prva osoba koja je primila rusku vakcinu, proizvođača Sputnjik, je korisnik Doma za stare u Risnu.
Prve doze vakcina protiv Covid-a 19 u Crnu Goru su stigle sredinom februara, kada je na podgoričkom aerodromu delegacija Vlade dočekala kontigent od dvije hiljade doza vakcina Sputnjik V, koje je Srbija donirala Crnoj Gori.
Nakon toga u Crnu Goru je stiglo pet hiljada doza vakcine Sputnjik V iz Rusije, a potom još 30 hiljada doza kineske vakcine Sinofarm.
U Crnu Goru je 7. marta stigla druga pošiljka od još pet hiljada ruskih Sputnjik V vakcina, od ukupno 50 hiljada ugovorenih doza tog proizvođača.
U Crnu Goru je 9. marta je stigao drugi kontingent od dvije hiljade doza vakcina Sputnjik V, iz donacije Srbije.
Kako je saopšteno iz Vlade, Crna Gora radi na proširivanju ugovora za još 200 hiljada ruskih vakcina.
U toku su pregovori za kupovinu preko 200 hiljada doza Sinofarm i 150 hiljada Fajzer vakcina, kao i 84 hiljade doza Astra Zeneke.
Zbog korona pandemije i restriktivnih, epidemioloških mjera u Crnoj Gori, tradicionalna manifestacija „Fešta kamelija Stoliv 2021“, neće početi, kako je planirano, u petak 26. marta.
Organizatori-Nevladino udruženje „Kamelija“ i Mjesna zajednica Stoliv nadaju se da će se situacija u narednom periodu stabilizovati, te da će makar neki segmenti, planirani programom održavanja ove svečanosti, ipak biti održani.
– Zbog poznate situacije sa pandemijom virusa korona, feštu smo odložili. Poznato je da kamelija cvjeta sve do maja i nadam se da će se cvjetovi održati kako bismo barem neke zacrtane aktivnosti, to jest one koje se svake godine održavaju na otvorenom, na kraju realizovali, saopštio je Romeo Mihović, predsjednik NVU „Kamelija“.
Poznati muzičar Dragoljub Đuričić (68) preminuo je danas u bonici “Dragiša Mišović” u Beogradu od posledica koronavirusa.
Rođen je na Cetinju 10. februara 1953. Svirao je u “Yu Grupi”, “Leb i solu”, “Kerber”, bio je i bubnjar Zdravka Čolića i Đorđa Balaševića.
Pisao je muziku za pozorištne predstave među kojima su “Art”, “Reservior Dogs”, “Bliže”…
Muzikom je počeo da se bavi još 70-tih godina u Herceg Novom, a 1975. se seli u Beograd i priključuje grupi “Ribelli” sa kojom nastupa po čitavoj bivšoj Jugoslaviji. Pratili su popularne pevače tog vremena, popur Dušana Prelevića, Arsena Dedića, Gabi Novak, Lole Novaković, Bisere Veletanić, Nade Knežević…
Potom je postao član grupe “Leb i sol”, a tokom karijere nastupao je sa Kornelije Kovačem, Zdravkom Čolićem, Borom Đorđevićem, Đorđem Balaševićem, Vladom Maričićem… Snimio je tokom života 70-tak albuma.
Aktivno je učestvovao u građanskim protestima zbog krađe izbora 1996 godine predvodeći grupu od 30 bubnjara. Za doček 1997. godine svirao na centralnom gradskom trgu pred oko million ljudi koji su iz protesta prema tadašnjoj vlasti izašli na beogradske ulice.
U organizaciji pokreta “Otpor”, svirao je na koncertu priređenom u čast dočeka 2000.
Pravoslavne Nove godine pred oko 200.000 ljudi gde je zapravo “početak kraja” tadašnjeg režima.
Suđenjem i spaljivanjem ovogodišnjeg krnevola Pališe Hidroguza Kerberovića, proteklog vikenda, „u prizemlju“ poznatog kao Drpson Trinula priveden je kraju 52. Praznik mimoze.
Organizatori su našli način da tradicija kažnjavanja krivca za sve nevolje Novljanki i Novljana bude ispoštovana i ove godine, uprkos epidemiološkoj situaciji. Suđenje i spaljivanje održani su bez prisustva publike, a javnosti prikazani na programu Radio televizije Herceg Novi.
„Interesovanje za ovo suđenje je veliko, jer su očekivanja javnosti mala, a jedna od glavnih optužbi: da je optuženi otvorenim plamenom pržio gdje je stizao i još više gdje nije, i tako uništio vegetaciju i klimatizaciju, akomodaciju, reputaciju i na ovom području izazvao frustraciju“, čulo se na suđenju.
HN Karnevao 2021.
Prikrivljenom je, osim za višedecenijsko prženje i dinstanje zemlje,nemilosrdno sušenje ljubičica i šafrana i sistematsko ohrabrivanje razmnožavanja žohara, izmedju ostalog zamjereno i to što je: svuda postavljao manje-više pre-nesposobne ljude, petljao sa petljom na autoputu, sebi decenijama određivao neobično neobične plate, organizovao ljude mogu da biju koga stignu za dž, obećavao više radnih mjesta nego što ima stanovnika, uzmao novac i stavljao u kovertu pa u svoj džep.
„Samo još ovo: optuženi je godinama držao razmak, prao ruke i nosio masku! I tako je pomogao da se zaraza raširi. Joooj, ne znam šta mi je… Zato ja sada tražim da se skinu maske, da se ne peru ruke od svega i smanji distanca izmedju optuženog i kazne“, poručeno je na tokom suđenja.
HN Karnevao 2021.
Zbog svih nepočinstava pala je presuda da se optuženi Pališa Hidroguz Kerberovića, poznat kao Drpson Trinula spali, a „iz njegovog pepela postupkom feniksizacije formira novi organizam koji će nositi prometejski plamen znanja, ljubavi, požrtvovanja, prijateljstva, mira i sreće“.
Učesnici suđenja bili su sudija Suzoje Visibabić, zvani Hani koga je igrao Dejan Đonović, tužilac Frljobulj Uhodić zvani Fuš kojeg je igrao Danijel Femić i Danilo Babović u ulozi branioca Strahoja Prpovića zvanog Uh.
Pokrovitelj 52. Praznika mimoze je Opština Herceg Novi, generalni sponzorcTuristička organizacija Herceg Novi, a izvršni producent je JUK „Herceg Fest“.
Izložba akvarela akademske slikarke Bosiljke Bakočević iz Risna, biće otvorena u četvrtak, 18. marta u 12 sati u Gradskoj galeriji Kotor.
Ovo je njena prva, samostalna izložba.
“Molimo vas da ponesete svoje maske i držite distancu”, poručuju iz Gradske galerije.
Bosiljka Bakočević je završni rad, iz oblasti slikarstva, odbranila na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Ratka Odalovića, gdje trenutno pohađa master studije.
Njen rad se bazira na istraživanju koliko podsvjesno utiče na svjesno u procesu stvaranja jednog djela, pokušavajući da intuitivnost i spontanost zavlada kroz tehniku akvarela. Bosiljka je proglašena za najboljeg studenta Fakulteta likovnih umjetnosti za školsku 2019/2020. godinu, a bila je i stipendistkinja Opštine Kotor i Ministarstva prosvete republike Crne Gore za 2018/19. godinu.
Njen rad je nagrađen II nagradom na konkursu ”Celebrating Young Talents” raspisanog od strane kompanije “Luštica Development”.
Od strane Ministarstva kulture Crne Gore, odabrana je da učestvuje u IPA projektu MONET i umjetničkoj laboratoriji u arheološkom muzeju Ribezzo u Brindisiju (regija Pulja u Italiji).
Prošle godine imala je priliku da svoj rad prezentuje na prestižnom događaju Art Market Budapest Virtual 2020, International Contemporary Online Art Fair.
Bosiljka stvara na relaciji Risan, Kotor, Cetinje.
Njemačka je privremeno obustavila cijepljenje AstraZenecinim cjepivom protiv covida-19 nakon što je detektirala sedam slučajeva tromboze kod ljudi koji su cijepljeni tim cjepivom, rekao je u ponedjeljak njemački ministar zdravstva Jens Spahn.
“To je jako rijetko”, rekao je Spahn govoreći o slučajevima krvnih ugrušaka u cerebralnim venama.
“Do sada je prijavljeno sedam slučajeva u kojima se radi o trombozama u cerebralnim venama, od 1.6 miliona cijepljenih (AstraZenecinim cjepivom) u Njemačkoj”, dodao je.
“To je jako mali rizik, ali ako zaista postoji veza s cijepljenjem, rizik je neproporcionalan”, kazao je.
Njemačko ministarstvo zdravstva objavilo je da obustavlja cijepljenje tim cjepivom nakon preporuke Instituta Paul Ehrlich za cjepiva i biomedicinu.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja Vlade Crne Gore dostavilo je Opštini Tivat odgovor na urgenciju koju su 12. marta Ministarstvu uputili predsjednici opština Budva Marko Carević, Herceg Novi Stevan Katić i Tivat Željko Komnenović, a povodom zahtjeva za subvenciju djelatnosti kojima je rad zabranjen shodno važećim epidemiološkim mjerama.
Kako stoji u odgovoru, Vlada Crne Gore je u prethodnom periodu razmotrila mogućnosti podrške privrednicima u pomenutim opštinama.
“Kao što ste vjerovatno upoznati, Vlada je odobrila subvencionisanje februarskih zarada zaposlenih na plaćenom odsustvu sa rada, po osnovu čuvanja djeteta mlađeg od 11 godina i zaposlenih na plaćenom odsustvu sa rada po osnovu čuvanja djeteta sa smetnjama u razvoju mlađeg od 18 godina, za zaposlene u opštinama Budva i Tivat, s obzirom na novonastale okolnosti, tj. naredbe Ministarstva zdravlja koje se odnose na zabranu rada vaspitno-obrazovnih ustanova u ovim opštinama. Intenzitet podrške je 50% iznosa subvencije koja je definisana Programom subvencionisanja zarada u I kvartalu 2021. godine, odnosno 50% bruto minimalne zarade. Kada je u pitanju podrška za zaposlene po istom osnovu u opštini Herceg Novi, zbog perioda stupanja na snagu naredbi Ministarstva zdravlja, podrška će se realizovati u aprilu, kroz subvencionisanje martovskih zarada”- stoji u odgovoru ministarstva koje vodi Milojko Spajić.
U odgovoru piše i da će svaka dodatna podrška “biti predmet daljeg razmatranja Vlade.”
U molbi koji su propšle nedjelje uputili Vladi, gradonačelnici Carević, Katić i Komnenović su podsjetili da su u opštinama Tivat i Budva od 10.februara, a u opštini Herceg Novi od 25.februara na snazi mjere potpunog zatvaranja privrednih društava i preduzetnika koji se bave trgovinom neprehrambenim proizvodima. Zbog toga su tri gradonačelnika predlođila Vladi da odobri subvencija u iznosu od 100% bruto zarade, za vrijeme u kome su zatvoreni za rad, za svakog radnika.
