100 godina Primorca – Kotor TV inicirao podizanje spomenika osnivaču kluba prof. dr Leopoldu Netoviću
Gdje je najskuplji a gdje najjeftiniji život u Evropi?

Cijene robe široke potrošnje i usluga u državama članicama Evropske unije u 2020. godini, prema podacima Eurostata, dosta su se razlikovale.
Najkuplji život je u Švajcarskoj, a od zemalja Evropske unije to je Danska, koja je imala najviši nivo cijena, čak 141 posto iznad prosjeka EU. Slijede je Irska i Luksemburg sa 136 odsto, te Finska sa 126 odsto.
Najniži nivo cijena zabilježen je u Rumuniji – 55 odsto prosjeka EU, u Bugarskoj 56 odsto, te u Poljskoj 58 odsto. Bosna i Hercegovina je prema cijenama roba široke potrošnje i usluga na nivou zemalja Jugoistočne Evrope, prenosi bosanskohercegovački portal Klix.
Rezultati su zasnovani na istraživanjima cijena koje su obuhvatile više od 2.000 različite robe široke potrošnje i usluga, a koja su provedena u 37 evropskih zemalja koje učestvuju u programu Eurostat – OECD Pariteti kupovne moći (PPP). U grupi zemalja učesnica je 27 država članica EU, tri države EFTA (Island, Norveška i Švajcarska), Ujedinjeno Kraljevstvo, pet zemalja kandidata (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska), te Bosna i Hercegovina kao potencijalna zemlja kandidat.
Nivo cijena za restorane i hotele u 2020. bio je tri puta veći u najskupljoj zemlji nego u najjeftinijoj. Cijene su se kretale od 46 odsto prosjeka EU u Bugarskoj, 53 odsto u Rumuniji i 56 ofsto u Mađarskoj, do 154 posto prosjeka u Danskoj, zatim u Švedskoj 138 i Finskoj 131 odsto.
Alkohol i duvan zauzeli su drugo mjesto po razlici u nivou cijena, s najnižim nivoom cijena zabilježenim u Bugarskoj od 61 odsto, Mađarskoj od 69 odsto i Poljskoj od 70 odsto, a najviše u Irskoj od 187 odsto prosjeka EU.
Dalje slijede Finska sa 158 odsto, Švedska 136 i Francuska 133 odsto. Ovako velika razlika u cijenama uglavnom je posljedica razlika u oporezivanju ovih proizvoda među državama članicama.
Hrana i bezalkoholna pića bili su najjeftiniji u Rumuniji, 66 odsto prosjeka EU, i u Poljskoj sa 68 odsto prosjeka EU, dok su najskuplji bili u Danskoj – 129 odsto proseka, Luksemburgu 126 i Austriji 125 odsto.
Odjeća spada u grupu proizvoda kod kojih su se cene manje razlikovale među državama članicama, krećući se od 73 odsto prosjeka u Mađarskoj, do 130 odsto u Danskoj. Oprema za lični prevoz takođe je zabilježila manji nesklad u cijenama među državama članicama, s Poljskom (80 odsto prosjeka EU) koja je najjeftinija, do Danske (137 odsto) koja je najskuplja. Razlike u cijenama bile su ograničene i za potrošačku elektroniku, sa 87 odsto prosjeka u Poljskoj, te 112 odsto u Holandiji i na Malti.
Vino i zdravlje, ključna je umjerenost

U Poreču su predstavljeni rezultati istraživačkog projekta “Vinum sanum”. Riječ je o projektu kojim se istražuju različite metode proizvodnje vina i njihovog uticaja na zdravlje. Ključna je riječ umjerenost.
Nije tajna da umjerena konzumacija vina blagotvorno djeluje na zdravlje. To su pokazali i rezultati projekta “Vinum sanum” koji finansira Hrvatska zaklada za znanost. Naime, vino sadržava fenole – hemijske spojeve koji štite stanice našeg organizma.
– Fenoli su izraziti antioksidansi, vežu slobodne radikale i kao takvi povoljno utieču na naše ćelije, štite ih od oštećenja i propadanja, pojasnila je Sanja Radeka, voditeljka projekta “Vinum sanum”.
No nije svejedno kakvo se vino pije. Zato su proučavane metode njegove proizvodnje.
– Osim najnovijih tehnološih vinifikacijskih rješenja, mi proučavamo i neke stare tradicionalne tehnike kao što je bila maceracija s bijelim vinima, međutim na novim znanstvenim temeljima, kazala je Radeka.
– Mi smo ispitivali šest vinifikacijskih tehnohologija, i ono što su rezultati pokazali jest da su sve tehnologije dovele do povećanja sadržaja ukupnih fenola za koje je dokazano da mogu djelotvorno uticati na zdravlje ljudi. Stoga se i njihova umjerena konzumacija, dva decilitra vina dnevno, može smatrati blagotvornim, rekla je Ena Bastulić, asistentkinja na projektu Vinum sanum.
Posebno su proučavane metode dobivanja vina iz naših autohtonih sorti – malvazije i terana.
– Dva tretmana su nam se posebno izdvojila, to su produžena maceracija u trajanju od 21 dan i predfermentacijski tretman zagrijavanja koji su imali najviše koncentracije fenolnih spojeva, najviše koncentracije minerala, a senzorno su bili najbolje ocijenjeni, kazala je Sara Rossi, magistarka agronomije.
Čaša vina dnevno ne može škoditi. Ne kaže se bez razloga da je umjerenost vrlina. To očito vrijedi i u ovoj vinskoj priči. Kojoj je cilj promicati istarske autohtone sorte i stoljetnu vinarsku tradiciju ovog kraja.
Međugorje: turistički radnici traže ukidanje restrikcija uoči obljetnice

Turistički radnici i hotelijeri iz Međugorja pozvali su u četvrtak hrvatske vlasti da uoči 40. obljetnice Gospinih ukazanja ukinu restrikcije za hodočasnike iz Hrvatske tako da u BiH mogu boraviti duže od 12 sati, jer u sadašnjim okolnostima pri povratku moraju imati negativan test na koronavirus.
U izjave za medije u Mostaru, predsjednik udruge turističkih djelatnika i hotelijera iz Međugorja Davor Ljubić rekao je kako očekuje da Stožer i Vlada naprave potez kojega su poduzeli i kod lokalnih izbora i da makar na razdoblje od 48 sati prije i poslije obljetnice otvore granice s BiH kako bi omogućili velikom broju Hrvata posjetiti međugorsko svetište.
Hrvatski državljani koji dolaze u Međugorje za 40. obljetnicu Gospinih ukazanja mogu maksimalno provesti u BiH 12 sati, jer u suprotnom pri povratku u Hrvatsku moraju izvaditi negativan antigenski test. Ljubić ističe kako je slična situacija i s drugim, nekada najbrojnijim hodočasničkim skupinama koje su dolazile u Međugorje prije epidemije koronavirusa.
“Talijanima i mnogim drugim iz EU prijeti karantena po povratku iz BiH, a Hrvati moraju platiti antigenski test koliko stoji i polupansion u Međugorju, pa im preostaje samo doći na razdoblje od 12 sati kako bi izbjegli plaćati skupe testove”, dodao je Ljubić.
Po njegovim riječima, sada hrvatskim državljanima za ulazak u BiH nije potreban nikakav negativan test na koronavirus, potvrda o cijepljenju ili pak dokaz o preboljelom Covidu.
Ljubić navodi kako su u Međugorje uoči sutrašnje 40. obljetnice ukazanja Blažene Djevice Marije stigle veće hodočasničke skupine iz Poljske, Ukrajine, Rumunjske, Mađarske, Slovenije, Španjolske, Francuske, Irske, pa čak i iz SAD, Meksika, Brazila, Kine.

Fenomen Međugorja vezuje se uz tvrdnje šestero vidjelaca da im se od 24. lipnja 1981. ukazuje Gospa koju zbog poruka nazivaju Kraljicom mira. Pa ipak obljetnica Gospinih ukazanja se obilježava 25. lipnja budući se večer ranije prije 40 godina tada šestero mladih preplašilo i pobjeglo s mjesta Podbrda. Kada su se ponovno okupili 25. lipnja 1981. godine Gospa im je, po osobnim tvrdnjama, poslala poruke. Najveći broj njih tvrdi da i danas imaju ukazanja.
Sveta Stolica osnovala je posebno povjerenstvo koje je istraživalo taj fenomen, napravilo izvještaj i dostavilo ga Kongregaciji za nauk vjere koje ga je proslijedilo Svetome ocu.
Prije tri godine papa Franjo imenovao je posebnog apostolskog vizitatora za Međugorje, poljskog nadbiskupa Henryka Hosera, dok je prije dvije godine odobrio službena hodočašća u ovo mjesto molitve. Sveta Stolica još uvijek nije zauzela stajalište o nadnaravnosti međugorskih ukazanja.
Merkel pozvala na jačanje učinkovitosti EU-a

U svom vjerojatno posljednjem obraćanju Bundestagu njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na jačanje učinkovitosti EU-a, a zastupnici su joj odali priznanje za zalaganje za demokraciju u Njemačkoj i Evropi tokom 16 godina provedenih na kancelarskoj funkciji.
“Mi danas znamo da možemo bolje i da ćemo u budućnosti biti bolji”, rekla je Merkel uoči summita EU-a koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu. Ona je naglasila kako posebice na području kriznog menadžmenta, zaštite zdravlja, odnosa prema Schengenu i zajedničkog tržišta postoji potreba za jačanjem učinkovitosti. “Najvažnije je da je razgovor o ovim temama unutar Vijeća EU-a već započeo”, rekla je Merkel.
Merkel je pozvala i na zajednički nastup naspram Moskve jer će jedino tako biti moguće uspješno reagirati na “hibridne napade Moskve”. “Događaji posljednjih tjedana, i to ne samo u Njemačkoj, su jasno pokazali da nije dovoljno ako reagiramo nekoordinirano”, rekla je Merkel.
Predsjednica zastupničkog kluba desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel je žestoko kritizirala politiku vlade Angele Merkel u borbi protiv pandemije. “Lockdown nije donio nikakve mjerljive rezultate samo mnogo kolateralne štete. Objašnjenja za ovu vrstu politike se ruše poput kule od karata”, rekla je predstavnica najveće oporbene stranke u Bundestagu u ovom izbornom razdoblju. Ona je kritizirala i izbjegličku politiku te posebice sporazum Europske unije i Turske oko izbjeglica. “Ključ za smanjenje ilegalne migracije leži u Berlinu a ne u Ankari”, rekla je Weidel.
Predstavnica stranke Zeleni i kandidatkinja ove stranke za kancelarku na predstojećim parlamentarnim izborima Annalene Baerbock, odala je priznanje njemačkoj kancelarki za njezina postignuća u ujedinjenju Europe. “Mnogi, mnogi građani su Vam zahvalni za ono što ste učinili za Europu u ova krizna vremena”, rekla je Baerbock.
I predsjednik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Lindner je pohvalio doprinos Angele Merkel u procesu jačanja Europske unije. “Vi ste u posljednjih 16 godina uvijek svoju snagu i svoj intelektualni talent nesebično stavljali na uslugu Njemačkoj i Evropi i time stekli velike zasluge”, rekao je Lindner na kraju vjerojatno posljednjeg obraćanja Angele Merkel Bundestagu u svojstvu kancelarke.
Merkel je 2019. najavila da se više neće kandidirati na izborima za Bundestag krajem septembra. Ona je na mjesto kancelarke izabrana 2005.
UPCG: Rad nedjeljom mora biti omogućen svim preduzećima iz sektora trgovine

Rad nedjeljom mora biti omogućen svim preduzećima iz sektora trgovine, bez obzira na njihovu veličinu, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Unije poslodavaca (UPCG), Predraga Mitrovića sa predstavnicima malih, srednjih i velikih trgovačkih kompanija.
Mitrović se sastao sa predstavnicima malih, srednjih i velikih kompanija iz sektora trgovine povodom predloga Ministarstva ekonomskog razvoja da se samo preduzetnicima i mikro preduzećima dozvoli rad nedjeljom u toku ovogodišnje ljetnje i zimske turističke sezone.
„Uz ocjenu da je ponuđeni predlog diskriminatorski i kao takav uvodi podjele na crnogorsko tržište, na sastanku je zaključeno da ista pravila treba da važe za sve i da na tome treba insistirati u daljim pregovorima socijalnih partnera – Vlade, UPCG i sindikata“, saopšteno je iz UPCG.
U tom smislu, kako su naveli, jedino ispravno i održivo rješenje je ono kojim će rad nedjeljom biti omogućen za sva preduzeća iz sektora trgovine, bez obzira na njihovu veličinu.
„Takvo rješenje treba da prate i određene odredbe, između ostalog da se svim preduzećima iz sektora trgovine omogućiti rad nedjeljom u toku jedne smjene – osmočasovno radno vrijeme, u toku ljetnje turističke sezone“, rekli su iz UPCCG.
Pored toga, kako su dodali, zaposlenima u sektoru trgovine treba obezbijediti 100 odsto uvećanu dnevnicu za rad nedjeljom i efikasno ostvarenje prava na nedjeljni odmor, kako je to propisano Zakonom o radu.
Potrebno je i pojačano sprovoditi inspekcijske kontrole nad radom poslodavca nedjeljom.
Sastanak u UPCG organizovan je na inicijativu najvećih kompanija članica iz sektora trgovine Voli trade, Mercator, HD Laković, Domaća trgovina, Franca, Mega promet i Mil Pop, kao i šoping mola Delta M CG.
„Sastanak UPCG sa privrednicima dio je konsultacija koje se odvijaju uporedo sa izjašnjavanjem Upravnog odbora UPCG na temu zaključivanja Memoranduma o socijalnom partnerstvu i novog Opšteg kolektivnog ugovora“, zaključuje se u saopštenju.
IJZ: Preminula jedna osoba, 14 novoinficiranih, u CG 279 oboljelih

U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 14 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a prijavljen je jedan smrtni ishod povezan sa Kovid-19 infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 23. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1375 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 14 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština | Oboljeli |
Podgorica | 4 |
Budva | 2 |
Bar | 2 |
Tivat | 2 |
Berane | 1 |
Bijelo Polje | 1 |
Danilovgrad | 1 |
Pljevlja | 1 |
Ukupno | 14 |
Tokom jučerašnjeg dana Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom, iz opštine Podgorica, 48 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1609.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 22 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 279.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100131.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
opština | Trenutno aktivni slučajevi |
Podgorica | 104 |
Pljevlja | 40 |
Bar | 29 |
Budva | 18 |
Tivat | 13 |
Bijelo Polje | 12 |
Rožaje | 11 |
Nikšić | 8 |
Andrijevica | 7 |
Berane | 7 |
Danilovgrad | 6 |
Herceg Novi | 5 |
Kotor | 4 |
Plav | 3 |
Tuzi | 3 |
Ulcinj | 3 |
Žabljak | 3 |
Cetinje | 1 |
Gusinje | 1 |
Petnjica | 1 |
Kolašin | 0 |
Mojkovac | 0 |
Plužine | 0 |
Šavnik | 0 |
Crna Gora | 279 |
Koalicija Za budućnost Kotora: Protiv svakog vida cenzure, po nalogu iz Podgorice, Jokić zabranio projekciju filma

Koalicija Za budućnost Kotora saopštila je da je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić po nalogu iz Podgorice zabranio projekciju filma “Crna Gora – podeljena zemlja”, autora Borisa Malagurskog.
“Od 16. juna traje kontinuirani pritisak od strane predsjednika Opštine Кotor Vladimira Jokića u cilju zabrane projekcije pomenutog filma. Pošto nije uspio preko svog prestavnika iz redova Demokrata u Savjetu Кulturnog centra Кotor da ostvari ono što mu je naređeno, svojim dopisom od 23. juna direktoru КC, a pozivajući se na Statut Opštine Кotor, nalaže otkazivanje projekcije filma. Ovakvo ponašanje predsjednika Opštine daje vjetar u leđa ‘neformalnim grupama’ da preuzmu upravljanje gradom”, navodi se u saopštenju ove koalicije.
Кoalicija “Za budućnost Кotora”, kako su kazali, u potpunosti podržava direktora КC Vladimira Bujišića koji je pokazao demokratski kapacitet i borbu protiv svakog vida cenzure.
“Izvinjavamo se Кotoranima koji, za razliku od građana Podgorice, Nikšića, Budve, Herceg Novog, Berana, neće biti u mogućnosti da u svom gradu vide pomenutu projekciju, uprkos svim našim naporima”, istakli su iz ove koalicije.
Kotor – otkazana projekcija filma Borisa Malagurskog

Otkazana je projekcija filma “Crna Gora – podeljena zemlja”, autora Borisa Malagurskog, koja je za večeras bila zakazana u Kotoru. To je potvrdio predstavnik organizatora protesta, grupe građana, koji je zbog najavljene projekcije bio zakazan za 19 sati.
Predstavnik organizatora protesta o otkazivanju je obaviješten od kotorske policije sa pozivom da dođe i otkaže ranije prijavljeni protest.
Podsjećamo, sinoć su se u Kotoru pojavile i poruke u kojima građani pozivaji predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića da reaguje i smiri napetu situaciju u gradu.
Istovremeno, na vratima kotorskog Centra za kulturu, koji je organizator projekcije, pojavile su se poruke upućene direktoru Centra.
Organizatori protesta zahtijevali su da se projekcija odgodi za neko sretnije vrijeme jer, kako kažu, u ovako naelektrisanoj situaciji “prikazivanje političkog pamfleta izaziva rekcije građana, a to tokom sezone ne pravi lijepu reklamu za Kotor”.
Napominju i kako postoji peticija koju je za dan potpisalo više od 700 građana, zahtijevajući odgađanje projekcije, ali Centar za kulturu nije reagovao.