Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike organizuju konferenciju Rijeka 2020 u četvrtak, 15. jula, u Crkvi sv. Duha, sa početkom u 11 časova. Govornici konferencije biće NJ.E. g. Veselko Grubišić, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori i Irena Kregar Šegota, direktorka Rijeka 2020.
U 2020. godini, kada Hrvatska predsjedava Evropskom unijom, najveća hrvatska luka, Rijeka, bila je središte bogatog nacionalnog i evropskog kulturno-umjetničkog programa, grad-domaćin umjetnicima svjetske, evropske i hrvatske kulturne scene. Rijeka je bila Evropska prijestonica kulture. U sklopu projekta Evropske prijestonice kulture, Rijeka je gradila i otvarala nove zgrade i objekte kulture sufinansirane sredstvima fondova Evropske unije, donoseći više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događaja, u čijem je stvaranju učestvovalo više od 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske i 40 drugih zemalja Evrope i svijeta.
Predsjednik Opštine Budva je početkom godine predložio da gradovi Boke, predvođeni Budvom, konkurišu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. godine. Kako bi propitali realne mogućnosti i perspektive ove ideje, pozvali smo u goste predstavnike Rijeke i Novog Sada koji su već prošli cijelu proceduru, da nam prezentuju njihovo iskustvo. – istakli su iz PR službe Festivala.
Biografije učesnika svih konferencija možete pronaći na zvaničnom sajtu festival, www.kotorart.me, a sljedeća konferencija pod nazivom Novi Sad 2022 planirana je za 20. jul.
Ulaz na konferenciju je slobodan. Zbog ograničenog broja publike, obavezna je registracija na protokol@kotorart.me ili 069/37-35-37 (od 09 do 14h) Registracija je moguća najranije tri dana, a najkasnije 24h prije početka programa.
Međunarodni festival KotorArt, održava se ovog ljeta uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku EU Kreativne Evrope, kao i sponzora Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Luštica Bay, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Crnogorska komercijalna banka, ambasade Njemačke i Austrije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i drugih.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih vida za opštine Tivat i Kotor (PPOV) kojim rukovodi istoimena firma u vlansištvu dva grada, tokom prošle godine je na tretman primilo ukupno 2.690.712 kubika neprerađene otpadne vode. To je za neštro preko 532 hiljade kubika, ili oko šestinu manje nego 20129. godine što je još jedan dokaz loše prošlogodišnje turističke sezone zbog pandemije kroonavirusa i sa time smnjenje potrošnje vode i proizvođenja otpadnih voda u turističkom sektoru dva grada.
Od količina koje je PPOV na Klačini preradilo u prošloj giodini, 45% ili 1.218.719 kubika je stiglo iz Tivta, a 55% ili 1.471.993 kubika iz Kotora. Nakon tretmana tzv. SBR tehnologijom u postrojenju na Klačini, prečišćena otpadna voda se ispušta u more preko podmornog ispusta u zalivu Trašte.
Zbog smanjenog priliva otpadnih voda na prečišćavanje, PPOV je lani proizvelo i znatno manju količinu kanalizacionog mulja kao nusprodukta procesa prečišćavanja. Mulja je lani bilo 944,53 tone, a a njegovo odvoženje i odlaganje u Albaniju, PPOV je partnerima iz te države platilo skoro 80 hiljada eura.
Prema izvještaju o radu PPOV za 2020., analize koje su kontinuirano vršene pokazale su da PPOV zadoivoljava sve standarde kada je u pitanju kvalitet prečišćavanja otpadnih voda, odnosno da se ne nakon tretmana u postrojenju, one u more ispuštaju sa parametrima koji su svi daleko ispod maksimalno dozvoljenih limita za tu kategoriju voda. Problem koji PPOV ima međutim, odnosni se na povećan sadržaj morske soli u kanalizacionom vodama, posebno onima iz Kotora koje dolaze na tretman, a koje se ne mogu eliminisati u konačnoj prerađenoj otpadnoj vodi da bi se ona nesmetano mogla koristiti za zalivanje budučih golf terena na Luštici kao što je to prvobitno bilo planirano.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor – foto Boka News
Inače, PPOV koje zapošljava osam radnika, je prošle godine imalo ukupne prihode od 389.275 eura što je 93,4% plana jer je računalo da ćeta firma za 2020. na ime dotacija za rad, iz budžeta opština Tivat i Kotor dobiti ukupno 416.600 eura. Ukupni poslovni rasshodi ove firma lani su iznosili 372.232 eura.
Postrojenje za prečišćavanje otpandih voda kapaciteta 75.000 ekvivalent-.stanovnika, vrijedno 10,25 miliona eura, sagradila je 2016. .godine njemačka firma WTE koja je njime i upravljala do jula prošle godine kada je te poslove preuzela kotorsko-tivatska firma PPOV. Uprkos tome što radi već nekoliko godina, postrojenje na Klačini još nije dobilo upotrebnu dozvolu jer njegov tehnički prijem još nije završen. Firma „Nik Com“ iz Nikšića koja je bila angažovana za obavljenje poslova tehničkog prijma, prvobitno je dostavila izvještaj da su svi radovi na izgradnji PPOV-a izvedeni kvalitetno i stručno u skladu sa važećim propisima i standardima, da bi kansije dostavila nove izvještaje koji ukazuju na niz nedostataka koje po njima, ima ovo skupo plaćeno postrojenje.
„Tehnički prijem postrojenja postaje ozbiljan prioblem i neizvjenso je kada će biti završen.“- naveo je u izvještaju o radu PPOV za 2020. izvršni direktor te firme Radoje Vučević. Završetak tehničkog prijema, uslov je da PPOV zvanično dobije upotrebnu dozvolu bez koje ono radi već skoro pet godina, kao i tzv.vodnu dozvolu. Uprkos tome što nije prošlo tehnički prijem niti ima upotrebnu ni vodnu dozvolu, tivatsko-kotorsko PPOV je lani od Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (RAE) dobilo „Licencu za upravljanje komunalnim vodama – upravljanje i rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda“, kao i zvaničnu saglasnost RAE na cijenu usluga prečišćavanja otpadnih voda od 0,1986 eura po kubiku, a po kojem će ono tu uslugu naplaćivati tivatskom, odnosno kotorskom preduzeću Vodovod i kanalizacija. RAE je stoga PPOV-u odobrio regulatorni priohod i troškove poslovanja za 2021. godinu u ukupnom iznosu od 672-700 eura, od čega je 592.700 eura odobreni regulatorni prioghod od dva opštinaka vodovoda za prečišćavanje planiranih ukupno 2,98 miliona kubika otpadnih voda, a 80.000 eura dotacvija za investiciono održavanje postrojenja koju će iz svojih buđžeta uplatiti opštine Tivat i Kotor.
Kompanija PPOv kako se navodi u Vučevićevom izvještaju, ima velike probleme sa nedostatkom sredstava za pravovremeno održavanje opreme na potrojenju i nabavku odgovarajuće količine rezervnih djelova. Zanimljivo je da je iako je samo postrojenje stario nepunih pet godina i iako je njime u većini tog vremena upravljala njemačka firma WTE koja ga je i izgradila, ono već sada ima velike tehničke probleme sa opremom. Izvršni direktor Radoje Vučević name u svom izvještaju naglašava da je „u dosadašnjem radu postriojenja problem predstavljalo stanje opreme, prvenstveno zbog neadekvatnog održavanja iste u prethodnom periodu, nepovoljnog radnog okruženja, nedovoljnog pridržavanja preporuka izdatih od proizvođača opreme, važećih standarda i dobre prakse u ovoj oblasti“.
Konstantna pojava novih uskih grla u pomorskom lancu snabdijevanja povećava stope otpreme kontejnera a u sektoru brodarstva se ne očekuje poboljšanje do 2022. godine, do kada se predviđa i trajanje globalne nestašice kontejnera.
Mjesecima nakon što se po prvi put pojavio problem nestašice kontejnera, cijene njihove otpreme iz Azije u SAD i Evropu neprestano rastu.
Prema britanskoj konsultanskoj kući za pomorsku industriju – Drewry, očekuje da će se ove godine prosječne trenutne stope otpreme (spot rates) i ugovorene stope otpreme robe pomorskim putem unutar globalne trgovine povećati za 50%, što je skoro 30% više u odnosu na martovsku prognozu analitičara.
Drewry-jev svjetski kontejnerski indeks (World Container Index) porastao je 24. juna za dodatnih 15,9% ili $1.104 da bi dostigao $8.061,65 po kontejeneru od 40 stopa (FEU), što je za 332% više u odnosu na istu nedjelju 2020. godine. Ovo predstavlja najveći rast Drewry-jevog indeksa od 2012. godine. Stope od Šangaja do Los Anđelesa porasle su za više od trećine u toku jedne sedmice, sa $6.358 po FEU na $8.548 prošle sedmice. Stope od Azije do istočne obale SAD-a takođe su porasle za 39% na $11.180 po FEU. Stope na relaciji Šangaj – Đenova povećale su se za $603 na $11.448 po FEU, što je 540% više u odnosu na isti period 2020. godine. Stope na relaciji Šangaj-Roterdam zabilježile su rast od $779 da bi dostigle $11.975, što predstavlja promjenu od 626% na godišnjem nivou.
U velikom broju slučajeva brodari moraju platiti dodatne takse za opremu kao i prostor na brodu što lako dodaje po nekoliko hiljada američkih dolara na samu stopu otpreme. U skladu sa očekivanjima Drewry-ja, cifre su ostale visoke i prošle nedjelje.
Indeks je 1. jula porastao za 4,2% ili $337 na $8.399,09 po FEU a takođe ostaje za 346% viši nego prije godinu dana.
Procjena
Slika: Drewry-jeva procjena na osam glavnih trgovačkih ruta istok-zapad
Drewry-jev svjetski kontejnerski indeks je 8. jula porastao za 4,7% ili $397 na $8.795,77 po FEU što je uvećanje od 333% u odnosu na isti period prije godinu dana.
Prosječni svjetski kontejnerski indeks (WCI), koji je Drewry sačinio za period unazad godinu dana, iznosi $5.760 po FEU, što je za $3.716 više od petogodišnjeg prosjeka od $2.044 .
Stope otpreme tereta (spot rates) na relaciji Šangaj – Đenova i Šangaj – Roterdam porasle su za $852 i $592 da bi dostigle $12.626 i $12.795 po FEU što je na godišnjem nivou promjena od 514% i 596%. Stope Roterdam-Njujork porasle su za 7% ili $328 i iznosile su $5.336 po FEU. Slično tome, stope od Šangaja do Los Anđelesa porasle su za $466 i iznose $9.631 po FEU što je 229% više u odnosu na isti period 2020. godine. Takođe, stope na relaciji Roterdam – Šangaj i Los Anđeles – Šangaj porasle su za 3% na $1.740 i $1.326 po FEU. Drewry očekuje da će se stope dodatno povećati tokom ove nedjelje.
Stručnjaci iz industrije smatraju da su rastuće stope otpreme nastale kao rezultat poremećaja u lancima snabdijevanja izazvanih kašnjenjima u lukama i unutrašnjim distributivnim mrežama, dok zapadni trgovci i proizvođači žure da obnove zalihe koje su iscrpljene tokom pandemije Covid-19. Cifre su počele da rastu prošlog ljeta, jer je potrošačka potražnja počela da raste na kraju lokdauna.
Kompanije koje se bave najmom kontejnera naručuju kontejnere od malog broja proizvođača u Kini i daju ih u zakup prevoznicima koji i direktno naručuju od fabrika.
Prema Freightwaves, tri kineske kompanije – CIMC, DFIC i CXIC proizvode oko 80% svjetskih kontejnera. Proizvodnja je naglo porasla što se procjenjuje na 6-8% rasta kontejnerskih kapaciteta ove godine. Međutim, čak i uz to kontejneri se ne proizvode dovoljno brzo da bi se ublažila nestašica opreme zbog toga što veliki dio njihove proizvodnje ove godine teži da nadoknadi niske stope proizvodnje u 2019. i dijelom 2020. godini.
Prema UNCTAD, porast potražnje je bio veći od očekivanog i nije naišao na adekvatan odgovor u pogledu kapaciteta za otpremu što je kasnije dovelo do nestašice praznih kontejnera bez presedana. Prevoznici, luke i brodari bili su nespremni. Prazni kontejneri su ostavljani na mjestima gdje nisu bili potrebni, a repozicioniranje nije bilo planirano.
Povećanje cijena se nastavilo i zbog događaja poput blokade Sueckog kanala u martu i uskih grla na ulazima u južnu Kaliforniju i u kineskoj luci Yantian, danima i nedeljama držali brodove na moru i uzrokovali deficit otpreme.
Cijene vozarine za sve veći broj pošiljki nadmašuju brojke poput indeksa Drewry, Šangajskog indeksa vozarina kontejnera i Freightos Baltic Indeksa, jer oni uglavnom bilježe stope koje se nude u roku od oko nedelju dana prije planiranog isplovljavanja broda.
Prema prognozama Drewry-ja, brodarske kompanije na putu su da u 2021. godini ostvare godišnju dobit od 80 milijardi dolara, a to bi se moglo povećati i na 100 milijardi dolara ukoliko bi stope otpreme nastavile rast tokom druge polovine ove godine. Još jedno usko grlo će biti raspoloživi brodski prostor u Aziji, jer su kapaciteti već prilično popunjeni.
/Dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/
EUROMED mreža gradova juče je organizovala panel diskusiju na temu “Zeleni i otporni rast gradova na Mediteranu”.
Opština Kotor postala je članica EUROMED mreže gradova u novembru 2016. godine na Generalnoj skupštini održanoj u prisustvu evropskog Komesara za proširenje Johanesa Hana.
Euromed mreža gradova osnovana je 2000. godine i broji 100 gradova članica iz 22 zemlje sa evropske strane a takođe i sa južne i istočne obale Mediterana.
Stalni Generalni sekretarijat se nalazi u gradu Nica koja predsjedava organizacijom.
Uvodnim govorom prisutnima se obratila Agnes Rampal, zamjenica gradonačelnika Nice zadužena za euromediteranske odnose, potpredsjednica Euromed mreže gradova, članica evropskog Komiteta regiona i Euromediteranske regionalne i lokalne skupštine (ARLEM).
Panelisti bili su Fathallah Sijilmassi, bivši ambasador Maroka pri Evropskoj uniji i u Francuskoj i bivši Generalni Sekretar Unije za Mediteran, Blanca Moreno-Dodson, menadžerka Centra za mediteranske integracije (CMI), George Youssef, gradonačelnik grada Menjez, Liban i potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević koji je ovom prilikom govorio na temu održivog razvoja kruzing turizma u post-Covid periodu.
“Do sada je kruzing industrija globalno uložila $23.5 milijardi investicija u brodove sa novim tehnologijama i ekološki prihvatljivijim gorivima. To ohrabruje jer ukazuje na to da se sama industrija želi na pravi način baviti klimatskim promjenama i zaštiti sredine. Očigledno je da je nova strategija održivog razvoja kruzing turizma u Kotoru neophodnost u kontekstu postizanja ravnoteže između ekonomskog oporavka i kreiranja zelenije i održive budućnosti. Takođe je od velikog značaja obezbijediti intergisani pristup na različitim nivoima koja stvara prostor za saradnju između mediteranskih gradova koji dijele slične izazove, prije svega u razmjeni iskustava i najboljih praksi u oblastima saobraćajne infrastrukture i pomorskog razvoja, posebno u dijelu upotrebe luka u svrhe turizma.”- kazao je Ševaljević.
Razvoj “gradova budućnosti” podrazumijeva tranziciju, otpornost na zdravstvene, klimatske, ekonomske i socijalne izazove. Otpornost je nesumnjivo prekretnica u razumijevanju rizika. Na koji način se kretati ka otpornijem gradu, na kojim nivoima uspostaviti saradnju i kako uključiti ekonomske aktere i građane su velika i značajna pitanja za mediteranske gradove. Fokus današnje konferencije bile su upravo ove teme sa ciljem njihovog osvjetljavanja i određivanja konkretnih pravaca djelovanja koji se mogu primijeniti na našim teritorijama.
Konferenciji je prisustvovala koordinatorka opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju i kontakt osoba Zajednice opština i Generalnog sekretarijata Vlade – Sektora za informisanje javnosti o Evropskoj uniji za komuniciranje procesa EU integracija ispred Opštine Kotor dr Jelena Stjepčević. Tokom izlaganja predstavnika Opštine Kotor predstavljeni su i nalazi nedavno sprovedene ankete Boka News-a, Kotoru je potrebna nova Strategija održivog kruzing turizma, koja je dio projekta ‘Media for all’, čiju je implementaciju finansijski podržao British Council zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson Foundation.
Italija je donijela odluku o zabrani uplovljavanja kruzera u venecijansku lagunu kako bi očuvala njen ekološki sistem i baštinu te je tom odlukom okončala višegodišnje oklijevanje, stavivši zahtjeve stanovnika i kulturnih tijela ispred onih turističke industrije.
Vlada u Rimu odlučila se na taj korak nakon što je organizacija za kulturu UN-a – UNESCO – zaprijetila da će staviti Italiju na crnu listu ukoliko ne zabrani uplovljavanje velikih turističkih brodova u mjesto koje se nalazi na popisu Svjetske baštine.
Odluka stupa na snagu 1. avgusta te će brodovima koji teže više od 25.000 tona biti zabranjeno uplovljavanje u pličinu kanala Guidecca koji prolazi pored Trga sv. Marka, najpoznatije znamenitosti u Veneciji.
Prag od 25.000 tona znači da će samo maleni putnički trajekti i teretna plovila moći koristiti Guideccu, isključujući sve ostale kruzere koji uobičajeno teže najmanje četiri puta više i dosežu težinu od više od 200.000 tona.
– Ponosan sam što se obećanje održalo, kazao je ministar kulture Dario Franceschini.
Zakon, koji će naštetiti poslovanju firmi poput Carnival Cruises, predviđa naknade za uključene firme i radnike, priopštilo je ministarstvo kulture.
Stanovnici Venecije i međunarodna zajednica godinama tvrde da Venecija nema nikakve koristi od velikih kruzera koji pristaju u ovoj popularnoj turističkoj destinaciji te, osim što zagađuju okoliš, posjetiocii koji se iskrcavaju s brodova samo doprinose prenapučenosti povijesnog starog grada lagune, a rijetko ondje troše novac.
Francesco Galietti, italijanski direktor udruženja međunarodne industrije putničkih brodova za krstarenje CLIA, pozdravio je alternativnu rutu za kruzere i vladinu odluku nazvao “velikim korakom naprijed”.
No, još uvijek nema alternativnog mjesta za pristajanje izvan lagune.
U međuvremenu bi veliki brodovi trebali pristajati u industrijsku luku Marghera, no ta luka takođe nije spremna za prihvat velikih kruzera.
Stanovnici su u junu snažno prosvjedovali kada je u MSC Orchestra, brod težak 92.000 tona, prošao kroz lagunu na putu za Hrvatsku i Grčku.
Alessandro Santi, čelnik Federagentija, nacionalnog brodarskog lobija, optužuje vladu da u donošenju odluke nije uzela u obzir sudbinu brojnih zaposlenih u industriji te da ta zabrana neće riješiti probleme Venecije kao grada.
Putnici na trajektu iz Splita za Hvar svjedočili su u nedjelju nesvakidašnjem prizoru – u prikolici osobnog vozila križevačkih tablica prevozio se tigar, a iz Jadrolinije pojašnjavaju da o tome nisu imali saznanja, nije im bio prijavljen prijevoz životinje već vozila s prikolicom.
Kako je među njima na trajektu i tigar vidjeli su kada je vozač, zbog velike vrućine, dijelom otkrio ceradu kojom je bila pokrivena prikolica te se ispod nje ukazala životinja.
Iz Jadrolinije tvrde kako nisu imali saznanja da prevoze tigra.
“Mi smo prodali kartu za vozilo i prikolicu. Članovi posade nisu nadležni za provjeru sadržaja kamiona ili prikolice ukoliko nije prijavljen prijevoz opasnih tvari, a da bi provjerili poštuju li se svi sigurnosni protokoli. Članovi posade nisu imali saznanja da se tigar prevozi u prikolici na trajektu”, kazala je Hini u utorak glasnogovornica Jadrolinije Marija Zaputović. Naglasila je i kako se po pravilniku na trajektima ne smiju prevoziti divlje životinje.
Zanimljivo je kako je vlasniku tigra pošlo za rukom u istom danu čak dva puta prevesti tigra – prvo ujutro do Hvara, a potom navečer natrag do Splita. Kako se neslužbeno doznaje tigar je navodno na Hvar odvezen radi parenja, no nejasno je s kim s obzirom da u Hvaru postoji samo jedan tigar i to u privatnom zološkom vrtu.
Križevčanin koji je putovao prema Hvaru jedan je od rijetkih uzgajivač tigrova u Hrvatskoj te od 1993. godine radi na projektu uzgoja sibirskih tigrova.
12. DAN FESTIVALA - Svečana dodjela nagrada - 12.07.2021.
1 od 4
12. DAN FESTIVALA - Svečana dodjela nagrada - 12.07.2021. - Foto: Krsto Vulović
12. DAN FESTIVALA - Svečana dodjela nagrada - 12.07.2021. - Foto: Krsto Vulović
12. DAN FESTIVALA - Svečana dodjela nagrada - 12.07.2021. - Foto: Krsto Vulović
12. DAN FESTIVALA - Mali Tesla - kako izumiti sebe - 12.07.2021. - Foto: Krsto Vulović
Došlo je vrijeme da zatvorimo 29. Kotorski festival pozorišta za djecu.
Proteklih dvanaest dana ključevi grada bili su u rukama djece a grad bio obojan svojim tradicionalnim bojama dok se njime širila pjesma i osmijesi. Zajedno smo pjevali, plesali, igrali se i radovali našim gostima. Bavili smo se plemenitim temama, učili solidarnosti i prihvatili sve aktivne i odgovorne uloge u ovom društvu.
29. Festival pod temom Sve što raste, htjelo bi da raste je završen, mada mi nastavljamo da rastemo, a vrijeme je došlo da se ključevi grada vrate gradu.
Ključeve grada preuzela je gđa Tatjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.
12. DAN FESTIVALA – Svečana dodjela nagrada – 12.07.2021. – Foto: Krsto Vulović
Ovog jula u Kotoru smo sreli Vuka na njegovom tragu, Robota, Boba i Akika, Tri praseta i Macu i sve to S razlogom i sa neke Druge strane vjetra ali bez Lagarija i tokom svega toga niko nam zapravo Nije pričao bajke.
Kroz preko 50 programa, imali smo prilike da čitamo knjige i upoznamo neke nove svjetove, vidimo na stotine likovnih radova, pohađamo zanimljive radionice, trampimo se, razgovaramo sa glumcima i širimo festivalski duh cijelim gradom.
U konkretnim brojkama, na Festivalu bilo je:
14 pozorišnih predstava od kojih je 9 takmičarskog karaktera
19 likovnih instalacija
8 programa u segmentu edukativnih programa
5 programa u oblasti dječijeg scenskog stvaralaštva
3 književna programa
Okrugli stolovi i još mnogo toga…
12. DAN FESTIVALA – Svečana dodjela nagrada – 12.07.2021. – Foto: Krsto Vulović
Na svečanoj ceremoniji zatvaranja Festivala i predaje ključeva grada, žiri je opravdao svoje uloge dodjeliviši sledeće nagrade:
Nagrada „Dragan Radulović“ koju dodjeljuje Dječiji žiri: NA VUKOVOM TRAGU Pozorišta mladih iz Novog Sada
Nagrada Žirija grada: NA VUKOVOM TRAGU Pozorišta mladih iz Novog Sada
Nagrada ASSITEJ-a za najbolji dramski tekst za djecu i mlade: ,,VILINJSKA GORA – mit o gospodarima, slugama i slobodnim ljudima” autorke Sandre Vujović
Posljednjeg dana Festivala za sve nas i u čast nagrađenih uživali smo u predstavi o odrastanju i o neuspjesima jednog genijalca. Genijalca koji da nije odrastao kako jeste, danas bismo živjeli u mraku. Riječ je o predstavi „Mali Tesla ili kako izumiti sebe“ teatra Korifej, KIC-a Zeta i dramskog studija Prazan prostor, a u režiji Petra Pejakovića.
12. DAN FESTIVALA – Mali Tesla – kako izumiti sebe – 12.07.2021. – Foto: Krsto Vulović
Sljedeće godine nas čeka velika fešta – slavićemo 30. rođendan našeg Festivala. Do tada ostajmo zdravo i brinimo jedni o drugima, brinimo o sebi i njegujmo dijete u nama.
Ne zaboravimo da se igramo i krojimo svijet po mjeri djece, jer to je ono što svijet čini ljepšim i šarenijim.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak, 12.07.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1.427 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovan 31 novopozitivni slučaj infekcije koronavirusom:
Budva 9
Podgorica 8
Herceg Novi 4
Kotor 3
Bar 3
Nikšić 1
Bijelo Polje 1
Ulcinj 1
Pljevlja 1
Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa koronavirusom.
Do 15 satiprijavljen je oporavak kod 26 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 322.
U posljednja dva tjedna u ItaItalija Foto: Yara Nardi / Reuters/Dobro jutro,Hrvatska
S novim varijantama stvaraju se nove sumnje u učinkovitost cjepiva. U zemljama gdje je sada zima opet vidimo skok broja novopozitivnih. U posljednje dvije sedmice u Italiji je postotak pozitivnih skočio tri puta.
“Čuli smo da se delta-soj brže širi, a je li smrtonosniji, adaptira li se virus na ljudsko biće, to ćemo vidjeti u iduća dva do tri tjedna. Italija razmišlja o novim restriktivnim mjerama. Mislim da će ih početi uvoditi tijekom kolovoza s obzirom na indeks pozitivnih koji je naglo počeo rasti”, izjavila je Nela Sršen, liječnica sa Sveučilišne bolnice u Padovi u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Nakon pobjede na Evropskom nogometnom prvenstvu slijedilo je veliko slavlje na ulicama diljem Italije. Zaboravilo se na epidemiološke mjere. Doktorica Sršen izjavila je kako očekuje da će zbog toga za nekoliko dana porasti broj novozaraženih.
– Ulice su bile pretrpane ljudima, slavilo se, grlilo, ljubilo. U tom trenutku mislila sam na dvije stvari, kako je moguće da nismo svjesni onoga što se događa, onoga što su nam govorili prije godinu i pol? S druge strane, razmišljala sam o svemu što je Italija prošla, traumama, patnji, boli, i u tom trenutku shvatila sam koliko nogomet može biti hrana za narod. To su ti trenuci sreće koji su na neki način i opravdani. Ali za nekoliko dana imat ćemo posljedice, rekla je Sršen.
Iako je Italija ublažila epidemiološke mjere, strah je ostao među ljudima.
– Gotovo 90 posto ljudi vani nosi maske. Posebno su me iznenadili mladi koje je bilo teško nagovoriti kad je to bilo obvezno. Vršiti pritisak djeluje puno slabije nego objasniti im da shvate. Italija je bila toliko traumatizirana cijelom pričom da je i danas distanciranje osnovna stvar. Još postoji strah koji se reflektira na ponašanje. U Hrvatskoj su ljudi mnogo ležerniji, to ne znači da to nije u redu. Sada kada nisu obligatorne i kad ljudi imaju mogućnost da biraju, biraju svoju sigurnost, poručila je Sršen.
Objašnjenje umjesto nametanja
Sršen smatra kako ljudi mnogo bolje prihvaćaju mjere i cjepivo ako im se objasni njihova važnost umjesto da im se nešto nameće i na njih vrši pritisak.
– Sada s toplim vremenom i padom broja zaraženih, narod nema percepciju da se treba cijepiti. Mislim da je nedostajalo korektnosti i transparentnosti prema narodu. Mislim da narod nisu ovce. Ako bi se ljudima objasnila važnost cjepiva, suzbilo bi se širenje pandemije.
“Hrvatska se od početka ponašala korektno i dobro”
Komentirala je i situaciju u Hrvatskoj te kazala kako je bila šokirana ležernošću koja vlada kod nas.
– Hrvatska je jedna od prvih zemalja koja je promatrala sve što se događalo u Italiji i po tome je aplicirala svoje protokole. Hrvatska se od početka ponašala vrlo korektno i dobro. Istovremeno, bila je jedna od najliberalnijih zemalja. Bila sam šokirana ležernošću ljudi, nije bilo percepcije straha i nesigurnosti i vidjeli smo da to nije dovelo do rasta broja zaraženih. Pohvalit ću rad stožera. Znanstvenici koji su ulazili u polemike negativno su utjecali na narod i sada se očekuje da procijepljenost bude što veća. Trebalo je možda prenijeti manje informacija, ali direktnih i konkretnih.
Za hrvatski turizam ima samo pohvale.
– Svima je cilj isti, da imaju što više turista, da zarade i prežive ovu sezonu. Bila sam u Istri i treba pohvaliti ponašanje svih djelatnika. Sama ta percepcija da ljudi paze i brinu se za turiste, koji su puni straha, djeluje vrlo pozitivno na hrvatski turizam. Nadam se da će odaziv turista ove godine biti velik, rekla je Sršen.
U amfiteatru u Luštica Bay Marina naselju održana je izložba likovnih radova nastalih u okviru prve Umjetničke kolonije Luštice Bay.
Umjetnička kolonija je od 5. do 12. jula okupila sedam mladih crnogorskih umjetnika koji su tokom sedam dana stvarali umjetnička djela na različitim lokacijama u zadivljujućem ambijentu ovog integrisanog naselja.
Grupa umjetnika, sačinjena od četiri slikara i tri vajara, kreirala je umjetnička djela inspirisana okruženjem u Luštici Bay. Ova grupa je okupila četiri slikara: Anu Aleksić, Darka Vučkovića, Hanu Mirkov i Radeta Vujačića, i tri vajara: Jelenu Pavićević, Nikolu Radonjića i Vlatku Vujošević.
Umjetnička kolonija Luštica Bay
PR savjetnica Luštice Bay Dragana Bećirović kazala je da ova destinacija sve više inspiriše umjetnost u Crnoj Gori a i šire.
“U kompaniji smo jako zadovoljni što smo imali priliku da pokrenemo projekat umjetničke kolonije u Luštici Bay u okviru koje je sedam crnogorskih umjetnika sedam dana provelo u Luštici Bay i stvaralo umjetnička djela inspirisani okruženjem, arhitekturom, atmosferom, stilom, načinom života.
Na naše veliko zadovoljsnto radovi koji su stvarani u tom periodu su izazivali veliko interesovanje gostiju i posjetilaca koji su time, na neki način i učestvovali u stvaranju ovih radova. Treba naglasiti da će svih sedam umjetnika radove ostaviti na Luštici gdje će činiti umjetničku instalaciju, nakon čega ćemo kao kompanija organizovati i aukciju a sav prihod je namijenjen u humanitarne svrhe”, objasnila je Bećirović.
Umjetnici koji su izlagali radove zadovoljni su organizacijom izložbe.
Vajar Nikola Radonjić smatra interesantnim što će radovi koji su nastali na ovoj koloniji, kada budu finalno završeni, biti prodati u humanitarne svrhe. Istakao je da su organizatori bili jako profesionalni te da je ovo koncept koji bi mogao da se razrađuje i u budućnosti.
Umjetnička kolonija Luštica Bay
Slikar i vajar Darko Vukčević kazao je da smatra da su svi umjetnici napravili odlična djela s obzirom da su imali ograničeni vremenski rok. “Ima nekoliko skulptura i nekoliko slika, svaki je različit na svoj način ima “ono nešto” što je drugačije”, kazao je on.
Slikarka Hana Mirkov koja se već 20 godina bavi slikarstvom rekla je da bi voljela da njeni radovi ukrašavaju nečiji dom kada se slike budu prodale u humanitarne svrhe. Istakla je da je za dobru sliku neophodno dosta vremena, ali kolonija nije to dozvoljavala. Ipak, kako je kazala, uspjeli su da za kratko vrijeme naprave dobre radove.
Akademska vajarka Jelena Pavićević istakla je da joj je bilo lijepo da boravi na Luštici i istraži sebe iz nekog drugug ugla i razmjenjuje mišljenja sa kolegama. Jako je zadovoljna organizacijom izložbe i ističe kako je svaka njihova ideja bila prihvaćena i realizovana. “Mislim da je ovo začetak jedne ozbiljne priče koja će u budućnosti da izrodi i neke nove ideje za cjelokupnu crnogorsku umjetnost”, zaključuje ona.
