Slovenija u četvrtak preuzima predsjedanje Vijećem EU-a od Portugala, a tim povodom posjetit će je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i članovi Evropske komisije, koji će sa slovenskim vodstvom razmotriti prioritete šestomjesečnog predsjedavanja.
Riječ je o uobičajenom tradicionalnom sastanku vlade članice koja preuzima šestomjesečni mandat i Komisije.
Očekuje se da će do kraja godine među prioritetima prevladavati suzbijanje pandemije covida-19 i opravak nakon te zdravstvene krize, zelena i digitalna tranzicija, te napredak u procesu širenja, što je Slovenija postavila među prioritete EU-a u sledećem razdoblju.
To će biti i središnje teme razgovora predsjednice Komisije i slovenskog premijera Janeza Janše, te povjerenika Evropske komisije zaduženih za pojedina područja s ministrima u slovenskoj vladi.
Kako je za Slovensku televiziju kazao državni sekretar u ministarstvu vanjskih poslova Gašper Dovžan, slovenska vlada s članovima Komisije očekuje otvoren razgovor o glavnim izazovima Unije u predstojećem razdoblju.
“Uloga članice koja predsjeda Unijom je traženje konsenzusa i ona djeluje kao most između Komisije i Europskog parlamenta” , kazao je Dovžan.
Očekuje se da će Ursula von der Leyen u okviru posjete Sloveniji predstaviti i ocjenu koju je Komisija dala slovenskom planu za oporavak od posljedica pandemije, prema kojem bi Ljubljana povukla 2,5 milijardi eura iz europskog fonda za oporavak i otpornost.
Razgovori povjerenika i članova slovenske vlade na Brdu kod Kranja počinju nešto prije 11 sati po tematskim sklopovima: evropski zeleni dogovor, digitalna transformacija, oporavak i otpornost, spoljni odnosi s naglaskom na zapadni Balkan, migracije, sigurnost, vladavina prava, te konferencija o budućnosti Evrope, što je tema koja se nastavlja i u vrijeme slovenskog predsjedanja.
Prije početka razgovora Ursula von der Leyen i Janša posjetit će u Ljubljani Pedijatrijsku kliniku, gdje će im ministar zdravlja Janez Poklukar predstaviti buduće planove investicija u zdravstveni sistem koji će se dobrim dijelom finansirati iz evropskog mehanizma za oporavak i otpornost.
Janša i predsjednica EK trebali bi u 15:30 sati imati konferenciju za novinare, a za popodne je predviđen i susret von der Leyen sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom i predsjednikom parlamenta Igorom Zorčičem.
Na kraju današnjih događanja, naveče će se na Bledu održati praizvedba baleta “Vodenjak” (“Povodni mož”), prema predlošku iz istoimene balade Franceta Prešerna, najvećeg slovenskog pjesnika i autora “Zdravice”, pjesme koja je postala slovenska državna himna.
Projekat „Jačanje kapaciteta za prenošenje ženskog vokalnog nasljeđa Crne Gore – prva etapa“ koji je podrazumijevao početni nivo revitalizacije tradicionalnog (narodnog) pjevanja „u sekundama“, ponegdje poznatijeg i kao pjevanje „na glas“, uspješno je realizovan od 19. do 30. juna na Cetinju i u Kotoru.
Nosilac projekta bilo je NVU CIRTIP iz Kolašina, dok su partneri bili KUD „Njegoš“ sa Cetinja i FA „Nikola Đurković“ iz Kotora. Finansiran je na konkursu Ministarstva za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Crne Gore za raspodjelu sredstava NVU.
S obzirom na izvjesnost totalnog gubljenja ženskog, sada već arhaičnog, pjevanja sa sazvukom sekunde u Crnoj Gori, javila se objektivna potreba za pokušajem obnavljanja ovog elementa nematerijalnog nasljeđa.
Članice ženske pjevačke grupe „Đude“ iz Kolašina koja je praktično poslednja formalna ženska grupa u Crnoj Gori čiji je program baziran na takvom pjevanju podijelile su svoje znanje sa polaznicama na veoma posjećenim radionicama.
članice zpg đude foto N.Mrvaljević
Predavač Davor Sedlarević istakao je da je zadovoljan odzivom i načinom na koji je stari tip pjevanja prihvaćen i ukazao na stereotipe o tom muzičkom izrazu. Riječ je o jednom od najtežih vidova pjevanja koji je u prošlosti bio dominatan u Crnoj Gori i nije u skladu sa shvatanjima zapadnoevropskog muzičkog sistema.
Nažalost, ne izučava se na našim obrazovnim ustanovama i za pohvalu je odgovornost koja se javila kod „Đuda“ u smislu želje da svoje vještine pokušaju da prenesu i na druge zainteresovane. Evidentan je nedostatak adekvatnih mikrozajednica koje baštine određena znanja i vještine koje se mogu povesti pod tradicionalne.
članice zpg đude foto N.Mrvaljević
Tokom prve etape projekta učesnice su naučile šta znače termini „glas“, „kajda“, „usijecanje“, „izgovaranje“, „spuštanje“, „praćenje“, „dodavanje“ i osnovne vokalne vježbe. Korišteni su zapisi Zlate Marjanović, Slobodana Jerkova, Miodraga Vasiljevića i Davora Sedlarevića obuhvativši tako praktično cijelu Crnu Goru. Koordinatori projekta bili su Draško Pejović i Predrag Šušić koji su istakli da će nastaviti sa implementacijom stečenog znanja u svojim ansamblima i u budućnosti. Nakon toga u Tivtu je održan koncert sa predavanjem „Đude – djevojke kao stožeri nasljeđa i mogućnost prenošenja prakse na tivatsku regiju“ gdje su se praktično mogli čuti napjevi iz cijele zemlje i visok izvođački standard koji je ova grupa postavila. Gošće koncerta bile su članice FA „Nikola Đurković“ kao primjer pozitivne prakse, a organizator je KUC „Kadena“ u sklopu projekta koji je podržala Opština Tivat na konkursu za NVU.
Posebna zahvalnost iskazuje se Zlati Marjanović na konstruktivnim savjetima kao i studentima polaznicima Etno-kampa Kolašin na obezbjeđivanju nedostajuće literature.
ŽPG „Đude“ funkcioniše u sastavu KUD-a „Mijat Mašković“ iz Kolašina.
Nakon što se zapalio i potonuo teretni brod pun otrovnih kemikalija, na obalama Šri Lanke pronađene su stotine mrtvih morskih životinja, uključujući kitove i delfine. Vlasti su pronašle četiri uginula kita, 20 dupina i 176 kornjača, piše Index.hr.
”Očito je da je smrt ovih morskih životinja povezana s potonućem broda. Prošle godine smo u istom ovom razdoblju pronašli samo dvije mrtve kornjače”, rekao je Dharshani Lahandapura, voditelj Udruge za zaštitu mora u Šri Lanci.
Brod s otrovnim kemikalijama, MV X-Press Pearl, zapalio se krajem svibnja, a potonuo je početkom lipnja. Prevozio je 1486 kontejnera. Kapetan je 20. svibnja prijavio požar na brodu, kada se približavao luci Colombo. Vatru su pokušale ugasiti mornarica i zrakoplovstvo Šri Lanke, zajedno s Indijskom obalnom stražom.
U kontejnerima su se nalazile kemikalije poput natrijevog hidroksida, dušične kiseline i metanola. Brod je također prevozio oko 350 tona nafte te plastiku. Nakon požara netaknute plaže na zapadu Šri Lanke bile su prekrivene krhotinama i komadićima plastike. Vlasti su zabranile ribolov na tom dijelu obale.
Deseta redovna sjednica Skupštine opštine Tivat održana je juče, a na dnevnom redu zasijedanja kojim je predsjedavao predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković, našlo se ukupno 28 tačaka dnevnog reda.
Odbornici su izglasali i Odluka o završnom računu budžeta Opštine Tivat za 2020. godinu. Vršilac dužnosti sekretara za finansije Jovan Brinić istakao je da su ostvareni primici u 2020. godini iznosili 15.951.042,43€, što je 83,7% u odnosu na planirano, dok su realizovani izdaci u 2020. iznosili 13.674.786,02€, što predstavlja 71,76% od planiranog.
Na predlog predsjednika opštine Željka Komnenovića pred odbornicima se našla i Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Prosječni troškovi komunalnog opremanja u opštini Tivat na nivou svih šest odlukom definisanih zona iznose 172,3 €/m2. Za površine objekata preko 250m2, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u najskupljoj Ia zoni iznosiće 210€/m2, u I zoni 172€, u II zoni 138€, u III zoni 104€, u IV zoni 86€, a u V zoni 60€/m2. Iznos ove naknade umanjuje se u određenim procentima, između ostalog, za objekte neto površine do 150m2 kojima se rješava stambeno pitanje (50%), za objekte u biznis zoni (50%), za otvoreni prostor na parceli koji je projektovan za obavljanje djelatnosti (50%), rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama (80%), garaže i vjerske objekte (80%)…
Predsjednik opštine je potvrdio da se sa odlukom kasnilo i da ona nije perspektivna, imajući u vidu novo zakonsko rješenje koje se najavljuje za septembar. „Prostor moramo štititi kako znamo i umijemo i moramo se boriti za što više zelenih površina. Previše smo prostora dali za nekretnine i stanove, a premalo ostavili za gradsku infrastrukturu“, rekao je Komnenović i najavio izradu novog PUP-a Tivat kroz koji lokalna uprava namjerava realizovati važne infrastrukturne projekte sa cilje stvaranja uslova za bolji života građana Tivta.
Većinom odborničkih glasova usvojena je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Tivat. Ovom je izmjenom uveden jednosmjerni saobraćaj u ulice Beogradska, Podgorička i Zagrebačka na Seljanovu, sa ciljem zaštite opštinskih puteva od saobraćanja teretnih vozila. Usvajanjem Odluke o donošenju Elaborata o načinu korišćenja javnih parkirališta u zahvatu ulica Beogradska, Podgorička i Zagrebačka – DUP Seljanovo Faza I, stvorena je pretpostavka korišćenja većeg broja parking mijesta i uvođenja reda na parking površinama u ovim ulicama.
Na jučerašnjoj sjednici SO Tivat usvojena je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o određivanju naziva ulica, šetališta i trgova u opštini, pa se naziv ulice “Bogunovo” promijenio u naziv “Župa, “Bogunovo I” u naziv ”Župa I” i naziv dijela ulice “ Marići” u naziv “Župa II”. Privremeni naziv ulice Sv. Agata, postao je stalnim.
Odlukom većine Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom dobilo je na korišćenje bez naknade poslovni prostor Opštine Tivat koj se nalazi u ulici Palih boraca u centru grada, površine 36m2. U obrazloženju odluke stoji da pomenuto preduzeće u narednom periodu planira angažovanje većeg broja izvršilaca, kako bi se na teritoriji opštine Tivat u povećanom obimu pratilo i kontrolisalo stanje u oblasti za koju je preduzeće nadležno, posebno tokom turističke sezone. Preduzeće Brand New Tivat koje je do sada koristilo ovaj prostor seli se u prostorije smještene u staroj zgradi Opštine.
Skupština opštine Tivat dala je saglasnost na Statut nedavno osnovane JU „Gradska biblioteka“ Tivat.
Pred odbornicima se našao i Izvještaj o realizaciji lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom za teritoriju opštine Tivat za 2020. godinu, koji nije usvojen. Izvještaj o radu za proteklu godinu Skupštini opštine dostavili su: Komunalno doo Tivat, „Vodovod i kanalizacija“ doo Tivat, Društvo sa ograničenom odgovornošću za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat, JU „Muzej i galerija“ Tivat, JU „Centar za kulturu Tivat“, JU „Sportska dvorana“ Tivat i Turistička organizacija Tivat. Odbornici su se izjašnjavali i o godišnjem izvještajo o realizaciji godišnjeg programa obavljanja komunalne djelatnosti doo „Parkig servis“ za 2020. sa izvještajem revizora. Većinom odborničkih glasova usvojeni su samo izvještaji „Vodovoda i kanalizacije“ i TO Tivat.
Odbornicima lokalnog parlamenta dostavljena je i Informacija o realizaciji sredstava opredijeljenih za projekte nevladinih organizacija, od strane Sekretarijata za društvene djelatnosti.
Većinom odborničkih glasova usvojena je Odluka o prestanku mandata izvršnom direktoru „Parking servis“ doo Tivat Slaviši Ognjanoviću, zbog isteka vremena na koje je izabran. Takođe konstatovan je prestanak mandata izvršnom direktoru doo „Vodovod i kanalizacija“ Tivat Alenu Krivokapiću. Iz formalno-pravnih razloga sa dnevnog reda su povučeni predlozi odluka o imenovanju v.d. izvršnih direktora ova dva preduzeća.
Usvojena je Odluka o prestanku mandata članici Savjeta Radio Tivta Slađani Drakulović, koja je podnijela ostavku na ovo mjesto, ali i Odluka o prestanku mandata članu Odbora direktora „Brand new Tivat“, Milošu Popivodi. Na njegovo mjesto odlukom većine imenovan je Nikola Klakor. Tijana Dragojević podnijela je ostavku na mjesto članice Savjeta za predstavke i pritužbe građana, a ista je razriješena dužnosti predsjednice Savjeta za zaštitu životne sredine, na lični zahtjev. Takođe ostavke na mjesta članova Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave podnijeli su Radoš Gospić, Gvozden Balšić, Ljiljana Todorović, Vesna Kruta i Jelena Lekić.
Cijeli Zapadni Balkan će od danas 1. jul biti zona bez rominga. To znači da će cijene rominga između Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i teritorije Kosova biti nula.
Predstavnici vlada svih šest ekonomija Zapadnog Balkana su u aprilu 2019. godine potpisali sporazum kojim su se složili da prvo postepeno smanje cijene rominga, da bi ih potom ukinuli od 1. jula.
Time će se obezbijediti značajni benefiti za privatne i poslovne korisnike u regionu.
Sljedeći korak je, kako je najavljeno, ukidanje rominga između ekonomija Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU).
U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom danas je održan radni sastanak sa predstavnicima Službi Komunalne policije i inspekcije svih 6 primorskih opština, na kojem su prisustvovali predsjedink Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović, direktor Mladen Mikijelj, pomoćnik direktora Ivana Franeta, kao i predstavnici Službe za kontrolu Srđan Radić i Službe za ustupanje Andrej Purić.
Na sastanku ukazano je na brojne probleme sa kojima se nadležne službe susreću na terenu, ali i želju da se zajedničkim djelovanjem sankcionišu isti i spriječi devastacija prostora, koja je prisutna u svim opštinama.
Blažo Rađenović koji je ukazao na sve uočene nepravilnosti, kao i sugestije i prijave građana, a što je u zoni morskog dobra i istakao konkretne predloge kako bi se efikasno odgovorilo na probleme sa kojima se sve više susrećemo na dnevnom nivou. Naveo je da je za ubuduće neophodno podići saradnju na jos veći nivo, tako što bi se kroz zajedničke kontrole prontno reagovalo, posebno u jeku turističe sezone.
Direktor Mladen Mikijelj je istakao da je od velikog značaja saradnja izmedju inspekcijskih službi koje su u nadležnosti lokalnih samouprava i Službe za kontrolu JP “Morsko Dobro“, kako bi se uspostavio red u ovom dijelu Crne Gore, kao najvažnijem resursu sa kojim država raspolaže. On dalje navodi da se kroz kvalitetnu saradnju između različitih instituacija Crne Gore i lokalnog stanovništva može unaprijediti prostor i stanje kako bi ostvarili benefite od predstojeće turističke sezone.
Predstavnici Službi Komunalnih policija i inspekcija svih primorskih opština su iznijeli svoje probleme, kao i predloge pomoću kojih bi se isti mogli riješiti u najkraćem mogućem roku. Bez obzira na nedostatak kadrova, ulažu sve moguće napore da odgovore na zahtjeve za vršenje inspekcijskog nadzora od strane Javnog preduzeća.
Najčešći problemi u svakoj opštini su bespravna gradanja nelegalnih objekata, zapušteni djelovi kupališta koji nisu trenutno zakupljeni, kao i izlivanje fekalija u moru. Tim povodom, Javno preduzeće je izrazilo spremnost da izađe u susret svim lokalnim samoupravama kako bi zajednički djelovali na ukazane probleme.
Koordinator Morskog Dobra, za opštine Ulcinj i Bar, Omer Barjaktari je kao jedan od ključnih problema istakao bespravnu izgradnju objekata na rijeci Bojani, kao i da će nakon deset godina biti ukinuto nelegalno naplaćivanje ulaza na rampi, na sami ulazak na Adu Bojanu, a ubrzo se očekuje i uklanjanje deponija sa Velike Plaze i duž rijeke Bojane, u koordinaciji sa JP “Komunalne djelatnosti.“
Na kraju radnog sastanka diektor Mladen Mikijelj je istakao da su nakon formiranja kancelarija u svim primorskih opštinama stvorili još bolji uslovi da se proces sprovođenja kontrole obavlja na kvalitetniji i brži način.
Mušterija jednog restorana za brzu hranu u američkoj saveznoj državi Nju Hempšir ostavila je izdašni bakšiš od 16.000 dolara za dva hot doga sa pomfritom, prenijeli su lokalni mediji u SAD.
Konobar skromnog restorana u gradu Londonderi nije primijetio da je kupac pored 37,93 dolara koliko koštaju dva hot doga uz čili sos, pomfrit i piće, dao još 16.000 dolara.
“Nemojte sve odjednom da potrošite”, rekao je kupac koji je platio karticom svoj račun.
Zaposleni na kasi je kupcu iznenađeno rekao: “Bože, da li ste ozbiljni”.
U SAD je običaj da bakšiš bude u iznosu od 15 do 20 odsto, naveli su lokalni mediji u subotu.
“Želim da od toga imate koristi, naporno radite”, rekao je neimenovani kupac dok je odlazio iz restorana, koji je nekoliko mjeseci bio zatvoren zbog epidemije koronavirusa.
Izložba “Život u ružičastom…i plavom” akademske slikarke Milke Vujović biće otvorena 1.jula u hotelu “One&Only” u naselju Portonovi.
U okviru projekta galerije “Pizana” iz Podgorice i hotela, od 1. jula ljubitelji umjetnosti i gosti ovog rizorta, moći će da pogledaju izložbu. To će biti četvrta izložba u okviru projekta “Artist is residence”, koji, kao nova praksa na našim prostorima ima i humanitarni karakter – završava se aukcijskom večerom u restoranu “Sabia” na kraju gostovanja svakog od umjetnika. Ovakav projekat je još jedan dokaz da umjetnost širi naše poimanje svijeta u svim njegovim pojavnim oblicima.
“Crtež je fluidan i sugestivan, a koloristička slava emanira bajkovito-idiličnu projekciju svijeta, koju potcrtavaju elementi metafizičkog grada. Kulise tog grada, često u ikonografiji novih slika na kojima je žena/žene, transponuju neku drugu stvarnost, otvaranje metafizičkih prostora… U Vujovićkinom slikarstvu nije riječ o postmodernističkom citatu, već o referencijalnim punktumima na temelju kojih gradi vlastiti, prepoznatljivi rukopis. Mali, intimni hedonistički rituali, druga su linija narativa njenih slika, projektovani kao neka vrsta svetih obreda, a time i zagonetnijih”, zapisala je, između ostalog, o stvaralaštvu Milke Vujović likovna kritičarka Nataša Nikčević. Izložba slika Milke Vujović će biti otvorena do 20. jula.
Rajska plaža u Loparu i ove je godine domaćin Festivala skulptura u pijesku koji će održava do 2. jula.
Manifestacija pokrenuta na inicijativu Turističke zajednice Opštine Lopar i Centra za kulturu Lopar u saradnji s akademskim slikarom Zlatkom Kauzlarićem Atačem i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, ove godine slavi desetu godišnjicu na jednoj od najljepših pješčanih plaža u Hrvatskoj.
Paula Banić je prije 10 godina došla u Lopar i napravila svoje prve skulpture u pijesku, a sada – kao umjetnička voditeljica festivala – bira teme festivala. Ove godine pala je odluka da umjetnici i učesnici pretvore kilometar i pol dugu Rajsku plažu u nesvakidašnju galeriju likova iz Alise u zemlji čudesa.
Ovogodišnji su učesnici umjetnici Jelena Kašić, Sanjin Vinković, Jelena Mavrić, Martina Vrbljanin, Georgette Yvette Ponte, Nina Lekić, Roberta Mikelić, Antea Biskupović, Medarda Pack, Valerija Jakuš i Petar Popijač, a na učestvovanje su pozvani i turisti koji borave u Loparu.
– Po završetku Festivala, a u povodu godišnjice, Lopar će dobiti i trajno obilježje u vidu replike pobjedničke skulpture u javnom prostoru s namjerom da taj prostor s vremenom postane Park skulptura, najavljuju organizatori.
– Rajska plaža pretvara se u živu igraonicu koja mijenja svoj oblik poput nekoga neobičnog organizma te tako uvijek iznova postane oaza naše kreativnosti i mašte, a Festival unikatna umjetnička manifestacija u hrvatskoj turističkoj ponudi, napominju organizatori.
Prvi put od jula 2020. godine, kada je Evropska unija zatvorila granice za državljane Crne Gore, naša država naći će se na zelenoj listi EU. Na listu ćemo biti uvršteni od petka 2. jula, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).
-Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, naši građani će moći da putuju bez ograničenja, ravnopravno sa stanovnicima zemalja članica EU u kojima je epidemiološka situacija takođe povoljna. Zemlje članice Evropske unije zadržavaju pravo da propišu posebne uslove za ulazak stranih državljana na njihovu teritoriju – navodi se u saopštenju.
Vrijednost kumulativne incidencije u proteklih 14 dana u Crnoj Gori iznosi 38,95 na 100.000 stanovnika, dok je procent pozitivnih testova u obrađenom uzorku u istom periodu 1.39 odsto.
– Uslovi koje smo morali zadovoljiti za ulazak na zelenu listu su kumulativna incidencija niža od 50 na 100.000 stanovnika i procent pozitivnih testova u obrađenom uzorku niži od 4%. Još jednom zahvaljujemo svim građanima Crne Gore koji su odgovornim ponašanjem doprinijeli stabilizaciji epidemiološke situacija ali ih još jednom pozivamo da pomognu u očuvanju iste tako što će se u što većem broju vakcinisati i zaštiti od novih sojeva korona virusa – zaključuje se u saopštenju.
